Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: P-258/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Splitu, po sutkinji Rajani Buljan, u pravnoj stvari tužitelja CK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Vuković, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Antun Stuparević, Ljubica Lalić, Domagoj Vuković i Anja Perković iz Slavonskog Broda, protiv tuženika Stečajne mase iza B.T. HULL d.o.o. u stečaju, Put brodograditelja 16, Trogir, kojeg zastupa stečajni upravitelj FK, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. srpnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika Ivana Duplančića, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Ljubičić – Vrdoljak & Partneri d.o.o. iz Splita te stečajnog upravitelja tuženika FK, na ročištu za objavu presude 18. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se osnovanom tražbina stečajnog vjerovnika CK u iznosu od 19.699,39 EUR-a kao tražbina I. višeg isplatnog reda, a koja tražbina je prijavljena u stečajnom postupku koji se vodio nad tuženikom kao stečajnim dužnikom pred Trgovačkom sudom u Splitu pod poslovnim brojem St-422/2020.

i

r i j e š i o  j e

I Utvrđuje se da je tužitelj povukao tužbu u dijelu kojim je traženo da sud utvrdi osnovanom tražbinu stečajnog vjerovnika CK u iznosu od 166,56 EUR-a kao tražbinu I. višeg isplatnog reda, a koja tražbina je prijavljena u stečajnom postupku koji se vodio nad tuženikom pred Trgovačkom sudom u Splitu pod poslovnim brojem St- 422/2020.

II Nalaže se tuženiku Stečajnom masi iza B.T. HULL d.o.o. u stečaju da tužitelju CK naknadi trošak postupka u iznosu od 5.944,26 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 18. kolovoza 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

III Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja CK za naknadu više zatraženih troškova postupka u iznosu od 1.301,16 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 18. kolovoza 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 7. siječnja 2022. ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika, radi naknade štete. Tužitelj u tužbi navodi kako je isti kao radnik trgovačkog društva B.T. HULL d.o.o. (sada u stečaju) 29. lipnja 2020. oko 9:15 sati pretrpio ozljedu na radu na privremenom gradilištu preuređenja i obnove dijela hotela Medena. Naime, iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područnog ureda u Splitu da proizlazi kako je tužitelj pretrpio ozljedu na radu na privremenom gradilištu hotela Medena prilikom preuređenja i obnove hotela Medena i to na zapadnoj strani objekta Krilo A. Tužitelj je radio na poslovima radnog mjesta brodobravar I te mu je poslodavac bio B.T. HULL d.o.o. koji je na privremenom gradilištu bio podizvođač, dok je izvođač bilo trgovačko društvu CO Graditelj d.o.o., a investitor je bio Hotel Medena d.d. na temelju Ugovora o izvođenju radova energetske obnove Hotela Medena d.d., broj 1/2019 od 2. travnja 2019. Nadalje, iz tog Zapisnika da proizlazi kako je inspekciji rada predočeno više izvještaja koordinatora zaštite na radu u fazi izvođenja radova upućenih investitoru i glavnom izvođaču od rujna 2019. do lipnja 2020. gdje se upozorava na uočene nedostatke na skeli. Tužitelj u tužbi navodi kako iz tog Zapisnika proizlazi da je jedini pristup skeli bio preko balkona objekta bez vertikalnih prijelaza s etaže na etažu, da elementi radne platforme na spoju kod diletacije nisu međusobno povezani i učvršćeni te da na niti jednoj skeli nije postavljen podni rubni zaštitni dio, a što je protivno odredbama Pravilnika o zaštiti na radu na privremenom gradilištu. Nadalje, tužitelj navodi kako iz tog Zapisnika proizlazi da je skela postavljena od strane osoba radnika izvođača koji je ovlašteni monter skele, međutim, ne posjeduje dokumentaciju o planu montaže, uporabe i rastavljanju skele. Tužitelj je pretrpio ozljedu na radu padom sa skele kojom prilikom je zadobio tešku tjelesnu ozljedu i to frakturu kosti desne pete i frakturu trećeg lumbalnog kralješka.

2. Nadalje, tužitelj navodi kako se isti poslodavcu, trgovačkom društvu CO Graditelj d.o.o. i investitoru Hotel Medena d.d. obraćao sa odštetnim zahtjevom te predložio sklapanje nagodbe, međutim, tuženik da se na taj odštetni zahtjev oglušio.

3. Tužitelj navodi kako je 22. rujna 2021. rješenjem Trgovačkog suda u Splitu, poslovni broj St-422/2020-28 otvoren stečajni postupak nad tuženikom. Tužitelj da je prijavio tražbinu s osnove imovinske i neimovinske štete zbog pretrpljene ozljede na radu. Na izvještajnom i ispitnom ročištu koje je održano 14. prosinca 2021. stečajni upravitelj tuženika je osporio tražbinu tužitelja pa je tužitelj upućen pokrenuti parnični postupak radi utvrđivanja osnovanom osporene tražbine. Stoga, tužitelj u ostavljenom roku podnosi ovu tužbu.

