Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Trg kralja Tomislava 2 A

Poslovni broj: P-2237/2024-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužitelja BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Julija Strmota odvjetnica u Biogradu na Moru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa zastupnik po zakonu Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi ispravka pogrešnog upisa, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 8. srpnja 2025. u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnice tužitelja Julije Strmote, odvjetnice u Biogradu na Moru i zz tuženice BHH, državnoodvjetničke savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel, na ročištu za objavu presude 13. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je pogrešan upis uknjižbe prava vlasništva u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prema kojem upisu je tužena uknjižena kao vlasnik nekretnine označene kao čest. kat. broj 671, Dubrava, šuma, površine 9031 m[2] , za cijelo.

II Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, da po pravomoćnosti ove presude izvrši ispravak upisa prava vlasništva na nekretnini označenoj kao čest. kat. broj 671, Dubrava, šuma, površine 9031 m[2] , položene u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz istovremeni upis prava vlasništva na ime i u korist BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za cijelo, sve u roku od 15 dana.

III Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, isplatiti tužitelju BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak postupka u iznosu od 1.692,14 EUR (tisućušestodevedesetdva eura i četrnaest centi), u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 15. listopada 2024. navodi da je stvarni vlasnik i posjednik nekretnine označene kao čest. kat. broj 671, Dubrava, šuma, površine 9031 m[2] , položene u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za cijelo, a na kojoj je kao vlasnik upisana tužena za cijelo. U odnosu na navedenu nekretninu podnesen je prigovor od strane podnositelja, sada tužitelja, zaprimljen kod Naslovljenog suda dana 16. rujna 2019., pod posl. br. Z-29754/2024 (ranije 21394/2019) koji je odbijen Rješenjem donesenim na ročištu održanom povodom prigovora radi ispravka zemljišnoknjižnog upisa, dana 16. rujna 2024. pod posl. br. Z-29754/2024 (ranije 21394/2019). Tužitelj da je pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini stekao nasljeđivanjem iza pok. majke JHH, temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu na Moru, posl. br. O-24/03, UPP/OS-15/03 od 20. srpnja 2004., a kojim je kao nasljednik proglašen tužitelj za cijelo, te nasljeđivanjem iza pok. oca BH JH pok. B, temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu na Moru, posl. br. O- 34/87 a kojim su kao nasljednici proglašeni supruga ostavitelja te djeca, svi za 1/7 dijela. Neposredno nakon toga, sestre tužitelja svoj suvlasnički udio predmetne nekretnine ustupile su svom bratu, ovdje tužitelju, za cijelo. Nadalje se navodi da je otac tužitelja predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem iza pok. majke THH (bake tužitelja), a TH od UH (djeda tužitelja). UH predmetnu nekretninu stekao je nasljeđivanjem iza pok. oca KH (pradjeda tužitelja) te diobom sa bratom ĐH, čime je predmetna nekretnina u cijelosti pripala UH, a kasnije njegovim sljednicima kako je navedeno. Tužitelj ujedno dostavlja izvod iz popisa domaćinstva br. 69 od 24. prosinca 1955. godine na ime pok. oca JH pok. B, u kojem je evidentiran kao posjednik i ovdje predmetne nekretnine, koja je prije postupka obnove zemljišne knjige nosila oznaku broj 573/1 k. o. [katastarska općina], te se odnosila na dio iste. Stoga predmetna nekretnina je u posjedu tužitelja, a ranije njegovih prednika preko 100 godina, a u kojem posjedu ih nitko nije smetao niti osporavao. Predmetna nekretnina u naravi predstavlja poljoprivrednu oranicu, omeđenu sa svih strana sa suhozidom, koju je oduvijek koristila i obrađivala obitelj UH, te su se na istoj ranije čuvale ovce, sijao grah i raž, palilo vapno i dr. Slijedom navedenog predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev. Ujedno postavlja eventualno kumulirane tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje da je tužitelj stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu od 24. listopada 2024. se usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da iz sadržaja zapisnika u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] pod br. Z-10211/2015/451 proizlazi da nekretnina oznake 671 k. o. [katastarska općina] izmjere (predmetna nekretnina) odgovara čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i čestica 666 k. o. [katastarska općina] u površini 4147 m[2] nove izmjere na kojoj se tužitelj upisao kao vlasnik u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i to na temelju istih isprava na koje se poziva u tužbi kao osnov stjecanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini. Dakle, tužitelj se već upisao kao vlasnik na temelju istih isprava na čestici 666 k. o. [katastarska općina] izmjere, dok istovremeno traži upis prava vlasništva na nekretnini koja je predmet ovog postupka, odnosno traži dvostruki upis prava vlasništva po istoj osnovi (na temelju iste dokumentacije) na dvije različite nekretnine nove izmjere (koje odgovaraju čestici oznake 573/1 k. o. [katastarska općina] stare izmjere). Osim toga da iz sadržaja citiranog zapisnika u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] proizlazi da je prethodno opisano konstatirao i sam sud na način da je naveo kako je tužitelj bio upisan u starom katastarskom operatu kao posjednik dijela kat. čest. [katastarska čestica], u površini od 3827 m[2] , te se u postupku obnove upisao kao vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] nove izmjere, za površinu 4147 m[2] , zbog čega je isti sud u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] povodom prigovora odbio tužitelja za upis prava vlasništva jer je iskoristio isprave na koje se poziva u tužbi za upis prava vlasništva na nekretnini kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Također ističe se da je tuženica Republika Hrvatska sudjelovala u postupku obnove zemljišne knjige, usprotivila se prigovoru tužitelja u ispravnom postupku, te uknjižila svoje pravo vlasništva, što znači da je prestalo poštenje posjeda tužitelja i njegovih prednika (ako ga je ikad i bilo), budući da je isti saznao da njegovom pravnom predniku kao ni njihovoj obitelji ne pripada pravo na posjed u dovršenom postupku obnove zemljišne knjige. Ujedno dostavlja Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima Biogradskog užeg područja krša za razdoblje 1982. – 1991. iz kojeg da je razvidno da kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere (koja odgovara predmetnoj nekretnini nove izmjere) bila obuhvaćena šumskogospodarskom osnovom na dan 16. listopada 1990. kad je stupio na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama. Zaključno predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan.

