Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Stalna služba u Opatiji
Maršala Tita 4
51410 Opatija
Poslovni broj P-556/2022-77
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sutkinji toga suda Ani Župić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice CM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženica 1. CMŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. AM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnici Goranki Puhar, odvjetnici iz Delnica, radi ostvarenja prava na nasljeđivanje, nakon održane javne glavne rasprave, zaključene 7. srpnja 2025. u prisutnosti tužiteljice osobno, a u odsutnosti uredno pozvanih tuženica, te objave od 14. kolovoza 2025.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je tužiteljica UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], jedina zakonska nasljednica prvog nasljednog reda iza svog pok. oca LM, iz iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i to u 1/1 dijela ostavinske imovine koju imovinu čine:
NEKRETNINE:
- Čk.br. 163 pašnjak Stublina, površine 254 čhv, čk.br. 223/1 livada Široka Luka površine 145 čhv dio, čk.br. 3155/2 oranica Pjesak površine 565 čhv, čk.br. 3359 livada Grič površine 1227 čhv, čk.br. 3371 livada i šuma Laz, površine 2 jutra i 112 čhv, čk.br. 3436 livada Buštak, površine 466 čhv, čk.br. 3457 šuma Jelas, površine 215 čhv, čk.br. 3526 oranica Ravnice, površine 292 čhv, čk.br. 3543 oranica i livada Brezovka, površine 337 čhv, čk.br. 3668/2 oranica [adresa], površine 930 čhv, čk.br. 3685 oranica Brdašce, površine 411 čhv, čk.br. 3687 voćnjak Brdašce površine 155 čhv, čk.br. 3715 livada Lave njive, površine 361 čhv, čk.br. 3717 oranica Lave njive, površine 102 čhv, čk.br. 3720 oranica Lave njive površine 116 čhv, čk.br. 3767/2 livada Krčevine površine 833 čhv, čk.br. 3768/2 livada Rti, površine 966 čhv, čk.br.3773 livada Gačica, površine 62 čhv dio, čkbr. [katastarska čestica] livada Pristranak, površine 235 čhv, čk.br. 3785/2 livada Rti, površine 47 čhv, čk.br. 3795 oranica i livada Rti, površine 644 čhv, čk.br. 3811 livada Rti, površine 450 čhv, čk.br. 3814/2 livada Rti, površine 688 čhv, čk.br. 3824/2 livada Rti, površine 139 čhv, ukupno 2 jutra i 9752 čhv, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – u 1/1 dijela
- Čk.br. 3422 oranica i livada Lanište, površine 306 čhv, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – u 1/1 dijela
-
- Čk.br. 3361 livada Lazić, površine 1 jutro i 653 čhv dio, čk.br. 3620 livada Radove njive, površine 86 čhv dio, čk.br. 3653 oranica Njive, površine 198 čhv dio, čk.br. 3654 livada Dugačka njiva, površine 22 čhv dio, čk.br. oranica Dugačka njiva, površine 599 čhv dio, čk.br. 3656 livada Dugačka njiva, površine 45 čhv dio, čk.br. livada Rti, površine 65 čhv, čk.br. 3793/2 oranica i livada Rti, površine 403 čhv, čk.br. 3794/2 livada Rti, površine 37 čhv, ukupno 1 jutro i 2108 čhv, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – u ½ dijela
[katastarska općina]
– u ½ dijela
- Čk.br. 3654 Livada Dugačka njiva, površine 23 čhv dio, čk.br. 3655 oranica Dugačka njiva, površine 600 čhv dio, ukupno 623 čhv, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – u ½ dijela
- Čk.br. 3563 kuća broj 18. i dvorište u [adresa], povšrine 54 čhv, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – u ¼ dijela
POTRAŽIVANJA:
- Potraživanja prema Erste & Steiermarkische bank d.d. temeljem deviznog računa, broj računa 770129682
- Potraživanje prema Zagrebačkoj banci d.d., temeljem tekućeg računa, broj 3239080031
- Potraživanje prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za neisplaćeni iznos mirovine i razlike mirovine u neutvrđenom iznosu,
- Potraživanje prema zavodu za mirovinsko osiguranje u R. Sloveniji za neisplaćeni iznos mirovine i razlike mirovine u neutvrđenom iznosu.
II. Ovlašćuje se tužiteljica UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na temelju ove presude u zemljišnim knjigama zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime u 1/1 dijela na nekretninama:
[katastarska općina]
[katastarska općina]
uz istodobno brisanje toga prava sa imena pok. IM, OIB: [osobni identifikacijski broj].
