REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poslovni broj: Pr-789/2025-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Kristini Trtanj Vukoja u pravnoj stvari tužitelja ŽF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]. Odvojak 8, 10000 Zagreb zastupanog po punomoćniku GF, protiv tuženika JOHNSON & JOHNSON S.E. društvo s ograničenom odgovorošću za trgovinu, OIB 10216651302, [adresa], 10000 Zagreb zastupanog po punomoćniku BF, radi Radno - (prestanak, otkaz, utvrđenje radnog odnosa), 12. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

" Nalaže se tuženiku JOHNSON & JOHNSON S.E. d.o.o. iz [adresa] u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe, na rad vratiti tužitelja ŽF iz [adresa] na način da mu se povjere poslovi radnog mjesta Menađera za pristup tržištu sukladno Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 15.09.2016. godine i Aneksima ugovora o radu od 24.10.2019., 01.03.2021 i 01.09.2021."

II/ Određuje se sudski raskid ugovora o radu sklopljenog dana 15. rujna 2016.g. izmijenjenog aneksima ugovoru o radu od dana 24. listopada 2019.g., 1. ožujka 2019. godine i 1. rujna 2021.g. između tužitelja ŽF iz [adresa], , OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika JOHNSON & JOHNSON S.E. d.o.o., sa sjedištem na adresi [adresa], upisanog u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem (MBS): 080342340, OIB:10216651302 te se određuje prestanak radnog odnosa s danom 5. svibnja 2022. godine.

III/ Nalaže se tuženiku JOHNSON & JOHNSON S.E. d.o.o., OIB: 10216651302 da tužitelju ŽF, OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati naknadu štete zbog sudskog raskida Ugovora o radu, u iznosu od 27.379,40 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. kolovoza 2025.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

IV/ Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 331,81 euro, sa zateznim kamatama tekućim od 12. kolovoza 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi da dan 1. siječnja, a za drugu polugodište referentna stopa koja je na snazi dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

V/ Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadom parničnog troška preko dosuđenih 331,81 euro, kao neosnovan.

VI/ Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 331,81 euro, sa zateznim kamatama tekućim od 12. kolovoza 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi da dan 1. siječnja, a za drugu polugodište referentna stopa koja je na snazi dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

VII/ Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom parničnog troška preko dosuđenih 331,81 euro, kao neosnovan

Obrazloženje

1. Presudom Pr-415/2022-29 od 6. studenoga 2024. u toč. I je utvrđeno nedopuštenim Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu od dana 18.1.2022., u toč. II je odbijen tužbeni zahtjev u dijelu kojim bi se naložilo tuženiku da tužitelja vrati na posao na radno mjesto Menađera za pristup tržištu u toč. III je određen sudski raskid ugovora o radu s danom 5. svibnja 2022. godine, u toč. IV je naloženo tuženiku da tužitelju isplati na ime naknade štete zbog sudskog raskida ugovora o radu isplati iznos u visini od 5 ugovorenih bruto plaće u iznosu 27.379,40 euro, zajedno sa zateznom kamatom, dok su se ostale točke izreke odnosile na parnični trošak.

2. Presudom i rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, posl.br. GžR - 1020/2024-2 od 18. ožujka 2025. odbijena je žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr 415/2022- 294. u dijelu pod točkom I. izreke, dok je ukinuta presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr 415/2022-29 od 6. studenoga 2024.,u dijelu pod točkama II., III., IV., V, VI i VII. izreke i u tom dijelu predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. U obrazloženju odluke Županijskog suda u Zagrebu, posl.br. Gžr 1020/2024-2 od 18. ožujka 2025., između ostalog, navodi se slijedeće:

" 15. Naime, pri donošenju odluke o protutužbenom zahtjevu sud prvog stupnja:

- ne razmatra sadržaj Ugovora o djelu sklopljenih s dr. JF i dr. IF, koje je tužitelj dostavio u prilogu podneska od 27. ožujka 2023. konkretno odredbu čl. 6. kojom je propisano je da Naručitelj (ovdje tuženik) pridržava pravo nadzora obavljanja usluga iz čl. 1. tog Ugovora i može svojim sugestijama vršiti preinake unutar zadanih okvira teme navedenog skupa iz članka 1. te odredbu čl. 12. st. 1. Ugovora o autorskom djelu kojom je propisano da u pripremi za izradu djela Naručitelj može dostaviti Izvršitelju povjerljive informacije, koje se odnose na proizvode, procese, tehnike i know-how Naručitelja;