4. Tužitelj navodi kako je isti u štetnom događaju koji se dogodio 29. lipnja 2020. pretrpio tjelesnu ozljedu zbog koje i danas trpi neimovinsku štetu koja se očituje u povredi prava osobnosti i potrebi tuđe pomoći i njege pa tužitelj predlaže da sud nakon provedenog postupku donese presudu kojom će utvrditi da je osnovana tražbina tužitelja u iznosu od 149.680,00 kuna kao tražbina I. višeg isplatnog reda. Iznos od 145.000,00 kuna tužitelj potražuje s osnove neimovinske štete, a iznos od 4.680,00 kuna s osnove imovinske štete zbog potrebne tuđe pomoći i njege.

5. Tužitelj je predložio da sud u dokazne svrhe pregleda i pročita isprave i dokumentaciju koja je sadržana u spisu, da provede dokaz saslušanjem tužitelja, po potrebi da provede dokaz saslušanjem svjedoka i očevidaca (ne navodeći kojih niti na koje okolnosti), da izvrši uvid u spis Trgovačkog suda u Splitu, poslovni broj St- 422/2020 te da provede dokaz medicinskim vještačenjem.

6. Sukladno odredbi članka 284. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine " broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/23022., 114/2022. i 155/2023. – dalje: ZPP) tužba je tuženiku dostavljena na odgovor.

7. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo kako je netočan navod tužitelja o tome da se tuženik oglušio na odštetni zahtjev tužitelja. Naime, tuženik je u odgovoru na tužbu naveo kako je isti ponudio tužitelju isplatu dvostruko obračunate otpremnine koja mu pripada po Pravilniku o radu nakon prestanka radnog odnosa. Na tu okolnost tuženik je predložio izvesti dokaz saslušanjem svjedoka ČK i TK. Stoga, tuženik je predložio da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

8. Tijekom postupka tužitelj je ustrajao u navodima iz tužbe te je na pripremom ročištu predložio dokaz medicinskim vještačenjem provesti po sudskim vještacima neurologu, psihijatru i traumatologu. Tuženik je tijekom postupka ustrajao u navodima iz odgovora na tužbu te je dodatno isticao kako tužbeni zahtjev nije osnovan iz razloga što je i rješenjem Zavoda za vještačenje, Područnog ureda Split utvrđeno da kod tužitelja ne postoji smanjenje radne sposobnosti pa da "proizvoljni iznosi koje je na osnovu nalaza i mišljenja predložio tužitelj ne bi trebali biti dosuđeni u tom iznosu".

9. Tužitelj je podneskom od 31. ožujka 2023. uskladio visinu tužbenog zahtjeva sa nalazom i mišljenjem sudskih vještaka te je predložio da sud utvrdi osnovanom tražbinu stečajnog vjerovnika CK u iznosu od 19.699,39 EUR-a kao tražbinu I. višeg isplatnog reda, a koja tražbina je prijavljena u stečajnom postupku koji se vodio nad tuženikom pred Trgovačkom sudom u Splitu pod poslovnim brojem St-422/2020.

10. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenje osnovanom tražbine tužitelja kao stečajnog vjerovnika u stečajnom postupku koji se vodi nad tuženikom pred Trgovačkim sudom u Splitu, pod poslovnim brojem St-422/2020 u iznosu od 19.699,39 EUR-a kao tražbine I. višeg isplatnog reda, a koja tražbina je prijavljena u stečajnom postupku koji se vodi nad tuženikom kao stečajnim dužnikom. Tužitelj svoju tražbinu temelji na zahtjevu za naknadu štete koja je tužitelju nastala uslijed ozljede na radu koju je tužitelj kao zaposlenik tuženika pretrpio prilikom obavljanja poslova brodobravara na privremenom gradilištu hotela Medena 29. lipnja 2020.

11. Sud je u dokazne svrhe pregledao i pročita isprave i dokumentaciju koja je sadržana u spisu i to: odštetni zahtjev, medicinsku dokumentaciju, prijavu o ozljedi na radu, Zapisnik o inspekcijskom nadzoru, proveo je dokaz saslušanjem tužitelja te je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po sudskim vještacima traumatologu, neurologu i psihijatru na okolnost pretrpljenih ozljeda, bolova, straha, naruženja te umanjenja životne aktivnosti tužitelja uslijed nastanka štetnog događaja.

12. Tuženik je predlagao da sud provede dokaz saslušanjem svjedoka ČK i TK na okolnost da je tuženik tužitelju ponudio isplatu dvostruke otpremnine.

