R1 Ob-828/2024-26

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari predlagatelja DM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II.-predlagateljice ŽM, oboje iz [adresa], zastupani po punomoćnicima Hrvoju Jukiću i Bojanu Opačiću, odvjetnicima u Odvjetničkom uredu Jukić u Zagrebu, protiv protustranke ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Katarina Šavuk Leko, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Hrabar & Partneri u Zagrebu, uz sudjelovanje mlt. RM, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po posebnoj skrbnci UM iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu, te uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Pešćenica, radi osobnih odnosa, 13. kolovoza 2025. godine

r i j e š i o  je

I. Osobni odnosi mlt. RM, OIB: [osobni identifikacijski broj] s djedom ČM, OIB: [osobni identifikacijski broj] ostvarivati će se:

-jednom mjesečno i to svake treće subote u mjesecu od 17:00 do 19:00 sati u prostoru Obiteljskog centra u Zagrebu, Zagreb, Ulica grada Chicaga 13, pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Pešćenica i po potrebi u prisutnosti majke ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj], a sve na način da majka dovede dijete u prostor Obiteljskog centra i u istom ga prostoru preuzme po završetku osobnih odnosa.

II. Ova mjera određuje se u trajanju do šest mjeseci, računajući od dana kada Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Pešćenica imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa.

III. Odbacuje se prijedlog od 03. travnja 2024. za ostvarivanje osobnih odnosa s unukom RM, OIB: [osobni identifikacijski broj] u odnosu na baku ŽM.

Obrazloženje

1. Predlagatelji su 03. travnja 2024. podnijeli ovome sudu prijedlog radi ostvarivanja osobnih odnosa s unukom, mlt. RM u smislu odredbe čl. 478. st. 4. t. 2. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj: 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje ObZ). Prijedlog je podnesen protiv majke djeteta, ĐM, kao protustranke, obzirom je otac djeteta, FM preminio.

1.1. U prijedlogu navode da su baka i djed mlt. RM, rođene u braku protustranke i pokojnog sina predlagatelja, FM i da nakon smrti sina kontinuirano nailaze na otpor majke djeteta radi ostvarivanja osobnih odnosa s mlt. unukom, pri čemu da emotivna povezanost predlagatelja i mlt. unuke postoji i izrazita je jer su od rođenja djeteta pomagali roditeljima bez ikakvih ograničenja. Njihovi su odnosi nakon smrti sina narušeni iz predlagateljima nepoznatih razloga unatoč inicijativi koju su svakodnevno iskazivali. Kako protustranka onemogućuje osobne odnose mlt. unuke i predlagatelja, predlagatelji su bili primorani obratiti se nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad radi obveznog savjetovanja prije pokretanja sudskog postupka u vezi s ostvarivanjem osobnih odnosa, u kojem je postupku sudjelovao samo predlagatelj, obzirom je baka ŽM osoba s invaliditetom i teško pokretna, i u kojem postupku nisu postigli dogovor. Predlažu da sud po provedenom dokaznom postupku odredi ostvarivanje osobnih odnosa s unukom prema dogovoru majke i predlagatelja, a ako dogovor izostane, jednom mjesečno i to drugi vikend u mjesecu od petka nakon vrtića/škole do nedjelje u 19,00 sati; dva tjedna tijekom ljetnih školskih praznika u prvoj polovici mjeseca srpnja; tjedan dana tijekom zimskih školskih praznika i svaki drugi Božićni blagdan na način da majka dovede dijete radi ostvarivanja osobnih odnosa na adresu bake i djeda u [adresa], a oni će po završetku osobnih odnosa dovesti dijete na adresu stanovanja majke u [adresa]. Predložili su i da svaka stranka snosi svoj trošak.