- ne procjenjuje materijale dokaze (Ugovore o autorskom djelu) zasebno i zajedno s personalnim dokazima, poglavito s iskazom svjedoka dr. JF te podredno i tužitelja, kao stranke u postupku, sve sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, iz čijih se iskaza može zaključiti o procesu stvaranja stručnog mišljenja, niti daje razloge o tome zašto ne poklanja vjeru iskazu dr. JF, koje je iskazivao da je na USB sticku dao tužitelju predložak stručnog mišljenja, kojeg je tužitelj, u skladu s opisom poslova i obvezama svog radnog mjesta (menadžer za pristup tržištu za Hrvatsku) preuzeo kako bi mišljenje pregledao upravo na način da utvrdi da li je isto u skladu s pravilima HZZO-a i u skladu s kompanijskim pravilima (compliance), jer se radi o segmentu vezanom uz izradu stručnog mišljenja s kojim je, po svojoj poziciji, upoznat upravo tužitelj i kojem Izvršitelj (liječnik) ne mora imati dovoljnih znanja;

- ne daje jasno i argumentirano obrazloženje u vezi sa svojim zaključkom da je tužitelj, postupajući na navedeni način, izgubio povjerenje svog poslodavca, niti o tome da li je proces izrade stručnih mišljenja tekao i prijašnjih godina na isti način i koji bi to zaključno bio motiv tužitelja da u tom procesu postupa suprotno interesu poslodavca.

16. U ponovljenom postupku sud će, u smislu navedenoga, otkloniti bitnu povredu odredaba postupka na način da će dati jasne i obrazloženje razloge o (ne)osnovanosti protutužbenog zahtjeva, imajući pri tome u vidu sadržaj odredbe čl. 125. st. 2. ZR-a te će posljedično i zavisno od svog zaključka odlučiti i o zahtjevu tužitelja za povratkom na rad, odnosno za naknadom štete radi sudskog raskida ugovora o radu te će o tim zahtjevima stranaka donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku, poštujući pri tome pravila o njezinom sadržaju (čl. 338. ZPP-a)."

4. Tuženik je podneskom od 11.01.2024. postavio protutužbeni zahtjev kojim predlaže da sud odredi raskid ugovora sklopljenog između tužiteljice i tuženika s danom koji prethodi danu zasnivanja radnog odnosa između tužitelja i novog poslodavca. Tuženik je u ponovljenom postupku ostao kod protutužbenog zahtjeva za sudskim raskidom ugovora o radu, istaknuvši da je odluka o nedopuštenosti otkaza donijeta iz procesnih razloga i to zbog prekluzije. Smatrao je da je odluka o sudskom raskidu bila valjano donijeta i da postoje okolnosti zbog kojih je sudski raskid osnovan..

4.1. Tuženik i nadalje smatra kako postoje dokazi koji upućuju na to da je tužitelj bio involviran u pripremanje/dostavu nacrta mišljenja za pojedine zdravstvene djelatnike što je nespojivo s menadžerskom funkcijom.

5. Tužitelj se protivio protutužbenom zahtjevu tuženika kao neosnovanom te predlaže da sud u slučaju da usvoji protutužbeni zahtjev tuženika naloži tuženiku da tužiteljici naknadi štetu u visinu pet bruto plaća 27.379,40 EUR i trošak postupka sa zateznom kamatom.

5.1. Tužitelj je i u ponovljenom postupku ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva koji se odnosi na povratak na posao. Smatra da iz Odluke Županijskog suda u Zagrebu i činjenice da pravomoćna odluka o utvrđenju nedopuštenosti otkaza upućuju da ne egzistiraju razlozi za sudski raskid ugovora o radu, o čemu je stav iznio i županijski sud. Tvrdi da u spisu ne postoji niti jedan dokaz da zdravstveni djelatnici nisu napisali svoja stručna mišljenja te da satnica koja je temelj za plaćanje njihovog rada ne odgovara utrošenom vremenu a da tužitelj nije imao pravo biti involviran u izradu stručnih mišljenja za proizvod tuženika.

6. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u ugovor o radu i anekse ugovora o radu, Oduku o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 18.1.2022., zahtjev za zaštitu prava, preslike dostavnice i povratnice, odgovor na zahtjev za zaštitu prava, primjerci ugovora koji su se sklapali s pojedinim zdravstvenim djelatnicima, SOP 102 i materijale za obuku sa sažetkom SOP 102, e-maili korespondenciju, izvodi iz internog sustava, smjernice o etičnoj prodaji i marketingu, SOP 303, Kodeks poslovnog ponašanja, Smjernice o antikorupciji, Viber lance poruka, pregled sudionika po grupama, Smjernice o socijalnim medijima od 7.6.2019., Pravilnik o radu tuženika, Vodič za planiranje kompenzacija za 2021.g., nacrt sporazuma o prestanku ugovora o radu, isplatne liste i ostalu dokumentaciju u spisu. Proveden je dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke u postupku i svjedoka Igora Filipčića 6.1. U ponovljenom postupku stranke nisu imale daljnje dokazne prijedloge.