III. Ovlašćuje se tužiteljica UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na temelju ove presude u zemljišnim knjigama zatražiti i ishoditi uknjižbu prava suvlasništva na svoje ime u 1/2 dijela na nekretninama:
[katastarska općina]
[katastarska općina]
[katastarska općina]
uz istodobno brisanje toga prava u suvlasničkom dijelu od ½ sa imena pok. IM, OIB: [osobni identifikacijski broj].
IV. Ovlašćuje se tužiteljica UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na temelju ove presude u zemljišnim knjigama zatražiti i ishoditi uknjižbu prava suvlasništva na svoje ime u 1/4 dijela na nekretninama:
[katastarska općina]
uz istodobno brisanje toga prava u suvlasničkom dijelu od 1/4 sa imena pok. IM, OIB: [osobni identifikacijski broj].
V. Nalaže se tuženici CMŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužiteljici UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati u cijelosti novčana sredstva isplaćena od Erste & Steiermarkische banke d.d. temeljem deviznog računa, broj računa 770129682 u iznosu od 3,89 EUR; kao i od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje s osnove neisplaćenog iznosa mirovine i razlike mirovine u iznosu od 157,76 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na iznos od 3,89 EUR od 28.6.2016. do isplate, a na iznos od 157,76 EUR od 25.7.2016. pa do isplate i to po stopi koja se određuje za period do 31.12.2023. za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, a nakon 1.1.2024. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
VI. Nalaže se tuženicama da tužiteljici nadoknade prouzročene parnične troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 2.944,16 eura zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude odnosno od 14. kolovoza 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe, dok se odbija zahtjev tužiteljice joj tuženice taj trošak naknade solidarno.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi u bitnom navodi da je zakonita kćer pokojnog LM, rođenog **.**.1940. iz [adresa], a umrlog **.**.2011., koja je rođena u braku između njega i njegove supruge AMŽ. Kako su se roditelji tužiteljice razveli kad je tužiteljica imala svega par godina to je tužiteljica ostala živjeti sa svojom majkom u Sloveniji, dok je njezin otac LM ostao živjeti u [adresa] sa svojom obitelji (majkom C, bratom IM i sestrama- ovdje tuženicama), dok je tužiteljica s njim imala u početku povremen, a kasnije sve rjeđi i slabiji kontakt. Jednako tako slabi kontakt tužiteljica je održavala i s tuženicama, s kojima se uglavnom čula telefonski. Zbog navedenih okolnosti došlo je do toga da je tužiteljica tek tijekom 2019. i to primivši poziv javnog bilježnika Marija Brajdića iz Delnica radi ostavinskog postupka iza svog pok. strica IM, ujedno saznala, da je ona na ovu ostavinu pozvana umjesto svog oca LM jer je njezin otac LM također umro, ali još 8. srpnja 2011. Kako je tužiteljica tek tada saznala da je njezin otac umro još prije 8 godina, ista se, prije svega uključila u ostavinsku raspravu iza pok. strice IM, pri čemu je saznala da je u potpunosti zatajena u ostavinskom postupku iza svog pok. oca LM, iako je ona kao njegovo jedino dijete – njegova jedina zakonska nasljednica prvog nasljednog reda, koja ga je jedina trebala naslijediti. Tužiteljica je tada izvršila uvid i u ostavinski postupak iza pok. LM, koji se, bez nje kao jedine zakonske nasljednice prvog nasljednog reda, vodio kod javnog bilježnika Ivanke Antić, kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Ogulinu pod brojem O-362/2011, UPP/OS- 39/11 te utvrdila da su se u tom ostavinskom postupku kao jedini njegovi nasljednici prijavili brat IM i sestre CMŽ i AM, kojom prilikom su svi izjavili da pok. LM nije imao djece, iako im je u trenutku davanja nasljedničke izjave svima bilo poznato da je tužiteljica njegova kći; da su IM, CMŽ i AM u ostavinskom postupku iza pok. LM rješenjem o nasljeđivanju i putem naknadnih rješenja o nasljeđivanju podijelili između sebe svu ostavinsku imovinu nasljedničkim sporazumom, na način da su nekretnine pripale IM, dok su tuženice na tim nekretninama upisale pravo doživotnog plodouživanja, a sva novčana