REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1

Poslovni broj: Pn-397/2022-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sutkinji Romani Mališ u pravnoj stvari tužiteljice CFŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Ani Olivari, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, zastupanog punomoćnici Ivi Markotić Bagarić, odvjetnici iz OD Hanžeković & Partneri d.o.o. iz Zagreba, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika, Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, OIB 22694857747, Podružnica Zagreb, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po punomoćniku Davoru Bubalo, odvjetniku iz OD Grgić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon javno provedene i zaključene glavne rasprave 11. srpnja 2025. u prisutnosti z. punomoćnika tužiteljice – Saše Pavličića Bekića, odvjetnika u Zagrebu, z. punomoćnice tuženika – Ane Pintar, odvjetnice u OD Hanžeković & partneri iz Zagreba, a u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika umješača, 13. kolovoza 2025., donio je, objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. iz Zagreba, V Jagića 33, OIB 26187994862 platiti tužiteljici CFŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], na ime neimovinske štete na ime povrede prava osobnosti iznos od 1.294,04 € zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na taj iznos počam od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 7.10.2021. pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svakog polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1.1.2023. do isplate po stopi za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te na ime imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege iznos od 99,54 € zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na taj iznos počam od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 7.10.2021. pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svakog polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1.1.2023. do isplate po stopi za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve to na račun punomoćnika tužitelja, odvjetnice Ane Olivari iz Zagreba, Bednjanska 8, OIB [osobni identifikacijski broj], br. [broj bankovnog računa], koji se vodi kod Raiffeisenbank Austria d.d., a sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. iz Zagreba, V Jagića 33, OIB: 26187994862, platiti tužitelju PIA PAVLIČIĆ BEKIĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.278,71 € zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na taj iznos počam od 13. kolovoza 2025. pa do isplate po stopi za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Ane Olivari iz Zagreba, Bednjanska 8, OIB [osobni identifikacijski broj], br. [broj bankovnog računa], koji se vodi kod Raiffeisenbank Austria d.d., a sve to u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III Nalaže se umješaču Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grda Vukovara 282., OIB 22694857747, platiti tužiteljici CFŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], prouzročeni parnični trošak u iznosu od 250,00 € zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na taj iznos počam od 13. kolovoza 2025. pa do isplate po stopi za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Ane Olivari iz Zagreba, Bednjanska 8, OIB [osobni identifikacijski broj], br. [broj bankovnog računa], koji se vodi kod Raiffeisenbank Austria d.d., a sve to u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

IV O d b i j a j u s e tuženik i umješač na strani tuženika sa zahtjevom za naknadu parničnih troškova kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi tvrdi da se 6. listopada 2020. oko 9.45 sati u Zagrebu, u ulici Šestinski dol kod kućnog broja 139, dogodila prometna nezgoda u kojoj nezgodi je tužiteljica sudjelovala kao putnik na stražnjem sjedalu u automobilu marke Toyota reg. oz. [registarska oznaka], kojim vozilom je upravljao CF, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], a koje vozilo je osigurano kod tuženika temeljem police osiguranja br. [broj police osiguranja].

