Poslovni broj: P-1141/2022-15

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

STALNA SLUŽBA U KRKU

Bodulska 2/d, 51500 Krk

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici – Stalna služba u Krku, po sutkinji Tini Gorički, u pravnoj stvari tužiteljica 1. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ĆT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnicama odvjetnicama iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Ana Albaneze Babić i Jasmina Milosavljević iz Krka, protiv tužene OPĆINE BAŠKA, Baška, Palada 88, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog durštva Kovačević, Koren i partneri d.o.o. Rijeka, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 1. srpnja 2025. u prisutnosti tužiteljica, 14. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužiteljice:

1. VT rođ. TT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/2 dijela,

2. ET rođ. TT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/2 dijela, stekle pravo vlasništva na cijeloj:

- k. č. br. [katastarska čestica] oranica u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

slijedom čega se ovlašćuju da po pravomoćnosti ove presude zatraže i ishode upis stečenog prava vlasništva sa imena tužene Općine Baška u cijelosti na svoje ime i u svoju korist u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] oranica u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] svaka u jednoj polovini dijela.

II. Nalaže se tuženoj tužiteljicama naknaditi trošak postupka u iznosu od 946,83 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužbenim zahtjevom tužiteljice zahtijevaju da ih se utvrdi vlasnicama k. č. br. [katastarska čestica], oranice, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužena Općina Baška, tvrde, samo je formalno upisana kao vlasnica te nekretnine te je pasivno legitimirana u ovom parničnom postupku. Nekretnina da se nalazi izvan granica građevinskog područja i predstavlja obradivo poljoprivredno zemljište, a izvan granica građevinskog područja naselja Baška da se nalazila i na dan 16. listopada 1990. i 24. srpnja 1991., slijedom čega da je upis tužene nezakonit i nepravilan. Nekretnina da u naravi predstavlja pašnjak između naselja Baška i Batomalj u predjelu zvanom "Paganjel" u katastarskoj općini [katastarska općina] a tužiteljice su tvrde suvlasnice svaka u ½ dijela te nekretnina sa k. č. br. [katastarska čestica] također u vlasništvu tužiteljica čini cjelinu i u isključivom je posjedu tužiteljica. Tužiteljice da su pravo vlasništva stekle nasljeđivanjem iza pok. majke TT rođ. FT iza koje je doneseno rješenje o nasljeđivanju poslovnog broja O- 2513/2018 a ona također nasljedstvom iza oca pok. FT iza kojeg je doneseno rješenje o nasljeđivanju poslovnog broja O-8/97. Djed tužiteljica FT nekretninu da je kupio od izvanknjižne vlasnice ŽT **.**.1969. Tvrdeći da se nalaze u isključivom posjedu nekretnine koja se koristi za ispašu ovaca i da niti njima niti njihovim prednicima nitko nije osporavao posjed i pravo vlasništva, koji posjed računajući i posjed prednika da traje daleko više od 50 godina, to da su dosjelošću stekle pravo vlasništva pa predlažu donošenje presude sadržaja kao u izreci. Ističu da je u katastarskom operatu kao posjednica upisana majka tužiteljica TT rođ. FT.

2. U odgovoru na tužbu Općina Baška protivi se tužbenom zahtjevu, smatra da nije pasivno legitimirana jer da iz uvjerenja Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Krk, klase 350-05/22-03/491 od 11. srpnja 2022., proizlazi da se nekretnina na dan 16. listopada 1990. i 24. srpnja 1991. nalazila izvan granica građevinskog područja, iz čega bi proizlazilo da ju Općina Baška nije mogla preuzeti u vlasništvo, jer je prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu vlasnikom poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu određena Republika Hrvatska za zemljište koje je tu namjenu imalo na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a isto je propisano i za šume koje su bile u društvenom vlasništvu na dan stupanja na snagu Zakona o šumama. Stoga smatra da je legitimirana Republika Hrvatska te da nije oportuno voditi postupak odnosno raspravljati s Općinom Baška. Predlaže o parnici za Republiku Hrvatsku obavijestiti DORH.

