Poslovni broj: P-740/2021-38

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23.

20000 Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, sutkinja Marija Bušković, u pravnoj stvari tužitelja- protutuženika CE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Antun Missoni, odvjetnik iz Dubrovnika, protiv tuženika-protutužitelja SE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Ana Birimiša, odvjetnica iz Dubrovnika, radi zaštite prava vlasništva i naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 30. lipnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka te tužitelja-protutuženika, 13. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku-protutužitelju SE, OIB: [osobni identifikacijski broj],u roku od 15 dana ukloniti izgrađene zidove sa zapadne strane okućnice manje zahtjevne zgrade stambene namjene izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

II. Odbijaju se zahtjevi tužitelja-protutuženika koji glase:

¨ Nalaže se tuženiku, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, prestane uznemiravati tužitelja u ostvarivanju njegovih suvlasničkih prava glede nekretnine - manje zahtjevne zgrade stambene namjene, izgrađene na k. č. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], koja je ozakonjena IBAN: [broj bankovnog računa] otvoren kod Erste&Steiermärkische Bank d.d. OIB: [osobni identifikacijski broj] pravomoćnim rješenje o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje izgradnju –Ispostava Ploče pod brojem KLASA: UP/I-350-05/13-02/13871, Urbroj: 2117/1-23/5-6-15-10 od 27.listopada 2015.g., na način da:

- nalaže se tuženiku da, s osnova naknade štete za uništenu kanalizacijsku cijev, isplati tužitelju iznos od 1.000,00 KN, skupa sa zateznom kamatom za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe,

- nalaže se tuženiku da, s osnova naknade štete za skidanje dimnjaka, sanaciju krovišta i uništenje perilice isplati tužitelju iznos od 15.000,00 KN, skupa sa zateznom kamatom za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe,

- nalaže se tuženiku da, s osnova naknade štete za preinaku i novo uspostavljanje cijevi te, rušenje zida u međuprostoru isplati, tužitelju iznos od 3.000,00 KN, skupa sa zateznom kamatom za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe,

- uspostavi prijašnje stanje cijevi odvodnje oborinskih voda na istočnoj strani zgrade

Nalaže se tuženiku, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, vrati tužitelju otuđenu zaštitnu cijev - stub osvjetljenja.

III. Nalaže se tužitelju-protutuženiku ČE, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana srušiti balkon izgrađen cijelom dužinom zapadnog pročelja manje zahtjevne zgrade stambene namjene izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

IV. Odbijaju se zahtjevi tuženika-protutužitelja koji glase:

¨Dužan je tuženik odmah i pod prijetnjom ovrhe prestati s uznemiravanjem tužiteljevog vlasništva prizemlja zgrade izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u skladu s rješenjem o izvedenom stanju klasa UP/I-350-05/13-2/13871 Dubrovačko- neretvanske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Ispostave Ploče, i to zatvaranjem ventilacijskih otvora, rušenjem i zatvaranjem dimnjaka, zagrađivanjem otvora za zrak i svjetlo (prozora), rušenjem i zatvaranjem instalacijskog kanala sa vodovodnim i elektroinstalacijama, kao i na bilo koji drugi takav ili sličan način kojim bi tužitelj bio uznemiravan u izvršavanju svog prava vlasništva na navedenoj nekretnini. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe otvoriti zatvoreni ventilacijski otvor na zapadnom dijelu zgrade, kao i dva ventilacijska otvora na sjevernom dijelu zgrade, otvoriti dimnjak na sjevernom dijelu zgrade te sagraditi sve ove ventilacijske otvore, dimnjak i instalacijski otvora sa vodovodnom i elektroinstalacijom i to od armiranobetonske ploče iznad prizemlja pa do jednog metra iznad krova navedene zgrade.¨

V. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1.1. Tužitelj CE u tužbi podnesenoj ovom sudu 13. rujna 2021. i tijekom postupka tvrdi da je suvlasnik nekretnine – završene samostojeće manje zahtjevne građevine stambene namjene izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je ozakonjena rješenjem od 27. listopada 2015., da su on i tuženik, nakon smrti njihova oca pok. ĐE, a koji je umro u kolovozu 2015., faktično izvršili diobu unutarnjih prostora zgrade na način da je tuženiku pripalo vlasništvo prizemlja, a njemu vlasništvo I. kata zgrade, s tim da nikada nisu dogovorili niti izvršili podjelu vanjskog dvorišta. Tvrdi da je tuženik samovoljno, bez njegove dozvole i suglasnosti, zagradio i natkrio istočni dio okućnice, prostor uz objekt prema susjednoj parceli, uklonio ranije postojeće stubište uz zapadni dio kuće, a koje je vodilo prema gornjoj etaži, uz podizanje zid na zapadnom dijelu okućnice, radi čega je on, a da si omogući jedini prilaz I. katu, napravio prilaz pomoću betonskih skala do balkona na razini I. kata