1.1. Štetni događaj desio se na način da se vozilo reg. oznake [registarska oznaka], a u kojem vozilu je tužiteljica bila putnik, kretalo ulicom Šestinski dol u smjeru sjevera. Dolaskom u neposrednu blizinu kućnog broja 139, gospodin CF vozač koji je upravljao navedenim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] da bi izbjegao nadolazeće vozilo, točnije motocikl koji se kretao navedenom ulicom Šestinski dol, ali iz suprotnog smjera, a koje vozilo-motocikl je uslijed neprilagođene brzine, prešao na kolničku traku koja je namijenjena za kretanje vozila iz suprotnog smjera, (a u kojoj prometnoj traci se kretalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka]), isti je naglo skrenuo u desno, prilikom čega se svojim prednjim dijelom vozila u punoj brzini zaustavio u ogradi stambenog objekta, točnije isti je naletio na dvorišnu ogradu na adresi [adresa], a koja nekretnina je u vlasništvu HF. Predmetnim vozilom, odnosno motociklom reg. oznake [registarska oznaka] marke Honda uspravljao je ZF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]. U predmetnom štetnom događaju, kao što naprijed navedeno tužiteljica se nalazila na stražnjem sjedalu i to na lijevoj strani iza vozača predmetnog vozila. Tužiteljica je u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji. Tužiteljica navodi kako je ista bila vezana. Nadalje, tužiteljica navodi, kako su na vozilu u kojem se nalazila kao putnik na stražnjem sjedalu, nastala velika oštećenja, a koja oštećenja su navedena u zapisniku o očevidu. Iz predmetnog zapisnika o očevidu proizlazi kako je na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] oštećen prednji branik sa svjetlima za maglu, registarske pločice sa nosačem, ukrasna maska, poklopac motora, dijelovi mehanike i motora, oba putna svjetla, prednji lijevi pneumatik s aluminijskim naplatkom, stražnji lijevi aluminijski naplatak. Tužiteljica navodi kako su predmetna oštećenja uočena od strane policijskih djelatnika te ista ne predstavljaju procjenu štete vozila utvrđenu od strane ovlaštenog servisa za vozila. Upravo iz navedenih oštećenja jasno je o kakvoj brzini naleta na predmetnu ogradu se radi te o činjenici kako bi tužiteljica da nije bila vezana sigurnosnim pojasom zadobila puno opsežnije ozljede od zadobivenih.

1.2. Tužiteljici je liječnička pomoć pružena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. U predmetnoj prometnoj nezgodi tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji.

