K-796/2025-13

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split, Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Lovorke Kraljević, kao predsjednice vijeća, te sutkinja porotnica Veronike Matković i Biserke Perkušić, uz sudjelovanje zapisničarke Marije Jurić, u kaznenom postupku protiv okrivljenog MG zbog protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. i člankom 24. stavkom 2. i dr. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24., dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO-654/2025 od 4. srpnja 2025., nakon javno provedene i zaključene rasprave 11. kolovoza 2025. u prisutnosti zamjenika u ODO Split ĆG i okrivljenikovog branitelja Tonija Vukičevića, odvjetnika u Splitu, a u odsutnosti raspravno nesposobnog okrivljenika, 13. kolovoza 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

a)

Na temelju čl. 554. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda RH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25., dalje: ZKP/08),

u t v r đ u j e  s e  d a  j e

OKRIVLJENI: LG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin UG, djevojački LG, rođen **.**.2003. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] na adresi [adresa], s boravištem u [adresa], na adresi [adresa], državljanin Republike Hrvatske, vozač, pismen sa završenom srednjom školom, neoženjen,  bez djece,  nezaposlen,  bez primanja,  dobrog imovnog stanja, bez imovine, bez čina, neodlikovan,

I. dana 28. svibnja 2025. godine, oko 01:00 sati, u obiteljskoj kući na adresi u [adresa], u stanju težeg duševnog poremećaja, i to akutnog psihotičnog poremećaja, zbog čega nije mogao shvatiti značenje svog postupanja niti vladati svojom voljom, u nakani da svog djeda ZG teško tjelesno povrijedi, zatvorenom šakom snažno ga udario u predio lica, uslijed čega je ZG zadobio tešku tjelesnu povredu u vidu krvnog podljeva oko lijevog oka i lijeve strane lica te prijeloma koštanog dijela lijeve očne šupljine i lijeve jagodične kosti,

dakle, u neubrojivom stanju drugoga teško tjelesno ozlijedio, a djelo je počinio prema bliskoj osobi,

II. neposredno po počinjenju djela iz točke I. izreke, u trenutku kada je njegova baka ĐG pokušala pomoći svojem suprugu, a njegovom djedu ZG, u stanju težeg duševnog poremećaja, i to akutnog psihotičnog poremećaja, zbog čega nije mogao shvatiti značenje svog postupanja niti vladati svojom voljom, u nakani da teško tjelesno povrijedi svoju baku ĐG, zatvorenom šakom je jedanput snažno udario u predjelu lica, uslijed čega je ĐG zadobila tešku tjelesnu povredu u vidu višekomadnog prijeloma nosne kosti s pomakom i krvarenja u meke moždanice,

dakle, u neubrojivom stanju drugoga teško tjelesno ozlijedio, a djelo je počinio prema bliskoj osobi,

III. dana 29. svibnja 2025. godine oko 22:29 sati, prilikom komunikacije putem mobilnih uređaja sa svojom majkom UG koja se u nalazila u obiteljskoj kući u [adresa] na adresi [adresa], nakon što mu je majka izjavila da zna za njegov fizički napad na svoje roditelje, odnosno njegovog djeda i baku, u stanju težeg duševnog poremećaja, i to akutnog psihotičnog poremećaja, zbog čega nije mogao shvatiti značenje svog postupanja niti vladati svojom voljom, u nakani da kod nje izazove osjećaj straha za njezin život, poručio joj je da će sve pobiti kada se vrati kući,

dakle, u neubrojivom stanju drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

IV. neposredno po počinjenju djela iz točke III. izreke, kada je njegov ujak OG preuzeo telefonski razgovor od svoje sestre, a njegove majke UG, prilikom komunikacije s ujakom OG, u stanju težeg duševnog poremećaja, i to akutnog psihotičnog poremećaja, zbog čega nije mogao shvatiti značenje svog postupanja niti vladati svojom voljom, u nakani da izazove osjećaj straha za njegov život, poručio mu je: "Doći ću i sve vas pobiti“,

dakle, u neubrojivom stanju drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

V. čime je u stjecaju počinio četiri protupravna djela, i to radnjama opisanima pod točkama I. i II. dva protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela protiv života i tijela

– tešku tjelesnu ozljedu – djela opisana u članku 118. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24, dalje: KZ/11), a radnjama opisanima pod točkama III. i IV. dva protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnju – djela opisana u članku 139. stavku 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11, sve u vezi s člankom 24. stavkom 2. i člankom 51. KZ/11.