3. U dokazne svrhe sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem: izvod iz katastarskog plana DGU, Područni ured za katastar Zadar, odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru ( list spisa 5), izvod iz popisa domaćinstva boj 61 na ime JH ( list spisa 7), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 8-9), zapisnik sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] s ročišta održanog povodom prigovora 16. rujna 2024., broj:

Z-29754/2024 ( Z21394/2019) ( list spisa 11-12, 53-55), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru po javnom bilježniku Dušanu Kvartuču iz Biograda na Moru, posl.br. O-24/03, UPP/OS-15/03 od 20. srpnja 2004. ( list spisa 13-14), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu na Moru, posl.br. O-34/87 od 2. rujna 1987. ( list spisa 15-16), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z-10211/2015/451 od 22. rujna 2016. ( list spisa 17-20), Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima biogradskog užeg područja krša za razdoblje 1982.-1991. ( list spisa 27-28), zk. izvadak za zk.u. broj 2124, 1339, 2271, 1072, 1295 sve k. o. [katastarska općina] ( list spisa 56-61), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zvonimira Baričevića, dipl.ing.geod. ( list spisa 77-78), izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka FH ( list spisa 85), svjedoka ČH ( list spisa 86), svjedoka VH ( list spisa 86-87), svjedoka SH ( list spisa 87) te je izveden dokaz stranačkim saslušanjem tužitelja.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ispravak upisa u zemljišnu knjigu za nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], uknjižene kao vlasništvo tuženice u postupku preoblikovanja zemljišne knjige na način da se vlasnikom predmetne nekretnine upiše tužitelj, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženice kao upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika. Ujedno tužitelj je postavio eventualno kumulirani tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje da je tužitelj stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine za cijelo.