1.3. S obzirom na naprijed navedene ozljede, tužiteljica je trpjela tjelesne, tako i duševne boli, kao što je tužiteljica pretrpjela ogroman strah. Tužiteljica je bila u ogromnom šoku budući nikada ranije nije bila sudionikom bilo kakvog štetnog događaja, tako da je ovo za tužiteljicu bilo iznimno stresno. Tužiteljica navodi kako je svjedok SF a koja se također, nalazila kao putnik u predmetnom vozilu, zadobila povredu u smislu frakture nosa te je ista obilno krvarila. Kada je tužiteljica vidjela svoju školsku prijateljicu kako obilno krvari u tom trenutku se još više prepala jer nije znala što im se sve dogodilo i koje su sve ozljede zadobile. Posebno je stresno za tužiteljicu bilo to što u navedenom trenutku nije pored sebe imala svoje roditelje te ista nije znala kako pomoći svojoj prijateljici i sebi. Tužiteljica je u vrijeme štetnog događaja bila maloljetna osoba. Sasvim je jasno kako i odrasle osobe u sličnim ili istim situacijama dožive šok i strah jer nisu sigurne kako reagirati, a posebno je to nepoznata situacija za mladu djevojku koja je živjela u svijetu u kojem ju roditelji čuvaju i štite od svih loših stvari koje bi joj se eventualno mogle desiti. Nakon štetnog događaja tužiteljica je imala jake bolove u vratu, glavi, lijevom ramenu, ruci i leđima. Tužiteljica je nosila 2 tjedna Schanzov ovratnik te je zbog bolova koristila ibuprofen kroz tri tjedna svakodnevno, dok je nakon navedenog vremenskog razdoblja koristila ibuprofen po potrebi i to prije odlaska na spavanje. Tužiteljica je nakon predmetne nezgode imala problema s usnivanjem, kao i sa spavanjem kako zbog bolova budući se nije nikako, mogla namjestiti u krevetu te naći nekakav odgovarajući položaj da joj bude lakše, a i kada bi zaspala budila se stalno jer su joj se stalno vraćale slike prometne nezgode i taj strah i šok kada je vidjela kako njena kolegica krvari. Tužiteljica je danima bila uplašena i u strahu od vožnje. Tužiteljica nije 10 dana išla u školu. Tužiteljica se bojala voziti automobilom i to posebno bilo kojom vrstom taxi službe. Kako je tužiteljici srednja škola dosta udaljena od doma to ista nije mogla pješice ići u školu, a odlazak javnim prijevozom nije dolazio u obzir. Budući se tužiteljica panično bojala da joj se opet tako nešto ne desi, to su tužiteljicu roditelji svakodnevno morali automobilom voziti u školu i nazad iz škole. Tužiteljica je mjesecima bila u strahu od sudjelovanja u prometu. Tužiteljica navodi kako je kao povremenu opciju izabrala i sudjelovanje na nastavi na daljinu upravo iz razloga da ne mora svakodnevno odlaziti automobilom na nastavu u školu. Sve to naravno se odrazilo i na društveni život tužiteljice. Prvo treba navesti kako je tužiteljica zbog zadobivene ozljede, tri tjedna imala podljeve i modrice na licu. Svakako navedeno treba uzeti u obzir prilikom dosude visine pravične naknade štete. Ipak se ovdje treba navesti, kako se u trenutku nastanka štetnog događaja radilo o djevojci koja je imala 17 godina, koja je u najosjetljivijem periodu svog života, kada treba izlaziti sa svojim vršnjacima, kada se treba družiti, a to tužiteljica nije mogla jer ju je bilo sram i bilo joj je neugodno izlaziti van dok je na licu imala podljeve. Tužiteljica je stalno morala objašnjavati nepoznatim osobama koje bi se našle u društvu zašto ima modrice po licu. To joj je bilo neugodno i teško, a posebno i sama činjenica što su sva djeca stalno gledala u tužiteljičino lice. Sve navedeno je za tužiteljicu bilo jako stresno. Tužiteljica se upravo zbog navedenog povukla iz društvenog života te je nastojala što je manje moguće izlaziti iz stana dok navedene modrice nisu u potpunosti prošle. Tužiteljici je navedena ozljeda utjecala i na njezin društveni život. Naime, njezini prijatelji su se dogovarali za izlazak i to bilo kod nekog doma ili negdje na nekoj određenoj lokaciji na koju tužiteljica nije mogla drugačije doći nego putem javnog prijevoza ili da ju roditelji voze, ali sve to za tužiteljicu je bilo jako stresno, jer svako sudjelovanje u prometu za tužiteljicu je bio popriličan šok. Upravo zbog navedenog tužiteljica je počela izbjegavati bilo kakve dogovore i izlaske jer nije bila u stanju ponovo proživljavati ono što je proživjela navedenog dana. Tužiteljica je zbog navedenog počela biti depresivna i osjećala se jako loše. Danima nije izlazila iz kreveta i iz svoje sobe. Posebno je stresno za tužiteljicu bilo gledati kako se njezini vršnjaci zabavljaju, izlaze i druže, a što su isti objavljivali putem društvenih mreža, a tužiteljica nije mogla u navedenom sudjelovati, kako zbog zadobivenih ozljeda i masnica na licu tako i zbog straha.