13. Ovaj sud je takav dokazni prijedlog tuženika odbio kao nepotreban iz razloga što činjenica je li tuženik tužitelju predložio isplatu dvostruke otpremnine nije odlučna za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Zahtjev tužitelja u ovom postupku se u bitnom temelji na zahtjevu za naknadu štete koja je tužitelju nastala uslijed ozljede na radu pa činjenica je li tuženik tužitelju ponudio isplatu dvostruke otpremnine (koja mu nesporno nije isplaćena) ne utječe na pravo tužitelja da od tuženika zahtjeva naknadu štete s osnove ozljede na radu.

14. Tužbeni zahtjev je osnovan.

15. Među strankama tijekom postupka nije bilo sporno da je tužitelj bio zaposlenik tuženika na radnom mjestu brodobravar I kada je pretrpio ozljedu na radu. Nije sporno među strankama da je tužitelj 29. lipnja 2020. pretrpio ozljedu na radu prilikom izvođenja radova na privremenom gradilištu hotela Medena u Segetu Donjem.

16. Nadalje, među strankama nije bilo sporno ni to da je do ozljeđivanja tužitelja došlo zbog propadanja podnice skele te da je tužitelj propao kroz skelu i da je isti tom prilikom zadobio ozljedu frakture kosti desne pete i frakturu trećeg lumbalnog kralješka.

17. Među strankama nije sporno ni to da iz prijave o ozljedi na radu proizlazi kako nisu primijenjena osnovna pravila zaštite na radu, dok su posebna pravila zaštite na radu primijenjena.

18. Nadalje, među strankama nije bilo sporno ni to da je Državni inspektorat prilikom provođenja inspekcijskog nadzora utvrdio da je već ranije (od rujna 2019. do lipnja 2020.) utvrđeno kako su skele trule i da nisu ispravno povezane.

19. Među strankama nije sporno ni to da je rješenjem Trgovačkog suda u Splitu, poslovni broj St-422/2020-42 od 23. prosinca 2021. otvoren stečajni postupak nad tuženikom, kao ni to da je tužitelj u stečajnom postupku prijavio tražbinu s osnove naknade štete koja je osporena od strane stečajnog upravitelja pa da je tužitelj upućen pokrenuti parnični postupak radi utvrđenja osnovanom tražbine u iznosu od 19.865,95 EUR-a.

20. Nadalje, među strankama nije bilo sporno ni to da je tuženik brisan iz sudskog registra tijekom ovog postupka pa da je zbog toga rješenjem ovog suda poslovni broj P-4/2020-24 od 2. lipnja 2023. utvrđen prekid postupka, a rješenjem ovog suda poslovni broj P-4/2020-26 od 7. veljače 2024. je postupak nastavljen u odnosu na stečajnu masu iza B.T. HULL d.o.o. u stečaju.

21. Tijekom ovog postupka nije bilo sporno ni to da tužitelj tvrdi da mu je uslijed ozljede na radu do koje je došlo 29. lipnja 2020. nastala šteta (imovinska i neimovinska) pa da zbog toga ima tražbinu prema tuženiku, dok je tuženik tvrdio kako tužitelj ne ostvaruje pravo na naknadu štete iz razloga što je od strane Zavoda za vještačenje utvrđeno da kod tužitelja ne postoji smanjenje radne sposobnosti.

22. Kao sporno u ovom postupku trebalo je utvrditi je li tuženik odgovoran za štetu koja je nastala tužitelju uslijed ozljede na radu koju je tužitelj pretrpio 29. lipnja 2020. prilikom obavljanja poslova brodobravara I za tuženika na temelju Ugovora o radu, a koje poslove je tužitelj obavljao na privremenom gradilištu Hotela Medena u Segetu Donjem, kao i visinu štete koja bi tužitelju eventualno pripadala.

23. Člankom 25. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj 71/2014., 118/2014., 154/2014., 94/2018., 96/2018. – dalje: ZZR) propisano je da se smatra da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

24. Iz stavka 2. istog članka proizlazi da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

25. Uvidom u prijavu o ozljedi na radu (listovi 14-17 spisa) utvrđeno je kako je tužitelj CK, zaposlenik trgovačkog društva B.T. Hull na radom mjestu montera, 29. lipnja 2020. oko 9,00 sati pretrpio ozljedu na radu na privremenom gradilištu u Segetu Donjem. Ozljeda se dogodila na izdvojenom mjestu rada na hotelu Medena. Prilikom izvođenja radova montaže balkonske ograde tužitelj je zajedno sa kolegom KK vršio montažu balkonske ograde na zapadnom krilu hotela, na drugom podu skele. U trenutku montaže došlo je do propadanja podnice skele i propadanja radnika CK (ovdje tužitelja) te je isti tom prilikom zadobio ozljedu frakture kosti desne pete i frakturu trećeg lumbalnog kralješka. Iz prijave o ozljedi na radu proizlazi kako nisu primijenjena osnovna pravila zaštite na radu, dok su posebna pravila zaštite na radu primijenjena.