VI. Na temelju članka 554. stavka 1. ZKP/08, utvrđuje se da je okrivljeni LG dva protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11 i dva protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11, sve u vezi s člankom 24. stavkom 2. KZ/11 počinio u stanju neubrojivosti.

VII. Na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08, troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci, kao i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

b)

R J E Š E N J E

Na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08, određuje se prisilni smještaj okrivljenog MG u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je optužnicu broj KO-DO-654/2025 od 4. srpnja 2025. protiv okrivljenog MG zbog stjecaja dvaju protupravnih djela zakonskih obilježja kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz čl. 118. st. 2 u vezi sa st. 1. KZ/11 i stjecaja dvaju protupravnih djela zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11, sve u vezi s čl. 24. st. 2. i čl. 51. KZ/11, u kojoj je postavljen zahtjev da sud utvrdi da je okrivljenik predmetna djela počinio u stanju neubrojivosti te da mu se odredi prisilni smještaj prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Ta optužnica potvrđena je rješenjem broj Kov-459/2025 od 31. srpnja 2025.

2. Na ročištu od 11. kolovoza 2025., prije početka rasprave, u smislu čl. 552. st. 2. ZKP/08, stalna sudska vještakinja za psihijatriju dr. Sanja Batina, nakon obavljenog psihijatrijskog razgovora s okrivljenikom, izjasnila se da je on zbog težih duševnih smetnji raspravno nesposoban.

3. Budući da je okrivljenik raspravno nesposoban zbog duševnih smetnji, sud je odlučio da se na temelju odredbe čl. 552. st. 2. ZKP/08 rasprava održi u odsutnosti okrivljenika.

4. S obzirom na to da se rasprava održala u odsutnosti okrivljenika koji je raspravno nesposoban zbog duševnih smetnji, sukladno čl. 552. st. 4. ZKP/08 smatra se da je okrivljenik porekao osnovanost optužbe, a na završetku dokaznog postupka pročitani su zapisnici o njegovom ranijem ispitivanju.

5. Zastupnik optužbe povukao je prijedlog da se na raspravi u svojstvu svjedoka ispita žrtva ZG s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, a iz istog razloga ni branitelj okrivljenika nije predložio njegovo ispitivanje.

6. U dokaznom postupku ispitan je svjedok oštećenik OG te stalna sudska vještakinja za psihijatriju dr. Sanja Batina.

7. Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 4. ZKP/08 pročitan je zapisnik suca istrage Županijskog suda u Splitu o ispitivanju svjedokinje žrtve RG od 11. lipnja 2025. (listovi 94-96 spisa) budući da je imenovana svjedokinja, kao okrivljenikova majka, na raspravi odbila svjedočiti, a prilikom svog prethodnog ispitivanja pred sucem istrage bila je upozorena na mogućnost da se njezin iskaz kasnije u postupku koristi kao dokaz.

8. Na temelju čl. 430. u vezi s čl. 329. ZKP/08, u dokazne svrhe pročitana je dokumentacija u spisu, i to medicinska dokumentacija za žrtvu ZG (list 8; 117 spisa), medicinska dokumentacija za žrtvu ĐG (list 9; 116 spisa), službena zabilješka suca istrage Županijskog suda u Splitu broj Kir-764/2025 od 11. lipnja 2025. (list 84 spisa), liječničke potvrde liječnice obiteljske medicine dr. MGĆ za žrtve ZG i ĐG, obje od 7. kolovoza 2025. (listovi 285 i 286 spisa).

9. Suglasnošću stranaka, na temelju čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08, u dokazne svrhe pročitani su zapisnik suca istrage Županijskog suda u Splitu o ispitivanju svjedokinje žrtve ĐG od 11. lipnja 2025. (list 97 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za sudsku medicinu dr. Antonija Alujevića od 25. lipnja 2025. (listovi 121-123 spisa) s medicinskom dokumentacijom priloženom tom nalazu (listovi 125-128 spisa) i zapisnik o ispitivanju svjedokinje ČG pred ODO Split od 2. srpnja 2025. (listovi 145-146 spisa). Na kraju dokaznog postupka, a prije čitanja okrivljenikove obrane, pročitani su uvjerenje iz kaznene evidencije (list 48 spisa) i potvrda iz prekršajne evidencije (list 49 spisa).