sredstva na štednim knjižicama i računima pripala su tuženoj CMŽ. Na taj je način imenovanima ostavinska imovina podijeljena rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivanke Antić od 15. prosinca 2011. broj O-362/2011, UPP/OS-39/11, rješenjem o naknadno pronađenoj imovini javnog bilježnika Ivanke Antić od 2. veljače 2016. broj O-362/2011-6, UPP/OS-39/11- 6 te rješenjem o naknadno pronađenoj imovini javnog bilježnika Ivanke Antić od 6. prosinca 2018. broj O-362/2011-7, UPP/OS-39/11-7. Kako tužiteljica nije sudjelovala u navedenim ostavinskim postupcima, ista nije vezana ovim pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju i rješenjima o naknadno pronađenoj imovini sukladno članku 232. stavak 4. Zakona o nasljeđivanju. Kao što je uvodno rečeno, dana **.**.2019. umro je IM iza kojeg je pokrenut ostavinski postupak kod javnog bilježnika Maria Brajdića iz Delnica, te su kao zakonske nasljednice utvrđene tuženice kao sestre ostavitelja i tužiteljica kao njegova nećakinja. Budući da su sve nekretnine i imovina u ostavinskom postupku iza pok. RM, protuzakonito pripale pok. IM umjesto tužiteljici, koja je iza pok. LM bila jedina zakonska nasljednica prvog nasljednog reda, te koja imovina protuzakonito čini ostavinsku imovinu pok. IM, tužiteljica na ostavinskoj raspravi iza pok. IM nije dala nasljedničku izjavu već je osporila sastav predmetne ostavine te je upućena u parnicu koju je i pokrenula i ista se vodi pod brojem P-476/2020. Slijedom navedenog, tužiteljica je ustala ovom tužbom kako bi se utvrdila jedinom zakonskom nasljednicom pok. LM te kako bi joj pripada imovina koja je citiranim rješenjima u pogledu svih nekretnina pripala pok. IM (čije su zakonske nasljednice i pravne slijednice također ovdje tužene, zajedno s tužiteljicom), dok su novčana sredstva predana tuženici CMŽ. Tužiteljica ističe kako nema saznanja o visini novčanih sredstava koja su u trenutku smrti postojala na računu ostavitelja, a koja je naslijedila tuženica CMŽ te će postaviti određeni zahtjev radi isplate kad joj tuženica preda te podatke odnosno kad ih sud pribavi od banaka i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Slijedom navedenog predlaže da sud donese presudu kojom će se utvrditi da je ista jedina zakonska nasljednica prvog nasljednog reda iza svog pok. oca LM, iz iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i to u 1/1 dijela ostavinske imovine koju imovinu čine nekretnine navedene u izreci te potraživanja prema Erste & Steiermarkische bank d.d. temeljem deviznog računa, broj računa 770129682 , Zagrebačkoj banci d.d., temeljem tekućeg računa, broj 3239080031, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za neisplaćeni iznos mirovine i razlike mirovine u neutvrđenom iznosu i prema zavodu za mirovinsko osiguranje u R. Sloveniji za neisplaćeni iznos mirovine i razlike mirovine u neutvrđenom iznosu, uz ovlaštenje da svoje pravo vlasništva na predmetnim nekretninama upiše u zemljišnoj knjizi uz istovremeno brisanje prava vlasništva pok. IM te uz nalog tuženici CMŽ da joj isplati u cijelosti novčana sredstva isplaćena od Erste & Steiermarkische bank d.d. emeljem deviznog računa, broj računa 770129682, Zagrebačke banke d.d., temeljem tekućeg računa, broj 3239080031, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za neisplaćeni iznos mirovine i razlike mirovine u neutvrđenom iznosu i zavoda za mirovinsko osiguranje u R. Sloveniji za neisplaćeni iznos mirovine i razlike mirovine, u iznosu koji će naknadno specificirati.
2. Po primitku traženih podataka od Erste & Steiermarkische bank d.d., Zagrebačke banke d.d., Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i zavoda za mirovinsko osiguranje u R. Sloveniji tužiteljica je specificirala tužbeni zahtjev radi isplate te od tuženice CMŽ zahtijeva isplatu iznosa navedenog u izreci, čime je tužiteljica postupila u skladu s člankom 186. b stavak 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08.- Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.- pročišćeni tekst, 25/13., 89/14.- Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP-a)te nije bilo razloga da ju sud posebnim rješenjem poziva da to učini.