3. Očitujući se na odgovor na tužbu tužiteljice smatraju da je tužena legitimirana u smislu čl. 45 Zakona o zemljišnim knjigama, jer je upis dopušten samo protiv osobe koja je upisana kao vlasnik zemljišta što Republika Hrvatska nije. Dodaju da su se prije pokretanja postupka obratile i Republici Hrvatskoj sa zahtjevom za mirno rješenje spora no taj zahtjev da je odbijen upravo iz razloga jer je nekretnina upisana kao vlasništvo Općine Baška.

3.1. Općina Baška pak smatra da je stupanjem na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu 24. srpnja 1991. Republika Hrvatska postala vlasnikom temeljem zakona pa unatoč tome što je upisana Općina Baška nije ujedno i stekla pravo vlasništva te smatra da Republika Hrvatska budući da je stekla pravo vlasništva na temelju zakona ima i bez upisa prava vlasništva sva vlasnička prava na nekretnini te da je bespredmetno ustrajanje tužitelja na tvrdnji da je jedino bitno tko je upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik.

4. Sud je na zahtjev tužene a temeljem čl. 211 ZPP-a obavijestio Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci o parnici međutim isto se nije očitovalo odnosno Republika Hrvatska nije prijavila miješanje u ovaj postupak.

5. Na glavnoj raspravi proveden je dokaz čitanjem isprava priloženih spisu i to prijedloga tužene za uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini zaprimljenog 27. lipnja 1996. pod poslovnim brojem Z-1441/96, uvjerenja Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave u Krku, klase 350-05/22- 03/358 od 8. lipnja 2022. i klase 350-05/22-03/492 od 11. srpnja 2022., pregledom izvoda iz katastarskog plana, čitanjem kupoprodajnog ugovora zaključenog 15. prosinca 1969. između ŽT i AT oboje iz [adresa], izvatka iz zemljišne knjige za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], povijesti promjena u katastarskom operatu izdane od Odjela za katastar nekretnina Krk 6. lipnja 2022., preslike pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju iza pok. TT rođ. AT posl. br. O- 2513/18-9 od 25. rujna 2018., preslike rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Krku iza pok. FT posl. br. O-8/97-4 od 30. studenog 1998., prijepisa posjedovnog lista broj 1825 za k. o. [katastarska općina] i povijesnog vlasničkog lista za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Proveden je i dokaz saslušanjem svjedokinja ŠT i ZT te saslušanjem tužiteljica.

6. Ocjenjujući sve provedene dokaze sukladno čl. 8. ZPP-a, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev tužiteljica osnovan.

7. Između stranaka nije sporno da je kao vlasnica k. č. [katastarska čestica] u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] upisana tužena Općina Baška i to temeljem prijedloga Z-1441/96, nakon što je prethodno ta nekretnina bila upisana kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Krk, a što je razvidno i iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige. Nije sporno niti da je nekretnina u naravi oranica te da se i na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu 24. srpnja 1991. i danas nalazi izvan granica građevinskog područja.

8. Neosnovan je prigovor promašene pasivne legitimacije tužene. Tužiteljice traže utvrđenje prava vlasništva i upis tog prava u zemljišnoj knjizi a u takvoj je parnici pasivno legitimirana osoba upisana u zemljišnoj knjizi jer je sukladno čl. 45 Zakona o zemljišnim knjigama upis u zemljišnu knjigu dopušten samo protiv osobe koja je u trenutku podnošenja prijedloga za upis upisana kao vlasnik zemljišta glede kojeg se upis zahtijeva.

9. Iz preslike kupoprodajnog ugovora utvrđeno je da je AT **.**.1969. od ŽT kupio oranicu zvanu "Paganjel" i stupio u posjed.