10. Kako nije bilo prijedloga za dopunu dokaznog postupka niti su stranke imale primjedbi na provedene dokaze, na završetku dokaznog postupka sukladno čl. 552. st. 4. ZKP/08 pročitan je zapisnik Policijske postaje Kaštela o ispitivanju okrivljenog MG od 30. svibnja 2025. sukladno članku 208.a ZKP/08 te je reproducirana audio-video snimka tog ispitivanja (listovi 11-14; omot 15 spisa) te zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenog MG pred ODO Split od 31. svibnja 2025. i reproducirana je audio- video snimka tog ispitivanja (listovi 66-67, omot 68 spisa). Okrivljenik se u policiji i pred državnim odvjetnikom branio šutnjom.

11. Prije završetka dokaznog postupka, na temelju čl. 431. st. 3. i 4. ZKP/08, iz spisa su kao nezakoniti dokazi izdvojene: službena zabilješka Policijske postaje Kaštela o obavljenim obavijesnim razgovorima s ČG, ĐG, ZG, OG i HG od 29. svibnja 2025. (list 18 spisa), službena zabilješka II Policijske postaje Split o obavljenim obavijesnim razgovorima sa ZG i ĐG od 30. svibnja 2025. (list 19 spisa), službena zabilješka Policijske postaje Kaštela o obavljenom obavijesnom razgovoru s JG od 30. svibnja 2025. (list 21 spisa), službena zabilješka Policijske postaje Kaštela o obavljenom obavijesnom razgovoru s ĐG od 30. svibnja 2025. (listovi 22-23 spisa), službena zabilješka Policijske postaje Kaštela o obavljenom obavijesnom razgovoru s HG od 30. svibnja 2025. (list 29 spisa), službena zabilješka Policijske postaje Kaštela o obavljenom obavijesnom razgovoru s OG od 30. svibnja 2025. (list 38 spisa), službena zabilješka Policijske postaje Kaštela o obavljenom obavijesnom razgovoru s ČG od 30. svibnja 2025. (list 45 spisa) i službena zabilješka Policijske postaje Kaštela o obavljenom obavijesnom razgovoru sa IG od 30. svibnja 2025. (list 46 spisa), koji materijali će se nakon pravomoćnosti rješenja o izdvajanju zatvoriti u poseban omot i predati sucu istrage radi čuvanja odvojeno od ostalih spisa, i ne mogu se razgledati niti koristiti u postupku. Navedene službene zabilješke sastavljene su na temelju obavijesti policije dobivenih od građana, a takve obavijesti ne mogu se koristiti u postupku i na njima se ne može temeljiti sudska odluka.

12. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka te ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima, cijeneći ih metodom slobodne ocjene dokaza, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljeni LG u neubrojivom stanju u stjecaju počinio dva protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz čl. 118. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11 i dva protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11, sve u vezi s čl. 24. st. 2. i čl. 51. KZ/11, na način kako su ona opisana pod dijelom a) toč I.-IV. izreke.

13. Zakonska obilježja kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz čl. 118. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11 ostvaruje onaj tko drugoga teško tjelesno ozlijedi ili mu teško naruši zdravlje, a djelo počini iz mržnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, ili kao službena osoba u obavljanju službe ili odgovorna osoba u obavljanju javne ovlasti.

14. Zakonska obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11 ostvaruje onaj tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, a djelo je počinjeno prema službenoj ili odgovornoj osobi u obavljanju javne ovlasti ili u vezi s njezinim radom ili položajem, ili prema novinaru u vezi s njegovim poslom, ili prema odvjetniku u obavljanju njegove djelatnosti, ili iz mržnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, ili prema većem broju ljudi, ili ako je prouzročilo veću uznemirenost stanovništva, ili ako je osoba kojoj se prijeti dulje vrijeme stavljena u težak položaj.

15. Bliske osobe su, prema čl. 87. st. 9. u vezi sa st. 8. KZ/11, između ostalog, članovi obitelji, a u koje se ubrajaju srodnik po krvi u ravnoj lozi te srodnik u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja. Dakle, u ovu kategoriju ulaze okrivljenikova majka, okrivljenikov ujak i okrivljenikovi baka i djed.

16. S obzirom na to da se smatra da okrivljenik poriče osnovanost optužbe, bile su sporne ove odlučne činjenice: je li okrivljenik 28. svibnja 2025. fizički napao i teško tjelesno ozlijedio svog djeda ZG i svoju baku ĐG, zatim je li okrivljenik 29. svibnja 2025. izgovorio prijetnje smrću svojoj majci RG i svom ujaku OG, kakav je bio njegov subjektivni odnos prema počinjenim djelima te je li okrivljenik ta eventualna djela počinio u neubrojivom stanju.