1.2. Nadalje tvrdi da je tuženik samoinicijativno i protivni njegovoj volji, nakon okončanja postupka ozakonjenja, izveo radove probijanja krova, izgradnje dimnjaka i postavljanja cijevi promjera 110mm i 75 mm te postavljanja dvije vodovodne cijevi i električnog kabela 5x6 mm od prizemlja do krova, postavljanja ventilacijskih cijevi s vanjske strane zapadnog zida zgrade te na istočnoj strani izmjestio cijev odvodnje oborinskih voda, radi čega je on potom uvukao cijev za odvod vode kako bi se voda s gornje strane ploče odvodila preko betonskih skala na ulicu.

1.3. Tvrdi da je tuženiku usmeno priopćio protivljenje navedenim radnjama, a potom pokušao i pisanim putem no da tuženik nije htio preuzeti njegovo pismeno, da je svom dijelu etaže i krova, o svom trošku uklonio nasilno izgrađeni dimnjak, cijevi, kablove i ostale stvari, nakon čega da je tuženik fizički ozlijedio njegovo sina ĆE. Navodi da mu je tuženik onemogućio i korištenje vanjskog električnog motora za izvlačenje materijala, a koji su do tada uvijek zajednički koristili, da je slomio odvodnu cijev za kanalizaciju i prekinuo odvod prema septičkoj jami, uz betoniranje mjesta prekida, čime mu je onemogućio korištenje dijela kanalizacijske mreže, dok mu je prekinuo i dovod vode na I. kat zgrade, radi čega ga je prijavio policiji.

1.4. Navodi da je zbog navedenog postupanja tuženika ovaj sud privremenom mjerom poslovni broj Ovr-190/2019 od 14. studenog 2019. naložio tuženiku da uspostavi ranije stanje kanalizacije cijevi i omogući korištenje kanalizacije, uspostavi opskrbu vodom i omogući mu uključivanje napajanja vanjskog pogonskog motora za izvlačenje građevinskog materijala, no da je isto morao učiniti o svom trošku jer tuženik nije postupio po privremenoj mjeri, dapače, da je onemogućavao radnje tužitelja poduzete radi ostvarenja ove tražbine onemogućavanjem radova, nasilnim umetanjem cijevi u rov koji je iskopao tužitelj te onemogućavanjem postavljanja zaštitne cijevi na stupu za rasvjetu koju je naknadno i otuđio.

1.5. Slijedom navedenog, tužitelj zahtjeva da se tuženiku naloži da ga prestani uznemiravati u ostvarivanju suvlasničkih prava na predmetnoj nekretnini i to tako da ukloni izgrađene zidove sa zapadna strane okućnice, a da mu uz navedeno isplati naknadu štete od 1.000,00 kuna za uništenu kanalizacijsku cijev sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate, isplati naknadu štete u iznosu od 15.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate i to štete u vezi skidanja dimnjaka, sanacije krovišta i uništenja perilice, naknadi štetu u iznosu od 3.000,00 kuna kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate za preinaku i novo postavljanje cijevi te rušenje zida u međuprostoru, kao i da uspostavi prijašnje stanje cijevi odvodnje oborinskih voda na istočnoj strani zgrade te da mu vrati otuđenu zaštitnu cijev – stub osvjetljenja, sve uz obvezu nadoknade troškova ovog postupka.

2.U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik SE se protivi zahtjevima tužitelja te iste predlaže odbiti uz obvezu tužitelja da mu nadoknadi troškove postupka.

3. Obzirom je utvrđeno da je kod ovog suda pod poslovnim brojem P-948/18 bio u tijeku postupak između istih stranaka, u suprotnim ulogama, u vezi iste nekretnine, ovaj sud je rješenjem od 21. lipnja 2022. spojio postupke radi zajedničkog odlučivanja, obzirom je isto ocijenjeno ekonomičnim.