1.3.1. Tužiteljica nije mogla spavati, namjestiti se u krevetu, nije se mogla sama obući ni skinuti. Tužiteljica nije mogla sama oprati kosu, nije mogla otići kod frizera na pranje, a sve iz razloga jer nije mogla zabaciti glavu ili držati ju naslonjenu na „bazen“. Tužiteljici su kretnje u vratnom dijelu dva tjedna bile blokirane u potpunosti. Tužiteljica i nadalje ima povremene bolove u vratu, i ramenima. Povreda prava osobnosti u ovom slučaju sastoji se u činjenici što je tužiteljici povrijeđeno pravo na tjelesno i duševno zdravlje, što je razvidno iz priložene medicinske dokumentacije. Zbog pretrpljenih ozljeda tužiteljica nije bila u mogućnosti obavljati svoje poslove u punom opsegu, nije mogla uobičajeno obavljati ni ostale životne zadatke, udovoljavati svojim željama i interesima u svom privatnom životu, koje je do ozljede normalno izvršavala te je njezina radna i opća sposobnost bile smanjena. Nakon predmetne prometne nezgode tegobe kod tužiteljice su se progresivno razvile u vidu vrlo bolnih i neugodnih simptoma, a koji se manifestiraju na način da tužiteljica osjeća glavobolje i vratobolje. Kod tužiteljice je kao posljedica ozljeđivanja nakon prometne nezgode došlo do poremećaja koncentracije. Naime, tužiteljica je imala velike probleme i strah da više neće moći kvalitetno obavljati svoje školske zadatke te da će posljedice osjećati zauvijek kako prilikom izvršavanja svojih školskih obveza, tako i u slobodno vrijeme. Tužiteljica je imala velike planove za svoju budućnost, a koji planovi su uključivali dugotrajno učenje i studiranje kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Upravo zbog navedenog tužiteljica je bila u strahu kako neće biti u mogućnosti ostvariti svoje planove budući nakon štetnog događaja nije mogla dugo držati glavu u prisilnom položaju, nije mogla pisati i učiti, te joj je koncentracija i mogućnost pamćenja bila smanjena. Tužiteljica je rođena **.**.2003. u [adresa]. Nakon završene srednje škole tužiteljica je planirala upisati Pravni fakultet u Zagrebu te master na nekom od sveučilišta u USA i to iz područja sportskog prava. Možda na prvu izgleda čudno kako djevojka sa 17 godina ima tako velike i jasne životne planove, ali tužiteljica je takva osoba koja kada nešto odluči to ista i sa takvim veseljem i entuzijazmom i izvršava. Drugim riječima tužiteljica slijedi svoje snove. Tužiteljica upravo zbog navedenog od 11 mj. 2019. radi kao volonter u muzeju Dražena Petrovića u Zagrebu, gdje kao vodič, vodi ture po muzeju te ravnopravno s ostalim djelatnicima sudjeluje u radu muzeja. Tužiteljica volontira u navedenom muzeju upravo iz razloga što želi jednog dana konkurirati za stipendijsko studiranje iz područja sportskog prava, a sama činjenica volontiranja je preduvjet da bi tužiteljica lakše ostvarila pravo na navedenu stipendiju. Tužiteljica je upravo zbog svoje jasne vizije budućnosti te svojih planova bila u strahu da joj se zbog pretrpljenih ozljeda njezini planovi neće ostvariti jer se bojala da je njezina koncentracija smanjena te da je njezina sposobnost pamćenja i učenja trajno izgubljena. Ne treba niti napominjati kako je tužiteljica u srednjoj školi bila odlikašica. Tužiteljica je obožavala svake godine aktivnosti oko Božića i to od uređenja bora pa do pravljenja kolača sa svojom obitelji, kao i odlazak sa svojim roditeljima kod bake i djeda u Šibenik. Tužiteljica to nije mogla 2020. Tužiteljica je bila u strahu od sudjelovanja u prometu, a pogotovo na tako dužim relacijama koje iziskuju sjedenje i vožnju u trajanju od tri sata, (u jednom smjeru) to je za tužiteljicu predstavljalo novu traumu. Upravo zbog navedenog, tužiteljica je zamolila svoje roditelje da ostanu doma za božićne blagdane, budući tužiteljica nije bila u stanju otići na tako za tužiteljicu dalek put.

1.4. S obzirom na zadobivene ozljede, razvidno je da je tužiteljici povrijeđeno njezino pravo osobnosti pa sukladno odredbama ZOO-a, a posebno čl. 19. u svezi s člankom 1100. te 1046., na ime povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje od tuženika potražuje sukladno preciziranom tužbenom zahtjevu od 7. lipnja 2023. (list 99-101 spisa) pravičnu naknadu u iznosu od 1.294,04 € zajedno s pripadajućom zateznom kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Tužiteljica navodi kako joj je zbog posljedica štetnog događaja bila potrebna tuđa pomoć i njega a posebno za vrijeme nošenja Schanzov-og ovratnika. Tužiteljica nadalje potražuje na ime imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege iznos od 99,54 € zajedno s pripadajućom zateznom kamatom na taj iznos počam od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate.