17. Svjedokinja oštećenica UG (okrivljenikova majka, a kći žrtava ĐG i ZG), iskazujući pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu (listovi 94- 96 spisa), u bitnom je navela da joj je njezina majka ĐG rekla da je 28. svibnja 2025. oko 01,00 ili 02,00 sata njezin sin LG u obiteljskoj kući u [adresa] njezinog oca, a svog djeda ZG više puta udario šakom u glavu, da je potom njezin otac pao na pod, da mu je ona (ĐG, op.a.) pokušala pomoći i dok mu je pokušavala pružiti pomoć, da je LG i nju (ĐG, op.a.) više puta udario šakom u glavu, pa je i ona pala na pod. Svjedokinja je navela da je tom prigodom njezinom ocu slomljena čeljust te je zadobio više krvnih podljeva po licu, dok je njezina majka zadobila više hematoma po licu, prijelom nosa i hematome po ruci. Kako je svjedokinja UG dalje navela, ona nije bila nazočna tim događajima, već joj je o tome ispričala njezina majka ĐG, a njezin otac se ničega ne sjeća. Svjedokinja je iskazala da je 29. svibnja 2025. u večernjim satima komunicirala sa sinom MG putem mobitela i nakon što mu je rekla da zna što je učinio njezinim roditeljima, on joj je rekao da će doći kući i da će ih sve pobiti. Tom prigodom njezin brat OG preuzeo je njezin mobitel i počeo razgovarati s MG koji je i njemu ponovio da će doći kući i da će ih sve pobiti. Kazala je da ne zna zašto je njezin sin LG na tako brutalan način postupio spram svog djeda i bake. Navela je da je u obiteljsku kuću svojih roditelja u [adresa] došla na poziv svoje nevjeste ČG koja ju je telefonski izvijestila da joj roditelji izgledaju katastrofalno. Nakon predmetnog događaja, njezin otac više nije samostalan, slabo je pokretan, stalno pada i bunca. Smatra da je njezin sin psihički nestabilan i da mu je potrebno odgovarajuće psihijatrijsko liječenje. Dana 29. svibnja 2025., kad je mobitelom razgovarala sa svojim sinom MG, na mobitelu je bio uključen zvučnik.

18. Svjedok oštećenik OG, prilikom ispitivanja pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu (listovi 91-93 spisa), u bitnom je naveo da mu je 29. svibnja 2025. u večernjim satima supruga ČG uplašeno rekla da je vidjela njegovog oca ZG s hematomom na licu i da se nešto dogodilo, nakon čega je otišao u dio kuće gdje žive njegovi roditelji i na verandi je zatekao oca koji je na licu imao krvne podljeve. Kad je oca upitao što mu se dogodilo, on mu je rekao da ne zna i da se takav probudio. Zatim je iz hodnika došla njegova majka ĐG koja je imala više podljeva na licu, bile su joj rasječene usne, a oči su joj bile gotovo zatvorene. Kad je majku upitao što joj se dogodilo, rekla mu je da joj je takvo stanje prešlo s oca. Iako mu roditelji nisu izričito rekli da ih je pretukao njegov nećak LG, on (OG, op.a.) je čuo da majka jednom policijskom službeniku govori da je oca i nju izudarao LG. Iste večeri, u kasnijim satima, njegova sestra UG je putem mobitela razgovarala s njegovim nećakom MG i rekla mu da zna što je učinio njihovim roditeljima, nakon čega je LG to negirao i zaprijetio joj: „doći ću kući, sve ću vas pobiti“. Mogao je čuti njihov razgovor jer je na Marijaninom mobitelu bio uključen zvučnik. Nakon što je preuzeo mobitel od UG i rekao MG: „vidiš li što si učinio majmune jedan“, LG mu je rekao da to nije učinio i pritom mu rekao: „jesi li čuo doći ću kući, sve ću vas pobiti“. Inače, on i njegova supruga žive na istoj adresi na kojoj žive njegovi roditelji i njegov nećak LG.

18.1. Ispitan na raspravi, svjedok oštećenik OG iskazivao je u bitnom istovjetno kao i prilikom ispitivanja pred sucem istrage, a dodatno je naveo da su u kuću došla dva ili tri policijska službenika i da mu je jedan od tih policajaca rekao da mu je njegova majka ĐG kazala da je nju i njezinog supruga ZG izudarao njegov nećak LG.

