Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-411/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda, Milki Vraneš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja- protutuženika GF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Trpimir Jonjić, odvjetnik iz Zagreba, protiv 1. tuženika- protutužitelja GIK grupa d.o.o., Zagreb, I. Pile br. 1, OIB:91287854085 i 2. tuženika LF, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Filip Banović, odvjetnik iz Zagreba, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbama tužitelja-protutuženika i 1. tuženika-protutužitelja, te 2. tuženika, izjavljenim protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-125/2022-37 od 30. travnja 2025., 12. kolovoza 2025.

r i j e š i o j e:

I. Odbijaju se žalbe tužitelja-protutuženika i 1. tuženika-protutužitelja i 2. tuženika-protutužitelja kao neosnovane, potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-125/2022-37 od 30. travnja 2025.

II. Odbijaju se zahtjevi tužitelja-protutuženika i 1. tuženika-protutužitelja i 2. tuženika-protutužitelja sa zahtjevom za naknadu žalbenog troška, kao neosnovanim.

III. Odbija se zahtjev tužitelja-prototuženika za naknadu troška odgovora na žalbu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

" I. Utvrđuje se da su I-tuženik-protutužitelj GIK grupa d.o.o., Zagreb, I. Pile br. 1, OIB:91287854085 i II-tuženik LF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetali tužitelja GF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u njegovu posljednjemu mirnom i nesmetanom posjedu nekretnine zk.č. br. 2022, kuća u [adresa] i dvor površine 42 čhv, 152 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tako što su dana 19. listopada 2021.:

- srušili drvenu ogradu od paleta s metalnim stupovima prožetu ukrasnim biljem visine 1,2 m koja se nalazila s jugozapadne strane opisane tužiteljeve nekretnine prema nekretnini I-tuženika-protutužitelja zk.č.br. 2020, dvorište I. Pile, površine 519 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- uništili ukrasno raslinje u južnom dijelu dvorišta opisane tužiteljeve nekretnine;

- u tužiteljevu dvorištu na opisanoj nekretnini odrezali betonsku dvorišnu površinu u širini od oko 47 centimetara, a uzdužno u dužini od 8 metara.

II. Nalaže se I-tuženiku-protutužitelju i II-tuženiku solidarno uspostaviti ranije posjedovno stanje kakvo je bilo u trenutku smetanja tako što će u roku od 8 dana o svom trošku postaviti drvenu ogradu od paleta u prvobitnom obliku i dimenzijama na isto mjesto, zasaditi istovjetno ukrasno bilje na južni dio tužiteljeve nekretnine i sanirati betonsku površinu u skladu s pravilima građevinske struke i u prijašnjim gabaritima te im se zabranjuje svako daljnje ovakvo ili slično smetanje posjeda tužiteljaprotutuženika.

III. Nalaže se I-tuženiku-protutužitelju i II-tuženiku da u roku od 8 dana solidarno naknade tužitelj-protutuženiku trošak ovog postupka u iznosu od 1.557,08 EUR uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od dana 30. travnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

IV. Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužitelj-protutuženik GF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao tuženika-protutužitelja GIK GRUPA d.o.o., Pile I. 1, Zagreb, OIB: 91287854085, na način da je sagradio garažu površine 5,30 m x 2,97 na dijelu kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] upisane kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, zk. ul. br. [broj ZK uloška], opisano kao Dvorište I Pile površine 519 m2,vlasništvo tuženika-protutužitelja 1/1 i to na način da je garažu koja je sagrađena na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], opisano kao Kuća [adresa]. i dvor površine 42 čhv odnosno 152 m2, upisano kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, zk. ul. br. [broj ZK uloška], vlasništvo tuženika 1/1, te koja garaža kao takva nije upisana u nadležne zemljišne knjige, a ima površinu 5,30 m x 2,97 m, u svojim jugozapadnim dijelom garaža, do dubine od 42 cm, ulazi u kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tuženika-protutužitelja pa je samim time tužitelj- protutuženik, oduzeo pravo posjeda tuženikuprotutužitelju na dijelu kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a što je tuženik-protutužitelj GIK GRUPA d.o.o., Pile I. 1, Zagreb, OIB: 91287854085 saznao dana 15.11.2021. godine.