1.5. Tužiteljica u tužbi navodi da se odštetnim zahtjevom od 7.10.2021. obratila tuženiku radi mirnog rješenja spora. Tuženik je dopisom od 3.12.2021. obavijestio tužiteljicu putem punomoćnika kako je isti utvrdio da ne postoji obveza tuženika za naknadu štete.

1.6. Konačno, tužiteljica preciziranim tužbenim zahtjevom od 7. lipnja 2023. potražuje neimovinsku štetu na ime povrede prava osobnosti u iznosu od 1.294,04 € i na ime imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege iznos od 99,54 €, sve sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate kao i troškove postupka od tuženika i umješača zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.

2. U odgovoru na tužbu, tuženik predlaže da se pozivom na članak 211. Zakona o parničnom postupku o predmetnoj parnici obavijesti Euroherc osiguranje d.d., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, OIB 22694857747, sve u cilju intervencijskog efekta prema istome, a s obzirom na to da je isti osiguratelj vozila kojim je upravljao ZF i koji je isključivo odgovoran za nastanak prometne nezgode.

2.1. Tuženik nadalje u odgovoru na tužbu navodi da nije sporno da je tužiteljica 6.10.2020. sudjelovala u prometnoj nezgodi kao putnica na stražnjem sjedalu vozila reg. oznake [registarska oznaka] koju je prouzročio ZF upravljajući motociklom ZG3338GS. Naime, ZF se kretao desnom stranom kolnika Ulice Šestinski dol u smjeru jugoistoka kada je zbog gubitka nadzora nad motociklom pao desnom bočnom stranom na kolnik po kojem je nastavio kliziti u smjeru jugoistoka prešavši vozilom na dio kolnika namijenjen za kretanje vozila iz suprotnog smjera iz kojeg je nailazilo vozilo ZG5114HB kojim je upravljao CF, osiguranik tuženika koji je izbjegavao nalet klizećeg motocikla kojom prilikom je naletio prednjim desnim kotačem na rubni kamen, a potom i prednjim dijelom vozila na dvorišnu ogradu kbr. 1 ulice Zamorski breg. Nije sporno da je vozilo ZG5114HB osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti pa stoga tuženik priznaje pasivnu legitimaciju.

2.2. Međutim, u cijelosti je sporna osnova i visina tužbenoga zahtjeva, kao i tijek zateznih kamata. Tuženik osporava da bi kod tužiteljice nastupila povreda prava osobnosti koja bi opravdavala dosudu pravične novčane naknade. Naime, iz naprijed opisanog mehanizma nastanka prometne nezgode ne proizlazi da bi tužiteljica, ako je bila vezana, mogla dobiti tjelesne ozljede, odnosno bilo kakve ozljede u štetnom događaju. Štoviše, iz priložene medicinske dokumentacije proizlazi da nije bilo nikakvih tjelesnih ozljeda, stoga tuženik predlaže provesti kombinirano prometno i sudsko- medicinsko vještačenje na okolnost mogućnosti nastanka ozljeđivanja tužiteljice u štetnom događaju, kao i na okolnost uzročno-posljedične veze.

2.3. Konačno, tuženik predlaže odbiti tužiteljicu s tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnog troška.

3. Po prijedlogu tuženika radi intervencijskog efekta sud je o otpočetoj parnici kao treću osobu obavijestio uz tužbu s prilozima i odgovor na tužbu EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, koji je obavijest zaprimio 15. prosinca 2022.

3.1. Podneskom od 31. siječnja 2023. (list 62-69 spisa) treća osoba EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb prijavio se kao umješač na strani tuženika.