7. Na temelju provedenog dokaznog postupka, te brižljive i savjesne ocjene svih dokaza zajedno i svakog dokaza pojedinačno, a sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, - dalje: ZPP), sud je i u ponovljenom postupku smatrao da je osnovan protutužbeni zahtjev tuženika koji se odnosi na sudski raskid ugovora o radu.

8. Iz Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 18.1.2022. proizlazi da je tuženik otkazao tužitelju ugovor o radu od 15.9.2016.g. i Anekse ugovora o radu od 24.10.2019., 1.3.2021. i 1.9.2021.g.. na radnom mjestu Menadžer za pristup tržištu za Hrvatsku zbog osobito teških povreda obveza iz radnog odnosa (izvanredni otkaz). U obrazloženju Odluke tuženika navodi da je Odluka donesena zbog osobito teških povreda obveza iz radnog odnosa koje su rezultirale gubitkom povjerenja od strane tuženika kao poslodavca zbog čega, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa poslodavca i radnika, nastavak radnog odnosa nije moguć. U Odluci se navodi da je dana 14.1.2022. poslodavac primio izvještaje istrage provedene kod poslodavca od strane osoba / savjetnika izvan poslodavca, da je u postupku istrage provedena kontrola brojne dokumentacije, knjigovodstvenih i drugih podataka, e-mail i druge korespondencije te su obavljeni razgovori s brojnim radnicima poslodavca (uključujući i Radnika) i drugim osobama te je utvrđen niz teških povreda obveza iz radnog odnosa od strane radnika, te da se radi o povredama Ugovora o radu, Pravilnika o radu, Kodeksa poslovnog ponašanja i drugih internih pravila poslodavca, kojih se radnik, u skladu s čl. 48. Pravilnika o radu, bio obvezan pridržavati. 8 .1. U obrazloženju se dalje navodi da su predmetne povrede sumirane kako slijedi:

- Radnik je bio svjestan ili kopiran u neprikladnoj komunikaciji između kolega u kojoj se raspravljala komunikacija s određenim zdravstvenim djelatnicima u pogledu ciljane razine propisivanja proizvoda te načina kako potencijalno povećati tu razinu u odnosu na konkurenciju. Navedeno ponašanje predstavlja povredu brojnih pravila poslodavca, uključujući Kodeksa poslovnog ponašanja, Standardnih operativnih postupaka o obrazovnim potporama i zahtjevima trećih osoba za podršku pri edukacijskim aktivnostima (SOP 303), Smjernica o etičkoj prodaji i marketingu, Smjernica o antikorupciji. Budući da se radi o neetičnom ponašanju koje može nanijeti štetu ugledu poslodavca, navedeno ponašanje i Pravilnikom o radu propisano je kao teška povreda radnih obveza.

- Radnik je sudjelovao u pripremi materijala, za izradu kojih su pojedini zdravstveni djelatnici bili plaćeni na temelju sklopljenih ugovora, iako je znao ili trebao znati da je navedeno zabranjeno pravilima Poslodavca i ugovorima sklopljenim za zdravstvenim djelatnicima. Dodatno, radnik je bio svjestan da naknada koja se isplaćivala pojedinim zdravstvenim djelatnicima nije bila u skladu s propisanih internim pravilima Poslodavca (primjerice Standardnim operativnim postupcima o naknadi za uslugu (SOP 102) te dostavljenim materijalima za obuku).

- Radnik je u više navrata koristio nesigurne i neodobrene komunikacijske platforme, uključujući alate za instant poruke i socijalne medije (kao što su WhatsApp ili Viber) koji su bili korišteni za poslovnu komunikaciju, što je izričito zabranjeno od strane poslodavca,

- Radnik nije u potpunosti i iskreno surađivao u istrazi (u sklopu koje su predmetne povrede utvrđene) te su njegovi iskazi u očitoj suprotnosti s materijalnim dokazima koji su mu predočeni tijekom razgovora, kako bi mu se dala prilika da iznese obrazloženje/obranu. Navedeno je teška povreda Kodeksa poslovnog ponašanja, koji propisuje obvezu svih radnika da u potpunosti podupru svaku istragu, a koja obveza je i više puta naglašena od strane istražitelja tijekom razgovora s radnikom u sklopu istrage,

- Radnik je bio svjestan brojnih povreda počinjenih od strane njegovih kolega i podređenih radnika. Međutim, navedeno nikad nije prijavio u skladu s procedurom propisanom Kodeksom poslovnog ponašanja

9. Prema odredbi čl. 125. Zakona o radu(NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23 -dalje ZR), ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu najmanje tri mjesečne plaće, ovisno o trajanju radnog odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Prema st. 2. istog članka, odluku o sudskom raskidu sud može donijeti i na zahtjev poslodavca, ako postoje okolnosti koje opravdano ukazuju da nastavak radnog odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije moguć.

