REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-8090/2021-131

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Ivanu Borkoviću u pravnoj stvari I. tužiteljice PEŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tužitelja PE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Alemu Rufatiju, odvjetniku u Zagrebu, protiv protiv I. tuženice UE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], II. tuženika ME iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], III. tuženika RE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici ŽE, IV. tuženica EE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], V. tuženik TE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], VI. tuženica GE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], VII. tuženica OE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], VIII. tuženica FE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], IX. tuženik ZE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici HE, X. tuženik IE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici UEŠ, XI. tuženica LE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici UEŠ, XII. tuženica MEŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku ŠE, XIII. tuženica REŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici HE, XIV. tuženica VE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], XV. tuženik DE iz [adresa], XVI. tuženica ČE iz [adresa], XVII. tuženica ŽEŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici UEŠ, XVIII. tuženica EEŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], XX. tuženik mldb. P ĐE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], XXI. tuženik CE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici UEŠ,

XXII. tuženik AE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], XXIII.

tuženik KE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], XXIV. tuženica TEŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po I. tuženici, svojoj kćeri, te umješača na strani tuženika K-INDEX d.o.o. iz [adresa], OIB: 03334333643, kojeg zastupa punomoćnik ŠE, odvjetnik u [adresa], radi utvrđenja ništetnosti, nakon zaključene glavne i javne rasprave 30. lipnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja odvjetnika Alema Rufatija, punomoćnice III. tuženika odvjetnice Živke Gnjidić, punomoćnice XII. tuženika i umješača, odvjetnice MEŠ i punomoćnika odvjetnika ŠE, za IX.. tuženika ZE i XIII. tuženicu punomoćnica SE, odvjetničke vježbenice i punomoćice X. tuženika, XI. tuženice, XVII. tuženice i XXII. tuženika punomoćnice odvjetnice UEŠ te XXI tuženika osobno,14. kolovoza 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da Međuvlasnički ugovor za stambenu zgradu u [adresa], od dana 06.09.2010., ne proizvodi pravne učinke.

II. Nalaže se tuženicima da tužiteljima isplate parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom od dana donošenja presude, sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO- a po stopi zateznih kamata koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

II. Nalaže se tužiteljima solidarno platiti parnične troškove

- IX. i XIII. tuženicima u iznosu od 887,25 eura

- X., XI, XVII. i XXI. tuženicima u iznosu od 1.056,25 eura

- XII. tuženici i umješaču u iznosu od 893,75 eura.

sve sa zateznim kamatama koje teku od 14. kolovoza 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da su suvlasnici, odnosno vlasnici posebnih dijelova nekretnine upisane u zemljišnim knjigama ovog suda katastarska općina [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi KUĆA, [adresa], KUĆA, [adresa], 23/1, ZAGREB, GARAŽA, GARAŽA, GARAŽA I DVORIŠTE, ukupne površine 3153 m2 (dalje: Nekretnina) i to: 31. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-31) stan broj 1 na I (prvom) katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, hodnika, lođe, balkona i spremišta u površini od 82.67 čm, [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi te 43. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-43) garaža površine 12,25 čm, [adresa], koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi. Tuženici su suvlasnici, odnosno vlasnici posebnih dijelova predmetne nekretnine. Nadalje, 6. rujna 2010. sklopljen je Međuvlasnički ugovor, potpisan od strane dijela suvlasnika nekretnine i to onih suvlasnika čiji se suvlasnički dijelovi odnose na stambenu zgradu na adresi [adresa], sagrađenu na predmetnoj nekretnini. Nekretnina, sukladno opisu u posjedovnici, u naravi predstavlja i stambene zgrade na adresi [adresa], 23, 25 te garaže i dvorište. S obzirom na to da je na nekretnini uspostavljeno vlasništvo nad posebnim dijelovima nekretnine, u predmetnom zemljišnoknjižnom ulošku upisano je ukupno 87 suvlasničkih dijelova s neodređenim omjerom. Pozivaju se na odredbe Zakona o vlasništvu te navode kako su suvlasnici nekretnine, i to oni čiji se suvlasnički dijelovi odnose na stambenu zgradu na adresi [adresa], suprotno načelu jedinstva nekretnine iz članka 9. ZV-a, sklopili 4 međuvlasnički ugovor kao da stambena zgrada predstavlja zasebnu nekretninu, vodeći se načelom jedna stambena zgrada, jedna nekretnina, što je u suprotnosti s načelom jedinstva nekretnine. Kao dokaze su predložili izvadak iz zemljišnih knjiga, presliku međuvlasničkog ugovora te predložili usvojiti tužbeni zahtjev iz točke I izreke ove presude.