4.1. U tužbi koju je tužitelj SE podnio protiv tuženika HE **.**.2018. te tijekom postupka, sada tuženik-protutužitelj tvrdi da su oni još 1994., uz suglasnost svojih roditelja, izvršili diobu navedene zgrade na način da prizemlju pripada isključivo njemu, a kat ovdje tužitelju-protutuženiku pa smatra da je on predmnijevani vlasnik prizemlja zgrade, a tužitelj-protutuženik kata zgrade. Navodi da je tuženik, nakon donošenja rješenja o izvedenom stanju, tijekom 2016., bez njegove suglasnosti, uz zapadno pročelje zgrade izgradio stepenice koje vode na balkon izgrađen cijelom dužinom zapadnog pročelja zgrade pa da je time balkonom zatvorio svjetlo, zrak i vidik u prizemlju zgrade, kao i ventilacijski otvor koji vodi iz kuhinje u prizemlju do krova zgrade. Ukazuje da je tužitelja-protutuženika u više navrata tražio da ukloni navedeni balkon i ponovno otvori ventilacijski otvor, ali da on isto nije učinio već da je u lipnja 2018. srušio dimnjak i instalacijski kanal sa vodovodnim i elektroinstalacijama te zatvorio ventilacijski otvor, sve na sjevernoj strani zgrade, a što vodi od prizemlja do jedan metar iznad krova zgrade da bi potom 3. studenog 2018. srušio preostali ventilacijski otvor na strani zgrade i proveo oborinsku vodu u taj otvor.

4.2. Slijedom navedenog, zahtjeva da se tužitelju-protutuženiku naloži da prestane uznemiravati njegovo vlasništvo prizemlja zgrade i to zatvaranjem ventilacijskih otvora, rušenjem i zatvaranjem dimnjaka, zagrađivanjem otvora za zrak i svjetlo (prozora), rušenjem i zatvaranjem instalacijskog kanala sa vodovodnim i elektroinstalacijama, kao i na bilo koji takav ili sličan način.

Uz navedeno, zahtjeva da se tužitelju-protutuženiku naloži da sruši balkon izgrađen cijelom dužinom zapadnog pročelja naveden zgrade, otvori zatvoreni ventilacijski otvor na zapadnom dijelu zgrade, kao i dva ventilacijska otvora na sjevernom dijelu zgrade, otvori dimnjak na sjevernom dijelu zgrade te sagradi sve ove ventilacijske otvore, dimnjak i instalacijski otvor sa vodovodnom i elektroinstalacijom i to od armiranobetonske ploče iznad prizemlja pa do jedan metar iznad krova navedene zgrade, sve uz obvezu tužitelja- protutuženika da mu nadoknadi troškove ovog postupka.

5.1. U odgovoru na tužbu tuženika-protutužitelja i tijekom postupka tužitelj- protutuženik navodi da su predmetnu kuću gradili otac stranaka te stranke s tim da tuženik- protutužitelj u [adresa] boravi samo povremeno ljeti jer živi u [adresa]. Osporava da bi oni, uz suglasnost roditelja, 1994. izvršili diobu te tvrdi da su diobu izvršili tek nakon smrti oca i ozakonjenja kuće koje je uslijedilo nakon smrti oca, a na način kako je već iznio u svojoj tužbi. U odnosu na same radove na kući izlaže kako je navedeno pod točkom I. ovog obrazloženja.

5.2. Predlaže odbiti zahtjeve tuženika-protutužitelja i naložiti istom da mu nadoknadi troškove ovog postupka.

5.3. Uz navedeno, tužitelj-protutuženik je pri podnošenju odgovora na tužbu predložio donošenje privremene mjere, a koja je određena rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr-190/2019 od 14. studenog 2019. na način da je naloženo tuženiku-protutužitelju uspostaviti prijašnje stanje kanalizacijske cijevi i omogući korištenje kanalizacije te da uključi napajanje vanjskog pogonskog motora za izvlačenje građevinskog materijala.

6. U odnosu na tvrdnje tužitelja-protutuženika, tuženik-protutužitelj tvrdi da je tužitelj- protutuženik 26. veljače 2018. podnio zahtjev Vodovodu za priključak vode i sa mu je 5. ožujka 2018. postavljen vodomjer kojim je odvojen priključak vode za prvi kat zgrade, a da su pitanje spajanja kanalizacije na javnu kanalizacijsku mrežu rješavali zajednički i da je upravo tužitelj-protutuženik dogovorio radove na spajanju kanalizacijske mreže. Nadaljem tvrdi da mu nikada nije osporavao korištenje trofaznog električnog priključka no da se isti nalazi u dijelu zgrade koji je njegovo vlasništvo (tuženika-protutužitelja) da mu korištenje istog može omogućiti na njegov zahtjev jer nije moguće da mu mogući stalni pristup priključku. Smatra da je iz priloženih fotografija razvidno da je dimnjak izgrađen prije armiranobetonske ploče, dok je tužitelj-protutuženik taj koji je srušio dimnjak i zatvorio ventilacijske otvore. Svakako poziva tužitelja-protutuženika da predložio način diobe dvorišta.