10. Dakle, odredbom sadržanom u čl. 125. st. 2. i 3. ZR a propisano je pravo poslodavca da do zaključenja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja postavi zahtjev za sudski raskid radnog odnosa, ako su za to ispunjene propisane pretpostavke: (1.) da je odluka o otkazu utvrđena nedopuštenom i (2.) da postoje okolnosti koje opravdano upućuju na to da nastavak radnog odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije moguć.

11. Tužitelj u svom iskazu, vezano uz stručno mišljenje dr. JF i koji bi bio doprinos tužitelja u tom mišljenju navodi da nije pisao stručno mišljenje i da je u opisu njegovog posla da kontrolira da li je stručno mišljenje u skladu s pravilima HZZO-a i kompanijskih pravila, a to je obično zahtijevalo i brojne sastanke, nalaženja i komunikaciju, pa je od dr. JF primio i nekoliko varijanti stručnog mišljenja. Na upit zašto bi u mailu bilo navedeno da dr. JF šalje predložak, naveo je kao nije ništa pisao, nego poslao verziju koju je od njega dobio putem USB-a, a to mu je dao kada su se osobno susreli. Ti sastanci su bili nešto uobičajeno u praksi kod tuženika, a na upit da li bi se s dr. JF nalazio u vrijeme pandemije Covid -19 odgovaram da jesam. Na daljnji upit tko bi obavio istraživanje prema ugovoru s dr. JF odgovaram da je dr. JF trebao proučiti tu literaturu o predmetu istraživanja. Po njegovom saznanju dr. JF bila je isplaćena puna naknada po tom ugovoru, a naknada se kod tuženika određuje na način da su najčešće on i njegova nadređena MF procijenili satnicu potrebnu za pripremanje mišljenja, to bi odobrila regionalna voditeljica DF i tek nakon odobrenja DF, satnicu bi unosio u sustav koji bi izbacio tri iznosa, maksimalni, preporučeni i minimalni, a u slučaju dr. JF njemu je isplaćen minimalni iznos. Isplatu odobrava DF.

12. Dr. JF u svom iskazu navodi da je prije jedno četiri godine radio za tuženika stručno mišljenje, za koje ga je angažirao tužitelj. Sjeća se da se s tužiteljem susreo više puta i da je napisao svoje mišljenje, no kako HZZO ima svoja pravila za lijekove tužitelj mu je naveo da bi trebalo taj dio dopisati, pa je i on nešto dopisao što je poslao HZZO i to proslijedio meni, nešto je poslano i putem maila, a sad se toga više ni ne sjeća, no napominje da uvijek poslujem na sličan način, a to je da dobiju podatke od farmaceutske kompanije i na temelju iskustva, znanstvenog istraživanja i stručne literature daje svoje mišljenje. Nije se mogao sjetiti na koji način bi predao konačno mišljenje, da li bi to bilo putem sticka, maila i neposredno. I za vrijeme Covid epidemije uz pridržavanje epidemioloških mjera i nadalje je imao sastanke, pa tako i s tužiteljem jer sam imao veliki ured. Vezano uz mail od 24.03.2020. da li se sjeća što bi bio privitak koji se spominje u tom mailu, odgovorio je da se ne sjeća sadržaja, ali općenito se sjeća da je napisao prvo mišljenje i njemu dao stick, da su se par puta vidjeli, da mu je tužitelj poslao nekoliko mailova, nije se mogao sjetiti datuma kada je to bilo, ali zna da su se vidjeli.

13. Tuženik je s prof. prim dr.sc. JF zaključio ugovor o autorskom dijelu, kojem se od istog zdravstvenog djelatnika traži izrada stručnog mišljenja za lijek Spravato u indikaciji za liječenje odraslih osoba s velikim depresivnim poremećajem. Stručno mišljenje je dio obavezne dokumentacije Prijedloga za stavljanje lijeka na osnovnu listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a prema odredbama Pravilnika o mjerilima za stavljanje lijekova na osnovnu i dopunsku listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