18.2. Nakon što je svjedoku OG sukladno čl. 426. ZKP/08 predočen odnosno pročitan dio njegovog prijašnjeg iskaza kojeg je dao pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu, i to navod koji počinje riječima: "Iako mi ni majka ni otac nisu izričito rekli…", a završava riječima: "čuo kako majka jednom policijskom službeniku govori da je oca i nju izudarao LG", svjedok je naveo da je točan navod iz njegovog prijašnjeg iskaza pred sucem istrage, odnosno da je istina da je on osobno čuo kad je njegova majka policajcu rekla da je nju i oca izudarao LG, a da je onda kasnije razgovarao s drugim policajcem s kojim je komentirao taj događaj i on mu je rekao što je doznao od njegove majke.

19. Svjedokinja ČG (supruga oštećenika OG), iskazujući pred Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu (listovi 145-146 spisa), u bitnom je kazala da je 29. svibnja 2025. oko 21,30 sati ispred obiteljske kuće u [adresa], na adresi [adresa], zatekla svog svekra ZG koji je imao vidljive ozljede glave u vidu hematoma i glava mu je bila potpuno modra. Doživjela je šok zbog takvog prizora. Upitala ga je što se dogodilo, a on joj je odgovorio da nije ništa. Zatim je sa svojim suprugom otišla potražiti njegovu majku ĐG koja je također bila izudarana i kojoj su lice i lijeva ruka bili potpuno modri. Upitali su ĐG što joj se dogodilo, a ona im je odgovorila da nije ništa nakon čega je ona (ČG, op.a.) pozvala 112 i ubrzo su došli hitna pomoć i policija. Čula je da je njezina svekrva ĐG policijskim službenicima priznala da je njoj i svekru te ozljede nanio njihov unuk LG.

20. Svjedokinja žrtva ĐG (list 97 spisa), okrivljenikova baka, iskoristila je zakonsku blagodat nesvjedočenja.

21. Prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za sudsku medicinu dr. Antonija Alujevića (listovi 121-123 spisa), žrtva ZG je kritične prigode zadobio krvni podljev oko lijevog oka i lijeve strane lica te prijelom koštanog dijela lijeve očne šupljine i lijeve jagodične kosti, što predstavlja običnu tešku tjelesnu ozljedu nastalu udarcem stisnutom šakom silom jakog intenziteta. Žrtva ĐG je kritične prigode zadobila brojne oguljotine lice, krvne podljeve oko očiju, ranu razderotinu desne obrve te višekomadni prijelom nosne kosti s pomakom s krvarenjem u meke moždanice. Višekomadni prijelom nosne kosti s pomakom i krvarenje u meke moždanice predstavlja običnu tešku tjelesnu ozljedu nastalu udarcem stisnutom šakom silom jakog intenziteta, a oguljotine, krvni podljevi i rana razderotina pojedinačno i u svom zbroju predstavljaju laku tjelesnu ozljedu nastalu s više udaraca stisnutom šakom silom srednjeg intenziteta.

22. Stalna sudska vještakinja za psihijatriju dr. Sanja Batina, ispitana na raspravi, u bitnom je navela da je okrivljeni LG osoba kod koje su dijagnosticirane teže duševne smetnje, a koje prema važećim stručnim međunarodnim dijagnostičkim psihijatrijskim kriterijima odgovaraju dijagnozi akutnog psihotičnog poremećaja. U vrijeme ostvarenja protupravnih djela zakonskih obilježja kaznenog djela okrivljenik nije bio u mogućnosti shvatiti značenje svog postupanja, a osobito vladati svojom voljom, tj. tempore criminis bio je neubrojiv. Mišljenja je da postoji visoki stupanj vjerojatnosti da bi okrivljenik zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njegova neubrojivost mogao počiniti teže kazneno djelo, a da je za otklanjanje te opasnosti potrebno njegovo prisilno liječenje u psihijatrijskoj ustanovi sukladno Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Odgovarajući na pitanje branitelja okrivljenika, vještakinja je navela da prisilno liječenje znači liječenje u forenzičnoj psihijatrijskoj ustanovi s mogućnošću liječenja i čuvanja pa ne postoji mogućnost otklanjanja navedene opasnosti liječenjem na slobodi.