2. U odgovoru na tužbu XII. tuženica i umješač kao i X., XI, XVII i XXII tuženici su naveli da osporavaju tužbu u cijelosti. Ističu prigovor promašene pasivne legitimacije jer je tužbom potrebno obuhvatiti sve ugovorne stranke međuvlasničkog ugovora, a što tužitelj nije učinio. Nesporno je da su tužitelji suvlasnici stana u stambenoj zgradi na adresi [adresa] sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a imaju također u svom vlasništvu i garažu u zgradi. 4. Nesporno je i da su tuženici svi preostali suvlasnici nekretnine isključivo u stambenoj zgradi na adresi [adresa] sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], dok nisu tuženi suvlasnici nekretnine zgrade u [adresa] na adresi [adresa],23, i 25 te garaže kao zaseban objekta medveščak 21,23, 23/1 i 25 – garaže. Nesporno je da je predmetni međuvlasnički ugovor od potpisan od strane većine suvlasnika, i to onih suvlasnika čiji se suvlasnički dijelovi odnose na stambenu zgradu na adresi [adresa] te je temeljem ugovora u upravljanju društvo K-index postalo upravitelj zgrade. Od početka upravljanja 1997. godine zgrada u [adresa],23,25 ima samostalan Ugovor o upravljanju, Međuvlasnički ugovor i vlastiti račun sredstava zajedničke pričuve, a zgrada u [adresa] ima samostalan Ugovor o upravljanju, Međuvlasnički ugovor i vlastiti račun sredstava zajedničke pričuve. Od kad je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, suvlasnici samostalnih objekata, zgrada i garaža su samostalno birali upravitelja, otkazivali Ugovore o upravljanju, samostalno birali predstavnike suvlasnika i samostalno i odlučivali o iznosima pričuve u pojedinoj samostalnoj cjelini. I sada su imenovani različiti upravitelji za prethodno navedene stambene i garažne cjeline 1) i 2), 3). -suvlasnici samostalnih objekata, zgrada i garaža, samostalno su održavali, popravljali i plaćali svoje dijelove (krov, dizala, vodovodne instalacije, ulazna vrata za zgradu...). Nikada za održavanje i popravljanje svojih dijelova, uređaja i instalacija suvlasnici jedne cjeline nisu tražile suglasnost niti sredstva ostalih samostalnih upravljačkih cijelina , suvlasnici navedenih objekta su samostalno birali upravitelja , otkazivali Ugovore o upravljanju, samostalno birali predstavnike suvlasnika i samostalno odlučivali o iznosima pričuve u pojedinoj samostalnoj cjelini. Konačno, suvlasnici i njihovi upravitelji ne samo da su razgraničili svoje upravljanje sklapanjem posebnih međuvlasničkih ugovora i ugovora o upravljanju nego su sklapali međusobne ugovore u vezi održavanja zajedničkih dijelova nekretnine i podjele troškova i to za vrijeme dok su imali zajedničkog upravitelja LIND-GRAD d.o.o. I i II tužitelj vlasnici su stana i garaže u zgradi [adresa] dulje od 18 godina. Tijekom cijelog tog perioda svaka zgrada je samostalno odlučivale o svojim radovima i plaćanjima za remonte dizala, sanacije krova (svaka zgrada jer sanirala svoj krov) i ostale troškove održavanja i popravaka. Nikada se nisu tražile suglasnosti ostalih suvlasnika, izvan zgrade, a niti I. i II tuženik nisu tražili sudjelovanje u odlučivanju i plaćanju troškova zgrade [adresa],23,25. Postupanje tužitelja obijesno jer naprosto ne postoji iskazana volja niti pravni interes suvlasnika zgrada i garaža u Zagrebu na adresi [adresa],23,23/1 i 25 da se svi suvlasnici na predmetnoj zk.čestici podvrgnu režimu jednoga međuvlasničkog ugovora i ugovora o upravljanju , pod jednim upraviteljem . Upravo suprotno , suvlasnici su već 1997 godine iskazali pismeno, pa sve do danas , volju da se upravljanje vodi po posebnim cjelinama kako su prethodno opisivane. Kao dokaze su predložili uvid u spis P-8093/2021, saslušanje predstavnika suvlasnika i zakonskog zastupnika upravitelja, zk. ul [broj ZK uloška], zk odjel Zagreb , PL 7460, katastar grada Zagreba , Izvadak iz katastarskog plana, preslika 3D fotografije sa Google street view-a za predmetnu zgradu, međuvlasnički ugovor za zgradu [adresa] od 15.11.1997. ( upravitelj LIND GRAD d.o.o. ), međuvlasnički ugovor za zgradu [adresa] od 16.6.2005. (upravitelj FUNDA d.o.o. ) - međuvlasnički ugovor za zgradu [adresa] od 6.9.2010. (upravitelj K INDEX d.o.o.), e -mail LIND GRAD od 27.10.2021. s prijedlogom ugovora o zajedničkim dijelovima nekretnine. Predložili su odbaciti tužbeni zahtjev kao neuredan a podredno ga odbiti uz naknadu troškova tuženiku.