- u čl. 1. je detaljno navedeno što stručno mišljenje, prema odredbama čl. 17. Pravilnika treba sadržavati: izvrši sažetak, zaštićeno i nezaštićeno ime lijeka, oblik lijeka, količinu djelatne tvari u jediničnom obliku lijeka, naziv proizvođača lijeka i podnositelja prijedloga, indikaciju koja se predlaže za stavljanje lijeka na listu lijekova, opis trenutne kliničke prakse u Republici Hrvatskoj u indikacijama u kojima se predlaže stavljanje lijeka na listu lijekova, a u kojima se koriste lijekovi već prisutni na listi lijekova s osvrtom na učinkovitost i sigurnost primjene, sažeti opis i komentar terapijskih smjernica hrvatskih i europskih stručnih društva i indikacija u kojima se predlaže stavljanje lijeka na listu lijekova, procjenu postotka pacijenata koji mogu biti zadovoljavajuće liječeni samo lijekom koji se predlaže za stavljanje na listu lijekova te procjenu postotka pacijenata koji mogu biti zadovoljavajuće liječeni lijekovima već prisutnim na listu lijekova, uz obrazloženje zadovoljavajućeg liječenja, sažetak znanstvenih dokaza o prednosti lijeka u indikaciji/indikacijama za koje se predlaže stavljanje na listu lijekova pred lijekovima koji su već stavljeni na listu lijekova uz navođenje odgovarajuće literature te kritički osvrt na istraživanja, opis i analizu učinka promjene farmakološke terapije te procjenu ostalih promjena u skrb za pacijente koje će nastati kao posljedica uvođenja lijeka na listu lijekova (uključivo uporabe komplementarnih proizvoda i usluga), uz navođenje odgovarajuće literature i popis literature.

- u čl. 5. je ugovorena naknada,

- u čl. 6. da naručitelj pridržava pravo nadzora obavljanja usluga iz čl.1. ovog ugovora i može svojim sugestijama vršiti preinake unutar zadanih okvira teme navedenoga skupa iz čl. 1.

- čl. 7. da su ugovorne strane suglasne da djelo neće promovirati proizvode naručitelja, već će biti usredotočene na znanstvene i obrazovne teme. Ukoliko izvršitelj u svojim izlaganju spomene proizvode naručitelja, suglasan je da će navedene izjave biti umjerene i utemeljene na znanstvenim činjenicama. Izvršitelj je svjestan da naručitelj podliježe strogoj regulativi tijela nadležnih za lijekove i medicinske proizvode te može u slučaju dvojbe zatražiti od naručitelja da pregleda djelo s regulatornog stajališta. među ugovornim stranama je međutim nesporno da izvršitelj određuje sadržaja djela i da je odgovora za njega. Izvršitelj je suglasan da će upoznati sudionike stručnog skupa s time da naknadu za izradi u prezentaciju djela snosi naručitelj. .

- u čl. 12. da u pripremi za izradu djela, naručitelj može dostaviti izvršitelju povjerljive informacije koje se odnose na proizvode, procese, tehnike know-how naručitelja koji predstavljaju ili mogu predstavljati poslovnu tajnu, a čije javno objavljivanje može naručitelju uzrokovati nepopravljivu štetu. Izvršitelj je suglasan da neće objaviti gore navedene podatke bez prethodnog odobrenja naručitelja.

14. Ugovor istog sadržaja, ali za lijek Darzalex, tuženik je zaključio s doc.dr. sc. ŽFS.

15. Netočan je navod tužitelja kako "nije točno niti istinito" da bi se zdravstveni djelatnici ugovorima koje su sklapali s tuženikom za izradu stručnih mišljenja obvezali stručno mišljenje izraditi u cijelosti samostalno, pozivajući na čl. 12.st.1. predmetnih ugovora. Tužitelj navodi kako je bio u stalnom kontaktu i na nizu sastanaka sa zdravstvenim djelatnikom koji je izrađivao mišljenje te je u konkretnim slučajevima koje se odnose na e-mailove tužitelja, (koje je tuženik priložio kao dokaze oznake 00594120 i 02035018) tužitelj nakon niza sastanaka sa zdravstvenim djelatnicima na USB sticku dobio predložak stručnog mišljenja od zdravstvenih djelatnika, a u svrhu njihove kontrole te je nakon pregleda te predloške vraća/slao zdravstvenim djelatnicima.

16. Iz naveden odredbe čl. 12. ugovora proizlazi obveza radnika tuženika da zdravstvenim djelatnicima trebaju dostavljati određene povjerljive informacije o lijeku (dodatni procesi, tehnikama izrade, istraživanja i slično.). No to ne znači da bi radnik tuženika imao pravo kontrolirati stručni dio mišljenja, već samo onaj koji se odnosi na poslovnu tajnu i da li djelo sadrži sve sastojke iz čl. 1. tog ugovora. I tu postoji obveza tog zdravstvenog djelatnika da zatraži da li njegovo djelo utječe na otkrivanje poslovne tajne, a ne da pita "da li je to dobro i slično", kao i obveza radnika da izričito naglasi što treba s takvog gledišta promijeniti u svome djelu.