6. Između stranaka nije sporno da je tuženica upisana vlasnicom za cijelo na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].

7. Sporno je treba li ispraviti upis na predmetnoj nekretnini koji je proveden u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenog knjižnog prava.

8. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom prigovora podnositelja BH poslovnim brojem: Z-29754/2024 (list spisa 11-12), u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] razvidno je da je odbijen prigovor predlagatelja kao neosnovan te je uknjižba prava vlasništva na predmetnoj nekretnini ostala neizmijenjena, a podnositelj prigovora, ovdje tužitelj, upućen je svoje pravo ostvarivati u parnici, uz obvezu podnošenja tužbe za ispravak u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

9. Uvidom u izvod iz Popisa domaćinstva broj 69 ( list spisa 7), razvidno je pok. BH JH upisan kao posjednik između ostalog i na nekretnini kat. čest. [katastarska čestica] na dan 24. prosinca 1955.

10.Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu na Moru, po javnom bilježniku Dušanu Kvartuču iz Biograda na Moru, posl.br. O-24/03, UPP/OS-15/03 od 20. srpnja 2004. ( list spisa 13-14) razvidno je da pok. UHH, rođenu 1920., a umrlu 2003. naslijedio sin BH za cijelo. Nadalje, uvidom u citirano rješenje razvidno je da je ostavinsku imovinu ostaviteljica činila i 1/7 dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, kao izvanknjižno vlasništvo ostaviteljice.

11. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu posl.br. O-34/87 od 2. rujna 1987. ( list spisa 15-16) proizlazi da su pok. PH, rođenog 1922., a umrlog 1987., naslijedili i to: kćer NH za 1/7 dijela, kćer AH za 1/7 dijela, sin BH za 1/7 dijela, kćer EH za 1/7 dijela, kćer RH za 1/7 dijela, kćer DH za 1/7 dijela te supruga ĆH za 1/7 dijela. Nadalje, uvidom u citirano rješenje razvidno je da je ostavinsku imovinu ostavitelja činila i nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja.

12. Iz zapisnika povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] broj: Z- 10211/2015/451 ( list spisa 17-20) proizlazi da predmetna nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] Dubrava, u naravi šuma površine 9031 m[2] , odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, u naravi pašnjak, površine 965626 m[2] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženo pravo vlasništva u korist Republike Hrvatske za cijelo.

13. Uvidom u Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima biogradskog užeg područja krša za razdoblje 1982. - 1991. ( odnosno na dan 16. listopada 1990. kad je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama) proizlazi da je dio nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere u površini od 771797 m[2] obuhvaćena citiranim Programom.

14. Uviđajem na licu mjesta vještak mjernik je predmetnu nekretninu identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica, šuma i pašnjak, omeđena sa svih strana suhozidima, međnim oznakama, drvoredima i plotom. Uvidom u orto foto snimku iz 1968. da je vidljivo da se sporna nekretnina koristi i da je ograđena u istim gabaritima.

15. Tijekom postupka saslušani su svjedoci FH ( rođen 1955.), ČH ( rođen 1952.), svjedok VH ( rođen 1958.) i svjedok ŠH (rođen 1951.) koji su suglasno iskazali da im je poznata predmetna parcela koja je ranije pripadala tužiteljevom ocu pok. PH koji je na istoj čuvao ovce, dijelom obrađivao na način da je sijao žito, pšenicu i kukuruz, zajedno sa suprugom pok. JHH, koja je ograđena od kada pamte sa svih strana suhozidom. Ujedno svjedok ZH je istaknuo da se sjeća da je pok. PH na ovoj parceli držao jednog magarca i petnaestak ovaca. Nadalje suglasno su naveli da nisu čuli da bi bilo ikakvih sporova u vezi predmetne nekretnine, a svi su suglasno iskazali da danas predmetna parcela pripada sinu pok. JH, ovdje tužitelju BH koji ima još jednu parcelu u vlasništvu u blizini predmetne parcele.