7.1. Na glavnoj raspravi su pročitani rješenje o izvedenom stanju od 27. listopada 2015., dopis Općine Ston od 29. ožujka 2019., dopis MUP-a, PU Dubrovačko-neretvanske, P.P. [adresa] od 8. travnja 2021. s prilozima – službenom zabilješkom od 8. prosinca 2018. i 3. studenog 2018. te zapisnikom o ispitivanju svjedoka od 8. prosinca 2018. i 3. studenog 2018., kao i dopis od 17. lipnja 2022. sa službenom bilješkom od 30. ožujka 2019. te zapisnicima o ispitivanju svjedoka od istog datuma, rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr-190/2019 od 14. studenog 2019., fotografije lica mjesta, smrtni list, ispis elektroničke pošte, iskazi svjedoka ŠE i NE te stranaka, dopis Vodovoda Dubrovnik d.o.o. od 20. lipnja 2022. sa molbom za vodovodni priključak, Ugovor o izvedbi vodovodnog priključka i uvjetima korištenja usluge, izvještaj o postavljanju novog vodomjera, ugovor o upravljanju i korištenju imanja u [adresa] i presuda ovog suda poslovni broj Pp-1427/2021 od 11. listopada 2024., proveden je uviđaj na licu mjesta te geodetsko vještačenje, saslušani su svjedoci ZE, GE i UE te stranke.

7.2. Obzirom su odlučne činjenice utvrđene temeljem prethodno navedenih dokaza, daljnji dokazi nisu izvođeni jer je ocijenjeno da bi isto bilo protivno načelu ekonomičnosti postupka.

7.3. Pri tome se napominje da je čitanje ugovora o upravljanju i korištenju imanja u [adresa] dopušteno kao svrhovito za tumačenje volje stranaka, a na sadržaj istog je ukazivano tijekom prethodnog postupka te izvođenje ovog dokaza nije protivno načelu ekonomičnosti postupka, dok je čitanje presude ovog suda poslovni broj Pp-1427/2021 od 11. listopada 2024. dopušteno nakon zaključenja prethodnog postupka iz razloga što se radi o odluci koja je i donesena tek 11. listopada 2024.

8. Ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 57/11, 25/13, 70/19 i 80/22, dalje u tekstu ZPP), odlučeno je kao u izreci ove presude.

9. Predmet spora je zaštita prava vlasništva od samovlasnog izvođenja radova na nekretnini – stambenoj zgradi izgrađenoj na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te uspostava ranije stanja nekretnine, kao i naknada štete u vidu oštećenja kanalizacijske cijevi te troška uklanjanja dimnjaka, sanacije krovišta, uništenja perilice, preinake i uspostave cijevi te rušenja zida u međuprostoru i vraćanja zaštitne cijevi – stuba osvjetljenja.

10. Između stranaka nije sporno:

- da je vlasnik nekretnine bio njihov otac pok. ŽE te da je isti podnio zahtjev za ozakonjenje predmetnog objekta,

- da je pok. ŽE umro u kolovoz 2015.,

- da je objekt ozakonjen rješenjem o izvedenom stanju od 27. listopada 2015.,

- da objekt u naravi predstavlja kuću koja se sastoji od prizemlja i kata,

- da CE isključivo posjeduje kat kuće, a SE prizemlje kuće,

- da se kuća sastoji od dvije samostalne uporabne cjeline – stana u prizemlju kuće i stana na katu kuće,

- da svaki stan ima zaseban ulaz iz okolnog dvorišta,

- da CE zatvorio dio ventilacijskih otvora, uklonio dimnjak, uklonio dio instalacijskog kanala te izgradio balkon uz zapadno pročelje zgrade.

11. Sporno je među strankama:

- jesu li izvršili diobu suvlasništva kuće,

- jesu li podijelili posjed i vlasništvo okućnice,

- je li SE bio ovlašten izvesti radove izgradnje zidova sa zapadne strane okućnice,

- je li SE uništio kanalizacijsku cijev,

- kada je napravljen dimnjak kuće,

- osnova i visina štete u vidu troška uklanjanja dimnjaka i sanacije krovišta te uništenja perilice, kao i preinake te nove uspostave cijevi i rušenja zida u međuprostoru,

- prijašnje stanje odvodnje oborinska voda na istočnoj stranu zgrade,

- je li SE otuđio zaštitnu cijev – stub osvjetljenja,

- jesu li stranke ovlaštene samostalno izvesti navedene radove.