17. Tužitelj je jednom zdravstvenom djelatniku koji je bio angažiran za izradu stručnog mišljenja, poslao e-mail označen kao 00594120, u kojem tužitelj piše: „Kao što smo se i dogovorili, šaljem ti predložak stručnog mišljenja za [proizvod tuženika]. Kad ćeš biti u prilici pogledaj pa se dalje koordiniramo ako bude kakvih nadopuna i komentara s tvoje strane“. Nejasno je zašto bi g. JF i druge osobe koje su izrađivala stručna mišljenja svoje samostalno izrađeno stručno mišljenje tužitelju dao na USb sticku, kada je komunikacija putem e-maila među njima bila uobičajena.

18. U spis se nalaze i drugi e-mailovi tužitelja vezano uz stručna mišljenja , npr. list 93:

"Dragi, nadam se ste ti i tvoji dobro. A da je bolnicu u punoj spremi, uopće ne sumnjam. Kako smo se i dogovorili, šaljem ti predložak stručnog mišljenja za (precrtano). Kad ćeš biti u prilici pogledaj pa se dalje koordiniramo ako bude kakvih nadopuna i komentara s tvoje strane.

18.1. E-mail na listu 98:

"Draga, kako smo se i dogovorili, šaljem koncept stručnog mišljenja za lijek (precrtano). Ako nije problem, volio bih se naći s tobom ovaj tjedan da prokomentiram eventualne izmjene i dopune, a i ima ideju za advisory board na temelju naših razgovora pa da i to ukomponiramo.

19. Navod tužitelja kako je bio na sastancima s izrađivačima stručnih mišljenja koji su mu onda ta mišljenja predali na USB sticku, koje je onda tužitelj kontrolira/o/pregleda i vraćao su postupanje protivno ugovoru. Naime, navedeni lijekovi, ukoliko zaista ispunjavaju uvjete za stavljanje na obveznu listu lijekova, dakle na teret hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, zaslužuju da se stručno mišljenje sastavi bez upliva radnika te farmaceutske kuće, jer je to naravno njihov interes i interes poslodavca. Ovom sudu nije jasno da za izradu takvog mišljenja su potrebni uopće sastanci, a izrađeno djelo od izvršitelja bi trebalo imati i znanstveni smisao i etičku ispravnost. Obraćanje tužitelja pri izradi takvih djela naručitelja s "Dragi", Draga", daj da koordiniramo i prokomentiram budi sumnju u znanstveni smisao i na upitnost rezultata koje izvršitelj daje. Ako tužitelj šalje predloške izvršiteljima i očekuje od njih da po njima naprave analizu lijeka, onda takvi radovi ne govore ništa nove nego je to analiza radi analize. U tom smislu, iskazu tužitelja sud nije poklonio vjeru, a iako iskaz svjedoka dr. JF zaključno tvrdi da je on samostalno napisao djelo, nesporno proizlazi da se s tužiteljem po tom pitanju susreo više puta i da mu je tužitelj nešto dopisivao oko HZZO pravila za lijekove (?!). Ne postoji prema ugovoru mogućnost da tužitelj nešto dopisuje na rad izvršitelja. Svjedok se zbog vremenskog odmaka nije sjećao konkretnih detalja, no njegov iskaz nije takav da bi sud iz njega zaključio da je tuženik nema opravdani razlog za sudski raskid ugovora o radu.

19.1. Iskaz tužitelja da bi stručno mišljenje dr. JF prekontrolirao nelogičan je i protivan materijalnim dokazima u spisu jer iz e-mail kojeg je tužitelj poslao dr. JF jasno proizlazi kako tužitelj istom šalje predložak stručnog mišljenja, a nigdje se u e-mailu ne spominje kontrola, usklađivanje ili kakvi povratni komentari koji bi ukazivali na činjenicu da je stručno mišljenje samo tehničku pregledano od strane tužitelja.

20. Tuženik ističe da se kod odobrenja za svaku predloženu naknadu izvršitelju daju na generalnoj razini i na temelju informacija dostavljenih od strane radnika tuženika te osobe koje daju predmetna odobrenja nemaju kompletan uvid u komunikaciju, osim u onu koja im je dostavljena uz zahtjev za odobrenje aktivnosti i/ili na koju su kopirane i da se oslanjaju na informacije koje su im pružene. Stoga tuženik pravilno ističe da bilo kakvo involviranje radnika u izradu stručnog mišljenja, pa i slanje predložaka zdravstvenim radnicima utječe na gubitak povjerenja, jer bi tuženik morao biti siguran da su stručna mišljenja zdravstvenih djelatnika u potpunosti isključivo rad samih zdravstvenih djelatnika. I sam svjedok JF u svom iskazu navodi, cit. " tužitelj mi je naveo da bi trebalo taj dio dopisati, pa je i on nešto dopisao što je poslao HZZO i to proslijedio meni..." a u svom iskazu i potvrđuje da mu je tužitelj posao nekoliko mailova.

