Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Gž-573/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Sisku, po sucu pojedincu Martini Budinski Modronja, u izvanparničnom postupku predlagateljice ĆJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Miranu Zorici, odvjetniku u Zadru, protiv protustranke UJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Branimiru Zorici, odvjetniku u Zadru, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj: R1-331/2023 od 18. travnja 2024., 13. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagateljice HJ i ukida rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj: R1-331/2023 od 18. travnja 2024. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"I. Obustavlja se ovaj izvanparnični postupak.

II. Nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi postupak će se nastaviti po pravilima parničnog postupka pred nadležnim sudom."

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu žalbu izjavila je predlagateljica pozivajući se na žalbene razloge označene u članku 353. stavak 1. točke 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), odnosno na bitne povrede odredaba parničnog postupka pogrešnu primjenu materijalnog prava, iako iz sadržaja žalbe proizlazi da žalbu podnosi i zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, dakle i žalbenog razloga iz članka 353. stavak 1. točka 2. ZPP. U žalbi ponavlja da je odbačena revizija protustranke na presudu kojom je predlagateljica utvrđena vlasnicom točno određenog realnog dijela nekretnine, da među strankama nije sporno što kome pripada u odvojen posjed i vlasništvo. Predlaže nadležnom županijskom sudu prihvatiti žalbu i ukinuti pobijano rješenje te vratiti predmet sudu prvog stupnja radi provođenja postupka razvrgnuća po pravilima izvanparničnog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba predlagateljice je osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji je prethodio njezinom donošenju ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, a na koju povredu žalbenim navodima predlagateljica ukazuje. Naime, izreka pobijanog rješenja je nejasna jer za svoju odluku prvostupanjski sud nije dao jasne i dostatne razloge, a razlozi koji su navedeni u obrazloženju pobijanog rješenja su nejasni i suprotni stanju spisa, zbog čega se pobijano rješenje i ne može ispitati.

6. Predmet ovog izvanparničnog postupka je prijedlog predlagateljice za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina koje su upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao čkbr. [katastarska čestica] i to uspostavom etažnog vlasništva, a ukoliko to nije moguće prodajom nekretnine na javnoj dražbi, dakle civilnom diobom.

7. Spisu prileže zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu (stranica 3) iz kojeg proizlazi da je čkbr. [katastarska čestica] u zemljišnim knjigama upisana kao dvorište sa 107 m2, kuća sa 25 m2 i kuća sa 98 m2, te da su kao suvlasnici navedene nekretnine upisani predlagateljica i protustranka, svaki u 1/2 dijela.

8. Prvostupanjski sud je utvrdio da je kod istog suda između stranaka (predlagateljice kao tužiteljice i protustranke kao tuženika) vođen parnični postupak (pod poslovnim brojem P-586/2016) u kojem postupku je pravomoćno usvojen tužbeni zahtjev sada predlagateljice i utvrđeno je da je ista vlasnik za cijelo prizemlja kuće sagrađene na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje prizemlje kuće se sastoji od ulazne terase, dnevne sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja i tri sobe, da je vlasnik za cijelo pomoćne zgrade (garaže – spremišta) i malog podruma, koja pomoćna zgrada je na skici vještaka Burčula označena točkama A-B-C-J-A, te da je za cijelo vlasnik dvorišta koje je označeno na skici vještaka točkama J-C-D-E-F-G-H- I-J.

8.1. Iz spisa proizlazi da predlagateljica ne osporava protustranci da je vlasnik kata kuće sagrađene na navedenoj čkbr. [katastarska čestica] (dopis predlagateljice upućen protustranci od 13. prosinca 2018. – stranica 9 spisa).

9. Iz spisa proizlazi i da se protustranka protivila prijedlogu za razvrgnuće, a svoje protivljenje obrazložio je navodima da se već vodio postupak razvrgnuća između stranaka pod poslovnim brojem R1-84/21 u kojem postupku je prijedlog predlagateljice za razvrgnuće odbijen, da presudom na koju se predlagateljica poziva nije utvrđeno koji dio nekretnine kome od stranaka pripada u odvojeni posjed i vlasništvo.

9.1. Radi stranaka se napominje da nije odlučno što je prijedlog za razvrgnuće u predmetu poslovni broj R1-84/2021 pravomoćno odbijen jer se radi o izvanparničnom postupku i stoga se ne radi o presuđenoj stvari, a novi prijedlog za razvrgnuće se može ponovno podnijeti. Napominje se i da se, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, navodi protustranke kako presudom donesenom u predmetu P-586/2016 nije utvrđeno koji dio nekretnine kome od stranaka pripada, obzirom na izreku navedene presude, ne mogu prihvatiti, jer iz spisa, kao i spisa poslovni broj R1- 84/2021 proizlazi je da je i presudom poslovni broj P-409/2002 od 28. srpnja 2006. donesenom u predmetu koji se vodio između ĐJ (otac stranaka) kao tužitelja i ovdje protustranke BJ kao tuženika utvrđeno da je otac stranaka kupnjom i građenjem stekao 2/3 dijela čkbr. [katastarska čestica] (katastarska oznaka) koja odgovara čkbr. [katastarska čestica] (zemljišnoknjižna oznaka), a navedeno je predlagateljica stekla temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenom između ovdje predlagateljice i oca stranaka.