12. U odnosu na vlasništvo predmetne nekretnine ukazuje se da stranke u ovom postupku uopće nisu priložili izvadak iz zemljišnih knjiga ili pak rješenje o nasljeđivanju predmetne nekretnine, dok iz iskaza stranaka i svjedoka ŠE, NE i AE, a u dijelu u kojem u bitnom istovjetno iskazuju, proizlazi da se radi o kući na dvije etaže koja je građena za života roditelja stranaka te koju su stranke, za života oca, koristile kao jednu stambenu cjelinu, zajedno s roditeljima, da bi nakon smrti oca 2015. zatvorili unutarnje stepenice koje su povezivale oba kata u jednu cjelinu i time napravili dvije potpuno zasebne stambene cjeline, stan na katu kao isključivi posjed HE te stan u prizemlju kao isključivi posjed OE.

13. Uviđajem na licu mjesta te na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka geodetske struke dipl. ing. geod. BE utvrđeno je da se predmetna kuća s okućnicom nalazi na nekretninama oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da i prizemlje i kat kuće imaju neovisne pristupe s ulice, jedan sa sjeverozapadne, a drugi sa jugozapadne strane, da su okućnice prizemlja i kata u naravi potpuno odvojene te da ne postoji mogućnost pristupa sa okućnice prizemlja (suterena) na okućnicu kata (prizemlja) niti obratno.

14. Temeljem prethodno navedenog jasno je da je posjed stranaka, kako u pogledu kuće, tako i u pogledu okućnice, faktično u potpunosti podijeljen te da stranke evidentno samostalno i isključivo posjeduje nekretninu na navedeni način od smrti svog oca 2015.

15.1. U odnosu na tvrdnju SE da su stranke vlasništvo nekretnine, uz suglasnost roditelja, podijelili još 1994., ukazuje se da je iz iskaza samih stranaka, kao i nacrta Ugovora o upravljanju i korišćenju imanja u [adresa] (list 197 spisa) razvidno da su stranke kuću s okućnicom za života roditelja posjedovali kao nesamostalni posjednici jer su istu smatrali vlasništvom roditelja te pregovarali s roditeljima o načinu na koji bi istu mogli koristiti za njihova života, čime je jasno da za života roditelja nisu bili vlasnici nekretnine.

15.2. Nadalje, iz predmetnog nacrta ugovora, kao i iskaza stranaka, razvidno je da CE nikada nije ni potpisao predmetni ugovor jer nije pristao na nacrt sadržaja istog, dok iz činjenice da je njihov otac umro 2015. te da je objekt ozakonjen iste godine, nakon očeve smrti, a na prijedlog ovdje stranaka, i to kao objekt u kojem se nalaze dvije funkcionalne stambene cjeline, u vezi s nespornom činjenicom da su upravo te godine odvojili unutarnji prolaz koji je povezivao katove kuće, kao i činjenice da CE koristi kat, a SE prizemlje kuće, proizlazi da su braća nakon smrti oca podijelila naslijeđeno vlasništvo i posjed oca tako što su faktično uspostavili etažno vlasništvo nekretnine i to samo u pogledu kuće, dok niti jedan on njih ne dokazuje da bi ikada postigli dogovor u pogledu posjeda okućnice, niti isto proizlazi iz iskaza stranaka i svjedoka. Dapače, iz činjenice da su nakon odvajanja stambenih jedinica razgovarali o odvajanju priključaka za vodu, a da pitanje prilaza i ulaza u jedinice nisu zajednički uređivali, proizlazi da nikada nisu uredili pitanje korištenja okućnice niti su dogovorili povezivanje dijelova okućnice kao pripadnosti etaža (stanova) koje posjeduju.

15.3. Kao što obje stranke iskazuju, i jedan i drugi su samostalno, bez suglasnosti drugog, izvodili radove ograđivanja okućnice, prizemlja vanjskim ogradnim zidom, a na katu izgradnjom prilaza i balkona za prilaz stanu, provođenja instalacija i ventilacija do krovišta kuće te cijevi odvodnje, kao i izgradnje novog dimnjaka koji prolazi od prizemlja kuće do krova kuće.