3.2. Trećoj osobi EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb prihvaćeno je sudjelovanje kao umješača na strani tuženika rješenjem na zapisniku od 28. ožujka 2023.

4. U podnesku od 31. siječnja 2023. umješač na strani tuženika u bitnome navodi da osporava visinu zahtjeva, sporno je je li tužiteljica bila vezana pojasom te ako nije za taj propust je sama odgovorna, da je povreda tužiteljice bila neznatna te da je sporan i zatraženi tijek kamata.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid, odnosno pročitana je sljedeća dokumentacija: zapisnik o očevidu (list 13-18 spisa), medicinska dokumentacija za tužiteljicu (list 19-22), odštetni zahtjev (list 23-25), obavijest o broju štetovnog spisa (list 27), obavijest o neosnovanom zahtjevu (list 28), izvršen je uvid u fotografije (list 33-41) te je provedeno medicinsko vještačenje po doc.prim.dr.sc. Jakši Filipoviću, kirurgu, stalnom sudskom vještaku (list 91-92).

5.1. Podneskom od 12. ožujka 2024. tuženik je odustao od dokaznog prijedloga kombinirano prometno sudsko medicinskog vještačenja, koje je određeno rješenjem na zapisniku od 20. veljače 2024., i predložio da sud donese odluku sukladno temeljem stanja spisa.

5.2. Na prijedlog umješača provedeno je kombinirano prometno sudsko medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu motornih vozila, Igoru Jakopliću, dipl. ing. (list 140-142 spisa) i sudskom vještaku prof.dr.sc. Davoru Mayeru, spec. sudske medicine (list 150-151).

6. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

7. Među strankama nije sporan štetni događaj i pasivna legitimacija, ali je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva, tijek zateznih kamata, doprinos tužiteljice jer je sporno je li tužiteljica bila vezana pojasom, kao i da su povrede tužiteljice neznatne.

8. Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka dr. Jakše Filipovića proizlazi da je tužiteljica u predmetnoj prometnoj nesreći zadobila natučenje lijeve strane glave; natučenje lijevog ramena; trzajnu povredu vrata i oguljotinu brade. Ozljede koje je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju mogle su se dogoditi u dinamici ozljeđivanja što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužiteljice je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija. Po završenom liječenju su zaostale trajne posljedice uslijed bolnog sindroma vratne i ramene kralješnice lijeve strane tijela što jasno proizlazi iz anamnestičkih podataka, kliničke slike tijekom liječenja, pozitivnih nalaza dijagnostičke obrade. Liječenje tužiteljice završeno je nakon dva tjedna od 13.10.2020.

8.1. Nadalje, iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka proizlazi da je tužiteljica pretrpjela bol jakog intenziteta u trajanju od jednog dana, srednjeg intenziteta 4 dana i manjeg intenziteta 15 dana, kumulativno. Pretrpjela je primarni strah koji je bio jačeg intenziteta i kratkotrajan; u daljnjem tijeku liječenja postojao je tzv. sekundarni strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda, jačeg intenziteta u trajanju od jedan dan, srednjeg intenziteta 5 dana dok se potom nastavlja stanje tzv. kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 25 dana, kumulativno. Po provedenom liječenju zaostale su trajne posljedice od 1 %. Tuđa pomoć i njega bila je potrebna 2h dnevno/15 dana. Naruženje kod tužiteljice ne postoji.

9. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Igora Jakoplića, dipl.ing. proizlazi da je prilikom nezgode došlo do slijetanja osobnog vozila TOYOTA reg. oznake [registarska oznaka] u kojem se nalazila tužiteljica, van desnog ruba kolnika pri čemu je vozilo sredinom čeonog dijela udarilo u ugao betonsko metalne ograde, gdje se odmah i zaustavilo. Kod udara vozila prednjim lijevim uglom u dno sabirnog kanala je došlo do promjene brzine od oko 22 km/h, a tijela putnika su tada poletjela prema naprijed. Tehničkim načinima nije moguće utvrditi je li tužiteljica bila vezana pojasom u trenutku nezgode, jer pirotehnički zatezači pojaseva nisu aktivirani u ovopredmetnom štetnom događaju.