3. U odgovoru na tužbu tuženice su istaknule prigovor zastare prava zahtijevati ostavinu, budući je otac tužiteljice preminuo **.**.2011. a tužba u ovoj pravnoj stvari je podnesena krajem travnja 2022. Tužiteljica je za smrt oca saznala prilikom dobivanja poziva za ostavinsku raspravu iza strica Rade Paskaša 2019., a najkasnije 9. prosinca 2019. kad je njezina punomoćnica bila na ostavinskom ročištu kod bilježnika Marija Brajdića u Delnicama, a koji se vodi pod posl.br. O-1400/19 te tuženice drže da je protekao i subjektivni i objektivni rok za podnošenje ove tužbe, jer su tuženice slijedom događaja bile poštene posjednice. Točni su navodi tužbe vezano za podatke o smrti pok. oca tužiteljice i IM. Sam navod tužiteljice da sve do ročišta za ostavinsku raspravu iza strica IM nije znala za činjenicu smrti svoga oca koji je umro **.**.2011., dovoljno govori o obiteljskom odnosu nje i pok. oca LM. Naime, ona svoga pok. oca nije vidjela više od 20 godina, ali ne njegovom krivnjom. Otac je redovito plaćao alimentaciju, slali su se paketi za blagdane, pokušavali se bezuspješno ostvariti kontakti, a kuću u [adresa] je ostavio njoj i majci. Unatoč trudu oca i njegove obitelji da se pokušaju održati kontakti, tužiteljica je bila u posjeti u Moravicama samo jednom prije dvadeset i nešto godina. Tom prilikom bila je živa i baka i svi su je darivali zlatom i pripremili lijepi doček. Nakon toga nikada više nije dolazila niti se kome javljala, pa ni svom ocu. Činjenica je da je sve to jako pogodilo njenoga oca. Iz toga razloga nisu joj mogli javiti ni za smrt oca, budući nisu imali nikakav njen kontakt. Pored prava na nasljedstvo, prije toga postoje i međusobne obveze i prava roditelja i djece. I prema sadašnjem Obiteljskom zakonu i Obiteljskom zakonu koji je vrijedio u vrijeme smrti ostavitelja po čl. 213 bilo je propisano da je punoljetno dijete dužno uzdržavati roditelja koji nije sposoban za rad, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a pored toga postoji i moralna obveza za pružanje pomoći. Tužiteljica nikada nije nazvala i pitala oca kako je, a kamoli u starosti vodila brigu o njemu. Posljednjih 5 godina života on je bio teško bolesna osoba kojoj je trebala i financijska pomoć, jer je imao malu mirovinu, ali i fizička pomoć, jer je o njemu trebalo skrbiti, a tu pomoć su mu pružale sestre i brat. Upravo prvotužiteljica ga je 5 godina vozila na liječničke preglede i terapije u Zagreb, kuhala mu, prala ga i njegovala, kupovala lijekove i razne preparate, kvalitetnu hranu, obilazila u bolnici i dr. Zbog razočaranosti u kćerku i njeno ponašanje pok. otac tužiteljice LM je nekoliko mjeseci prije smrti zatražio da ga se odvede kod Javnoga bilježnika Ivanke Antić radi sastava neke isprave vezane za imovnu i isključenje kćerke iz prava na nasljedstvo. Tom prilikom su bili nazočni i svjedoci toga akta JM i SM iz [adresa]. Tužene su između ostaloga podmirile i sve troškove sahrane iza pok. LM i pok. IM. Tužene nisu mogle tužiteljicu obavijestiti o smrti oca, jer prije nisu imale nikakve podatke o njoj, budući joj nisu znale novo prezime, adresu, nisu imale broj telefona, mobitela, a iz istoga razloga nije obavještena niti o ostavinskom postupku iza pok. LM. Nisu nikada pred bilježnikom izjavile da on nije imao djece, jer ih on to nije ni pitao, već je očito napisano automatizmom, zapisnik je pisan u drugoj sobi, nije im pročitan i samo im je dan na potpis, a da su imale loše namjere onda ju ne bi prijavile kao nasljednicu iza strica. Netočno je navedeno i da je tužiteljica više puta zatajena, jer se kod raspravljanja naknadno pronađene imovine nije utvrđivalo nikakvo rodoslovlje što je vidljivo iz samih zapisnika. Tužiteljica pod točkom I. tužbenoga zahtjeva traži da se utvrdi da je jedina zakonska nasljednica prvoga nasljednoga reda iza oca ŽM, ali je sporna činjenica da li joj samo na osnovi toga pripada pravo na nasljedstvo i vlasništvo uzimajući u obzir slijed događanja i volju oca da je isključi iz prava na nasljedstvo.
4. Među strankama nije sporno da je tužiteljica kći pok. LM, no sporno je je li zastarjelo njezino pravo tražiti ostavinu te je li istu ostavitelj isključio iz nasljeđivanja. U tijeku postupka tuženice su osporile i pasivnu legitimaciju jer da je ostavinski postupak iza IM još u tijeku.
