REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] F 5

Poslovni broj: Us I-1693/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužiteljice FM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Bruno Čohilj, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d.o.o., Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, OIB 33706439962, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi odgode izvršenja rješenja o uklanjanju, 18. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/551, URBROJ: 443-02-05-12-24-13 od 3. rujna 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/551, URBROJ: 443-02-05-12-24-13 od 3. rujna 2024. odbijen je zahtjev tužiteljice za prekidom izvršenja rješenja istog tijela KLASA: UP/I-362-02/24-02/551, URBROJ: 443-2-5-12-24-5 od 27. svibnja 2024., a kojim je tužiteljici naloženo da u roku od 15 dana ukloni bespravno izgrađene građevine, i to drvene nadstrešnice razvedenog tlocrta maksimalnih dimenzija 5,70 x 5,30 m, visine prizemlja, na 8 stupova, koji su neraskidivo povezani s kameno- betonskom pločom dimenzija 4,00 x 3,00 m, kamenim parapetom ukupne duljine 7,50 i visine 100 – 120 cm, s trostrešnim krovištem prekrivenim drvenim daskama i limom; uklanjanje kameno-betonskog otvorenog ognjišta tlocrtnih dimenzija 1,30 x 0,90 m, visine 2,10 m; uklanjanje drvenog spremišta na betonskoj ploči tlocrtnih dimenzija 2,30 x 2,20 m s jednostrešnim krovištem prekrivenim profiliranim limom, te uklanjanje otvorenog sklop tuša s betonskim okvirom na tlu tlocrtnih dimenzija 1,70 x 1,40 m, s dva drvena stupa te betonskim zidom visine 200 cm, sve izgrađeno na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja Grada Umaga, bez izvršne građevinske dozvole.

2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužiteljica u tužbi ističe da se radi o jednostavnim građevinama čija gradnja ne podliježe obvezi izdavanja građevinske dozvole, a da tuženik prilikom donošenja rješenja o uklanjanju nije pravilno utvrdio odlučne činjenice i nije obrazložio na temelju kojih činjenica i dokaza je utvrđeno da bi tužiteljica bila dužna ukloniti predmetne građevine. Stoga smatra da su ispunjeni uvjeti iz čl. 140. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, 110/21, dalje: ZUP), te bi odgoda izvršenja nezakonitog rješenja o uklanjanju do okončanja upravnog spora koji je tužiteljica pokrenula protiv tog rješenja bila u javnom interesu.

3. Tužbenim zahtjevom predlaže da Sud poništi pobijano rješenje tuženika i da tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu tuženik ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja, te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.

5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 24. srpnja 2025., i to na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, koje svoj izostanak nisu opravdale, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

6. U cilju ocjene zakonitosti osporavanoga rješenja tuženika Sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je tužiteljica tuženiku 26. kolovoza 2024. podnijela prijedlog za prekid odnosno odgodu izvršenja citiranog inspekcijskog rješenja tuženika od 27. svibnja 2024., ističući da je pokrenula upravni spor protiv rješenja o uklanjanju, te da bi joj izvršenjem inspekcijskog rješenja nastala nenadoknadiva šteta.

9. Tuženik je pobijanim rješenjem prijedlog odbio, obrazlažući da okolnost pokrenutog upravnog spora ne predstavlja prethodno pitanje o kojem ovisi izvršenje tog rješenja, kao i da nisu ispunjeni uvjeti za odgodu iz čl. 140. ZUP-a.

10. Odredbom čl. 140. st. 1. ZUP-a propisano je da na prijedlog stranke, a radi izbjegavanja nastanka teško popravljive štete, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje može odgoditi izvršenje i, ako je to nužno, produžiti odgodu izvršenja rješenja sve do donošenja pravomoćne odluke o upravnoj stvari, ako nije drukčije propisano zakonom i ako se to ne protivi javnom interesu.

