REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
10 000 ZAGREB
Poslovni broj: O-2062/2024-4
(raniji poslovni broj: O-1289/2022)
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u ostavinskom postupku iza umrle ŽF (ime oca: Ž / prezime prije sklapanja braka: FF) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (datum rođenja: **.**.1974. / datum smrti: **.**.2022.), državljanke Republike Hrvatske, radi odlučivanja o prigovoru Grada Zagreba protiv rješenja vršitelja dužnosti javnog bilježnika Ivana Tadića sa sjedištem u [adresa], poslovni broj: O-1289/2022, UPP/OS-22/2022 od 14. travnja 2023., bez održavanja ročišta, 14. kolovoza 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se prigovor Grada Zagreba sa sjedištem u [adresa] od 2. svibnja 2025. kao neosnovan te se održava na snazi rješenje vršitelja dužnosti javnog bilježnika Ivana Tadića sa sjedištem u [adresa], poslovni broj: O- 1289/2022, UPP/OS-22/2022 od 14. travnja 2023.
Obrazloženje
1. Ostavinski postupak iza umrle ŽF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pokrenut je po službenoj dužnosti 03.02.2022.
2. Provođenje ostavinskog postupka povjereno je vršitelju dužnosti javnog bilježnika Ivanu Tadiću sa sjedištem u [adresa], koji je kao povjerenik ovog suda donio rješenje od 14.03.2023.
3. Rješenjem vršitelja dužnosti javnog bilježnika Ivana Tadića sa sjedištem u [adresa], poslovni broj: O-1289/2022, UPP/OS-22/2022 od 14.04.2023. utvrđeno je da je ostaviteljeva (ostavinska) imovina, na temelju zakona, prešla u vlasništvo sveopćeg pravnog slijednika ostavitelja s položajem nasljednika – Grada Zagreba.
4. Podnositelj prigovora – Grad Zagreb sa sjedištem u [adresa], OIB: 61817894937 (sveopći pravni slijednik ostavitelja) u prigovoru od 02.05.2023. u bitnome navodi „kako do primitka pobijanog rješenja nije sudjelovao odnosno nije bio pozvan sudjelovati u rubriciranom ostavinskom predmetu“. Podnositelj prigovora nadalje navodi da ne raspolaže nikakvom dokumentacijom iz koje bi bilo vidljivo stanje računa ostaviteljice, a posljedično ne zna ima li kao „potencijalni ošasni nasljednik“ kakvu obvezu podmirenja ostaviteljičnih obveza po navedenom računu. Podnositelj prigovora također ukazuje sudu na čl.215.st.2. Zakona o nasljeđivanju.
4.1. Podnositelj prigovora pobija rješenje iz svih zakonom predviđenih razloga (pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba ostavinskog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava) i u cijelosti.
4.2. Podnositelj prigovora predlaže sudu „dostaviti prigovor koji će pobijano rješenje ukinuti, provesti i dopuniti predmetni postupak radi donošenja novog, na zakonu osnovanog rješenja o nasljeđivanju odnosno odlučiti da se ostavinski postupak neće provoditi radi nedostatka ostavinske imovine“.
5. Prigovor je neosnovan.
6. Iz obrazloženja rješenja vršitelja dužnosti javnog bilježnika od 14.04.2023., protiv kojeg je podnesen prigovor, proizlazi da vršitelj dužnosti javnog bilježnika smatra da su bile ispunjene pretpostavke iz čl.6., 20. i 226. Zakona o nasljeđivanju, za donošenje rješenja kojim se utvrđuje da je ostaviteljeva (ostavinska) imovina prešla u vlasništvo podnositelja prigovora – Grada Zagreba. Naime, iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da su u ostavinskom postupku utvrđeni nasljednici prvog, odnosno drugog nasljednog reda, maloljetni sin ostaviteljice, odnosno majka i brat ostaviteljice (po pravu predstavljanja). Međutim, navedene osobe odrekle su se nasljedstva (u svoje ime i ime svojih potomaka). Budući da je ostaviteljica u trenutku smrti imala prebivalište na području [adresa] njena ostavinska imovina (koju čine prava: pravo po osnovi poslovnih udjela u trgovačkom društvu, potraživanja prema bankama i drugim pravnim osobama), a koja su izjednačena s pokretninama, sukladno čl.20.st.2. Zakona o nasljeđivanju prešla je na grad – podnositelja prigovora.
7. Navedena činjenična utvrđenja i pravna stajališta (primjenu materijalnog prava) iznesena u pobijanom rješenju javnog bilježnika prihvaća i ovaj sud.