1.1.1. Uz prijedlog je priloženo izviješće o obveznom savjetovanju.

2. Protustranka je u očitovanju na prijedlog predložila isti odbaciti u odnosu na baku AM stoga što ista nije sudjelovala u postupku obveznog savjetovanja, navodeći i da je ista prema odredbi čl. 329. st. 1. ObZ-a bila dužna sudjelovati u tom postupku, pri čemu je činjenica da je u invalidskim kolicima ne ekskulpira od obveze provođenja postupka obveznog savjetovanja. Navodi i da je ista u dobrim odnosima sa svojim sinom SM, bratom pokojnog FM, koji je po potrebi vozi te je bio u mogućnosti odvesti je u Podružnicu Kutina, no da prema navodima NM ista niti nije znala da je ČM u njeno ime pokrenuo postupak obveznog savjetovanja, a da ona za taj postupak nije potpisala punomoć. Napominje i kako je predlagateljica u invalidskim kolicima rad stanja uzrokovanog puknućem aorte u trbušnoj šupljini i apsolutna je sposobna za rasuđivanje. Dalje navodi da predlagatelji, iako nisu razvedeni odlukom suda, ne žive u bračnoj zajednici. ŽM je bračnu zajednicu napustila zbog zlostavljanja kojeg je godinama doživljavala od supruga i od 2013. je živjela u unajmljenom stanu u [adresa], kada je zbog ranije navedenog stanja ostala u invalidskim kolicima te se nakon dugotrajnog liječenja i financijske situacije vratila u obiteljsku kuću u [adresa], no spava u svojoj sobi, a s predlagateljem dijeli kuhinju i kupaonicu isključivo stoga što druge financijske mogućnosti nema. Također navodi i da u odnosu na predlagateljicu nema potrebe za pokretanje ovog postupka jer ista nakon smrti pok. FM viđa unuku. Tako je u vremenu od 11. do 17. ožujka 2024. boravila u [adresa] kod sina NM i svakodnevno je viđala unuku. U odnosu na prijedlog predlagatelja navodi da se istome protivi. To stoga što djevojčica s djedom, ali i bakom, nema razvijen topao emotivni odnos i ostvarivanje osobnih odnosa na predloženi bi način za djevojčicu predstavljao stres. Naime, mlt. RM i djed su se za života Amalijina oca viđali dva puta godišnje kada bi roditelji posjetili [adresa], pri čemu nikada nisu zajedno provodili blagdane. Djevojčica također nikada nije prespavala kod bake i djeda dok su protustranka i pok. FM u razdoblju trajanja svoje veze (od 2009. do 2022.) to učinili svega jednom. Protustranka nadalje izražava zabrinutost za sigurnost mlt. RM ako bi ista boravila u kućanstvu predlagatelja ŠM jer je isti prema navodima NM i pok. FM bio godinama nasilan prema ŽM i svojoj djeci, zbog čega je, prema kazivanju NM, liječnica opće prakse ŽM podnijela policiji prijavu jer je ista došla liječnici sva u modricama, a tim povodom je ČM oduzeto i oružje. Nadalje, nakon smrti pok. FM, predlagatelj je slao pisma svom drugom sinu u kojima je izražavao sumnju u to da bi RM bila biološko dijete FM i predlagao je da se obavi DNA analiza; potom je došao na ostavinsku raspravu, premda nije nasljednik iza pokojnog, te je protustranku optužio za smrt pok. FM, pri čemu u očitovanju navodi da je FM poginuo u prometnoj nesreći u tunelu sv. Rok kada je bio sam u automobilu; nadalje je tijekom ostavinskog postupka osporavao da je mlt. RM biološko dijete protustranke i pok. FM nastojeći je isključiti kao zakonskog nasljednika, pri čemu se pozivao na činjenicu da je mlt. D rođena uz pomoć potpomognute oplodnje, a da se pok. FM liječio od neplodnosti, dok da se iz medicinske dokumentacije ne vidi da li se isti i izliječio. Navodi i da u neposrednoj blizini predlagatelja živi drugi stric, DM, s kojim mlt. RM za života oca nije imala kontakta i dijete je po sjećanju protustranke vidio jednom ili nijednom. Isti se porukama obraća NM navodeći da je protustranka „na dobitku“ zbog Petrove smrti, da je dobila što je htjela, odnosno „iseljenje FM na Markovo Polje“. Zbog svega navedenog protustranka je iza smrti pok. FM sebe i dijete distancirala od predlagatelja ČM, iako su se do smrti pok. FM viđali oko dva puta godišnje, jer je procijenila da je to u najboljem interesu djeteta. Također, mlt. RM od smrti oca pati od noćnog mokrenja radi čega je pohađala i terapije kod psihologa te je razvila strah od odvajanja od majke. Zaključno je predložila odbaciti prijedlog u odnosu na baku ŽM i odbiti u odnosu na djeca ČM budući da je isto protivno djetetovoj dobrobiti. Zatražila je i naknadu troška postupka.

2.1. Uz prijedlog je priložila zapisničku izjavu NM od 18. siječnja 2024., dopis javnog bilježnika upućen ČM od 22. kolovoza 2023., medicinsku dokumentaciju te je predložila saslušati NM i LM u svojstvu svjedoka.

3. Uvidom u izviješće o obveznom savjetovanju od 13. ožujka 2023. utvrđeno je da je su postupku obveznog savjetovanja sudjelovali majka djeteta, ĐM i djed po pokojnom ocu ČM te nisu uspjeli postići sporazum o načinu ostvarivanja osobnih odnosa s mlt. djetetom. Pozvana po punomoćniku dostaviti izviješće o obveznom savjetovanju, II. -predlagateljica je dostavila izviješće koje prileži prijedlogu od 13. ožujka 2023., a činjenica njezina nesudjelovanja u postupku obveznog savjetovanja dodatno slijedi iz podneska Zavoda od 13. svibnja 2024.