9.1. Iz povijesti promjena u katastarskom operatu utvrđeno je da je k. č. [katastarska čestica] od osnutka katastarskog operata bila upisana u posjedovni list broj 429 posjednika GT iz [adresa], kao i kod izlaganja katastarskog operata 1962., a 1965. (u postupku izlaganja) prešla je u posjedovni list 1027 posjednika NT iz [adresa], da bi zatim 1989. umjesto njega bili upisani ĐT iz [adresa], ŽT i MT iz [adresa] svaki u 1/3 dijela na temelju ispravka upisa. 1998. upisana je ŽT [adresa] na temelju diobe a 2000. godine temeljem uređenja posjeda, izjave od 11. listopada 2000., nekretnina je upisana u novi posjedovni list 1825 TT r. GT, majke tužiteljica.

9.2. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. RT utvrđeno je da ga je naslijedila kćer TT u cijelosti.

9.3. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. TT utvrđeno je da su ju naslijedile kćerke, ovdje tužiteljice, svaka u ½ dijela.

10. Iz iskaza svjedokinje ŠT, rođene 1975., sud je utvrdio da su u posjedu predmetne nekretnine još kada je svjedokinja bila dijete bili roditelji tužiteljica koji su tamo sadili krumpir a sa njima su bile i tužiteljice. O tome svjedokinja ima saznanja jer je sa svojom bakom i djedom odlazila na susjedne k. č. [katastarska čestica] koje su bile u njihovom vlasništvu. Djed tužiteljice bio je prvi bratić majci tužiteljica pa zbog obiteljske povezanosti zna da je jedna nekretnina na tom području već bila vlasništvo djeda tužiteljica dok je drugu kupio, no ona ga nije poznavala pa stoga niti vidjela na nekretnini, već su roditelji tužiteljica obrađivali ovu nekretninu. Kasnije se nekretnina zapustila jer su se ljudi okrenuli turizmu pa su nekretnine na tom području bile date za ispašu primjerice ČT. Iskaz svjedokinje sud ocjenjuje istinitim jer je iskazivala uvjerljivo i životno opisala kako pamti da se tužiteljice nisu mogle puno družiti jer su morale u polje s roditeljima.

11. Iz iskaza svjedokinje ZT, rođene 1962., sud je utvrdio da je djed tužiteljica AT kada je svjedokinja bila dijete radio na predmetnoj nekretnini. To joj je poznato jer je s majkom odlazila na njihovu njivu na području Kandija koje područje graniči sa područjem na kojem se nalazi njiva djeda tužiteljica. Kad je bila sedmi ili osmi razred viđala je već roditelje tužiteljica TT i DT koji su sadili krumpir. Sud iskaz svjedokinje ocjenjuje istinitim, svjedokinja je iskazivala uvjerljivo primjerice opisavši kako se njezina majka obraćala djedu tužiteljica kad bi ga vidjele sa " AT što radiš, gdje ideš, što kopaš?".

12. Iz iskaza tužiteljice ĆT, rođene 1970., utvrđeno je da su među sobom nekretninu zvali Paganjel, da se radilo o dvije parcele na toj lokaciji koje da su oduvijek obrađivali kao cjelinu a majka joj je rekla da je jedna nasljedstvo od djeda a drugu da je djed kupio od ŽT iz [adresa]. Pojasnila je da se nekretnina nalazi blizu [adresa] a njezini su roditelji živjeli u [adresa] pa su na ovoj nekretnini sadili krumpir jer se nekretninu nije moglo često zalijevati zbog udaljenosti a krumpir nije toliko zahtjevna kultura. Nakon što je prestao sa sadnjom njezin otac da je nekretninu kosio za sijeno 2000. godine a kad je već ostario nekretninu da su dali za ispašu ČT koji da nekretninu još i danas koristi i nikad mu to nitko nije osporavao.