8. Prilikom odlučivanja o prigovoru i ocjenjivanja navoda iz prigovora sud nije utvrdio postojanje (apsolutno) bitnih povreda odredaba ostavinskog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti na temelju čl.365.st.2. i čl.381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 28/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022 i 114/2022 – ZPP), koji se u ostavinskom postupku primjenjuje na temelju čl.175.st.2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN), tj. nije utvrdio da je javni bilježnik prilikom donošenja rješenja povrijedio čl.354.st.2.toč.2., 4., 8., 9., 13. ili 14. ZPP – a. 8.1. U odnosu na ostale (apsolutno) bitne povrede odredaba ostavinskog postupka nije u pravu podnositelj prigovora kada navodi da mu nezakonitim postupanjem javnog bilježnika – nepozivanjem na ostavinsku raspravu nije dana mogućnost raspravljanja, tj. sudjelovanja u ostavinskom postupku, a koje pravo mu je zajamčeno čl.6. ZPP – a (audiatur et altera pars) i to iz dva razloga.
8.2. Kao prvo sud smatra da je kontradiktornost u ovoj pravnoj stvari osigurana kroz postupak u povodu pravnog lijeka (prigovora) koji se može podnijeti protiv odluke javnog bilježnika kao povjerenika suda (čl.185. ZN), a koje pravo je podnositelj prigovora i iskoristio. Također, iz spisa predmeta proizlazi da su podnositelju prigovora uz rješenje od 14.04.2023. dostavljeni i zapisnici s ročišta za ostavinsku raspravu (list 50. – 53. spisa) iz kojih je vidljivo stanje (saldo) na računima ostavitelja, kao i visina potraživanja vjerovnika koja terete ostavinu.
8.3. Kao drugo podnositelj prigovora ima poseban (specifičan) pravni položaj (u odnosu na nasljednike) jer je proglašen sveopćim pravnim slijednikom ostavitelja (s položajem nasljednika) uslijed postojanja ošasne ostavine (čl.20. ZN), a kojim pravnim položajem ne može slobodno raspolagati (kao drugi nasljednici) jer se ne može odreći nasljednog prava. Svrha (smisao) instituta ošasne ostavine je da ostaviteljeva (ostavinska) imovina ne ostane bez nositelja (vlasnika) u slučajevima kada nije moguće utvrditi nasljednika ili u slučajevima kada se utvrđeni nasljednik odrekne nasljedstva (kao što je slučaj u ovoj pravnoj stvari), a što bi posljedično moglo dovesti do protupravnog prisvajanja, odnosno pokušaja protupravnog prisvajanja navedene imovine od strane drugih pravnih subjekata. U tom smislu sveopći pravni slijednik ostavitelja (s položajem nasljednika) iz čl.20. ZN – a (u ovom slučaju podnositelj prigovora) nema mogućnost odreći se takve ošasne ostavine, odnosno odbiti stjecanje iste i na taj način raspolagati svojim pravnim položajem u ostavinskom postupku. Navedeno pravo raspolaganja (dispozicije) nasljednim pravom pripada isključivo nasljednicima – fizičkim osobama (čl.129.st.3. i čl.220.st.9. ZN).
8.4. Uslijed ranije navedenih razloga, sud ocjenjuje da prigovori podnositelja prigovora, da mu „kao potencijalnom ošasnom nasljedniku nije poznato“ ima li i u kojem opsegu „obvezu podmirenja ostaviteljičnih obveza po navedenom računu“, a sve iz razloga jer mu nije dana mogućnost raspravljanja, tj. sudjelovanja u ostavinskom postupku, nisu pravno odlučni za ishod postupka. Drugim riječima čak i da je podnositelj prigovora bio pozvan na ostavinsku raspravu to ne bi utjecalo na ishod postupka u ovoj pravnoj stvari, tj. na njegov pravni položaj sveopćeg pravnog slijednika ostavitelja. Naime, čak i da je podnositelj prigovora bio pozvan na ostavinsku raspravu isti, iz ranije navedenih razloga, ne bi mogao raspolagati svojim pravnim položajem sveopćeg pravnog slijednika ostavitelja, tj. ne bi se mogao odreći svog nasljednog prava. Nadalje, kao što je ranije navedeno, podnositelj prigovora je svoja prava iz čl.6. ZPP – a ostvario kroz postupak u povodu pravnog lijeka (prigovora) protiv rješenja javnog bilježnika.
8.5. U odnosu na ograničenja odgovornosti sveopćeg pravnog slijednika ostavitelja, za dugove ostavitelja, podnositelja prigovora se upućuje na čl.139.st.6. ZN – a prema kojem predmet ovrhe radi ostvarenja ili osiguranja tražbina ostaviteljevih vjerovnika prema općini, odnosno gradu na koje je prešla ošasna ostavina mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine.
9. Prilikom odlučivanja o prigovoru i ocjenjivanja navoda iz prigovora sud po prigovoru stranaka utvrđuje postojanje (relativno) bitnih povreda odredaba ostavinskog postupka na temelju čl.365.st.1., čl.354.st.1. i čl.381. ZPP – a, a u vezi s čl.175.st.2. ZN – a, kao i odredaba ostavinskog postupka sadržanih u čl.174. – 239. ZN – a. U tom smislu sud nije utvrdio da je javni bilježnik prilikom donošenja pobijanog rješenja povrijedio odredbe ostavinskog postupka koje su bile od utjecaja na donošenje zakonitog i pravilnog rješenja.