3.1. Odredbom čl. 329. st. 1. t. 8. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje ObZ) propisano je da su roditelji i drugi članovi obitelji dužni sudjelovati u obveznom savjetovanju prije pokretanja sudskih postupaka u kojima se odlučuje o ostvarivanju, ograničavanju ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa sukladno člancima 119., 120. i 123. ObZ-a. Prema st. 4. istog članka, obvezno savjetovanje se ne provodi u odnosu na osobe iz st. 1. koje su lišene poslovne sposobnosti, a nisu u stanju shvatiti značenje i posljedice postupka niti uz stručnu pomoć; koje su nesposobne za rasuđivanja ili su nepoznatog prebivališta/boravišta. Nadalje, prema odredbi čl. 478. ObZ-a predlagatelj je dužan podnijeti izviješće iz odredbe čl. 324. uz prijedlog za odlučivanje o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta sa srodnicima i drugim osobama iz čl. 120. st. 1. i 2. toga Zakona, a prema odredbi čl. 483. ObZ-a, ako predlagatelj uz prijedlog za ostvarivanje roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom iz čl. 481. ovog Zakona nije podnio izviješće o obveznom savjetovanju, sud će pozvati predlagatelja da ga podnese. Smatrat će se da je prijedlog povučen ako ne bude podneseno izviješće o obveznom savjetovanju u određenom roku, a ako ponovno bude podnesen prijedlog bez izviješća, sud će prijedlog odbaciti.

3.2. Kraj činjenice da iz priloženih isprava slijedi da II. -predlagateljica nije sudjelovala u postupku obveznog savjetovanja, a što je, obzirom nije dokazala postojanje okolnosti koje bi je ekskulpirale od te obveze, bila dužna prema citiranoj odredbi te slijedno tome u dodijeljenom roku dostavila traženo izviješće, to je u odnosu na istu i primjenom odredbe 483. st. 3. ObZ-a odlučeno kao u točki III. izreke.

4. Mlt. RM je u ovome postupku zastupana po posebnoj skrbnici UM iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb.

5. Iz izviješća o obveznom savjetovanju od 13. ožujka 2024. slijedi da je mlt. RM rođena **.**.2018. u bračnoj zajednici ĐM, ovdje protustanke i pok. FM. FM je poginuo **.**.2022., nakon čega obitelj po pokojnom ocu nailazi na teškoće u ostvarivanju osobnih odnosa s mlt. RM usred izrazito narušenih obiteljskih odnosa. Majka ĐM je u postupku obveznog savjetovanja iznijela svoj prijedlog o načinu viđanja mlt. RM s kojim se djed nije suglasio, već je iznio svoj prijedlog od strane njega, bake i strica po pok. ocu, s kojim se majka nije složila. Navodi se da se trenutno ne održava komunikacija između majke i djeda po ocu, a imenovani iznosi da mu je snaha onemogućila kontakt putem mobilnog uređaja. ĐM iznijela je prijedlog u kojem se istu, kao i mlt. RM, osim neposrednog viđanja, može kontaktirati i putem maila ili Skypa.

6. Odlučujući o podnesenom prijedlogu, sud je od Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Pešćenica zatražio prijedlog i mišljenje (dalje: Zavod) u odnosu na osobne odnose predlagatelja kao djeda i mlt. unuke, koje je na spis predmeta dostavljeno podneskom od 28. studenoga 2024. Nadalje je izvršen uvid u isprave priložene prijedlogu, pribavljeno je očitovanje posebne skrbnice te su saslušane stranke. Svjedoci predloženi po protustranci nisu saslušani jer je sud cijenio da je ovako provedenim dokaznim postupkom činjenično stanje dostatno utvrđeno. Također, mišljenje mlt. RM nije utvrđeno zbog niske kronološke dobi djeteta (čl. 360. st. 3. ObZ-a) u kojem su smislu i predstavnici Zavoda na ročištu od 24. veljače 2025. (list 69 spisa) naveli da se prema pravilima struke s djecom vrtićke dobi ne provodi razgovor.

7. Očitovanju na prijedlog prileži zapisnička izjava NM dana Područnom uredu 18. siječnja 2024. iz koje slijedi da je sin ovdje predlagatelja i da u isti ured dolazi samoinicijativno. Glede odnosa s obitelji je izjavio da se s majkom čuo relativno često, s bratom DM otprilike jednom u tri mjeseca, no da se nakon ostavinske rasprave sve promijenilo. Bio je jako dobar s pok. bratom FM, koji je također imao smanjenu komunikaciju s ostatkom obitelji, a i rijetko su išli k roditeljima jer s njima nisu bili u dobrim odnosima. Njegov je otac ranije bio nasilan prema majci i prema njima djecu te ga je majka zbog toga prijavila policiji. Nakon ostavinske rasprave su otac i brat počeli uznemiravati šogoricu DM zbog imovine koja je bila u vlasništvu pokojnog brata FM, a koju su ona i mlt. RM naslijedile te mu je nakon bratove smrti trebalo vremena prihvatiti tu činjenicu. Od bratove smrti je u kontaktu s majkom i bratom DM povremeno, dok s ocem više nije u kontaktu. Majka je nepokretna i živi s ocem. Izjavio je da on stanuje u istoj zgradi kao i DM s mlt. RM, kao i da je i prije navedenog događaja njegov otac rijetko pokazivao inicijativu za viđanjem njegove djece kao i mlt. RM. Nije se javljao djeci, iako mu to oni kao roditelji nisu branili. Navodi da ne razumije zašto se sada obratio Zavodu za viđanjem mlt. Amalije kada do sada za to nije pokazivao inicijativu, kao niti inicijativnu za viđanjem njegove djece, pri čemu i da je njegova majka ŽM ta koja je zvala mlt. djecu i viđala ih. Iz izjave dalje slijedi da njegov otac nije vidio njegovu djecu od smrti brata FM, niti je pokušao s njim stupiti u kontakt da se raspita o djecu. Kada je njegova najstarija kćer imala prvu pričest, došle su šogorica DM i nećakinja RM, kao i njegova majka koja se tada normalno družila s RM, dok su brat DM i otac poslali poruke u kojima su spominjali DNK analizu radi utvrđivanja Amalijinog očinstva.