16. Tužitelj BH je u stranačkom iskazu (list spisa 88) naveo da je predmetnu nekretninu naslijedio od svojih roditelja oca pokojnog JH i majke KHH, koju su svi poznavali pod imenom JHH. Ovu parcelu je njegov otac stekao od svoje majke, bake pokojne ĐHH. Pokojna baka je ostavila njegovog oca kod svojega oca pokojnoga UH kada je imao tri godine te se udala u Galce, ali svu svoju imovinu među kojom je bila i ova zemlja je ostavila svome sinu, a njegovom ocu pokojnome JH. Pokojni JH je predmetnu zemlju dijelom koristio za obrađivanje, a dijelom za čuvanje blaga, a on je također i nadograđivao ovaj suhozid jer njega treba s vremenom održavati. Međutim taj suhozid je još izgradio pokojni UH, otac pokojne bake J. Napominje da je pokojni pradjed UH imao brata ĐH, s kojim se dijelio tako da mu je po ocu pripala i parcela katastarske oznake 666, a njima sada katastarske oznake 667, 668, 669 i 670. Poslije smrti oca pokojnoga JH imovina je pripala tada živoj majci LH. Međutim 2003. godine na ostavinskoj raspravi iza smrti pokojne majke navodi da su mu sestre ustupile ovu zemlju.

17. Iz izvedenih dokaza proizlazi da je tužitelj povrijeđen u svom pravu tijekom provedenog postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] odnosno proizlazi da je u tom postupku tuženica neosnovano upisana na predmetnoj nekretnini.

18. Odredbom članka 159. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZVDSP), propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

18.1. Vrijeme potrebno da bi se dosjelošću steklo vlasništvo na nekretnini na koju je uknjiženo vlasništvo Republike Hrvatske iznosi dvostruko vrijeme od vremena iz članka 159. stavka 3. ZVDSP-a, odnosno 40 godina.

18.2. Isto tako, sadržajno identičnu odredbu članka 159. stavka 1. i 2. ZVDSP-a, sadržavao je i Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj: 53/91. - dalje: ZOVO) koji je bio na snazi od 1. rujna 1980. do 1. siječnja 1997., te je odredbom članka 28. određivao identične rokove za stjecanje vlasništva na nekretninama temeljem dosjelosti, a ova materija bila je na jednak način riješena i odredbama OGZ-a.

19. Stupanjem na snagu ZVDSP (1. siječnja 1997.) odredbom članka 388. stavka 4. bilo je izričito propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga datuma.

20. Ukidanjem odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP-a odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske navedena odredba je prestala vrijediti 17. prosinca 1999., ali je od dana stupanja na snagu ZVDSP-a, pa do tog datuma Zakonom (čl. 388. st. 4.) bilo omogućeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu posjedovanjem i prije 8. listopada 1991.

21. U odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1480/2016 od 5. studenog 2019., Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2013., Rev-291/2014 od 17. travnja 2018. izraženo je shvaćanje: "kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću, na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni interes drugih osoba."

22. U odnosu na navedene propise i prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi izjasnio se i Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda: Gashi protiv Hrvatske po zahtjevu broj 32457/05, Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu Hrvatske broj 35298/04, Radomilja i dr. protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10, u kojim presudama je zauzet pravni stav da sud smatra da podnositelj zahtjeva "koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao, s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba, snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. U svezi s tim, Sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela mora snositi država, te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."

23. Prije svega, za istaknuti je da su u okolnostima ovog predmeta po ocjeni ovog suda tužitelj i njegovi prednici opravdano vjerovali da su vlasnici predmetne nekretnine jer su posjed vršili samostalno, jer su tom nekretninom gospodarili dugi niz godina i jer im vlasničkopravna ovlaštenja nitko nije osporavao, a upisani vlasnik svo vrijeme, niz godina, bio je potpuno pasivan u iskazivanju bilo kojih vlasničkih ovlasti na nekretnini i svojatanju nekog prava na istoj) pa imaju razloga osnovano vjerovati i (time) vjerovati da posjed vrše kao vlasnici (pa tako ustaljena praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao npr. Rev-1209/2016 od 11. veljače 2020.). S druge strane, tuženica nije iznijela niti jednu tvrdnju o tome na koji je način ona posjedovala ovu nekretninu, a očito je da je predmetna nekretnina održavana i nije neprohodna, pri čemu to nedvojbeno nije rezultat posjedovanja i održavanja od strane tuženice.

24. Tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka: FH (rođen 1955.), ČH (rođen 1952.), VH (rođen 1958.) i SH ( 1951.) koji imaju neposredna i potpuna saznanja o svim okolnostima vezanim za način stjecanja i korištenja predmetne nekretnine koliko je to moguće s obzirom na njihovu starosnu dob, a ujedno cijeneći da su sva trojica svjedoka mještani Raštana, male sredine u kojoj su mještani međusobno povezani ( svjedok FH graniči s predmetnom nekretninom, dok svjedoci VH i ŠH imaju i vlastite parcele u blizini pa imaju neposredna opažanja i saznanja o nekretnini o kojoj su iskazivali), da su imajući u obzir navedeno iskazivali suglasno i o odlučnim činjenicama gotovo identično, ujedno po ocjeni ovog suda nemaju nikakvog interesa za ishod ovog postupka, sud je iskaze navedenih svjedoka cijenio uvjerljivim i istinitim, a posljedično vjerodostojnim je sud cijenio iskaz i saslušanog tužitelja budući da je iskazivao u suglasnosti sa saslušanim svjedocima i dokumentacijom koja prileži spisu.

25. Slijedom svih naprijed izvedenih materijalnih i personalnih dokaza, sud je utvrdio da je predmetna nekretnina, u cijelosti uživana po prednicima tužitelja, koje je još samostalno i nesmetano uživao otac tužitelja pok. PH, rođen 1922., a preminuo 1987., zajedno sa svojom suprugom UHH, rođene 1920., a umrle 2003. na način da su iste koristili dijelom za ispašu blaga, a dijelom za obrađivanje, a potom njihov sin, ovdje tužitelj BH, (što proizlazi iz Izjave Marije AH, ovjerene od strane javnog bilježnika Silvane Grdović pod brojem OV-652/2025 od 20. siječnja 2025. na listu spisa 38-39, Izjave NH ovjerene od strane javnog bilježnika Silvane Grdović pod brojem OV-653/2025 od 20. siječnja 2025. na listu spisa 40-41, Izjave CH, na listu spisa 42, Izjave FHH na listu spisa 43 i Izjave ČHH na listu spisa 44) kojeg nitko nikada niti unutar obitelji niti netko treći nije ometao u posjedovanju odnosno korištenju sporne nekretnine, jasno omeđene od susjednih nekretnina, a takvo stanje je nepromijenjeno budući da je sud utvrdio uviđajem na licu mjestu i vještačenjem da je nekretnina ograđena sa svih strana suhozidima, međnim oznakama, dvoredima i plotom, što je razvidno iz orto foto snimki iz 1968., pa je po stavu ovog suda predmetna nekretnina najkasnije od šezdesetih godina prošlog stoljeća u samostalnom posjedu tužiteljevih prednika i to još najkasnije od oca tužitelja pok. PH te se ista dalje prenosila unutar obitelji sve do tužitelja. Slijedom svega iznijetog, ovaj sud zaključuje da je predmetna nekretnina najmanje 60 godina u posjedu tužitelja i njegovih prednika.