2. Nalaže se tužitelju-protuženiku GF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 8 dana od donošenja ovog rješenja uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da na svoj trošak ukloni jugozapadni dio garaže (koja ima površinu 5,30 m x 2,97 m) do dubine 42 cm, a koji se nalazi na dijelu kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] upisane kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, zk. ul. br. [broj ZK uloška], opisano kao Dvorište I Pile površine 519 m2, vlasništvo tuženika-protutužitelja GIK GRUPA d.o.o., Pile I. 1, Zagreb, OIB: 91287854085 1/1.

3. Zabranjuje se tužitelju-protutuženiku GF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] svako takvo ili slično smetanje ubuduće.

4. Nalaže se tužitelju-protutuženiku GF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženiku-protužitelju GIK GRUPA d.o.o., Pile I. 1, Zagreb, OIB: 91287854085, u roku od 8 dana naknadi sve troškove prouzročene ovim postupkom."

2. Protiv navedenog rješenja u pravovremenom roku žale tužitelj-protutuženik (dalje: tužitelj), te 1. tuženik-protutužitelj i 2. tuženik-protutužitelj (dalje: tuženici).

2.1. Tužitelj se žali protiv rješenja o trošku sadržanog pod točkom III. izreke pobijajući rješenje iz svih zakonom propisanih razloga, te predlaže da se isto preinači na način da se tužitelju dosudi cjelokupni trošak u skladu s troškovnikom predanim u spis 20. ožujka 2025, uvećane za troškove žalbenog postupka u iznosu od 303,09 eura, uvećano za zakonske zatezne kamate.

2.2. Tuženici se žale protiv pobijanog rješenja u cijelosti zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Smatraju da je cijelo rješenje nezakonito te predlažu da se isto ukine i odbaci tužbeni zahtjev, te usvoji protutužbeni zahtjev, odnosno podredno da se tužbeni zahtjev preinači u njihovu korist na način da se odbije u cijelosti, te da im se dosude troškovi postupka kao i žalbeni trošak u ukupnom iznosu od 275,00 eura i trošak sudske pristojbe u iznosu od 60,00 eura.

3. Na žalbu tuženika odgovorio je tužitelj koji u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode tuženika, te predlaže da drugostupanjski sud odbije žalbu kao neosnovanu i postupi kako je zatraženo tužiteljevom žalbom. Potražuje trošak sastava odgovora na tužbu u ukupnom iznosu od 276,55 eura.

4. Žalbe nisu osnovane.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/0, 96/0, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP-a), a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, u vezi s čl. 381. ZPP-a.

6. Nije počinjena mi bitna povreda odredaba ZPP-a iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju sadržajem žalbi ukazuju tužitelj i tuženici, budući pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Razlozi dani o odlučnim činjenicama su jasni i razumljivi, te neproturječni, odnosno imaju uporište u dokazima provedenim u postupku, te se rješenje povodom žalbe tužitelja i tuženika može ispitati.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja-protutuženika za utvrđenjem smetanja posjeda nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], kuća u [adresa] i dvor, površine 42 čhv, 152 m2 u njegovom vlasništvu koje su smetanje dana 19. listopada 2021. počinili 1. tuženik-protutužitelj kao vlasnik susjedne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], dvorište I. Pile, površine 519, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i IItuženik kao vlasnik i odgovorna osoba 1. tuženika-protutužitelja, na način da su srušili drvenu ogradu od paleta s metalnim stupovima prožetu u krasnim biljem, uništili ukrasno raslinje u južnom dijelu opisane tužiteljeve nekretnine i odrezali dio betonskog dvorišta uslijed kojeg je rezanja došlo do pucanja, loma i razdvajanja ostalog dijela betonske površine u dužini od 6 m paralelno s linijom rezanja.