26. Uvidom u Zapisnik o inspekcijskom nadzoru sastavljen od strane Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Služba za nadzor zaštite na radu, Klasa: UP/I- 116-02/20-45/13, Urbroj: 443-02-03-10/3-20-5 od 10. srpnja 2020. (listovi 18-29 spisa) utvrđeno je da je inspektor rada za zaštitu na radu obavio očevid na mjestu događaja 29.lipnja 2020. te da je o tome sastavljen Zapisnik o očevidu. Predmet nadzora je provedba odredbi Zakona o zaštiti na radu povodom ozljede na radu radnika CK, zaposlenika trgovačkog društva B.T. HULL d.o.o. Iz predmetnog zapisnika proizlazi da je ozlijeđeni radnik CK rođen **.**.1968. u [adresa], da je na temelju obavijesti o prenošenju Ugovora o radu radnika CK i trgovačkog društva Brodotrogir outfit d.o.o. od 2. travnja 2019. na novog poslodavca B.T. HULL d.o.o. nastavljen radni odnos kod novog poslodavca od 8. travnja 2019. te da radnik CK obavlja poslove na radnom mjestu "brodobravar I". U trenutku kada se dogodila ozljeda radnik se kretao drugom etažom skele postavljene sa zapadne strane objekta "Krilo A" hotela Medena (objekt istočno od recepcije hotela) u Segetu Donjem. Ozlijeđeni je do štetnog događaja radio kod tuženika jednu godinu, 2 mjeseca i 21 dana te je isti nakon štetnog događaja podvrgnut operativnom zahvatu kralježnice i zadržan u KBC Split na bolničkom liječenju i još jednom operativnom zahvatu – petne kosti.

27. Iz tog Zapisnika proizlazi kako poslovi koje su ozlijeđeni radnik CK i očevidac KK obavljali neposredno prije ozljeđivanja spadaju u poslove za čije je samostalno obavljanje prethodno potrebno provesti osposobljavanje za rad na siguran način. Inspektoru na radu su predočene isprave iz kojih proizlazi da su CK i KK osposobljeni za rad na siguran način.

28. Prema navodima iz tog Zapisnika, poslovi brodobravara koje su radnici CK i KK obavljali spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada s obzirom na okolnosti članka 3. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada te je poslodavac za te radnike dostavio uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova brodobravara.

29. Uvidom u dokumentaciju privremenog gradilišta inspektor za zaštitu na radu je utvrdio da iz više izvještaja koordinatora zaštite na radu u fazi izvođenja radova na radilištu preuređenja i energetske obnove dijela hotela Medena upućenih investitoru i glavnom izvođaču u razdoblju od rujna 2019. do lipnja 2020. proizlazi da je koordinator zaštite na radu u više navrata upozorio na uočene nedostatke na skeli (Izvještaj od 3. prosinca 2019. – nedostaje rubna zaštita na cijeloj skeli, temeljenje skele nije izvedeno sukladno projektu; nedostaju zaštitne ograde na pojedinim elementima i dr., dok iz Izvještaja od 25. lipnja 2020. proizlazi da na skeli postavljenoj sa zapadne strane objekta nedostaje koljenična i rubna zaštita, u Izvještaju je priloženo više fotografija kao dokaz o uočenim nepravilnostima na skeli te nema dokaza o propisanoj provjeri ispravnosti skele).