21. Tuženikova šteta ne mora biti izravna, materijalna već i nematerijalna, jer se pojavljuje sumnja u ispravnost danih mišljenja, odnosno analiza lijekova te postoji mogućnost da se takvi lijekovi onda propisuju pacijentima koji nemaju odgovarajuću anamnezu. Tužitelj bio na menadžerskom položaju u hijerarhiji tuženika da je uslijed svega toga nastao gubitka povjerenja između tuženika zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć, tim više što su se na tužitelja primjenjivala "dodatna odgovornost da djeluje kao pozitivan uzor u svakom pogledu te da pomogne radnicima pregledati, razumjeti i primijeniti Kodeks poslovnog ponašanja", odnosno da osigura da se interna pravila tuženika poštuju u praksi

22. Odredba čl. 48. Pravilnika o radu tuženika propisuje sljedeće: „Radnici su odgovorni za postupanje u skladu s mjerodavnim zakonima i propisima te internim pravilima (uključujući ovaj dokument), procedurama i etičkim standardima Poslodavca, uključujući ali ne ograničavajući se na Kredo društva, Kodeks poslovnog ponašanja u društvu (Code of Business Conduct), pravila HCBI (Health Care Business Integrity), sve standarde operativnih postupaka društva (Standard Operating Procedures – 'SOP')“. Nadalje, čl. 49. predmetnog Pravilnika o radu „ponašanje suprotno pravilima ili nepoštivanje pravila te procedura vezanih uz sukladnost s pravilima Poslovnog integriteta zdravstvene zaštite (HCBI) i Kodeksa poslovnog ponašanja, koja su u skladu s HCBI vodičem definirana kao ozbiljne povrede radnih obveza“ izričito prepoznaje kao tešku povredu radnih obveza.

22.2. Kod tuženika su bili na snazi i slijedeći interni akti: Kodeks poslovnog ponašanja, Standardni operativni postupci o obrazovnim potporama i zahtjevima trećih osoba za podršku pri edukacijskim aktivnostima (SOP 303), Smjernica o etičnoj prodaji i marketingu, Smjernica o antikorupciji te Smjernica o socijalnim medijima.

23. Smjernica o socijalnim medijima od 7.6.2019.g. navodi slijedeće: Društveni mediji su izvrstan način dijeljenja i pokazivanja ponosa na posao koji radimo te imamo puno uzbudljivih područja za proslaviti. Platforme za instant messaging također su postale dio naše svakodnevnice i mogu pružiti učinkovit način održavanja kontakta s kolegama i klijentima. Ipak od ključne je važnosti bili pažljiv prilikom objave, lajkanja, dijeljenja ili komentiranja sadržaja koji se odnosi na našu industriju, naše društvo, naše proizvode ili naše terapije - uključujući i kada koristite osobne profile ili instant messaging. Platforme za instant messaging (trenutačnu razmjenu poruke). Određeni kanali i platforme (primjeri su navedeni ispod) nisu odobreni i ne bi se trebali koristiti za aktivnosti vezane uz poslovanje društva J&J (osim ako je dobiveno prethodno odobrenje za marketinške potrebe). WhatsApp, WeChat, Alibaba i Badiu. U našem je Credu istaknuta naša odgovornost za zaštitu onih koje opslužujemo i s kojima poslujemo. Korištenje neodobrenih aplikacija u poslovne svrhe može dovesti u pitanje to povjerenje. Ako neku od tih aplikacija koristiti jer vaši poslovni kontakti isto to čine, obavijestite ih o našoj obvezi da štitimo njihove podatke i da pronađeno, sukladno poslovno adekvatno alternativno rješenje. Znamo da to može predstavljati izazov i istražujemo održiva i odobrena rješenja koja će nam pružiti slično korisničko iskustvo kao i te aplikacije.