16. Uzimajući u obzir da iz iskaza stranaka te saslušanih svjedoka proizlazi da je objekt izgradio otac stranaka, uz pomoć stranaka i to tijekom kasnih 1980.tih, da je isti uz okućnicu, od gradnje pa do smrti oca stranaka bio njegov samostalni i pošteni posjed, ocjena je ovog suda da su stranke dokazale da su objekt i okućnica istog u trenutku smrti njihova oca 2015. predstavljale predmnijevano vlasništvo oca stranaka, a sukladno čl. 26. st. 1. Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" br. 6/80., 36/90., "Narodne novine" br. 53/91., 91/96.) te čl. 159. st. 3. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. 152/14., 81/15. , dalje u tekstu: ZV), dok iz činjenice da su stranke zakonski nasljednici svog oca te da su nakon njegove smrti nastavili samostalno posjedovati nekretninu kao takvu proizlazi da su time isti dokazali da su predmnijevani vlasnici kuće s okućnicom.

17.1. Odredbama čl. 2. ZV-a je propisano:

(1) Predmet prava vlasništva i drugih stvarnih prava može biti svaka pokretna (pokretnina) ili nepokretna stvar (nekretnina), osim onih koje nisu za to sposobne. (2) Stvari su u smislu ovoga Zakona tjelesni dijelovi prirode, različiti od ljudi, koji služe ljudima za uporabu. Uzima se da su stvari i sve drugo što je zakonom s njima izjednačeno.

(3) Nekretnine su čestice zemljine površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drukčije određeno.

17.2. Nadalje, odredbom čl. 6. ZV-a je propisano:

(1) Dio stvari koji se ne može od nje fizički odvojiti, a da ne bude time uništen on ili sama stvar (bitni dio), ne može biti samostalnim objektom stvarnih prava, ako zakonom nije što drugo određeno.

(2) Na dijelovima stvari koji nisu bitni (odvojivi dijelovi) postoje ona ista prava kao i na cijeloj stvari, osim ako na takvu dijelu postoji na posebnom pravnom temelju neko pravo u korist neke druge osobe. Tko tvrdi da takvo pravo postoji na nekom odvojivom dijelu, treba to i dokazati.

(3) Bila stvar fizički djeljiva ili ne, nju se može pravno razdijeliti na sadržajno jednake dijelove kojima je veličina računski određena njihovim razmjerom prema cijeloj stvari (idealni dijelovi), ako nije što drugo određeno. Svaki idealni dio stvari njezin je odvojeni dio. (4) Stjecatelj cijele stvari ili stvarnih prava na njoj koji nije znao niti je morao znati da na njezinu odvojivom dijelu postoji nečije pravo različito od prava na cijeloj stvari, stekao je cijelu stvar, odnosno pravo na njoj bez obzira na to pravo druge osobe. U takvu slučaju to je njezino pravo prestalo, a da li će ona moći za to tražiti naknadu od otuđivatelja, prosuđivat će se prema obveznopravnim pravilima.

(5) Odvajanjem dijela stvari ne prestaju dotadašnja prava ako nije što posebno određeno.

17.3. Konačno, odredbama čl. 42. ZV-a je propisano:

(1) Svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje.

(2) Donošenje odluke iz stavka 1. ovoga članka posao je redovite uprave, a isto tako i odlučivanje o izmjenama i opozivu prijašnje odluke o tome.

dok je odredbama čl. 43. ZV-a propisano:

(1) Sastoji li se nekretnina od zemljišta sa zgradom, suvlasnik čiji je suvlasnički dio te nekretnine dovoljno velik za to ovlašten je uz suglasnost ostalih suvlasnika i pod daljnjim pretpostavkama iz glave 4. trećega dijela ovoga Zakona uspostaviti i sa svojim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenoga posebnoga dijela te nekretnine (etažno vlasništvo).

(2) Uspostavom vlasništva određenoga posebnoga dijela nekretnine ne dira se u suvlasništvo, ali se izvršavanje ovlasti i dužnosti suvlasnika s čijim se suvlasničkim dijelom povezalo etažno vlasništvo usredotočuje u prvom redu na taj posebni dio nekretnine, ograničavajući ujedno izvršavanje ovlasti ostalih suvlasnika nekretnine na tom njezinu posebnom dijelu, prema odredbama sadržanim u glavi 4. trećega dijela ovoga Zakona. (3) Ako je barem i na samo jednom posebnom dijelu nekretnine uspostavljeno etažno vlasništvo, pravne odnose suvlasnika te nekretnine, kako međusobno tako i prema trećima, uređuju u prvom redu posebne odredbe glave 4. trećega dijela ovoga Zakona i na njihovu temelju doneseni pravni akti, a tek podredno opća pravila o suvlasništvu sadržana u ovoj glavi Zakona, ako nije što drugo određeno.