30. Na temelju izjave ozlijeđenog radnika, očevidca KK te obilaska mjesta događaja je utvrđeno da se ozljeda dogodila 29. lipnja 2020. oko 9:15 sati (dva sata i 15 minuta nakon početka rada) na privremenom gradilištu energetske obnove objekta "Krilo A" Hotela Medena u Segetu Donjem prilikom obavljanja poslova na montaži metalnog rešetkastog ogradnog elementa na drugom katu objekta, odnosno kretanja drugom etažom skele postavljene sa zapadne strane objekta. Ozlijeđeni radnik da je taj dan na predmetnom privremenom radilištu započeo s radom u 7:00 sati. Nakon što ih je rasporedio na poslove, rukovoditelj bravarske radionice MK je napustio radilište i otišao u radionicu u sklopu brodogradilišta u [adresa]. KK i CK da su bili prvo na istočnoj strani objekta jer su morali doraditi nekoliko ogradnih elemenata. Kada su bili gotovi s tim dijelom posla, radnici su prešli na zapadnu stranu objekta gdje su trebali postojeći – stari ogradni element diletacije na drugom katu montirati na nosače. Isti su prethodno u radionici popravili. Kako bi se taj element uklopio sa novom ogradom bilo je potrebno probušiti rupe na novim pozicijama za montažu. Ozlijeđeni radnik i očevidac su, krećući se skelom, otišli 15ak metara sjevernije od diletacije (kutni dio građevine između sjevernog i južnog dijela) do kolega koji su montirali ograde gdje su probušili nove rupe u elementu. Potom su se krenuli vratiti do diletacije gdje su element trebali montirati. Oko 9:15 sati, prilikom kretanja drugom podnicom skele, ista je propala i to na način da je sjeverni dio podnice ispao iz metalnog elementa koji služi za kačenje podnice na cijevi skele. Kako se CK nalazio na tom dijelu podnice, on je propao odmah, a očevidac KK se uspio desnom rukom uhvatiti za cijev skele. Na trenutak je uspio zadržati i ogradni element za kojeg se CK držao te ga je na taj način uspio malo ispraviti prilikom pada i odmaknuti od samog betonskog ruba objekta. Prilikom propadanja podnice i pada CK s ogradnim elementom isti je zadobio frakturu kosti desne pete i frakturu trećeg kralješka u lumbalnom dijelu kralježnice te je zadržan na bolničkom liječenju. Prema izjavi ozlijeđenog radnika, radnici nisu upozoreni da bi im bio zabranjen pristup na skelu ili da bi ista bila u fazi demontaže. Također, navodi se da skela nije bila označena znakovima općeg upozorenja niti je bila fizički ograđena sredstvima kojima bi se spriječio pristup opasnom području. Tog dana se skela uobičajeno koristila za kretanje i rad.

31. Inspektor zaštite na radu je prilikom obilaska mjesta događaja utvrdio da je uzduž zapadnog zida objekta bila postavljena cijevna skela sa podnicama na četiri razine. Sam zapadni zid objekta se ne proteže u jednoj ravnini od sjevera prema jugu. Sjeverni dio objekta (u širini 5 balkona) izveden je u jednoj ravnini, potom se nalazi diletacija (kut) od kojeg se nastavlja južni dio objekta postavljen pod kutom od cca 160 stupnjeva u odnosu na sjeverni dio. U trenutku očevida na prvoj podnici druge etaže skele sjeverno od diletacije zatečena su dva drvena podna elementa. Treći element podnice je zatečen na tlu ispod diletacije. Vizualnim pregledom istoga i mjerenjem mjernim trakom utvrđeno je da je isti dimenzija 29x240 cm, izrađen od rebrastog drveta. Na južnom kraju drvenog elementa nalazi se metalni nastavak (kapica) s kukama koji služe za kačenje na cijevi skele. Drugi metalni nastavak (kapica) s kukama, koji se nalazio na sjevernom dijelu elementa zatečen je na tlu pored njega. Vizualnim pregledom podnice uočeno je da je drvo na sjevernom dijelu podnice trulo.

32. Prilikom obilaska mjesta događaja inspektor zaštite na radu je utvrdio kako poslodavac B.T. HULL d.o.o. nije osigurao da su sredstva rada – skela koju su pri radu koristili i njegovi radnici, u svakom trenutku sigurna, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, odnosno nije prestao s radom na istoj iako su na skeli bili vidljivi mnogobrojni nedostatci koji predstavljaju opasnost za sigurnost i zdravlje radnika (elementi radne platforme nisu učvršćeni ni sigurni za hodanje, ograda nije postavljena na propisan način, nema ljestvi kao vertikalne komunikacije između etaža). Upotreba skele je zabranjena usmenim rješenjem izrečenim poslodavci u Zapisniku o očevidu 29. lipnja 2020. Isto tako, u zapisniku se navodi da poslodavac nije na propisan način organizirao i osigurao pružanje prve pomoći, odnosno odredio i osposobio propisani broj radnika za pružanje prve pomoći na privremenom radilištu hotela Medena.

33. Tužitelj CK je u svom iskazu naveo kako je isti kao zaposlenik tuženika radio poslove vezano za montažu ograde na hotelu Medena. Tog dana kada se dogodila nezgoda trebalo je zavariti ogradu na pet balkona u pod. Ograda na balkonima je bila polomljena i to samo jedan dio koji je zapravo bio spoj stare i nove ograde. On i kolega su bili zaduženi za obaviti te poslove te su se popeli na skelu kako bi ogradu zavarili jer im šef gradilišta nije dozvolio da prođu kroz objekt, odnosno kroz sobu hotela s obrazloženjem da je ta soba već ranije obnovljena. Iz tog razloga da su morali proći kroz skelu i nositi ogradu koju je trebalo zavariti. On da je krenuo prvi te da je na skeli nagazio na puntiželu koja je bila gnjila (trula). Naime, krajevi su bili truli pa je nakon što je nagazio na puntiželu propao. Kolega koji je bio s njim na skeli ga je pokušao zadržati, ali bezuspješno. Prilikom pada razmišljao je kako da ublaži pad te je u padu okrenuo ogradu i metar prije nego što je dotaknuo tlo je gurnuo ogradu od sebe. Prilikom tog pada je oštetio petu i zglob te je pretrpio ozljede zdjelice i kičme. Ugrađeni su mu vijci. Nakon toga je na gradilište došla hitna pomoć i on je odvezen u KBC Firule. Isti je u svom iskazu naveo kako je pao s visine od oko četiri metra te da je na sebi imao zaštitnu odjeću, obuću i kacigu.