7.1. Također prileži dopis javnog bilježnika Ljerke Gec od 22. kolovoza 2023. upućen predlagatelju ČM kojim javni bilježnik obavještava ovdje predlagatelja da je ostavinski postupak iza pok. FM, umrlog **.**.2022., proveden te da je doneseno rješenje o nasljeđivanju od 10. svibnja 2023., pravomoćno 24. svibnja 2023. kojim su nasljednicama iza pokojnog utvrđene supruga ĐM i kćer RM. Ukazuje se da glede navoda predlagatelja iz podneska od 22. kolovoza 2023., kojim osporava da bi RM bila kćer pok. FM, javni bilježnik nije nadležan pokretati postupak osporavanja očinstva. Prileži i spomenuti dopis predlagatelja upućen javnom bilježniku kojim isti prilaže dio medicinske dokumentacije za sina FM te navodi kako se isti liječio od neplodnosti; da se u nalazima do 28. rujna 2022. nigdje ne vidi da je neplodnost izliječena, a da je mlt. djevojčica rođena **.**.2022.

8. Uvidom u izviješće i mišljenje Zavoda od 28. studenoga 2024. utvrđeno je da je sastavljeno na temelju podataka dobivenih neposrednim radom stručnog tima s obitelji, uključujući i psihologijsku dijagnostiku predlagatelja te razgovor psihologa s protustrankom, kao i uvidom u podatke kojima Zavod raspolaže po službenoj dužnosti, time da je obrada predlagatelja izvršena od strane Područnog ureda Kutina.

8.1. Temeljem tako opisanog postupanja, zaključak je stručnog tima Zavoda kako majka ima usvojene primjerene roditeljske kompetencije za skrb o djetetu te iako izvještava o narušenim odnosima između sebe i djeda po ocu, pokazuje mogućnost razgraničenja vlastitog odnosa s njim od prava djeteta na ostvarivanje osobnih odnosa s djedom i bakom po ocu. Majka ne osporava ulogu djeda po ocu već izražava svoju zabrinutost za dobrobit djeteta ukoliko bi dijete ostvarivalo osobne odnose s djedom na način kako isti predlaže, a s obzirom na izražene sumnje u mogućnost njegovog neprimjerenog ponašanja i načina komunikacije u prisutnosti mlt. djeteta, kao i saznanja o djedovoj nasilnoj prošlosti u primarnoj obitelji. U razgovoru je opisivala kako je FM jedan od troje djece iz braka roditelja i kako je Petrovo sjećanje na djetinjstvo koje joj je prepričavao, prožeto sjećanjima na fizičko nasilje oca spram njega i braće, kao i sjećanjima na fizičko nasilje oca spram majke. S druge strane, majka se slaže s ostvarivanjem osobnih odnosa mlt. RM s bakom po ocu, ŽM te izražava svoju spremnost na dogovor oko susreta djeteta s imenovanom. Prilikom provođenja terenskog izvida na adresi stanovanja predlagatelja ujedno je proveden i razgovor s ŽM tijekom kojega je ona navela kako je u kontaktu s RM i njezinom majkom većinom putem videopoziva te je djevojčicu posljednji puta vidjela u lipnju ove godine kada je išla na groblje u Zagreb a vozila ju je osobna asistentica, pri čemu se iznosi zapažanje stručne osobe kako je tijekom razgovora gotovo čitavo vrijeme bio prisutan suprug ČM te da je u jednom trenutku vidljiva netrpeljivost između supružnika. Nadalje, iz zaključka slijedi kako je u radu s djedom ČM primjetna njegova nemoćnost sagledavanja obiteljske situacije iz perspektive mlt. djeteta, usmjerenost na isticanje majčinih percipiranih osobnih i roditeljskih nedostataka, umanjivanje njezine roditeljske uloge, neprimjerenost u komunikaciji sa stručnim djelatnicima Zavoda te nedostupnost za dio rada vezan uz cjelokupnu situaciju. Tako je razgovoru iznosio da RM ima 1/24 dijela u kući i kako dijete treba doći u taj dio, van toga ne želi razgovarati, već će on pravno ishoditi i ovršiti odluku suda da dijete dođe kod njega; da je žrtva rodne neravnopravnosti, ima loša iskustva s „macama s dugim noktima“ iz službe u Zagrebu; ponuđen mu je susret s djetetom na javnom mjestu u „ofucanoj birtiji“, što je on odbio; spreman je ići do „gore“ kako bi ostvario svoje zahtjeve. Pritom je psihologijskom dijagnostikom predlagatelja utvrđeno kako je riječ o osobi koja iskazuje visoku motivaciju ostvarivati osobni odnos s unukom pod vlastitim uvjetima, nespreman odstupati od vlastitih traženja u čiju je ispravnost uvjeren. U crtama osobnosti prezentira manifesno visoko samopouzdanje, obrambeni pristup, rigidnost, sklonost kontroli, ne isključuju se pojedini elementi poremećaja osobnosti odnosno smanjenje kapaciteta funkcionalne prilagodbe na realitetne okolnosti. Navedeno stručni tim Zavoda cijeni kao odstupanja u psihološkoj prilagodbi djeda koja mogu u značajnoj mjeri utjecati na njegovo opće funkcioniranje, a što se može manifestirati i u odnosu s unukom RM. Iz zaključka slijedi kako prema navodima i djeda ČM i majke ĐM, osobni odnosi djeda i mlt. RM dulje vrijeme izostaju te djevojčica s djedom nema razvijeni odnos. Predlagatelj je tako u razgovoru navodio da djevojčicu nije vidio od 22. listopada 2022., dok je protustranka ĐM iznosila kako je pokojni suprug FM s bratom SM bio jako vezan, a s bratom DM, majkom i ocem je prekinuo odnose jer su imali razmirice oko firme. Ona i suprug su s mlt. RM rijetko dolazili kod bake i djeda po ocu u [adresa], otprilike dva puta godišnje. Vezano uz odnos s bakom ŽM, navela je kako je baka do 2013. bila u sama u stanu u [adresa], no nakon bolesti se vratila u [adresa] kod supruga kako ne bi bila na teret djeci budući da je nepokretna. Za vrijeme njezina boravka u [adresa] oni nisu ostvarivali osobne odnose s djedom ŠM, a on je pak RM viđao povremeno kada bi došao u Zagreb. Temeljem tako provedene obrade i s posebnim naglaskom na dob mlt. RM i zaštitu njezine dobrobiti, kao i utvrđena ponašanja i psihološko funkcioniranje djeda po ocu, ČM, stručni tim Zavoda predlaže da se osobni odnosi djeda i mlt. RM odvijaju u prisutnosti i pod nadzorom stručne osobe jednom mjesečno, svake treće subote u mjesecu u periodu od 17:00 do 19:00 sati, u prostorijama Obiteljskog centra Grada Zagreba, Ulica grada Chicaga 13. S obzirom da je majka ĐM iznosila o separacijskoj anksioznosti koju dijete izražava te traumi koju je doživjela smrću oca, a uzevši u obzir da dijete nema razvijen odnos s djedom niti ga je vidjelo dulji period, predlažu da susretima uz stručnu osobu po potrebi prisustvuje i majka kako bi se olakšala situacija za mlt. dijete.