(4) Suvlasnici nekretnine mogu suglasno odlučiti da će svoja suvlasnička prava ograničiti tako da će s određenim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenoga posebnoga dijela (etažno vlasništvo) suvlasničke nekretnine, pa makar taj suvlasnički dio i nije toliko velik koliko se inače traži za odgovarajući suvlasnički dio po odredbama članka 74. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

(5) Suglasno očitovanje volje svih suvlasnika da će uspostaviti vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine u korist nekoga suvlasničkoga dijela, smatra se do uspostave vlasništva toga posebnoga dijela njihovim sporazumom o podjeli posjeda stvari i izvršavanju suvlasničkih ovlasti.

(6) Što vrijedi za zemljište sa zgradom, vrijedi na odgovarajući način i za pravo građenja kad je izgrađena zgrada.

18. Iz prethodno navedenih zakonskih odredbi, a u vezi s nespornom činjenicom da predmet predmnijevanog vlasništva čini kuća s okućnicom, kao i da se iste nalaze na više katastarskih čestica te da, usprkos ozakonjenju objekta, za isti nije utvrđena građevna čestica u smislu Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18 i 39/19), jasno je da stranke nisu mogle uspostaviti etažni vlasništvo nekretnine jer isto pretpostavlja da su prethodno odredile predmet njihovog suvlasništva u smislu vlasništva nekretnine određene kao katastarske čestice – zemljišta na kojem se nalazi objekt, a potom uz potvrdu nadležnog upravnog tijela o postojanju samostalnih uporabnih cjelina, suvlasništvo povezali s posebnim dijelom nekretnine (stanom s pripadajućim dijelom zemljišta), bilo ugovorom ili pak putem odluke suda.

19. Uzimajući u obzir da stranke nisu uspostavile etažno vlasništva, a da dio kuće - stan ne može biti zaseban objekt vlasništva, izuzev kao etažno vlasništvo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom, jasno je da stranke nisu samostalni vlasnici dijelova kuće i okućnice, već suvlasnici istih, uz činjenicu da su u pogledu dijela kuće postigli faktični dogovor o podjeli posjed i izvršavanja vlasničkih ovlasti glede samih stanova, dok su u pogledu zajedničkih dijelova kuće (krov, fasada, instalacije, odvodnja) suvlasnici/suposjednici nekretnine.

20.1. Odredbama čl. 39. ZV-a je propisano:

(1) Svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima. (2) Kad je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga.

20.2. Nadalje, čl. 40. ZV-a je propisano:

(1) O poslovima koji se tiču samo redovitoga upravljanja stvarju odlučuju suvlasnici većinom glasova.

(2) Većina glasova računa se po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika. (3) Ne može li se postići većina, a poduzimanje nekoga posla redovite uprave je nužno za održavanje stvari, na zahtjev bilo kojega od suvlasnika odluku će donijeti sud. (4) Svaki suvlasnik protiv čije je volje većina odlučila da se neki posao poduzme, ili je to učinio sud, ima pravo zahtijevati osiguranje za buduću štetu. Tko bude obvezan dati osiguranje treba tu obvezu ispuniti davanjem zaloga, a jamstvom samo ako sud ocijeni da bi davanje zaloga bilo za njega prevelik teret.

(5) Sud odlučuje u izvanparničnom postupku, ako nema spora tko su suvlasnici niti o veličini njihovih suvlasničkih dijelova.

20.3. Konačno, čl. 41. ZV-a je propisano:

(1) Za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika.

(2) U sumnji se smatra da posao premašuje okvir redovitoga upravljanja. (3) Ako se suvlasnici ne mogu suglasiti, onaj suvlasnik koji je predložio posao predvidivo koristan za sve, može zahtijevati razvrgnuće suvlasništva, pa makar to inače u tom času ne bi mogao.

21. Obzirom je između stranaka nesporno da su predmetne radove poduzimali na zajedničkim dijelovima nekretnine i to svaki zasebno, bez suglasnosti drugog suvlasnika, a radi se o radovima koji predstavljaju poslove izvanrednog upravljanja te je za iste potrebna suglasnost drugog suvlasnika, dopuštenosti i učinke radova stranaka je potrebno tumačiti sukladno pravilima o poslovodstvu bez naloga.

22. Člankom 1121. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., dalje u tekstu: ZOO), propisano:

Obavljanju tuđeg posla bez naloga ili ovlaštenja može se pristupiti samo ako posao ne trpi odgađanje te predstoji šteta ili propuštanje očite koristi.

1. U odnosu na zidove sa zapadne strane kuće koje je nesporno izgradio SE, ukazuje se sama svrha ovih zidova kao ogradnih zidova ukazuje da se ne radi o gradnji koja ne trpi odgađanje, a niti da bi bez istih suvlasnicima nastala šteta ili da bi propustili očitu korist, a niti to SE tvrdi.