34. Stoga, kako iz prijave o ozljedi na radu kao i Zapisnika o inspekcijskom nadzoru proizlazi da je poslodavac B.T. HULL d.o.o. nije osigurao da su sredstva rada

– skela koju su pri radu koristili i njegovi radnici, u svakom trenutku sigurna, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, odnosno kako nije prestao s radom na istoj iako su na skeli bili vidljivi mnogobrojni nedostatci koji predstavljaju opasnost za sigurnost i zdravlje radnika (elementi radne platforme nisu učvršćeni ni sigurni za hodanje, ograda nije postavljena na propisan način, nema ljestvi kao vertikalne komunikacije između etaža), a što je u konačnici rezultiralo propadanjem tužitelja kroz jednu takvu skelu i njegovim ozljeđivanjem, tuženik je sukladno ranije citiranom članku 25. stavak 1. ZZR odgovoran tužitelju za nastalu štetu.

35. Naime, za navesti je kako je stavkom 2. istog članka propisano na koji način se poslodavac može osloboditi odgovornosti za štetu. Međutim, kako tuženik tijekom postupka nije niti tvrdio da bi postojao neki od razloga isključenja odgovornosti tuženika kao poslodavca koji za štetu koju radnik pretrpi uslijed ozljede na radu, sud nije niti ispitivao postoje li razlozi za oslobođenje odgovornosti tuženika.

36. Nakon što je utvrđeno da tuženik odgovara za štetu koja je tužitelju nastala uslijed ozljede koju je isti pretrpio obavljajući poslove za tuženika, trebalo je utvrditi visinu štete koju je tužitelj pretrpio uslijed ozljede na radu.

37. Člankom 1085. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 155/2023. – dalje: ZOO) propisano je da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Iz stavka 2. istog članka propisano je da ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu, dok iz stavka 3. istog članka proizlazi da kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba je dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.

38. Člankom 1089. stavak 1. ZOO-a propisano je da kod naknade imovinske štete oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi. Iz stavka 2. istog članka propisano je da se visina naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo.

39. Člankom 1100. stavak 1. ZOO-a propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Iz stavka 2. istog članka propisano je da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

40. Kako bi utvrdio visinu naknade koja tužitelju propada s osnove naknade imovinske štete (tuđe pomoći i njege) te neimovinske štete, sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po sudskim vještacima traumatologu, neurologu i psihijatru na okolnost pretrpljenih ozljeda, bolova, straha, naruženja i umanjenja životne aktivnosti tužitelja uslijed nastanka štetnog događaja.

41. Sudski vještak prof.dr.sc. Ivo Lušić, specijalist neurolog, je u svom pisanom nalazu i mišljenju naveo kako je kod tužitelja kao posljedica neurološkog oštećenja zaostalo blago trajno umanjenje životnih aktivnosti i radnih aktivnosti u postotku od 4%. Većina trajnih posljedica nesretnog slučaja zaostalih kod tužitelja su ortopedske (koštano-zglobne), a ne neurološke prirode. Naime, radilo se o tzv. Kompresivnom prijelomu trupa trećeg slabinskog kralješka te o prijelomu desne petne kosti. Prema izvornoj medicinskoj dokumentaciji, prijelom trećeg slabinskog kralješka nije neposredno doveo do ozljede priležećih neuralih struktura. Međutim, imajući u vidu specifične anatomske odnose u tom području, nesporno je da je naknadno izvrđeni kirurški zahvat (tj. Spondilodeza tri slabinska kralješka. L2-L4), kao i naknadni proces cijeljenja, mogao dovesti do naknadnih zbivanja koja su rezultirala iritacijom i kompresijom priležećih živčanih struktura, prvenstveno živčanih korijenova. U odnosu na neurološka oštećenja nije postojala potreba za tuđom pomoći i njegom, niti postoji posljedična naruženosti.