5. Sud je proveo dokaz uvidom u ostavinski predmet iza pok. LM Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu broj O-776/2015 (preslike iz spisa priložene listu 13-39 ovog spisa), u ostavinski predmet iza pok. IM ovog suda poslovnog broja O-1400/2019, spis ovog suda poslovnog broja P-476/2020, izvatke iz zemljišne knjige i to za zemljišnoknjižne uloške [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] (list 40-51 spisa), dopis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 6. listopada 2023. (list 115 spisa), dopis Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 9. listopada 2023 (list 116-117 spisa), dopis Zavoda za pokojinsko in invakidsko zavarovanje Republike Slovenije od 12. siječnja 2024. (list 160 spisa), u presliku zbirke isprava zemljišnoknjižnog odjela [adresa] broj Z-386/2015 (list 181-183), u dopis Zagrebačke banke d.d. od 19. travnja 2024. (list 184 spisa), ispravu naziva "Posvjedočenje" sastavljenu po javnom bilježniku Ivanki Antić iz Karlovca pod broje OU-168/11 od 14. rujna 2011. (list 201-202), saslušana je tužiteljica (list 168-169 spisa), tuženica CMŽ (list 169-170 spisa) i svjedok GM (list 197-198 spisa) dok tuženica AM nije pristupila na ročište određeno radi njezinog saslušanja niti je predložila da ju se zbog zdravstvenog stanja sasluša u njezinom domu pa stoga nije proveden dokaz njezinim saslušanjem.
6. Sud nije proveo dokaz saslušanjem svjedoka ŠM i HM na okolnost da je pok. LM dao izjavu o isključenju tužiteljice iz nasljedstva, jer oporučitelj koji želi isključiti nekog nasljednika mora to očitovati u oporuci na izričit način i navesti razlog za isključenje (članak 85. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju, "Narodne novine" br. 48/03., 163/03., 35/05., dalje ZN-a, važećeg u vrijeme ostaviteljeve smrti i u vrijeme kad je predmetna izjava navodno dana- neposredno prije njegove smrti), pri čemu u spisu nema dokaza o bilo kakvoj oporuci proglašenoj iza pok. LM, pa sama takva izjava, i da je dana u bilo koji drugi način osim u oporuci, ne bi imala nikakvog pravnog učinka na pravo tužiteljice na nasljeđivanje svog oca pa zato ovaj dokaz nije važan za donošenje odluke u ovom predmetu. Nije proveden ni dokaz saslušanjem svjedokinje DM jer su okolnosti u svezi kojih je predloženo njezino saslušanje utvrđene na temelju već provedenih dokaza, a također i za ovu svjedokinju vrijedi ono što je rečeno u pogledu odbijanja provođenja dokaza saslušanjem svjedoka ŠM i HM. Sud nije proveo dokaze niti pribavom i uvidom u zdravstveni karton i medicinsku dokumentaciju pok. LM jer zdravstveno stanje imenovanog, pored okolnosti da iza istog nije proglašena oporuka kojom je isključio tužiteljicu iz nasljeđivanja i to iz razloga koji bi bili vezani za njegovo zdravstveno stanje, nije činjenica važna za presuđenje u ovom predmetu. Pritom se nitko od stranaka nije se pozvao na to da bi tužiteljica bila nedostojna za nasljeđivanje pok. oca, a na taj prigovor sud ne pazi po službenoj dužnosti, osim iznimno, u slučaju ogrješenja o obvezu uzdržavanja, nepružanja nužne pomoći i napuštanja ostavitelja bez pomoći u prilikama koje su opasne za život ili zdravlje (članak 126. stavak 3. ZN-a), no stranke se tijekom postupka na te okolnosti nisu pozivale.
7. Na temelju isprava navedenih u odlomku 5. obrazloženja ove presude, čiji sadržaj među strankama nije sporan, utvrđeno je:
- da je LM umro **.**.2011.,
- da je iza istog sastavljena smrtovnica po kazivanju sestre, ovdje tuženice CMŽ, u kojoj je kao zakonska nasljednica navedena upravo ona, a također je navedeno i da postoji usmena izjava ostavitelja uz dva svjedoka kojom on istoj ostavlja svu imovinu,
- da je na ostavinskoj raspravi kod javnog bilježnika Ivanke Antić od 8. studenoga 2011. u nazočnosti CMŽ, IM i AM, utvrđeno rodoslovlje u kojem je navedeno da ostavitelj nije bio u braku i nije imao djece, a da su njegovi roditelji umrli prije njega i osim njega su imali još troje djece - CMŽ, IM i AM,
- da su se na istoj raspravi CMŽ, IM i AM svi prihvatili nasljedstva koje im po zakonu pripada iza brata pok. LM, s time da su CMŽ i AM svoje nasljedne dijelove ustupili bratu IM a sebi su pridržale pravo doživotnog uživanja i stanovanja na toj ustupljenoj imovini,
- da je 15. prosinca 2011. javni bilježnik Ivanka Antić donijela rješenje o nasljeđivanju poslovnog broja O-362/11-4, UPP/OS-39/11-4 kojim je na temelju zakona ostavinska imovina koju čine nekretnine upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] te nekretnine u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] uručena CMŽ, IM i AM u skladu s njihovim nasljedničkim izjavama; predmetno rješenje postalo je pravomoćno 19. rujna 2012.,