10. Iz nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka dr. Davora Mayera proizlazi da je tužiteljica CFŽ (17) stradala u prometnoj nesreći kao putnica na stražnjem sjedalu osobnog vozila koje je nakon slijetanja s kolnika prednjim dijelom naletjelo na betinsko-metalnu dvorišnu ogradu. Pri dinamici odigravanja prometne nesreće kakva je utvrđena prometnim vještačenjem, tijelo tužiteljice je imalo tendenciju prisilnog polijetanja ravno prema naprijed. Promatranjem prirode i rasporeda ozljeda na tijelu tužiteljice u kontekstu utvrđene dinamike nesreće slijedi da ista kritične zgode nije koristila sigurnosni pojas pa je u opisanom polijetanju udarila lijevom stranom lica i lijevim ramenom o čvrste prepreke ispred mjesta sjedenja (u prvom redu, o stražnju plohu naslona prednjeg sjedala), pri čemu su nastale ozljede. Da je tužiteljica kritične zgode bila vezana sigurnosnim pojasom, pojas bi ograničio polijetanje tijela i spriječio nalet glave na prepreku, pa bi ozljede na licu (kontuzijski biljeg s oguljotinama lijeve strane čela, lica i brade) izostale. Istodobno, tužiteljica je u slučaju uporabe sigurnosnog pojasa mogla zadobiti istegnuće vrata (trzajnim pokretom glave praćenim izvijanjem vrata, što pojas ne može spriječiti), kao i natučenje ramena (prijenosom sile duž osi ruke u slučaju odupiranja dlanom ili natiskivanjem na kosi krak pojasa u slučaju da je sjedila straga lijevo).

11. Na nalaz i mišljenje liječnika vještaka, prometnog vještaka i sudsko medicinskog vještaka stranke nisu imale primjedbi te ih sud prihvaća u cijelosti smatrajući ih stručnim, objektivnim i danim u skladu s pravilima struke i znanosti.

12. Sud smatra da tužiteljici pripada pravična novčana naknada zbog navedenih povreda prava osobnosti, a temeljem čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima u vezi s čl. 19. ZOO-a pri odlučivanju o visini pravični novčane naknade sud je vodio računa o okolnostima slučaja, posebno o nelagodnostima pri liječenju, jačini i trajanju duševnih boli, cilju kojem služi ta naknada, te da se istom ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Uzimajući sve navedeno u obzir, a osobito i činjenicu da je tužiteljica u vrijeme nastanka štetnog događaja imala 17 godina, sud smatra da tužiteljici pripada pravična novčana naknada s osnove prava osobnosti i prava na tjelesno zdravlje po kriteriju fizičkih bolova 550,00 €, po kriteriju straha 550,00 € i po kriteriju smanjenja životnih aktivnosti 194,04 € te za tuđu pomoć i njegu iznos od 99,54 € (ukupno 30 sati tuđe pomoći po 3,31 €) koju njegu su kako su to stranke učinile nespornim na zapisniku od 20. veljače 2024. tužiteljici pružali roditelji, što ukupno daje iznos od 1.393,58 € koliko je i tužiteljica tražila. Pri tome sud smatra da tužiteljica svojim nevezivanjem sigurnosnim pojasom nije doprinijela da bi šteta bila značajno odnosno uopće manja od dosuđene.

13. Odluku o visini pravične novčane naknade sud je donio sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka i 15. lipnja 2020. kojim su promijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002. broj Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima, na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05. Također je sud pri utvrđivanju visine pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti vodio brigu o povećanju potrošačkih cijena i inflaciji, kao i pri određivanju visine imovinske štete za troškove tuđe pomoći i njege kao i da se Orijentacijski kriteriji VSRH ne primjenjuju "čisto matematički", računski već individualno vodeći računa o okolnostima svakog konkretnog slučaja i utjecaju zadobivenih povreda i zaostalih posljedica na život pojedinca.