8. Predmet protutužbenog zahtjeva utvrđenje da je tužitelj-protutuženik GF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao tuženika- protutužitelja GIK GRUPA d.o.o., Pile I. 1, Zagreb, OIB: 91287854085, na način da je sagradio garažu površine 5,30 m x 2,97 na dijelu kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] upisane kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, zk. ul. br. [broj ZK uloška], opisano kao Dvorište I Pile površine 519 m2,vlasništvo tuženika-protutužitelja 1/1 i to na način da je garažu koja je sagrađena na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], opisano kao Kuća [adresa]. i dvor površine 42 čhv odnosno 152 m2, upisano kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, zk. ul. br. [broj ZK uloška], vlasništvo tuženika 1/1, te koja garaža kao takva nije upisana u nadležne zemljišne knjige, a ima površinu 5,30 m x 2,97 m, u svojim jugozapadnim dijelom garaža, do dubine od 42 cm, ulazi u kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tuženika-protutužitelja pa je samim time tužitelj-protutuženik, oduzeo pravo posjeda tuženiku-protutužitelju na dijelu kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a što je tuženik-protutužitelj GIK GRUPA d.o.o., Pile I. 1, Zagreb, OIB: 91287854085 saznao dana 15.11.2021. godine.

9. U postupku su utvrđene sljedeće činjenice:

- da nije sporno da su tužitelj i 1. tuženik vlasnici naprijed opisanih nekretnina niti da je 2. tuženik vlasnik i odgovorna osoba 1. tuženika,

- da nije sporno da je 1. tuženik 19. listopada 2021., u sklopu radova uređenja svog dvorišta, uklonio palete i bilje te presjekao betonski plato,

- da nije sporno da je 1. tuženik presjekao betonski plato,

- da je sporno može li 2. tuženik biti pasivno legitimiran,

- da iz iskaza 2. tuženika javno proizlazi da je upoznat sa svim detaljima predmetnog spora i da su njegova nastojanja kao jedinog osnivača i direktora 1. tuženika koji zastupa društvo pojedinačno i samostalno dugi niz godina usmjerena na rješavanje vlasničkopravnih odnosa sa tužiteljem, slijedom čega je istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije 2. tuženika u cijelosti neosnovan jer pasivno legitimiran može biti i nalogodavac, ona j u čijem je interesu smetanje počinjeno, a što u konkretnom slučaju 2. tuženik jest,

- da je sporno na čijoj su se nekretnini te palete sa biljem nalazile te je li 1. tuženikovo uklanjanje istih dopuštena samopomoć kojoj je pribjegao strahujući da se u paletama kote štakori, miševi i druge štetočine koje mogu širiti razne boleštine pa je njihovo uklanjanje bilo potrebno kako bi se svi korisnici dvorišta od toga zaštitili,

- da je sporno je da li isti presjekao po međi, te je li rezanjem betona oštetio i ostale dijelove betonske površine na način da je došlo do lomova, pucanja i razdvajanja istog,

- da je sporno kada je i u kojim gabaritima izgrađena garaža na nekretnini tužitelja, odnosno je li postojeća garaža iste površine kao garaža (zgrada) koja je postojala na predmetnoj nekretnini tužitelja u vrijeme kada ju je isti kupio u ovršnom postupku koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem Ovr-1243/2005 (rješenje o dosudi doneseno je dana 31. svibnja 2007., zaključak o predaji dana 22. listopada 2007., dok je nekretnina predana tužitelju u posjed dana 17. ožujka 2008.),

- da je sporno ulazi li ta garaža u nekom svom dijelu u nekretninu u vlasništvu tužitelja, te ako ulazi, kada je 1. tuženik za to saznao,

- da prvostupanjski sud nije kao dokaz prihvatio nalaz i mišljenje građevinskog vještaka Zlatibora Rankovića jer se tužitelj tome protivi i jer je isti izrađen za potrebe, po narudžbi i za račun tuženika pa se vjerodostojnost takvih utvrđenja u ovom postupku ne može preispitati,