9. Pozvani očitovati se na mišljenje i prijedlog Zavoda glede osobnih odnosa djeda i mlt. RM, protustranka i posebna skrbnica mlt. djeteta su se s istim u cijelosti suglasile, dok se predlagatelj istome usprotivio u dijelu predloženog nadzora navodeći da je isto nepotrebno i da škodi djetetu. Na ročištu do 24. veljače 2025. je predložio da osobne odnose s unukom ostvaruje na način predložen od Zavoda, no bez nadzora jer da za to ne postoji stručno obrazloženje i na način da preuzme i vrati mlt. dijete u Zagreb ili da protustranka dovede dijete u [adresa] i vrati ga.

10. Iz iskaza predlagatelja ČM slijedi da je prije smrti pokojnog sina FM s mlt. RM ostvarivao osobne odnose 3 do 4 puta godišnje kada bi dolazio u Zagreb i posjećivao sina. Sin FM mu je bio interesantan jer mu je prenio probleme vezano uz psihičko stanje djeteta koji se odnose na nekontrolirano mokrenje, navodeći da je to bila velika briga njegova sina. Naveo je da se oko toga sam raspitivao i misli da je potrebno žešće i čvršće liječenje. Roditelji su s mlt. RM dolazili kod njih u [adresa] otprilike 2 puta godišnje kada su išli do kumova u Gradišku, a mlt. RM kod njega u [adresa] nije nikada prespavala. Upitan opisati kako su njegova viđanja s RM bila strukturirana i koliko poznaje dijete, naveo je da se s djecom od njegovog drugog sina DM igrala u dvorištu. Rođena je **.**.2018. ne zna u koji vrtić ide, no zna da se kao i svako dijete voli igrati na vrtićkom setu igračaka, a prema fotografijama vidi da voli crtati i bojati. RM nije vidio od sinove smrti, a njegova supruga ju je vidjela jednom ili dva puta. Bio je blokiran u kontaktu, a i nema naviku kontaktirati. Amalijina majka mu je 30. listopada 2022. poslala poruku, koju i dalje ima sačuvanu, da se ne brine i da će moći viđati dijete. Iskazao je kao smatra da je razlog zbog kojeg ne viđa unuku na strani majke, no to zna samo ona objasniti. Kada mu je predočen sadržaj izjave sina NM koja je dana u Područnom uredu u siječnju 2024., naveo je da su to priče za koje nema nikakvih dokaza, a da sumnju vezanu uz biološko porijeklo djeteta nosi iz razgovora sa svojim sinom FM. To stoga jer je 2014. od liječnika opće medicine bilo zatraženo da se provjeri spermogram. Posjeduje tu dokumentaciju i valjano ju je pribavio. Dalje je iskazao da se ne slaže s prijedlogom Područnog ureda u ovom postupku i misli da je isto nametnuto rješenje te kako on može podnijeti ostvarivanje kontakata s unukom RM bez stručne osobe jer je odgovorna osoba i 28 godina nastupa kao stalni sudski vještak. Predložio je da bi mogao preuzeti dijete uz pomoć strica i majke. Njegov sin živi u istoj zgradi gdje i majka mlt. RM te on može biti prisutan osobnim odnosima, a također i majka može biti prisutna u okućnici jer je mlt. RM u 1/24 dijela suvlasnica nekretnine u [adresa]. Posebno upitan od strane punomoćnice protustranke vezano uz navode da bi preuzimao dijete uz pomoć sina DM, naveo je da DM radi vani i rijetko je vidio dijete. Njegova supruga Ž i djeca su RM vidjeli češće, pa su je tako vidjeli na krstitkama i još nekoliko puta kada su se s SM nalazili u Vurnovcu. Upitan pak o oduzetom oružju, naveo je da ga je dao uništiti i da je to bilo davno.