14. Zadobivena ozljeda(e) uz utvrđene elemente, dovela je do povrede prava osobnosti tužiteljice na fizičko zdravlje u mjeri koja opravdava dosudu pravične novčane naknade upravo u onoj visini kako je to dosuđeno i u ukupnosti odmjerena naknada neimovinske i imovinske štete predstavlja u cijelosti pravičnu novčanu naknadu onako kako je to uređeno odredbom čl. 1100.st.2. i čl. 1095. ZOO-a.

15. Na glavnicu dosuđene neimovinske štete (1.294,04 €) i imovinske štete (99,54 €) tužiteljici je dosuđena zakonska zatezna kamata od 7. listopada 2021. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva koji među strankama nije sporan.

15.1. Temeljem čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Prema čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (dalje: ZOOP), koji je lex specialis, propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete iz čl. 12. st. 1. oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a analogno tome, tužiteljica ima pravo i na isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete.

15.2. Tužiteljici je dosuđena zakonska zatezna kamata u smislu čl. 1086. ZOO-a i na dosuđeni iznos tuđe pomoći i njege jer se kod naknade štete s osnova troškova tuđe pomoći i njege radi o izvorno novčanom zahtjevu, a iz čega slijedi da tužiteljica ima pravo na kamatu od trenutka dospijeća predmetnog iznosa, pri čemu iznos u slučaju tuđe pomoći i njege dospijeva u trenutku kada prestane potreba za takvom pomoći, koja je kod tužiteljice prestala u svakom slučaju prije podnošenja tužbe.

15.3. Prema čl. 1085. st. 3. ZOO-a propisano je da kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba je dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete, a st. 12. ZOOP propisano je da je odgovorni osiguratelj dužan najkasnije u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu zahtjeva te u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pri čemu isti zakon ne predviđa razliku između neimovinske i imovinske štete.

15.4. Kako je i ovaj vid štete zatražen od dana podnošenja odštetnog zahtjeva to i na ovaj vid štete teče zakonska zatezna kamata od tog dana.

16. Parnični trošak dosuđen je primjenom čl. 154.st.1. ZPP-a budući je tužiteljica uspjela u cijelosti u ovome postupku.

16.1. Parnični trošak tužiteljice sastoji se od troška za sastav odštetnog zahtjeva, sastava tužbe, sastava podneska 26.1.2023. i 7.6.2023. (u troškovniku navedeno 7.7., što je očita pogreška u pisanju), te zastupanja po odvjetniku na ročištu 28.3.2023., 20.2.2024., 26.4.2024. i 11.7.2025., za svaku radnju po 100 bodova, odnosno po 200,00 €, određeni u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023) što iznosi 1.600,00 €, uvećano za 25 % PDV-a u iznosu od 400,00 € što ukupno iznosi 2.000,00 €.

16.2. Tužiteljici je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 €, presudu u iznosu od 53,09 € i predujam za medicinsko vještačenje u iznosu od 199,08 €, što ukupno daje iznos od 2.278,71 € koji trošak joj je dužan naknaditi tuženik.

16.3. Tužiteljici je priznat i trošak sastava podneska od 23. veljače 2023. kojim je odgovorila na navode umješača, 100 bodova, odnosno 200,00 € određen u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023) uvećano za 25 % PDV-a u iznosu od 50,00 €, odnosno ukupno 250,00 € koji trošak joj je dužan naknaditi umješač.

17. Budući tuženik i umješač nisu uspjeli u parnici, odbijeni su sa zahtjevom za naknadu parničnih troškova.

U Krapini 13. kolovoza 2025.

S u t k i n j a

Romana Mališ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja je dopuštena žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana.

Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa istog.

Dostaviti:

1. Odvjetnica Ana Olivari

2. Odvjetnica Iva Markotić Bagarić

3. Odvjetnik Davor Bubalo