- da je povodom prijedloga IM radi naknadno pronađene ostavinske imovine javni bilježnik Ivanka Antić nakon održane rasprave i uzimanja nasljedničkih izjava CMŽ, IM i AM donijela 2. lipnja 2016. rješenje kojim je naknadno pronađena imovina, koja se sastoji od deviznog računa kod Erste&Steiermärkische Bank d.d. broj 7701296282, tekućeg računa kod Zagrebačke banke d.d. broj 3239080031, potraživanja prema HZMO za neisplaćeni dio mirovine i razlike mirovine u neutvrđenom iznosu te potraživanje prema zavodu za mirovinsko osiguranje u R. Sloveniji za neisplaćeni dio mirovine i razlike mirovine u neutvrđenom iznosu uručena temeljem zakona i ustupa CMŽ; predmetno rješenje postalo je pravomoćno 19. veljače 2016.,
- da je povodom prijedloga IM radi naknadno pronađene ostavinske imovine javni bilježnik Ivanka Antić nakon održane rasprave i uzimanja nasljedničkih izjava CMŽ, IM i AM donijela 2. lipnja 2016. rješenje kojim je naknadno pronađena imovina, koja se sastoji od nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/2 dijela i to : k. č. [katastarska čestica], zatim nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/2 dijela i to : k. č. [katastarska čestica], zatim nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/2 dijela i to : k. č. [katastarska čestica] te nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/4 dijela i to : k. č. [katastarska čestica], u skladu s nasljedničkim izjavama CMŽ, IM i AM, temeljem zakona i ustupa uručena IM u cijelosti; predmetno rješenje postalo je pravomoćno 19. veljače 2019.,
- da su navedena rješenja provedena u zemljišnoj knjizi,
- da su tuženici CMŽ na temelju rješenja o nasljeđivanju iza pok. LM isplaćeni zaostaci ostaviteljeve mirovine u neto iznosu od 1.188,65 kuna i sredstva na računu Erste&Steiermärkische Bank d.d. u iznosu od 29,14 eura,
- da je umro i IM dana 18. travnja 2019. i da je u ostavinskom postupku iza istoga utvrđeno rodoslovlje na način da su kao njegove jedine zakonske nasljednice utvrđene ovdje tuženice (sestre) i tužiteljica (nećakinja), a u istom postupku tužiteljica je osporila sastav njegove ostavinske imovine iz razloga zbog kojih je pokrenula ovu parnicu te je upućena na pokretanje parnice, koju je i pokrenula (poslovni broj P-476/2020) i u kojoj je određen prekid postupka do pravomoćnog okončanja ovog postupka.
8. Nadalje, već iz samog odgovora na tužbu proizlazi da su tuženice u trenutku smrti pok. LM i u vrijeme održavanja ostavinske rasprave znale da isti ima kći – tužiteljicu, jer spominju susret u Moravicama prije 20 i više godina. O tom susretu su suglasno i detaljno iskazivale i tužiteljica i tuženica CMŽ i prema njihovim iskazima taj se susret dogodio da je tužiteljica došla u [adresa], a tamo su, između ostalog, bili nazočni njezin otac, IM i tuženice i svi su znali da je riječ o kćeri sad pok. LM. Slijedom navedenog, na ovaj je način bez imalo sumnje utvrđeno da su tuženice i pok. IM u vrijeme smrti LM znali da isti ima kćer, ovdje tužiteljicu.
9. Uz navedeno, tužiteljica je kao kći pok. LM njegova nasljednica prvog nasljednog reda (članak 9. stavak 1. ZN-a) i čime isključuje iz nasljedstva osobe daljnje nasljednog reda, u ovom slučaju ostaviteljeve sestre i brata.
10. Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju kojeg je iza pok. LM donio javni bilježnik Ivanka Antić pod poslovnim brojem O-362/11-4, UPP/OS-39/11-4 od 15. prosinca 2011., kao i pravomoćna rješenja kojim je CMŽ, IM i AM raspoređena naknadno pronađena imovina, sve temeljem zakona i ustupa, pozivom na članak 232. stavak 1. ZN-a veže imenovane jer su nedvojbeno kao stranke sudjelovali u predmetnom ostavinskom postupku, no s druge strane, ne veže tužiteljicu, koja tvrdi da joj je zbog ostaviteljeve smrti pripalo nasljedno pravo na temelju zakona, jer nije kao stranka sudjelovala u ostavinskoj raspravi, niti je na nju bila uredno osobno pozvana (članak 232. stavak 1. ZN-a), što je nedvojbeno utvrđeno uvidom u ostavinski predmet poslovnog broja O-362/11. Tužiteljica koju, dakle, ne veže pravomoćno rješenje o nasljeđivanju može svoje pravo ostvarivati samo u parnici (članak 236. ZN-a). Prema članku 138. ZN-a pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja prema poštenom posjedniku koji također tvrdi da na nju ima pravo kao nasljednik zastarijeva za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostaviteljeve, a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke. Prema nepoštenu posjedniku ovo pravo zastarijeva za dvadeset godina.