10.1. Protustranka ĐM je iskazala da ih pokojni suprug FM nije često vodio u [adresa] jer je imao nekakve narušene odnose iz prošlosti s ocem i starijim bratom DM. Tako u [adresa] nisu proslavili niti jedan blagdan, Uskrs, Božić, već su sve te blagdane bili kod njezinih roditelja. Predlagatelj je kod njih u Zagreb znao dolaziti kada bi išao u Zagreb kod liječnika. To nije bilo često. RM je tada bila malena, fizičkog kontakta između njih i nije bilo jer bi predlagatelj sjedio u kuhinji s FM i razgovarao. Od ostavinske rasprave kontakti između RM i predlagatelja u potpunosti izostaju. Ona je tokom života s pokojnim suprugom imala normalan odnos s predlagateljem. Doživljavala ga je kao svekra. Kada je FM išao u [adresa] išla bi s njim i imali su normalnu komunikaciju. Nakon spomenute ostavine, ona je iz straha prekinula kontakt s predlagateljem. U siječnju 2023. joj je poslao pismo da želi biti prisutan ostavinskoj raspravi, koje je pismo proslijedila javnoj bilježnici, koja je pak na raspravi utvrdila da nema pravne osnove da bude prisutan, no on nije želio izaći iz prostorije. Optužio ju je da je kriva za smrt njegova sina FM. Prije ulaska u prostoriju kod javnog bilježnika joj je čvrsto stisnuo ruku i rekao joj da ima poznanstva i veze. Sve zajedno je na toj raspravi bilo neugodno i od tada od njega osjeća strah. Posebno upitana je navela da RM baš i ne pita za djeda. S bakom ima kontakt otprilike jednom mjesečno putem video poziva, no često joj šalje slike. Kada baka ide kod liječnika u Zagreb, dolazi kod drugog sina NM, koji živi u istoj zgradi gdje i ona. RM često zna biti kod njih u stanu te se svi zajedno druže. Također je krajem listopada 2024. Ž dovezla baku u Zagreb i svi zajedno su bili u parkiću i međusobno se družili jer je baki nezgodno zbog kolica ulaziti u zgradu. Posebno upitana je navela da je za predlagateljevu sumnju da njegov sin FM ne bi bio otac mlt. RM saznala kada je dobila pismo javnog bilježnika vezano uz ostavinu uz koje je bilo priloženo i pismo predlagatelja upućeno javnom bilježniku. Iskazala je da su ona i FM teško dobili RM, začeta je umjetnom oplodnjom i sve uputnice o tome su dostupne u sustavu. FM je to bila sramota i nije želio da se o tome zna jer su svi drugi koje zna redovnim putem dobili dijete. Jedini koji je o tome znao bio je ĆM, koji je o tome saznao kada je FM bio hospitaliziran u Sv. Ivanu radi shizofrenije i kada su morali govoriti o obiteljskim podacima. Također je o tome saznala iz maila koji joj je ĆM proslijedio, a riječ je o mailu predlagatelja u kojem navodi da je DM suglasan da se provede DNK analiza te pita NM da li bi i on s time bio suglasan, a riječ je o DNK analizi za RM. Na daljnji upit punomoćnice je iskazala kako predlagatelj nije znao ništa o promjeni posla pokojnog FM niti mu se o tome FM povjeravao. FM je bolest promijenila, zbog djelovanja lijekova i same bolesti je bio druga osoba. Više nije intelektualno mogao odgovarati zahtjevima posla kojeg je imao u HAK-u te je počeo raditi kao pomoćni građevinski radnik, a pred smrt je dobio posao predavača u školi. Upitana pak o tome u kakvim odnosima je pokojni FM bio sa bratom DM, navela je da je za vrijeme Amalijina života DM svega jednom fizički vidio dijete. FM s njime nije ostvarivao kontakt radi narušenih odnosa iz prošlosti, a ona se u taj dio nije željela miješati. Viđali su se na nekim događanjima poput svadbi. Ne poznaje DM dovoljno kao osobu. Ona je kontakt s DM blokirala kada je vidjela poruku koju je poslao NM, a u kojoj on navodi da se ona okoristila Petrovom smrti. Pokušao je i nju kontaktirati, no kontakt je blokirala jer se morala oporaviti. Na upit punomoćnika predlagatelja je iskazala kako pretpostavlja da je djed saznao da je RM začeta putem umjetne kada je dobio liječnički karton od FM, no da to treba pitati njega. Smatra da RM treba imati kontakt s djedom i slaže se s mišljenjem Područnog ureda te smatra da je potrebno da bude prisutna stručna osoba zbog toga što RM djeda ne poznaje, zbog povijesti cjelokupnog zbivanja, zbog toga što je pisao da RM nije Đ, ali i stoga da stručna osoba može reagirati prema RM ako bude imala neprimjerenih reakcija. Ona sada na spomen oca plače, a kroz nekoliko dana odmaka je zna udariti i psiholozi su joj rekli da je to njena prorada žalovanja. Upitana da li je sa svoje strane pokušala omogućiti kontakt RM i djeda nakon ostavinske rasprave, navela je da nakon što je djed izrekao da RM ne bi bila Đ, nije. Centar je tu uskočio i uspostavio se kontakt s bakom, no s djedom, radi RM nisam pokušavala ostvariti kontakt. Bojala ga se nakon što joj je na ostavinskoj raspravi stisnuo ruku i rekao da ima veze. Smatra da bi osobni odnosi bez nadzora bili stresni za RM. Ona aktualno ima strah od gubitka nje kao majke. Ima strah od smrti i sve promatra kroz gubitak. U crkvi ne želi pružiti ruku osobi koja stoji do nje. Smatra da bi za djevojčicu bilo stresno da je dva sata u kućanstvu u [adresa]. Upitana dalje od punomoćnika predlagatelja kako bi interes djeteta bio ugrožen obzirom je u kućanstvu prisutna i baka s kojom dijete ima kontakt, navela je da zanima kakvo mišljenje ima DM koji živi u istom kućanstvu i koji smatra da RM nije Đ. Jedine osobe s kojima RM može ostati u smislu da to želi jesu ĆM i njegova obitelj. Čak niti kod njezine sestre ne želi sama ostati, a dalje upitana je navela da djed prema njoj nije nikada bio nasilan, također niti prema RM, a za druge unuke ne zna.