9.2. Nije odlučno što se navedena presuda ne može provesti u ovršnom postupku, jer se i ne treba provoditi u ovršnom postupku. Naime, razvrgnuće suvlasničke zajednice, pa ni uspostava etažnog vlasništva se i ne može provoditi u ovršnom postupku već u izvanparničnom postupku ( članak 48. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - „Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, dalje ZV).

10. Člankom 50. stavak 1. ZV propisano je da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Stavkom 2. propisano je da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Stavkom 4. propisano je da ako dioba iz stavka 2. ovog članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

11. Člankom 53. ZV propisano je da ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnog dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću.

11.1. Dakle, za uspostavu etažnog vlasništva kao načina razvrgnuća, potrebna je suglasnost svih suvlasnika.

12. Međutim, sukladno članku 47. ZV suvlasnik ima pravo na razvrgnuće ako je ono moguće i dopušteno (stavak 1.), može ga zahtijevati u bilo koje doba, osim ako bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika (stavak 2.).

13. Obzirom da iz spisa proizlazi da o uspostavi etažnog vlasništva kao načinu razvrgnuća između stranaka ne postoji suglasnost, a ne postoji ni sporazum o načinu razvrgnuća u smislu članka 50. stavak 1. ZV, prvostupanjski sud je trebao postupiti sukladno članku 50. stavak 2. i 4. ZV i ispitati mogućnost geometrijske diobe nekretnine, a ako ni ona nije moguća provesti civilnu diobu, što je predlagateljica i predlagala.

13.1. Za provođenje razvrgnuća sukladno članku 50. ZV nije odlučno pa nije ni potrebno utvrditi koji dio nekretnine kome od stranaka pripada u odvojeni posjed i vlasništvo, što je, kako iz spisa proizlazi, sporno za protustranku. Sve to stoga što je suvlasništvo kada više osoba ima stvar u svom vlasništvu tako da svakoj pripada dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijeloj stvari, te su one suvlasnici te stvari a dijelovi prava vlasništva koji im pripada su njihovi suvlasnički dijelovi (članak 36. stavak 1. ZV), a kad postoji suvlasništvo uzima se da je stvar pravno razdijeljena na sadržajno jednake dijelove (idealne dijelove) kojima je veličina određena veličinom suvlasničkih dijelova (članak 37. stavak 1. ZV).

13.2. Iz spisa proizlazi da protustranka tijekom postupka nije učinio spornima neke druge činjenice, a koje bi bile odlučne za postupak razvrgnuća, pa je nejasno na temelju čega je prvostupanjski sud zaključio da između suvlasnika postoji spor o predmetu diobe. U povezanosti s tim nejasno je koje bi to činjenice, kao sporne trebalo raspraviti u parnici.

14. Napominje se da je, ukoliko je zaključio da postoji spor između suvlasnika o predmetu diobe, prvostupanjski sud sukladno članku 27. stavak 1. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine", broj: 59/23., dalje: ZIP) trebao prekinuti izvanparnični postupak i predlagatelja uputiti na parnični postupak. Naime, navedenim člankom je propisano da ako u postupku u kojemu sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom, prvostupanjski sud postupak trebao prekinuti.

14.1. Međutim, prvostupanjski sud je ovaj izvanparnični postupak obustavio, sve pozivom na članak 28. stavak 1. ZIP kojim je propisano da ako do donošenja odluke o glavnoj stvari sud utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima parničnog postupka, rješenjem će obustaviti izvanparnični postupak i nakon pravomoćnosti toga rješenja postupak će nastaviti po pravilima parničnog postupka. Nejasno je koji su razlozi za zaključak prvostupanjskog suda da postupak treba nastaviti po pravilima parničnog postupka.

15. U povezanosti s navedenim, osnovan je žalbeni prigovor predlagateljice da činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno, a upitna je stoga i pravilna primjena materijalnog prava.

16. Slijedom svega navedenog, temeljem članka 380. točka 3. ZPP u svezi članka 381. ZPP i člankom 2. ZIP, žalbu predlagateljice valjalo je usvojiti i pobijano rješenje ukinuti, a predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

16.1. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ispraviti sve na što mu je ukazano ovim rješenjem, utvrditi da li postoji suglasnost stranaka za uspostavu etažnog vlasništva kao načina razvrgnuća, u slučaju da su stranke suglasne za taj način razvrgnuća provesti postupak utvrđivanjem korisne vrijednosti posebnog dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine (odgovarajući suvlasnički dio), a ukoliko suglasnosti suvlasnika nema, provesti razvrgnuće sukladno članku 50. ZV.

U Sisku 13. kolovoza 2025.

Sutkinja

Martina Budinski Modronja