11. Citiranom odredbom čl. 140. st. 1. ZUP propisano je dakle da nadležno tijelo pod određenim uvjetima može odrediti odgodu izvršenja, iz čega proizlazi da odluka hoće li se odgoda odrediti predstavlja diskrecijsku ocjenu tijela. Sukladno odredbi čl. 4. st. 2. ZUS-a Sud u upravnom sporu ne može odlučivati o pravilnosti odluke donesene primjenom diskrecijske ocjene.

12. Međutim, kao što je navedeno sukladno odredbi čl. 4. st. 2. ZUS upravni spor se ne može voditi o pravilnosti pojedinačne odluke donesene primjenom slobodne ocjene javnopravnog tijela, ali se može voditi o zakonitosti takve odluke, granicama ovlasti i svrsi radi koje je ovlast dana, a u konkretnom slučaju Sud ne nalazi da bi odluka tuženika bila nezakonita. Naime, sukladno ustaljenoj sudskoj praksi, odgoda izvršenja u slučajevima bespravne gradnje protivi se javnom interesu izraženom u odredbama Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj 115/18, 117/21 i 67/23) i to posebice odredbama članka 1. i članka 103. stavka 1. toga Zakona, koje propisuju da se postupci pokreću u javnom interesu i to po službenoj dužnosti. Ovakvo pravno shvaćanje izrazio je i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u odlukama poslovni broj Usž-406/17-2 od 15. veljače 2017., Usž-577/18-2 od 12. srpnja 2018., Usž-3290/19-2 od 20. studenog 2019., Usž-2359/20-3 od 29. siječnja 2021., Usž-4620/22-2 od 7. veljače 2023., Usž-2016/2024-2 od 29. svibnja 2024., Usž- 1169/2024-2 od 29. svibnja 2024., Usž-2078/2023-2 od 9. srpnja 2024. Navedeno je u konkretnom slučaju osobito izraženo, imajući u vidu da je od inspektora utvrđeno da se radi o građenju građevine izvan građevinskog područja, te je sukladno čl. 115. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu rok za uklanjanje iznimno skraćen na najviše petnaest dana, što predstavlja iznimku od čl. 114. tog Zakona, koji načelno propisuje da rok ne može biti kraći od devedeset dana.

13. Pritom tužiteljica u zahtjevu podnesenom tuženiku nije navela odnosno obrazložila u čemu bi se sastojala nenadoknadiva šteta koja bi istoj nastala izvršenjem rješenja o uklanjanju, a niti je to učinila u ovome sporu.

14. Nastavno, okolnost pokrenutog upravnog spora protiv rješenja o uklanjanju ne odgađa izvršenje tog rješenja, te ne predstavlja zakonom predviđeni razlog za prekid odnosno odgodu izvršenje osporenog rješenja.

15. Zaključno, razlozi koje tužiteljica ističe u pogledu zakonitosti rješenja o uklanjanju, ne mogu se ispitivati u okviru ovog upravnog spora koji se vodi oko zakonitosti rješenja o odbijanju prijedloga za odgodu, već u okviru upravnog spora kojeg je tužiteljica pokrenula protiv rješenja o uklanjanju. Pritom valja istaknuti da je ovosudnom pravomoćnom presudom posl.br. Us I-999/2024-7 od 30. rujna 2024., potvrđenom presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske posl.br. Usž- 4243/2024-2 od 13. ožujka 2025. odbijen tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja o uklanjanju od 27. svibnja 2024.

16. Stoga Sud nalazi da se pobijano rješenje tuženika ne može ocijeniti nezakonitim niti po jednoj zakonskoj osnovi, pa je tužbeni zahtjev na čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti kao neosnovan.

17. Odluka o trošku temelji na odredbi čl. 147 st. 1. ZUS-a, pa tužiteljici, koja je u cijelosti izgubila predmetni upravni spor, ne pripada pravo na naknadu troškova spora.

U Rijeci 18. kolovoza 2025.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužiteljice Bruni Čohilju, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d.o.o., Pula, Dalmatinova 4

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8