3. U odgovoru na tužbu IX. i XIII. kao i III. i XXV. tuženici se protive tužbenom zahtjevu te obrazlažu da načelo jedinstvenosti nekretnine ne ograničava pravo suvlasnika da u zgradama s više ulaza organiziraju manje cjeline da upravljaju samo manjim dijelom zgrade. Predlažu da sud odbije tužbeni zahtjev i traže trošak postupka.

4. Rješenjem od 18. srpnja 2022. sud je odbacio tužbu u odnosu na GEŠ i ĆE jer su umrle prije podnošenja tužbe.

5. Tijekom postupka sud je pročitao Međuvlasnički ugovor od 9. rujna 2010. zemljišnoknjižne izvatke, Ugovor o upravljanju i korištenju zajedničkih dijelova i uređaja, Međuvlasnički ugovor od 15. studenog 1997., Ugovor o upravljanju zgradom Medvešćak 23/1 Zagreb od 6. rujna 2010., prijepis posjedovnog lista, pregledao je fotografiju, Ugovor o upravljanju dvorišnim garažama Medvešćak 21, 23, 23/1, 25 Zagreb, e-mail K-Indexa i saslušao je XXI tuženog CE.

6. Na ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena, stranke su suglasno navele da su svi predloženi dokazi potrebni za donošenje odluke u ovom postupku izvedeni. Prije toga su tuženici suglasno povukli dokazni prijedlog saslušanja Dominika Kisića te dokazni prijedlog priklopa i uvida u spis ovog suda P-8093/21.

7. Među strankama nije sporno da su tužitelji suvlasnici posebnih dijelova nekretnine upisane u zemljišnim knjigama ovog suda katastarska općina [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi KUĆA, [adresa], KUĆA, [adresa], 23/1, ZAGREB, GARAŽA, GARAŽA, GARAŽA I DVORIŠTE, ukupne površine 3153 m2 i to:

31. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-31) stan broj 1 na I (prvom) katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, hodnika, lođe, balkona i spremišta u površini od 82.67 čm, Ulaz [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi te 43. suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-43) garaža površine 12,25 čm, [adresa], koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi. Nije sporno ni da su tuženici suvlasnici posebnih dijelova predmetne nekretnine. Nadalje, nesporno je da je 6. rujna 2010. sklopljen Međuvlasnički ugovor, potpisan od strane dijela suvlasnika nekretnine i to onih suvlasnika čiji se suvlasnički dijelovi odnose na stambenu zgradu na adresi [adresa], sagrađenu na predmetnoj nekretnini. Nije sporno da predmetna nekretnina, sukladno opisu u posjedovnici, u naravi predstavlja i stambene zgrade na adresi [adresa], 23, 25 te garaže i dvorište. Nesporno je i da je predmetni međuvlasnički ugovor potpisan od strane većine suvlasnika onih suvlasnika čiji se suvlasnički dijelovi odnose na stambenu zgradu na adresi [adresa], ali ne i od većine kada bi se uračunali i suvlasnici stambene zgrade na adresi [adresa], 23, 25, kao što je nesporno i da je na temelju ugovora u upravljanju društvo K-index postalo upravitelj zgrade. Nije sporno ni da od 1997. zgrada u [adresa],23,25 ima svoj samostalan Ugovor o upravljanju, Međuvlasnički ugovor i vlastiti račun sredstava zajedničke pričuve, a zgrada u [adresa] svoj samostalan Ugovor o upravljanju, Međuvlasnički ugovor i vlastiti račun sredstava zajedničke pričuve. Nije sporno ni da su suvlasnici predmetnih zgrada dok su imali zajedničkog upravitelja LIND-GRAD d.o.o., ti suvlasnici i njihovi upravitelji predmetnih nekretnina razgraničili svoje upravljanje sklapanjem posebnih međuvlasničkih ugovora i ugovora o upravljanju i sklapali međusobne ugovore u vezi održavanja zajedničkih dijelova nekretnine i podjele troškova.

8. Među strankama je sporno je li Međuvlasnički ugovor za stambenu zgradu u [adresa], od 6. rujna 2010. ništetan, odnosno, je li ga trebala potpisati većina stanara iz te zgrade ili se većina računa zajedno sa stanarima zgrade [adresa], 23, 25.

9. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03/, 88/05, 2/07, 84/08, 96,08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 153/23 - dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

10. Sud nije ocjenjivao dokaze koji se odnose na činjenice koje među strankama nisu sporne.

11. U svom je iskazu tuženik CE naveo da u predmetnoj zgradi živi kao stanar od 1994., a od 1997. i kao vlasnik jednog od stanova, dok se aktivno bavi upravljanjem zgradama od 1999. do danas, ima dvije tvrtke za upravljanje i upravitelj je u više od 900 zgrada. Još prije stupanja sadašnjeg Zakona o vlasništvu, zgrade na adresama [adresa],23 i 25 imali su svog predstavnika kućnog savjeta a zgrada [adresa] je imala svog. Kad je stupio na snagu Zakon o vlasništvu 1997., zgrade [adresa],23,25 su imale svoj ugovor o upravljanju i međuvlasnički ugovor, a zgrada [adresa] svoj. Zgrade su imale istog upravitelja, ali s različitim računima pričuve i potpuno odvojenim poslovanjem. Nikada nije bilo prigovora na takvo upravljanje do ove tužbe. Pojašnjava da je [adresa], 23, 25 jedna zgrada, a [adresa] druga zgrada i da prva zgrada ima 31 stan, a druga 17 stanova i 9 garaža te kada bi se te dvije zgrade gledalo kao cjelinu bi prva zgrada preglasala drugu vodeći se svojim interesima. K tome postoji treća cjelina, a to su garaže na istoj čestici koje su odvojene. K- Index je upravitelj od 2010., kao treći upravitelj te zgrade i nikada nije bilo primjedbi, a upravitelj zgrade [adresa],23,25 je druga pravna osoba. Upravitelj zgrade [adresa],23,25 po ugovoru sklopljenom s tom zgradom nije nikad naplaćivao pričuvu za zgradu [adresa], već je za tu drugu zgradu naplaćivao samo po ugovoru sklopljenom s tom drugom zgradom. Ovdje tužitelji pričuvu plaćaju upravitelju zgrade 23/1, kao i prethodnim upravitlejima te zgrade. Nije mu poznato da su ovdje tužitelji tužili upravitelja zgrade [adresa],23,25 radi utvrđenja ništetnim ugovora o upravljanju i međuvlasničkog ugovora vezano uz tu zgradu. Ističem da je novi Zakon u upravljanju i održavanju zgrada olakšao izdvajanje samostalnog ulaza iz cjeline, ali i prije je postojalo mnogo slučajeva kad su ulazi bili samostalni bez obzira što su na istoj čestici s tim da je ovdje riječ o zasebnim zgradama a ne o zasebnim ulazima. Prije K-Indexa upravitelj zgrade [adresa] je bio Funda d.o.o., a prije toga Lindgrad. Funda nije nikada upravljala zgradom [adresa],23,25. Prilikom predaje zgrade i papira Funda nije istaknula da bi ikad postojao sudski spor vezano uz upravlajnje tim zgradama poput ovog koji se sad vodi.Nije mu poznato da su postojali pokušaji sklapanja jednog ugovora o upravljanju za obje zgrade [adresa],23,25 i 23/1. U nedavnom razgovoru s predstavnicom suvlasnika [adresa],23,25 i predstavnika [adresa] i garaže razgovaralo se o participiranju troškova održavanja zajendičkih dijelova odnosno udjelu pojedine cjeline npr. dvorišta, dvorišnih vrata, zelenih površina i sl., tada nije bilo prijedloga o spajanju zgrada u zajedničkom upravljanju. Vezano uz ugovor iz 1998. o plaćanju i održavanju zajedničkih dijelova, siguran je da je u njemu navedeno da će svaka cjelina samostalno plaćati svoj udio troškova sa svog računa pričuve.