23. Razmatrajući ovakve sadržaje izvedenih dokaza, sud ocjenjuje da su iskazi oštećenice RG, oštećenika OG i svjedokinje ČG detaljni, uvjerljivi i međusobno komplementarni pa ih sud stoga u cijelosti prihvaća kao istinite i vjerodostojne. Pritom su svjedočenja RG, OG i ČG u potpunosti potkrijepljena medicinskom dokumentacijom i sudskomedicinskim nalazom i mišljenjem vještaka dr. Antonija Alujevića po pitanju ozljeda koje su zadobile žrtve ĐG i ZG, a iskaz svjedokinje oštećenice RG objektiviziran je sudskomedicinskim nalazom i po pitanju mehanizma nastanka ozljeda kod imenovanih žrtava, imamo li na umu da se žrtva ĐG ovoj svjedokinji (svojoj kćeri) povjerila da je okrivljenik njoj i njezinom suprugu ZG zadao udarce šakom u glavu, a prema spomenutom nalazu i mišljenju vještaka, teške tjelesne ozljede kod obje žrtve nastale su upravo udarcem stisnutom šakom. Sud nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za sudsku medicinu dr. Antonija Alujevića prihvaća kao visoko stručan, logičan i argumentiran.

24. Stoga sud na temelju prihvaćenih iskaza svjedoka oštećenika RG i OG, svjedokinje ČG te sudskomedicinskog nalaza i mišljenja, zaključuje da je okrivljenik, u vrijeme i u mjestu kako je opisano pod točkama I. i II. izreke presude, svog djeda ZG zatvorenom šakom snažno udario u predjelu lica i tako mu zadao tešku tjelesnu povredu u vidu krvnog podljeva oko lijevog oka i lijeve strane lica te prijeloma koštanog dijela lijeve očne šupljine i lijeve jagodične kosti, i da je svoju baku ĐG zatvorenom šakom jedanput snažno udario u predjelu lica, uslijed čega je ona zadobila tešku tjelesnu povredu u vidu višekomadnog prijeloma nosne kosti s pomakom i krvarenja u meke moždanice. Također, respektirajući međusobno komplementarne iskaze svjedoka oštećenika RG i OG, sud zaključuje da je okrivljenik u vrijeme, u mjestu i na način kako je to opisano pod točkama III. i IV. izreke presude, svojoj majci RG i svom ujaku OG zaprijetio smrću.

25. Prema tome, sud ne prihvaća obranu okrivljenika u kojoj on poriče počinjenje predmetnih djela jer je takva obrana suprotna dokazima navedenima u odlomcima 23. i 24. i očito je usmjerena na njegovu ekskulpaciju.

26. Sud je u skladu s utvrđenim činjeničnim stanjem intervenirao u činjenični opis djela pod točkom I. izreke u odnosu na optužbu na način da je iz njega kao suvišan, jer se radi o navodima o činjenicama koje ne predstavljaju obilježja protupravnog djela teške tjelesne ozljede, ispustio tekst: "bez ikakvog povoda ili prethodnog verbalnog sukoba, u trenutku mimoilaženja kroz vrata dnevnog boravka sa svojim djedom ZG". Kod toga se ističe da navodi o ovim činjenicama, koji su sada ispušteni, pritom ne proizlaze ni iz jednog izvedenog dokaza. S obzirom na opisanu intervenciju, sud je radi jezične razumljivosti preostalog dijela činjeničnog opisa, riječ „ga“ koja slijedi iza riječi „u nakani da“ zamijenio riječima: „svog djeda ZG“ te dodao riječ „ga“ iza riječi „snažno“. Nadalje, sud je sukladno utvrđenom činjeničnom stanju iz istog činjeničnog opisa ispustio riječi: „pao na pod i pritom“, jer je sud prema rezultatima provedenog sudskomedicinskog vještačenja utvrdio da je žrtva ZG tešku tjelesnu ozljedu zadobio isključivo od udarca stisnutom šakom, a ne i pri padu na pod, kako je to bilo navedeno u optužnici. Ujedno, sud je iz tog činjeničnog opisa, u posljednjem retku, ispustio kao suvišne riječi: „a koje ozljede su teške naravi“ jer je težina ozljede već navedena na prethodnom mjestu u činjeničnom opisu.