24. Tužitelj navodi da Whatsapp ili Viber aplikacije nisu aplikacija koje je izričito bilo zabranjeno imati na službenom mobitelju te kako nikada nije tim platformama komunikacije dijelio službe, poslovne ili povjerljive podatke zbog kojih bi prekršio pravila poslodavca. Opće poznato je da je članstvo vidljivo u aplikaciji na mobitelu/računalu te da je, ako se već nema želje i volje biti u grupi, vrlo je jednostavno izaći iz te grupe, a moguće i po potrebi i blokirati određeni brojevi. Neovisno da li je tužitelj u takvim komunikacijama sudjelovao ili nije, pravilno upućuje tuženik da je tužitelj te komunikacije bila svjestan i da navedeno nikada nije prijavio u skladu s procedurom propisanom Kodeksom poslovnog ponašanja, pa s obzirom na hijerarhijsku razinu tužitelja, može se opravdano smatrati da je tuženik izgubio povjerenje u rad tužitelja, kao jednog od rukovodećih članova tima. Neosnovan je navod tužitelja kako platforma/aplikacija Viber nije navedena u Smjernicama o socijalnim medijima, jer nema razlike npr. između aplikacije/platforme Viber i WhatsApp te pravilno tuženik upućuje da lista nije taksativna, postoje mnogobrojne slične aplikacije/platforme i nije logično očekivati da tuženik pojedinačno nabraja apsolutno sve aplikacije jer je nedvosmisleno dano do znanja da lista uključuje sve neodobrene platforme/aplikacije

25. Slijedom svega gore iznijetog, ovaj sud prihvaća tvrdnje tuženika, tim više što je tužitelj bio na menadžerskom položaju u hijerarhiji tuženika da je uslijed svega toga nastao gubitka povjerenja između tuženika, zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć. Sud je sudski raskid odredio sa danom 5. svibnja 2022.g., jer proizlazi iz samog iskaza tužitelja kako se kod drugog poslodavca zaposlio dana 6. svibnja 2022

26. Tužitelj se 6. svibnja 2022.g. zaposlio kod novog poslodavca, a bruto plaća tužitelja, neposredno prije donošenja odluke o izvanrednog otkazu iznosila je 41.258,01 kn, odnosno prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450 iznos mjesečne plaće je 5.475,88 euro. Tužitelj nije naveo koje bi imao obveze uzdržavanja, a kod tuženika je radio od 2011.g. Uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, ovaj sud smatra da tužitelju pripada naknada štete u iznosu od 5 prosječnih mjesečnih plaća pa je, primjenjujući fiksni tečaj konverzije 7,53450 dosuđen po tom osnovu iznos od 27.379,40 eura, sa zateznim kamatama od presuđenja po stopi preciznije navedenoj u izreci.

27. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154.st.4. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 -Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH,123/08, 57/11, 25/13, 89/14,- Odluka USRH, 70/19, 80/22, 155/23 - dalje ZPP), a tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku u skladu s vrijednosti predmeta spora i važećom odvjetničkom tarifom. Pri tome valja istaći da se prema tbr. 48.toč.4. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, za postupke iz Tbr. 7. toč. 2. primjenjuje se Tarifa koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, bez obzira kada je postupak okončan, dakle 200 bodova (265,45 euro) i PDV 66,36 euro, ukupno 331,81 euro. Tužiteljici je stoga za prvi prvostupanjski postupak priznat navedeni trošak jednokratne nagrada po tbr. 7/2 OT i tbr. 52.st.3 OT 200 bodova (265,45 euro) i PDV 66,36 euro, ukupno 331,81 euro. Tužitelj je tada uspio u postupku sa utvrđenjem nedopuštenosti otkaza i zato mu pripada pravo na nagradu po tbr. 7/2 OT. Iako je tuženik uspio sa sudskim raskidom ugovora o radu, to po mišljenju ovog suda ne znači da mu pripada naknada troška postupka od druge strane, jer je osnova spora utvrđenje nedopuštenosti otkaza ugovora o radu. No u ponovljenom prvostupanjskom postupku nema osnova za priznavanje troška tužiteljici, već tuženiku, s obzirom da je isti uspio sa zahtjevom za sudski raskid ugovora o radu (i posljedično tome odbijen je zahtjev tužiteljice za povratak na rad). Stoga je za ponovljeni prvostupanjski postupak tuženiku priznat trošak jednokratne nagrade po tbr. 7/2 u svezi s tbr. 48/4 OT 200 bodova 265,45 euro i PDV 66,36 euro, ukupno 331,81 euro. S preostalim dijelom zahtjeva za naknadom troška, stranke su odbijene kao neosnovanim.

28. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 12. kolovoza 2025.

Sudac

Kristina Trtanj Vukoja

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda županijskom sudu pisanim podneskom.

DNA:

1. ŽF, [adresa]. Odvojak 8, [adresa] Zagreb zastupanog po punomoćniku GF

2. JOHNSON & JOHNSON S.E. društvo s ograničenom odgovorošću za trgovinu,

[adresa] Zagreb zastupanog po punomoćniku BF