12. Navedenom iskazu svjedoka sud vjeruje jer je detaljan i u skladu s priloženom dokumentacijom kao i činjenicama koje su među strankama nesporne.

13. Čl. 9. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, dalje u tekstu: ZV) na koji se pozivaju tužitelji određuje da pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina. St. 3. istog članka propisuje da što je na površini zemlje, iznad ili ispod nje izgrađeno a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nekretninu ugrađeno, njoj dograđeno, na njoj nadograđeno ili bilo kako drukčije s njom trajno spojeno, dio je te nekretnine sve dok se od nje ne odvoji. Nadalje, čl. 366. st. 3. ZV-a određuje da od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravni poslovi koji su suprotni načelu jedinstvenosti nekretnine ne proizvode pravne učinke.

14. Čl. 85. st. 4. ZV-a određuje da suvlasnici donose u pisanom obliku odluke o poduzimanju poslova redovite uprave i izvanrednih poslova, s tim da međusobne odnose mogu odrediti pisanim sporazumom (međuvlasnički ugovor)

15. Ovdje treba istaknuti da način da načelo jedinstvenosti nekretnine nije povrijeđeno kad je određen način na koji će biti upravljano pojedinim zgradama na nakretnini. Naime, ZV ne sadrži odredbe koje se odnose na način upravljanja s više zgrada izgrađenih na istoj katastarskoj čestici, već samo zajedničko korištenje i upravljanje zajedničkim dijelom i uređajima.

16. Moguće je ugovoriti zasebno upravljanje pojedinim ulazima u istu zgradu što je priznala i sudska praksa, pa je svakako dopušteno ugovoriti i posebno upravljanje kad je riječ ne samo u zasebnim ulazima na istoj zemljišnoj čestici nego i kad je riječ o zasebnim zgradama na istoj čestici. Načelo pravnog jedinstva nekretnine ne ograničava pravo suvlasnika da u zgradama u kojima postoji više ulaza, organiziraju manje cjeline te da upravljaju samo manjim dijelom zgrade, odnosno onim dijelom kojim su suvlasnici u skladu sa sklopljenim međuvlasničkim ugovorom. Odnosno, ako mogu zasebno upravljati jednim dijelom zgrade, mogu zasebno upravljati i cijelom zgradom koja je odvojena od druge zgrade na istoj čestici.