27. Sud je u skladu s utvrđenim činjeničnim stanjem intervenirao i u činjenični opis djela pod točkom II. izreke u odnosu na optužbu na način da je u prvom retku ispustio riječ „kaznenog“ jer je utvrđeno da okrivljenik nije počinio kazneno, već protupravno djelo teške tjelesne ozljede. Nadalje, sud je iz istog činjeničnog opisa ispustio riječi: „ju nekoliko puta“ i zatim ispred riječi „snažno“ dodao riječ: „jedanput“, te je ispustio i tekst koji glasi: „pri čemu je ĐG pala na pod te nekoliko minuta nije bila u mogućnosti ustati se“, i to stoga jer je prema rezultatima provedenog sudskomedicinskog vještačenja sud utvrdio da je žrtva ĐG predmetnu tešku tjelesnu ozljedu zadobila od samo jednog udarca stisnutom šakom silom jakog intenziteta, a ne uslijed više takvih udaraca niti je ta ozljeda nastala pri padu na pod, kako je to bilo navedeno u optužnici. Sud ovakvom intervencijom nije prekoračio optužbu na štetu okrivljenika jer je zapravo u odnosu na okrivljenika smanjio kriminalnu količinu i tako postupio u njegovu korist, a ne na njegovu štetu. Navod optužbe da se žrtva nekoliko minuta nije mogla ustati ne proizlazi niti iz jednog provedenog dokaza pa je taj dio teksta izostavljen iz činjeničnog opisa kao nedokazan.

28. Najzad, sud je precizirao i pravne opise protupravnih djela teške tjelesne ozljede u izreci pod točkama I. i II. u odnosu na optužbu na način da je iz njih izostavio riječ „kazneno“, a što je u skladu s ranije citiranim zakonskim opisom tog djela.

29. Prijetnja općenito mora biti, s obzirom na okolnosti pod kojima je izrečena, objektivno prikladna da kod adresata izazove strah, a nije važno kako ju je potonji subjektivno doživio, niti je li počinitelj zaista imao namjeru ostvariti je. Prema ocjeni ovog suda navedene riječi prijetnje koje je okrivljenik uputio oštećenici UG i oštećeniku OG bez ikakve sumnje bile su objektivno prikladne da kod njih dvoje izazovu strah i osjećaj ugroženosti. Stoga je sud izvršio izmjene u činjeničnim opisima djela pod točkama III. i IV. izreke u odnosu na optužbu, na način da je ispušten kao suvišan tekst koji glasi: „a što je kod UG izazvalo osjećaj straha i ugroženosti za vlastiti život“, kao i tekst koji glasi: „a što je sve kod OG izazvalo osjećaj straha i ugroženosti za vlastiti život“.

30. Sud je u skladu s utvrđenim činjeničnim stanjem intervenirao u činjenični opis djela pod točkom IV. izreke u odnosu na optužbu na način da je iz njega kao nedokazane ispustio riječi: "sve iz kuće ću ubiti, gotovi ste" kao i daljnji tekst: „te je nastavio izjavljivati daljnje prijeteće riječi“, dok je kao suvišan, jer se radi o navodu o činjenici koja ne predstavlja obilježja protupravnog djela prijetnje, ispušten tekst: „uslijed čega je OG prekinuo isti telefonski razgovor“. Sud ovakvom intervencijom nije prekoračio optužbu na štetu okrivljenika jer je zapravo u odnosu na okrivljenika smanjio kriminalnu količinu i tako postupio u njegovu korist, a ne na njegovu štetu. Sud je iz tog činjeničnog opisa u prvom retku ispustio riječ „kaznenog“ jer je utvrđeno da okrivljenik nije počinio kazneno, već protupravno djelo prijetnje. Najzad, sud je precizirao i pravne opise protupravnih djela prijetnje pod točkama III. i IV. izreke u odnosu na optužbu na način da je iz njih izostavio riječ „kazneno“, a što je u skladu s utvrđenjem suda da je okrivljenik ta protupravna djela počinio u neubrojivom stanju, dakle nije počinio kaznena djela prijetnje.

31. Opisanim intervencijama (pobliže naznačenima u odlomcima 26-30) sud nije dirao u kvalifikaciju djela tako da nije došlo do povrede objektivnog identiteta između optužbe i presude, a time ni do prekoračenja optužbe .

32. Provedenim sudskopsihijatrijskim vještačenjem, kako je to već prethodno spomenuto, utvrđeno je da okrivljenik zbog težih duševnih smetnji u vrijeme ostvarenja obilježja protupravnih djela nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja niti vladati svojom voljom, dakle, bio je neubrojiv. Sud u cijelosti prihvaća ovakav nalaz i mišljenje vještakinje psihijatrice dr. Sanje Batine kao visoko stručan, uvjerljiv i argumentiran.

33. Što se tiče okrivljenikove sposobnosti za krivnju, ovdje treba navesti sljedeće. Krivnja pretpostavlja psihički normalne osobe. To znači da određeni počinitelj, da bi bio kriv, mora biti sposoban za jedno s pravom usklađeno ponašanje (ubrojivost), mora postojati određeni psihološki odnos prema određenom djelu (kao namjera odnosno nehaj) i mora uvidjeti nedopustivost svog djela (svijest o protupravnosti). Sve tri navedene vrijednosti, kada one kumulativno postoje, čine pojam krivnje. To znači da svaka od tih vrijednosti može biti temelj za isključenje krivnje. Zato neubrojiva osoba nije kriva.