2. U odnosu na izgradnju balkona uz zapadno pročelje kuće, a koju radnju je nesporno poduzeo CE, ukazuje se da iz činjenice da je nakon uklanjanja pristupa katu kuće unutarnjim skalama te ogradnje okućnice zidovima od strane SE, pristup gornjem katu kuće, a koji isključivo posjeduje CE, bio nemoguć, a kako se radi o stambenom prostoru, jasno je da izgradnja prilaza stanu nije trpila odgađanje te da je pristup katu, time i korištenje kata bilo nemoguće bez izgradnje prilaza katu i to od puta sa sjeverno zapadne strane preko dvorišta do stana na katu kuće. No, iako je CE opravdano pristupio izgradnji prilaza katu kuće, činjenica je da je isto učinio dijelom zemljišta koje se nalazi iznad prostora prizemlja kuće te da je gradnjom prilaza i balkona na dijelu izmijenio dotadašnje stanje i upotrebu ventilacijskih otvora, kao i da je položaj okućnice i konfiguracija terena te činjenica postojanja ulaznih vrata u prostor kata sa sjeverne strane (fotografije list 174 te skica list 175 spisa) takva da je prilaz mogao, a kao dobri domaćin u smislu čl. 1123. st. 2. ZOO-a i trebao, izgraditi na način da pri tome ne utječe na postojeće stanje ventilacije te dotoka svjetlosti i zraka u stan u prizemlju.

Naime, ocjena je ovog suda da je CE u danim okolnostima postupio isključivo u svom interesu, a pri tome uz realnu mogućnost zaštite i svog interesa i interesa drugog suvlasnika, čime SE, sukladno čl. 1128. st. 2. ZOO-a ima pravo zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja uklanjanjem predmetnog balkona, a kojim se ujedno istom omogućuje otvaranje ranijeg otvora za zrak i svjetlost u dijelu prizemlja kuće, a koji je zaklonjen izgradnjom balkona.

3. U odnosu na ostale zahtjeve HE u vidu naknade štete, ukazuje se da tužitelj u ovom postupku nije predložio niti jedan dokaz na okolnost da mu je nastala šteta u traženoj visini, čime je za odluku o njegovom zahtjevu suvišno raspravljati i o osnovi same štete jer bez dokaza da mu je imovina umanjena za traženi iznos štete istom nije niti moguće dosuditi naknadu štete. Naime, isti ne dokazuje vrstu, duljinu kanalizacijskih cijevi, vrstu i opseg radova uklanjanja dimnjaka i sanacije krovišta, vrstu i kvar perilice, vrstu, duljinu i cijenu uspostavljanja cijevi te rušenja zida, a niti položaj oborinskih cijevi prije pa da bi se moglo naložiti plaćanje takvih troškova i uspostava takvog stanja, dok niti ne dokazuje koju vrstu zaštitne cijevi-stuba osvjetljenja je navodno otuđio SE, radi čega su ovi zahtjevi ČE odbijeni.

4. U odnosu na preostale zahtjev SE, a koji se odnose na prestanak uznemiravanja i uspostave stanja koje je nastalo radovima SE, a koje je isti poduzeo bez suglasnosti HE, a da pri tome uopće ne obrazlaže nužnost izvođenja istih bez suglasnosti (otvaranje ventilacijskih otvora, izgradnje dimnjaka, instalacijskih otvora sa vodovodnim i elektroinstalacijama u prostoru iznad prizemlja kuće do metra iznad krova kuće, ukazuje se da isti nije imao pravo poduzimati navedene radove bez suglasnosti brata kao suvlasnika, da je on navedenim postupanjem uznemirio suvlasništvo HE te da stoga nema pravo zahtijevati uspostavu takvog stanja, a koje je CE evidentno uklonio primjenom samopomoći kao isključivi posjednik dijela nekretnine kroz koji su izvedeni neovlašteni radovi.

23. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude, s tim da je odluka o trošku postupka donesena sukladno čl. 154. st. 4. ZPP-a i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir da su obje stranke djelomično uspjele u sporu i to u gotovo podjednakim omjerima, a da u vezi dijelova zahtjeva s kojim nisu uspjeli nisu imali zasebne troškove obzirom na vrijednost predmeta spora i činjenicu da su sve radnje poduzimane podjednako u odnosu na sve zahtjeve stranaka.

Dubrovnik, 13. kolovoza 2025.

Sutkinja

Marija Bušković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude je dopuštena žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka presude. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, pisano u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. pun. tužitelja-protutuženika

2. pun. tuženika-protutužitelja