42. Sudski vještak doc.dr.sc. BK, kirurg traumatolog, je u svom pisanom nalazu i mišljenju naveo kako je nedvojbeno da je tužitelj CK u predmetnoj nezgodi u kojoj je nastradao, padom s oko 4 metra visine, zadobio ozljede (navedene u dijagnozama iz otpusnog pisma Klinike za kirurgiju KBC Split) koje se klasificiraju kao teške tjelesne ozljede (pojedinačno i skupno), ozljede su, prema pravilima medicinske struke, pravodobno i ispravno dijagnosticirane te sukladno najboljoj medicinskoj praksi, liječene. Tijekom liječenja tužitelj se pridržavao upute da je na najbolji način pridonio smanjenju štetnih posljedica nastalih ozljeda. Iz medicinske dokumentacije ne proizlazi da bi prije predmetne nezgode tužitelj imao nekih zdravstvenih poteškoća koje bi utjecale na predmet vještačenja. Toga, sudski vještak navodi kako je tužitelj isključivo kao posljedicu predmetne nezgode s osnova ozljeda koje su pretrpljene u toj nezgodi, trpio bolove jakog intenziteta dva dana, bolove srednjeg intenziteta 15 dana te bolove lakog intenziteta u trajanju od četiri tjedna. Prema mišljenju sudskog vještaka BK, kod tužitelja su ostale trajne posljedice od ukupno 30% koje se sastoje u smanjenoj pokretljivosti slabinskog segmenta kralježnice za ½ opsega pokreta poslije prijeloma trećeg slabinskog kralješka sa obliteracijom spinalnog kanala i spondilodeze LII-LIV te s osnova posttraumatske deformacije petne kosti i stopala sa smanjenom pokretljivošću nožnog zgloba, polovičnom inverzijom i blokiranom everzijom stopala poslije višeivernog kompresivnog prijeloma petne kosti. Kod tužitelja je zaostala naruženost srednjeg stupnja zbog deformacije desnog stopala zbog koje šepa i nosi ortopedske cipele te zbog postoperativnog ožiljka na leđima nakon spondilodeze. Životna aktivnost tužitelja je bila ograničena u punom obimu nakon hospitalizacije, a po izlasku iz bolnice mu je bila potrebna nemedicinska tuđa pomoć i njega od 4 sata dnevno prvih mjesec dana, 3 sata dnevno kroz drugi mjesec te u prosjeku 2 sata dnevno još četiri mjeseca. Tuđa pomoć i njega da se sastojala u obavljanju kućanskih poslova, pripremanju hrane, održavanju higijene, odlazaka na kontrole, kretanja i sl.

43. Sudski vještak psihijatrijske struke dr. Sanja Batina je u svom nalazu i mišljenju navela kako je tužitelj zbog ove nezgode trpio primarni strah jakog intenziteta u trajanju od nekoliko minuta, sekundarni strah u jakom intenzitetu je trpio deset dana, srednjem intenzitetu 3-4 tjedna te strah blažeg intenziteta sa iste osnove u različitim vremenskim intervalima u trajanju od 6 do 8 tjedana. Nakon toga je moguće da se kod tužitelja jave neki od tih osjećaja povremeno, bez realnog povoda te da je za očekivati kako će se protekom vremena takvo reagiranje prorijediti i potpuno nestati. Strah jakog intenziteta da se ponovno aktivirao dva dana prije i dva dana nakon indiciranog drugog operativnog zahvata te strah jakog intenziteta u trajanju od jednog dana za vrijeme odstranjenja žica iz stopala. Prema mišljenju tog sudskog vještaka trajnih posljedica straha nema. Stav je sudskog vještaka psihijatrijske struke da su navedeni psihički simptomi izazvali kod tužitelju povredu duševnog integriteta lakog stupnja, povremenog karaktera. Povreda duševnog integriteta se očituje u trpljenju bolova, zabrinutosti, potištenosti, napetosti, strahu, gubitku nade, potrebnom za mirovanjem, indiciranim kontrolnim pregledima i fizikalnoj rehabilitaciji, potrebom za tuđom pomoći i njegom zbog smanjenja općih i životnih aktivnosti uslijed ograničenja koja će tužitelj imati u budućem životu. Naime, tužitelj je trpio povredu duševnog integriteta sa osnove naruženja koje je procijenio sudski vještak kirurg traumatolog u srednjem stupnju te se radi o estetskom i funkcionalnom naruženju. Vidljiv je postoperativni ožiljak na leđima tužitelja kada je isti obnažen te taj ožiljak ostavlja trajnu naruženost. Funkcionalno naruženje je vidljivo u svakodnevnom životu drugoj osobi.

44. Ovaj sud nalaz i mišljenje sudskih vještaka prihvaća u cijelosti kao potpune, pravilne, argumentirane i izrađene u skladu s pravilima struke. Osim toga, za navesti je kako ni stranke nisu imale prigovore na pisane nalaze i mišljenje sudskih vještaka. Prigovori tuženika su se odnosili na to da tužitelj nema pravo na naknadu štete zbog toga što od strane Zavoda za vještačenje nije utvrđeno da bi kod tužitelja došlo do smanjenja radne sposobnosti aktivnosti. Međutim, pravo tužitelja na naknadu štete koju je pretrpio uslijed ozljede na radu nije vezano za nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje kojim se utvrđuje je li kod tužitelja došlo do smanjenja radne sposobnosti niti odluka Zavoda na bilo koji način utječe na prava tužitelja u ovom postupku. U tom postupku se utvrđuje postoje li kod tužitelja uvjeti za invalidsku mirovinu, dok se ovdje utvrđuje ima li tužitelj pravo na naknadu štete koja mu je nastala uslijed ozljede na radu.