17. Bio bi pretjerani formalizam kad bi se navedeni način upravljanjem smatrao protivnim jedinstvu nekretnine. Naime, kad bi se prihvatilo tumačenje tužitelja, na predmetnoj nekretnini bi prevladao način upravljanja u kojem bi stanari zgrade [adresa],23,25 mogli uvijek preglasati stanare zgrade [adresa] i donositi odluke o upravljanju zgradom [adresa] protivno interesima stanara zgrade [adresa].

18. Pri tome je sud imao u vidu da navedeni način upravljanja predmetnim zgradama postoji od 1997. i da je cijelo vrijeme upravljanje odvojeno na način da stanari svake zgrade sklapaju svoj ugovor o upravljanju, imaju različite predstavnike kućnog savjeta i odvojene pričuve.

19. Nadalje, čl. 25. st. 2. Pravilnika o povezivanju glavne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine (Narodne Novine 121/13) određuje da ako zgradom upravlja više upravitelja, troškove postupka povezivanja suvlasnici snose razmjerno zbroju površina posebnih dijelova kod svakog upravitelja. Odnosno, taj pravilnik predviđa mogućnost da jedna zgrada ima više upravitelja, iz čega proizlazi da različite zgrade na istoj čestici također mogu imati različite upravitelje, odnosno, različite ugovore o upravljanju.

20. K tome, i dok su imali zajedničkog upravitelja LIND-GRAD d.o.o., suvlasnici i njihovi upravitelji predmetnih nekretnina su razgraničili svoje upravljanje sklapanjem posebnih međuvlasničkih ugovora i ugovora o upravljanju i sklapali međusobne ugovore u vezi održavanja zajedničkih dijelova nekretnine i podjele troškova.

21. Zbog navedenog je odbijen tužbeni zahtjev.

22. Odluka o trošku tuženika temelji se na članku 154. st. 1. i 2. i čl. 155. ZPP- a u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema vrijednosti predmeta spora, prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, u daljnjem tekstu: Tarifa) i to na temelju br. 48/3 Tarife koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka.

23. S obzirom na to da je više tuženika bilo zastupljeno svaki po svojem punomoćniku odvjetniku, tužitelji su obvezani platiti svakome trošak i to, budući da se u postupku pojavljuju kao nužni suparničari, solidarno. Nadalje, prema br. 40. Tarife kad odvjetnik u istom postupku brani ili zastupa više osoba, pripada mu pravo na povišenje tarifnih stavaka za drugu i svaku sljedeću osobu za 10 % – uz uvjet da to povišenje može iznositi najviše 50 %.

24. IX. i XIII. tuženicima pripada za sastavljanje odgovora na tužbu 220,00 eura (br. 8/1 Tarife), pristup na ročišta 7. travnja 2024. i 30. lipnja 2025. po 220,00 eura svako (9/1 Tarife), a za ročište 13. veljače 2025. zatraženih 50,00 eura (9/5 Tarife). Ukupno je riječ o 710,00 eura što s PDV-om iznosi 887,25 eura.

25. X., XI, XVII. i XXI. tuženicima pripada za sastavljanje odgovora na tužbu 260,00 eura (br. 8/1 Tarife), pristup na ročišta 7. travnja 2024. i 30. lipnja 2025. po 260,00 eura svako (9/1 Tarife), a za ročište 13. veljače 2025. 65,00 eura (9/5 Tarife). Ukupno je riječ o 845,00 eura što s PDV-om iznosi 1.056,25 eura.

26. XII. tuženici i umješaču pripada za sastavljanje odgovora na tužbu 220,00 eura (br. 8/1 Tarife), pristup na ročišta 7. travnja 2024. i 30. lipnja 2025. po 220,00 eura svako (9/1 Tarife), a za ročište 13. veljače 2025. 55,00 eura (9/5 Tarife). Ukupno je riječ o 715,00 eura što s PDV-om iznosi 893,75 eura.

27. Stoga je odlučeno kao u točki II izreke.

U Zagrebu 14. kolovoza 2025.

Sudac

Ivan Borković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana

- od održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na ročište i pristupila, odnosno - od primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. tužiteljima

2. tuženicima