12.1. Tužiteljica VT, rođena 1967. dodala je da se udala 1985. te da su suprug i ona sa roditeljima sadili krumpir tako da se nekretnina još tada obrađivala.

12.2. I iskaze tužiteljica sud ocjenjuje istinitima, isti su potvrđeni iskazima svjedokinja a također su tužiteljice iskazivale okolnosno o korištenju nekretnine za sadnju krumpira zbog udaljenosti nekretnine od mjesta stanovanja.

13. Iz provedenih dokaza sud je utvrdio:

- da je djed tužiteljica FT ušao u posjed predmetne nekretnine 1969. kako se to navodi u kupoprodajnom ugovoru a što potvrđuje iskaz svjedokinje ZT rođene 1962. da ga je kao dijete vidjela da radi na nekretnini,

- da su zatim nekretninu obrađivali Rafaelova kćer TT sa suprugom sadeći krumpir na istoj, o čemu su iskazale obje svjedokinje,

- da je FT majka tužiteljica naslijedila po njegovoj smrti 28. prosinca 1996. te je posjed nastavljen košenjem nekretnine od strane njezinog supruga a zatim sve do danas ispašom ČT

- da su TT koja je umrla **.**.2018. naslijedile tužiteljice.

14. Iz navedenog proizlazi utvrđenje o samostalnom, mirnom i poštenom posjedu tužiteljica i njihovih prednika majke TT i djeda FT pa je rok samostalnog i poštenog (savjesnog) posjedovanja u trajanju duljem od 20 godina određen čl. 159. st. 3. ZV, svakako protekao i od 1996. kada je brisan upis društvenog vlasništva pa do 2016. i to za života majke tužiteljica koju su tužiteljice naslijedile te je odlučeno kao u izreci.

15. O troškovima postupka odlučeno je temeljem čl. 154. i 155. ZPP-a. Tužiteljica je u cijelosti uspjela u parnici a kao osnovan priznat joj je trošak zastupanja po punomoćnicama odvjetnicama i to

- trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR temeljem Tbr. 7/1 Tarife o nagradama i naknadi troška odvjetnika (Narodne novine 138/23, dalje u tekstu Tarifa, koja se u ovom postupku primjenjuje temeljem Tbr. 52/3 Tarife),

- trošak zastupanja na pripremnom ročištu 9. travnja 2025. u iznosu od 200,00

EUR temeljem Tbr. 9/1 Tarife,

- trošak zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 1. srpnja 2025. u iznosu od

200,00 EUR temeljem Tbr. 9/7 Tarife,

- trošak pribave povijesnog zk. izvatka u iznosu od 50,00 EUR temeljem Tbr. 35/2 Tarife, što ukupno iznosi 650,00 EUR, a uvećano za 10% zbog zastupanja više osoba temeljem Tbr. 40/1 Tarife 715,00 EUR. Na taj iznos je temeljem Tbr. 46 obrčaunat PDV pa trošak uvećan za PDV iznosi 893,75 EUR.

Tužiteljicama je priznat i trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u 26,54 EUR, kao i trošak pristojbe na presudu u zatraženom iznosu od 26,54 EUR pa ukupni trošak kojeg je tužena dužna naknaditi tužiteljicama iznosi 946,83 EUR.

16. Tužiteljicama nije priznat trošak sastava podneska od 26. ožujka 2024. jer se istim dostavlja izvadak za nekretninu koja nije predmet postupka, a također navedeno je bilo moguće dostaviti i uz tužbu, kao niti trošak sastava podneska od 24. veljače 2025. jer se radi o očitovanju o pravnom pitanju pa taj trošak nije bio potreban za vođenje postupka. Nije priznat niti trošak prijedloga za zabilježbu spora i pristojbe na zabilježbu jer ista nije zatražena u ovom postupku.

U Krku 14. kolovoza 2025.

Sutkinja:

Tina Gorički

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od petnaest dana od dana dostave ovjerenog prijepisa presude i to putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje županijski sud.