9.1. Zakon o nasljeđivanju u čl.215.st.1. (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN) propisuje da će ostavinski sud, ako prema podacima kojima sud raspolaže umrli nije ostavio ostavinu, rješenjem odlučiti da se ne provodi ostavinska rasprava.
9.2. Isto će tako sud postupiti i u slučaju ako je ostavitelj ostavio samo pokretnine i s njima izjednačena prava, a nijedna od osoba pozvanih na nasljedstvo ne zahtijeva da se provede ostavinski postupak (čl.215.st.2. ZN).
9.3. Kad u ostavinu ulaze i stvarna prava na nekretninama, postupit će se kao kad su iza ostavitelja ostale nekretnine, a kad postoje ostala prava – kao da su ostale pokretnine (čl.215.st.5. ZN).
9.4. U odnosu na (relativno) bitne povrede odredaba ostavinskog postupka nije u pravu podnositelj prigovora kada u prigovoru navodi, tj. „ukazuje na odredbu čl.215.st.2. Zakona o nasljeđivanju“, iz čega po mišljenju ovog suda proizlazi da podnositelj prigovora ističe da je javni bilježnik povrijedio odredbe ostavinskog postupka (čl.215.st.2. ZN) koje su bile od utjecaja na donošenje zakonitog i pravilnog rješenja. Naime, iz stanja spisa (list 9. spisa) jasno proizlazi da je osoba pozvana na nasljedstvo – zakonski nasljednik (sin ostaviteljice), sukladno čl.215.st.2. ZN – a zahtijevao da se provede ostavinski postupak uslijed čega je navedeni postupak i proveden. Po mišljenju ovog suda na postojanje zahtjeva za provođenjem ostavinske rasprave (čl.215.st.2. ZN) nije od utjecaja činjenica da se nasljednik kasnije u tijeku ostavinskog postupka odrekao nasljedstva, tj. dao negativnu nasljedničku izjavu, kao što je to slučaj u ovoj pravnoj stvari. Da bi sud, u slučaju iz čl.215.st.2. ZN – a, nakon pokretanja ostavinskog postupka i provođenja ostavinske rasprave (održavanja ročišta za ostavinsku raspravu) donio rješenje da se ostavinska rasprava neće provoditi, osoba pozvana na nasljedstvo morala bi po mišljenju ovog suda izričito predložiti da se ostavinska rasprava ne provodi.
10. Prilikom odlučivanja o prigovoru i ocjenjivanja navoda iz prigovora sud nije utvrdio da bi javni bilježnik nepravilno (pogrešno i/ili nepotpuno) utvrdio činjenično stanje.
10.1. S obzirom na navedeno sud ocjenjuje da je javni bilježnik u postupku donošenja pobijanog rješenja pravilno (točno i potpuno) utvrdio činjenično stanje.
11. Prilikom odlučivanja o prigovoru i ocjenjivanja navoda iz prigovora sud nije utvrdio da bi javni bilježnik pogrešno primijenio materijalno pravo na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju čl.365.st.2. ZPP – a, koji se u ostavinskom postupku primjenjuje na temelju čl.175.st.2. ZN – a.
12. Ocjenjujući pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja ovaj sud je utvrdio da javni bilježnik u postupku koji je prethodio donošenju navedenog rješenja nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba ostavinskog postupka na koje sud pazi po službenoj dužnosti (čl.354.st.2.toč.2., 4., 8., 9., 13. ili 14. ZPP), niti koju od bitnih povreda odredaba ostavinskog postupka koje je istaknuo podnositelj prigovora u svom prigovoru, da je činjenično stanje pravilno (točno i potpuno) utvrđeno (čl.355. ZPP) te da je javni bilježnik prilikom donošenja pobijanog rješenja pravilno primijenio materijalno pravo (čl.356. ZPP).
13. S obzirom na sve navedeno sud je na temelju čl.187.st.2. ZN – a, a u vezi s čl.175.st.2. ZN– a, u cijelosti održao na snazi rješenje vršitelja dužnosti javnog bilježnika Ivana Tadića sa sjedištem u [adresa], poslovni broj: O-1289/2022, UPP/OS-22/2022 od 14.04.2023.
13.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.
U Zagrebu, 14. kolovoza 2025.
SUDAC:
Andrija Krivak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.188. ZN).
DOSTAVITI:
1. Podnositelju prigovora (pravnom slijedniku) – Grad Zagreb, na broj: klasa: 701-01/23-040/49, urbroj: 251-01-43/004-23-4
2. O tome obavijest – HF, po punomoćniku
3. O tome obavijest – FF
4. O tome obavijest – ĆF
5. O tome obavijest – Vršitelju dužnosti javnog bilježnika Ivan Tadić, po pravomoćnosti
6. U spis