26. U odnosu na Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima zadarskog užeg područja krša za razdoblje 1982. -1991. ( odnosno na dan 16. listopada 1990. kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o šumama), za navesti je da nije sporno da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere površine 9.031 m[2,] a da je ranija oznaka kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere površine 965.626 m[2] . Iz Programa gospodarenja šumama i šumskim zemljištima biogradskog užeg područja od 1982. - 1991. ( dalje u tekstu: Program) proizlazi da je obuhvaćena Programom i dio kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 771.797m[2] . Tuženica nije predložila dokaze radi utvrđivanja koji dio kat. čest. [katastarska čestica] ( odnosno sada 671 k. o. [katastarska općina]) je bio u Programu gospodarenja šumama i šumskim zemljištem i identifikaciju ove katastarske čestice i točne površine, a nesporno je utvrđeno da je predmetna nekretnina ograđena najranije 1968. što proizlazi skice sudskog očevida prikopljene na DOF iz 1968. kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka mjerničke struke, dok su ujedno svjedoci suglasno naveli da na spornu nekretninu nisu dolazili lugari.

27. Vezano za navode tuženice da je tužitelj u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] upisan kao vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja da odgovara kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere i to na temelju istih isprava na koje da se poziva u predmetnoj tužbi, za navesti je da je točno da je tužitelj uz tužbu dostavio izvod iz popisa domaćinstva broj 69 k. o. [katastarska općina] iz kojeg proizlazi da je njegov prednik pok. PH evidentiran kao posjednik kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere. Međutim, tužitelj stjecanje prava vlasništva u ovom parničnom postupku temelji na dugotrajnom posjedovanju nekretnine osobno i putem svojih pravnih prednika što je u konkretnom slučaju dokazao svim naprijed citiranim drugim dokazima (svjedocima, uviđajem i dr. dokazima ), a kako je to prednje obrazloženo.

28. Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje u tekstu: ZPP) ovaj sud drži osnovanim tužbeni zahtjev kojim tužitelj zahtijeva ispravak pogrešnog upisa određenog u korist ovdje tuženice te upis prava vlasništva na svoje ime, budući da se pogrešan upis sastoji u činjenici da tuženica nije vlasnica predmetne nekretnine, niti je ona to bila u trenutku obnove zemljišne knjige. Ovo stoga što sud u ispravnom postupku nije raspravljao činjenice niti je imao u vidu odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenih knjižnih prava, pa kako se zemljišnoknjižno stanje u konkretnom slučaju razlikuje od stvarnog stanja na prijepornoj nekretnini, to je tužbeni zahtjev tužitelja valjalo prihvatiti kao osnovan u cijelosti pa je odlučeno kao u pod točkama I. i II. izreke ove presude.

29. S obzirom da je prihvaćen prvi istaknuti tužbeni zahtjev usmjeren na ispravak zk. upisa na predmetnoj nekretnini, sud nije odlučivao o eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu.

30. Na temelju članka 154. stavka 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23.; dalje - Tarifa), tuženica je u obvezi tužitelju naknaditi troškove postupka jer je tužitelj u cijelosti uspio u sporu.

30.1. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7.t.1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima od 28. siječnja 2025., 12. svibnja 2025. ( uviđaj na licu mjesta) i 8. srpnja 2025 od po 100 bodova (Tbr. 9.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife). Nadalje, tužitelju je za sastav podneska od 23. siječnja 2025. priznato 25 bodova umjesto zatraženih 100 bodova, budući da se ne radi o obrazloženom podnesku ( Tbr. 8. t. 4. tarife u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), dakle ukupno 425 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 850,00 EUR, uvećano za PDV od 25%, ukupno iznosi 1.062,50 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pridodati i trošak predujma uviđaja i vještačenja u iznosu 550,00 EUR te trošak sudske pristojbe na tužbu u zatraženom iznosu od 26,55 EUR te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 EUR.

30.2. Dakle, tužitelju je ukupno priznati trošak u novčanom iznosu od 1.692,14 EUR, dok je tužitelj odbijen sa zahtjevom za nadoknadu troškova parničnog postupka u visini preko dosuđenog ( dakle, za 187,50 EUR), pa je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

Biograd na Moru, 13. kolovoza 2025.

Sutkinja

Senia Bušljeta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).

Dostavna naredba:

- tužitelju po punomoćnici Juliji Strmoti, odvjetnici u Biogradu na Moru

- tuženici po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko – upravni odjel ( na broj P-DO-255/2024).