11. Odredbom čl. 8.1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne Novine-Međunarodni ugovori 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10) propisano je da svatko ima pravo na poštovanje svog obiteljskog i privatnog života…, javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je to u demokratskom društvu nužno radi…zaštite zdravlja…ili radi zaštite prava i sloboda drugih. Odredbom čl. 3. st. 1. Konvencije o pravima djeteta (New York, 20. studenoga 1989. - Zakon o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta

- Odluka o objavljivanju mnogostranih međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacija o sukcesiji, "Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 12/93.) propisano je da u svim akcijama koje se odnose na djecu, bilo da ih poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna upravna ili zakonodavna tijela, najbolji interes djeteta mora imati prednost. Odredbom čl. 120. ObZ-a propisano je da pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano dijete, braća, sestre, polubraća, polusestre te bake i djedovi (st. 1.) Navedene osobe nemaju pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ako bi to bilo u suprotnosti s djetetovom dobrobiti (st. 4.).

12. Sagledavajući okolnosti konkretnog slučaja s aspekta prava na poštovanje privatnog života predlagatelja i protustranke s jedne strane te osiguranja ostvarivanja najboljeg interesa djeteta s druge strane, odnosno s aspekta ravnoteže pojedinačnih interesa i zaštite najboljeg interesa djeteta, iz rezultata dokaznog postupka slijedi da predlagatelj kao djed nije bio dostatno prisutan u životu mlt. RM do vremena smrti svojega sina, a oca mlt. RM, a od 30. listopada 2022., kada je otac mlt. RM preminuo, kontakt u potpunosti izostaje. Razlozi navedenom jesu u naravi odnosa predlagatelja i ranije roditelja mlt. RM uslijed čega su se kao obitelj posjećivali izrazito rijetko, a od smrti Amalijina oca, u narušenom odnosu predlagatelja i protustranke. Rezultat navedenog je izostanak prave emocionalne povezanosti djeda i unuke, a posljedično tome i površnost znanja predlagatelja o djetetu i njegovim interesima. Upitan u svrhu utvrđenja načina strukturiranosti zajedničkog vremena do listopada 2022. u rijetkim trenucima druženja, naveo je da se djevojčica igrala u vrtu s njegovim unucima od sina DM, iz čega slijedi da čak i rijetkim trenucima kada je imao priliku poigrati se s djevojčicom to nije činio. Psihologijska dijagnostika ukazuje na predlagatelja kao afektom hladniju osobu, rigidnih reakcija, dominantno obrambenog pristupa i naglašavanja vlastitih kompetencija koja iskazuje na visoku motiviranost ostvarivanja osobnih odnosa, no pod vlastitim uvjetima. Premda verbalizira o izostanku prave sveze s unukom RM i izostanku ikakvog kontakta s istom unatrag tri godine, isti je uvjeren u vlastite sposobnosti, pri čemu nije spreman odstupiti od vlastitih traženja. Mišljenje je psihologa kako se u crtama njegove osobnosti ne može isključiti prisutnost pojedinih elemenata poremećaja ličnosti. Mlt. RM je, s druge strane, dijete koje je u dobi od 4 godine izgubilo oca, koji je pak prema navodima protustranke i kroz vrijeme svog prisustva u života djeteta, bio promijenjen uslijed dijagnosticirane mu psihičke bolesti i lijekova koje je uzimao. Manifestira strah od odvajanja od majke te su jedine osobe s kojima želi ostati bez majke ujak ĆM i njegova supruga. Dodatno tome, djevojčica manifestira psihosomatske tegobe. Takav status djeteta i struktura ličnosti predlagatelja, narušenost odnosa na relaciji predlagatelja i majke djeteta iz razloga koji su nastupili