11. Po ocjeni ovog suda tuženice, odnosno njihov prednik IM, koji su u vrijeme kad im je ostavina uručena znali da je pok. LM imao živuću kći, morali su znati i to da im ne pripada pravni položaj njegovih nasljednika pozvanih na nasljeđivanje. Naime, zakonska odredba o nasljednicima prvog nasljednog reda toliko je uvriježena u društvu da se slobodno može reći da je općepoznata u svim društvenim skupinama i u potpunosti je neživotno tvrditi da bi postojalo takvo shvaćanje prema kojem braća ostavitelja imaju prednost prilikom nasljeđivanja u odnosu na ostaviteljevu djecu. Sve da su tuženice, odnosno njihov prednik IM, bili uvjerenja da im zbog određenih razloga (primjerice isključenja tužiteljica iz nasljedstva) pripada pravo na ostavinu, više je nego jasno da su ta svoja prava mogli ostvarivati u ostavinskom postupku, uz sudjelovanje tužiteljice kao stranke, umjesto da o istoj nisu obavijestili javnog bilježnika prilikom utvrđivanja rodoslovlja u ostavinskom postupku. U potpunosti je neuvjerljiva tvrdnja tuženice CMŽ o tome da im je zapisnik s utvrđenim rodoslovljem, u kojem je izričito navedeno da ostavitelj nije imao djece, "podmetnut na potpis" jer bez njihovih izjava o tome javni bilježnik koji je sastavljao zapisnik ne bi mogao imati nikakvih saznanja o rodbinskim odnosima ostavitelja. Stoga je jasno da su podatke o tome da pok. LM nije imao djece javom bilježniku dali upravo tamo prisutni CMŽ, IM i AM, što su i potvrdili svojim potpisom. Sve navedeno nedvojbeno ukazuje na to da su tuženice, osobno i kao univerzalne sljednice pok. IM, nepoštene posjednice ostavine. Da bi se netko smatrao nepoštenim posjednikom ostavine dovoljno je da je mogao ili morao znati za okolnosti koje mogu isključiti ili suziti njegovo nasljedno pravo (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev 3138/2018-2 od 30. kolovoza 2022.), a iste su to znale, kako je upravo obrazloženo.
12. Stoga, pravo tužiteljice zahtijevati ostavinu kao nasljednice ostavitelja prema tuženicama kao nepoštenim posjednicama zastarijeva u jedinstvenom objektivom roku od dvadeset godina računajući od ostaviteljeve smrti. Kako je pok. LM umro **.**.2011., a tužiteljica je tužbom kojom zahtijeva ostavinu ustala 26. travnja 2022., prigovor zastare nije osnovan jer je tužiteljica tužbu podnijela prije isteka dvadesetgodišnjeg zastarnog roka propisanog člankom 138. stavak 2. ZN-a.
13. Nije osnovan niti prigovor promašene pasivne legitimacije tuženica kao sljednica pok. IM. To stoga što prema odredbi članka 4. stavak 1. ZN-a umrlu fizičku osobu (ostavitelja) nasljeđuje onaj koji je njezinom smrću stekao nasljedno pravo (nasljednik), a prema st.4. istog članka nasljedno pravo se stječe u trenutku smrti ostavitelja, s tim da se nasljednik može tog prava odreći, pa da se ima uzeti kao da ga, u tom slučaju, nije nikada ni stekao. Dakle, u ovom trenutku odlučivanja za vođenje ovog parničnog postupka nije relevantno da li je ostavinski postupak iza IM pravomoćno okončan već je dovoljno utvrđenje tko su nasljednici istoga jer zakonski nasljednici postaju stranke u postupku u trenutku koji je relevantan za građansko-pravnu sukcesiju, a to je smrt stranke, odnosno njihovog prednika.
14. Konačno, valjalo je razmotriti i prigovor da je pok. LM tužiteljicu isključio iz nasljedstva jer da je takav prigovor osnovan, tužiteljica bi izgubila nasljedno pravo u mjeri u kojoj je isključena (članak 87. ZN-a).