34. Neovisno o tome što okrivljenik u vrijeme izvršenja protupravnih djela nije bio ubrojiv, treba kazati da i kod neubrojive osobe postoji volja kao psihički proces stvaranja želje da se nešto učini, samo što je ta njezina volja za nepravom u trenutku donošenja odluke bila rezultat određenog biopsihološkog stanja uslijed kojeg ona nije mogla ispravno, smišljeno rasuđivati ni odlučivati, za razliku od voljnog, misaonog procesa zdrave, ubrojive osobe, koja se pak u unutarnjim dvojbama za i protiv djela, slobodno opredijelila za nepravo. Stoga namjeru kod neubrojivih osoba treba cijeniti prema objektivnim pokazateljima njihovog ponašanja te takvo ponašanje ocjenjivati u sklopu uobičajenog razumnog ponašanja prosječne osobe.

1 0

35. Dakle, u konkretnom slučaju, kada prosječna odrasla osoba zadaje drugome snažni udarac šakom u glavu na način opisan u izreci pod točkama I. i II., onda se objektivno može zaključiti da je takva osoba svjesna protupravnosti svog ponašanja i da je svjesna svih okolnosti djela, a posebno da takvim postupkom može teško tjelesno ozlijediti drugu osobu i da postupa s izravnom namjerom. Također, kada prosječna odrasla osoba prijeti drugoj osobi na način opisan u izreci pod točkama III. i IV., onda se objektivno može zaključiti da je takva osoba svjesna protupravnosti svog ponašanja i da je svjesna svih okolnosti djela, da sve navedeno poduzima s ciljem da zastraši oštećenika i da postupa s izravnom namjerom.

36. Stoga je okrivljeni LG u stjecaju počinio dva protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz čl. 118. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11 i dva protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11, sve u vezi s čl. 24. st. 2. i čl. 51. KZ/11.

37. Kako je okrivljenik protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje počinio na štetu dvoje oštećenika, a odredbom čl. 52. st. 2. KZ/11 propisano da se kaznena djela koja predstavljaju napad na život, tijelo, spolnu ili druge slobode osobe ne mogu pravno označiti kao produljena, pri čemu kazneno djelo prijetnje predstavlja napad na osobnu slobodu, nema nikakve dvojbe da je ovdje riječ o počinjenju dvaju protupravnih djela prijetnje u stjecaju, a ne o jednom produljenom djelu prijetnje, kako to ocjenjuje obrana u završnom govoru.

38. Na okrivljenika je primijenjen materijalni zakon koji je važio u vrijeme počinjenja protupravnih djela – KZ/11, a koji propis se kasnije nije mijenjao.

39. Budući da je sud nakon provedene rasprave utvrdio da je okrivljeni LG u stanju neubrojivosti počinio protupravna djela te da postoje uvjeti za određivanje njegovog prisilnog smještaja u psihijatrijsku ustanovu prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, odnosno da je okrivljenik opasan za okolinu, trebalo je, na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08, pod dijelom a) izreke donijeti presudu kojom se utvrđuje da je okrivljenik počinio protupravna djela i da je ta djela počinio u stanju neubrojivosti te pod dijelom b) izreke rješenjem odrediti njegov prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od 6 mjeseci.

40. Što se tiče odluke o troškovima postupka, odredbom čl. 554. st. 1. ZKP/08 (posljednja rečenica) propisano je da će sud u presudi izreći da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ovoga Zakona te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci, kao i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava. Stoga je na taj način i odlučeno pod toč. VII. dijela a) izreke.

Split, 13. kolovoza 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Lovorka Kraljević

1 1

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- Općinsko državno odvjetništvo u Splitu

- okrivljeni LG, putem Zatvorske bolnice u Zagrebu

- branitelj Toni Vukičević, odvjetnik u Splitu

- u spis

Po pravomoćnosti dostaviti:

- oštećenica UG, [adresa]

- oštećenik OG, [adresa]

- žrtva ZG, [adresa]

- žrtva ĐG, [adresa]

- Upravi Zatvora u Splitu,

- Zatvorskoj bolnici u Zagrebu

- Županijskom sudu u Splitu, sucu nadležnom za postupak prisilnog smještaja prema ZZODS-u (uz dopis)