nakon smrti sina predlagatelja na način kako su obje stranke o istima iskazivale, te u konačnici nedostatak povezanosti djevojčice i djeda, kao i dugi period u kojem čak i rijetki kontakt izostaje, zahtijevaju posebnu pažnju pri reguliranja osobnih odnosa. Protustranka ne osporava predlagatelju pravo da viđa mlt. RM, međutim, ne slaže se s njegovim prijedlogom iz razloga koji su potkrijepljeni informacijama koje je dobila od pokojnog supruga glede toga kakav je bio odnos predlagatelja kao oca prema njima djeci i njihovoj majci, potom vlastitih saznanja temeljenih na onome što joj je predlagatelj neposredno rekao, ali i bojazni za mlt. dijete da ostane nasamo bez nje u situaciji opisanog statusa. Ovaj je sud temeljem iznesenih utvrđenja da je u okolnostima konkretnog slučaja, kontakt predlagatelja i mlt. RM moguć isključivo kroz nadzor nad osobnih odnosima istih kako bi stručna osoba mogla približiti djeda i unuku i opservirati njihov odnos, pri čemu navodi predlagatelja o tome kako je odgovorna osoba, dodatno i sudski vještak u ovom slučaju nemaju nikakav značaj izvan okvira nadzora nad osobnim odnosima. Riječ je o stručnjaku posebno senzibiliziranom za obiteljske odnose čiji je zadatak premostiti dugotrajni period odsustva međusobna društva unuka i djeda sve radi pokušaja uspostave njihova odnosa koji faktično nikada niti nije bio formiran. Time je sud u potpunosti prihvatio mišljenje stručnog tima Zavoda, podržanog i od stranke posebne skrbnice mlt. djeteta i protustranke te isto cijeni nadasve objektivnim i stručnim.

12.1. Obiteljski odnosi jesu možda i najkompleksniji odnosi kada se pojave situacije koje uzrokuju njihov poremećaj. Ove su stranke, svaka sa svoje pozicije doživjele gubitak sina, odnosno supruga i oca te im je proces žalovanja bio obilježen turbulentnom ostavinom iza pok. FM, zahtjevima predlagatelja za provođenje DNK-a analize, pa i verbalizacijom predlagatelja kako mlt. RM i predlagateljica mogu boraviti u 1/24 dijela kuće u [adresa]. Premda narušenih odnosa, predlagatelj i protustranka su osobe koje bi trebale imati dostatne zaštitne mehanizme kojima će nadići situaciju koja im pričinjava teret, no osoba koju je potrebno zaštiti u ovome odnosu je mlt. RM. Djevojčica treba imati iskustvo djeda (i bake) u konačnici i kako bi upoznala sebe i dio sebe koji je gubitkom oca izgubila, a u stjecanju toga iskustva ovdje će pomoći stručna osoba imenovana od Zavoda. Sud je prihvatio prijedlog da se osobni odnosi ostvaruju jednom mjesečno, svaku treću subotu od 17:00 do 19:00 sati u prostoru Obiteljskog centra kao neutralne lokacije podobne za upoznavanje djeda i unuke. Kraj činjenice da djevojčica iskazuje strah od separacije od majke, određeno je da će se po potrebi osobni odnosi ostvarivati osim uz prisutnost stručne osobe, dodatno i u prisutnosti majke djeteta, sve kako bi djevojčica mogla dobiti potrebnu podršku od majke. Time je primjenom odredbe čl. 120. u vezi s čl. 124. ObZ-a odlučeno kao u točki I. izreke, time da je sukladno čl. 124. st. 3. ObZ-a trajanje mjere određeno u vremenu od šest mjeseci koje vrijeme sud cijeni dostatnim za stjecanje uvida u narav odnosa koji se promatra, sve kako bi se odlučilo o daljnjem modalitetu odnosa predlagatelja i mlt. RM.

13. Slijedno svemu iznesenom, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 13. kolovoza 2025. godine

Sutkinja

Valentina Vedrina Parlov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu na Županijski sud. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja.

DNA:

1. predlagateljima po pun.

2. protustranci po pun.

3. posebnoj skrbnici

4. HZSR, PU Pešćenica