45. Po ocjeni ovog suda, vodeći računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom, uvažavajući nalaz i mišljenje sudskih vještaka koji su se detaljno očitovali o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha te zaostalim posljedicama kod tužitelja, tužitelju na ime pravične novčane naknade osnovano pripada 18.504,88 EUR-a, dok tužitelju na ime imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege osnovano pripada 1.194,51 EUR-a. Ovaj sud prihvaća nalaz i mišljenje sudskog vještaka doc. dr.sc. BK kao pravilnog i potpunog u pogledu razdoblja u kojem je tužitelju bila potrebna tuđa njega i pomoć. Stoga, tražbina tužitelja je osnovana u visini od 19.699,39 EUR-a kao tražbina I. višeg isplatnog reda.

46. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

47. Tužitelj je podneskom od 31. ožujka 2023. specificirao svoje potraživanje u skladu sa nalazom i mišljenjem sudskih vještaka te je povukao tužbu u dijelu u kojem je traženo da sud utvrdi osnovanom njegovu tražbinu u iznosu od 166,56 EUR-a, kao tražbinu I. višeg isplatnog reda. S obzirom na to da se tuženik nije protivio povlačenju tužbe u tom dijelu, sukladno članku 193. stavak 2. ZPP-a odlučeno je kao pod točkom I. izreke rješenja.

48. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova.

49. Odluka o troškovima postupka donesena je primjenom odredaba 154. stavak 1. ZPP-a, 155. stavak 1. ZPP-a i 164. stavak 1. ZPP-a.

50. Odredbom članka 154. stavak 1. ZPP-a propisano je da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Umješač na strani stranke koja je izgubila parnicu dužan je naknaditi troškove koje je uzrokovao svojim radnjama.

51. Odredbom članka 155. stavak 1. ZPP-a propisano je da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu.

52. Iz članka 164. stavak 1. ZPP-a proizlazi da o naknadi troškova odlučuje sud na određen zahtjev stranke, bez raspravljanja.

53. Po ocjeni ovog suda, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, tužitelju na ime troškova postupka osnovano pripada trošak sastavljanja tužbe u visini od 250 bodova (Tbr. 7.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023. – dalje: Tarife), trošak sastavljanja odštetnog zahtjeva te podnesaka od 1. ožujka 2022., 12. rujna 2022. i 31. ožujka 2023. u visini od po 250 bodova (Tbr. 8.1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima koja su održana 13. svibnja 2022., 8. rujna 2022. i 3. srpnja 2025. po 250 bodova (Tbr. 9.1. Tarife). Dakle, tužitelju osnovano pripada 2.000 bodova. Kako vrijednost boda iznosi 2,00 EUR-a (Tbr. 54. Tarife), tužitelju je valjalo priznati iznos od 4.000,00 EUR-a na ime troškova postupka, uvećano za 25% PDV-a (1.000,00 EUR-a), odnosno ukupno 5.000,00 EUR-a.

54. Nadalje, tom iznosu je valjalo pridodati i trošak vještačenja u visini od 944,26 EUR-a.

55. Dakle, tužitelju osnovano pripada trošak postupka u iznosu od 5.944,26 EUR-a.

56. Sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a tužitelju je na dosuđeni trošak postupka priznata i zakonska zatezna kamata koja teče na taj iznos od 18. kolovoza 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje sukladno članku 29. stavak 2. ZOO-a za ostale odnose.

57. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II. izreke rješenja.

58. Zahtjev tužitelja odbijen je kao neosnovan za više zatraženi trošak postupka u iznosu od 1.301,16 EUR-a. Naime, tužitelju nije priznat trošak sastavljanja podnesaka od 5. lipnja 2023. i 17. srpnja 2023. jer isti nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka, dok je tužitelju na ime troškova vještačenja priznat iznos od 944,26 EUR-a jer će taj iznos biti isplaćen sudskim vještacima na ime nagrade i naknade za rad, a razlika plaćenog predujma će biti vraćena tužitelju.

59. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom III. izreke rješenja.

U Splitu 18. kolovoza 2025.

Sutkinja

Rajana Buljan

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćniku Domagoj Vuković, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Antun Stuparević, Ljubica Lalić, Domagoj Vuković i Anja Perković iz Slavonskog Broda

- tuženiku po stečajnom upravitelju FK

- u spis