15. Kao što je već navedeno, oporučitelj koji želi isključiti nekog nasljednika mora to očitovati u oporuci na izričit način i navesti razlog za isključenje (članak 85. stavak 1. ZN-a). U spisu, doduše, postoji isprava naziva "Posvjedočenje" sastavljena po javnom bilježniku Ivanki Antić iz Karlovca pod broje OU-168/11 od 14. rujna 2011., kojoj su FM i Katica Mlađen javnom bilježniku izjavili da su krajem lipnja, oko 27. lipnja 2011. u [adresa] razgovarali sa sada pok. LM koji im je rekao da svu svoju imovinu ostavlja sestri EM, jer njegova kći godinama ne mari i ne pita za njega. To da će napisati i kod bilježnika, ali nije stigao jer je idući dan išao u bolnicu, tamo ostao i umro za kratko vrijeme.
16. Iako bi se u konkretnom slučaju moglo raditi o usmenoj oporuci pred svjedocima, tuženice i pok. IM, koji su za tu izjavu znali još u trenutku sastavljanja smrtovnice (navedeno je uneseno u smrtovnicu po kazivanju prvotuženice) ne mogu se pozivati na tu izjavu kao oporuku jer su sudjelovali u ostavinskom postupku, u kojem su bez zapreke mogli iznijeti tu okolnost, pa su vezani utvrđenjima citiranog pravomoćnog rješenja kojim je kao temelj nasljeđivanja utvrđen Zakon, a ne oporuka. Osim toga, u izjavi FM i Katice Mlađen nema govora o isključenju tužiteljice iz nasljeđivanja, a nasljednik se ne isključuje samim time što se nasljednikom određuje netko drugi osim njega, već isključenje mora biti izričito. I u ovom postupku saslušan kao svjedok FM je iskazao da je ostavitelj naveo da sve ostavlja EM, dok kći u tom smislu nije spominjao.
17. Slijedom svega navedenog, utvrđeno je da tužiteljica kao nasljednica prvog nasljednog reda pok. LM ima pravo od tuženica (i to od tuženice CMŽ osobno te kao sljednice IM te od tuženice AM kao sljednice IM) zahtijevati ostavinu koja im je raspoređena rješenjem o nasljeđivanju kojeg je iza pok. LM donio javni bilježnik Ivanka Antić pod poslovnim brojem O-362/11-4, UPP/OS-39/11-4 od 15. prosinca 2011., kao i pravomoćnim rješenjima kojim im je raspoređena naknadno pronađena imovina. Kako se radi upravo o nekretninama i pokretninama koje tužiteljca tužbom zahtijeva, tužbenom zahtjevu je valjalo udovoljiti i odlučiti kao u izreci. Uz navedeno, napominje se da tužiteljica zahtijevala isplatu manjeg iznosa od onog koji je tuženici CMŽ plaćen po računu Erste&Steiermärkische Bank d.d., no u tom je dijelu odlučeno u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva, pozivom na članak 2. stavak 1. ZPP-a.
18. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP- a. Tuženice, koje su u cijelosti izgubile ovaj spor, dužne su tužiteljici naknaditi parnične troškove prema vrijednosti predmeta spora od 13.405,00 eura i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23. dalje: Tarifa). Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika i to za sastav tužbe u zatraženom iznosu od 331,81 eura (Tbr. 7. t. 1. Tarife) te za zastupanje na ročištima održanim 28.9.23., 22.3.2024., 12.7.2024. 500,00 eura po radnji (Tbr. 9. t. 1. Tarife) ukupno 1.831,81 eura, uvećano za PDV, sveukupno 2.289,76 eura. Tužiteljici pripada i naknada materijalnih troškova prijevoza osobnim vozilom od mjesta njezina prebivališta ([adresa], Slovenije) do mjesta suda (Opatija) za pristup na dva ročišta budući je na ovom području općepoznato da nema izravne veze javnim prijevozom između ta dva mjesta. Radi se o udaljenosti od 307 km u jednom smjeru (utvrđeno provjerom u aplikaciji "Google karte") pa tužiteljici za pristup na dva ročišta pripada iznos od 614,00 eura uvećano za troškove cestarine od 10,10 eura u jednom smjeru prema priloženom računu (ukupno 40,40 eura). Sveukupno tužiteljici je na ime parničnog troška dosuđen iznos od 2.944,16 eura. Na priznati parnični trošak tužiteljicama je dosuđena zatezna kamata tekuća od presuđenja do isplate sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a u visini određenoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje ZOO). Treba reći i da je tužiteljica zahtijevala da joj tuženice parnične troškove naknade solidarno, no budući da one nisu solidarne dužnice u pogledu glavne stvari, one nisu solidarno odgovorne ni u pogledu parničnog troška (članak 161. stavak 3. ZPP-a), pa je tom dijelu zahtjev tužiteljice odbijen.
U Opatiji 14. kolovoza 2025.
Sutkinja:
Ana Župić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi sukladno odredbi članku 106.a stavak 5. ZPP- a. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
1. Tužiteljici
2. Tuženicama po punomoćniku