- da iz iskaza svjedoka OF proizlazi da je isti prijatelj tužitelja, te da je često je bio kod njega kada je uređivao kuću, garažu, postavljao ogradu u čemu mu je pomagao. Da je tužitelj u posjedu svoje nekretnine od 2008. ili 2009. godine. Da nije proširivao gabarite niti radio kakve preinake. Garaža je zidana, sa vratima, u njoj ima mjesta za jedan auto, misli da tužitelj nikada i nije parkirao auto nego u njoj odlaže stvari. Godine 2008. ili 2009, nakon što su složili garažu (krovište je puštalo i trebalo ga je promijeniti, su krenuli mijenjati staru ogradu i postavljati novu. Stara ograda je bila drvena, složena kriš-kraš, dolje je bila žica. Osobno je vozio tu ogradu na otpad. Na njenom mjestu su skupa lagali novu ogradu od paleta. Svjedok se ne sjeća jesu li još što radili oko te ograde. Zna da su je stavili na isto mjesto na kojem je bila stara. Također zna da sam prije bez problema mogao ući sa kombijem na taj kolni ulaz, sada to ide teško, uže je, treba biti dobar vozač. Zadnji puta je tamo bio proljetos, ne zna kako sve izgleda danas.

- da iz iskaza svjedoka CF proizlazi da je susjed tužitelja i tuženika, te da mu je poznato da vode spor oko međe. Njegova kuća se nalazi iza kuće tužitelja, a preko parcele tuženika ima pravo služnosti puta. Zna da je problem nastao kada su iz GIK grupe došli mjeriti parcelu, misli da je tome bio prisutan sin LF. Oni su računali da je temelj kuće međa, a zapravo je međa pola metra pored kuće. To se vidi iz katastarskog plana, međutim oni su izvukli drugačiju liniju razgraničenja zbog čega su ušli u dio nekretnine tužitelja, komadić od 70cm. Međa je bila zarasla, raniji vlasnik je to bio i betonirao. LF je odrezao taj komadić betona. Uredio je parcelu na način da je postavio tlakavce, uredio parking, sporni dio je nedovršen. Bivši vlasnik je sporni dio međe samo betonirao, dok je susjed GF napravio neku ogradu od paleta, misli da je to napravio negdje 2015. Posadio je i puzavce koji su se penjali na te palete pa je izgledalo kao zelena ograda. Uglavnom je tu ogradu održavao urednom, nekad je i nije šišao, ali je ograda služila svrsi. GF je ogradu postavio na kraj betona koji je prijašnji vlasnik betonirao, misli da time nije mijenjao nikakve gabarite, kako je zatekao tako je i ogradio. Koliko se sjeća, prije postavljanja ograde od paleta je na tom betoniranom dijelu bilo postavljeno par stupića, između njih je bila provučena žica, to je bilo tako rijetko da se nije ni vidjelo da je nešto posebno ograđeno. Rub garaže je točno na međi, a što zna jer je i sebi radio parking i vodio je računa o toj međi. Tužitelj je garažu dovršio, točnije prije je garaža bila drvena pa ju je on dozidao. Misli da ju je napravio u nešto većim gabaritima no što je bila ranije. Zna da njegovu među, tj. među s GIK grupom od kojih počinju njegovih 3m puta nije dirao, ali je proširio garažu prema istoku, u svojoj parceli. Stavio je i nove valovite ploče pa sve izgleda krupnije jer ima i okapnicu. Svjedok misli da je ogradu od paleta tužitelj postavio odmah nekako iza uređenja garaže. Nije vidio tko je uklonio palete, vidio je samo da je odrezan komad betona. Ne zna može li tužitelj ući u svoju garažu, točnije vidio ga je kako osobno ulazi u garažu, nije ga vidio da u garažu parkira auto,

- da je svjedok BF direktor i vlasnik tvrtke koja se bavi armirano betonskim konstrukcijama, na to je mjesto došao nakon smrti pokojnog oca. Zna da je inženjer GIK grupa d.o.o. angažirao njihovu tvrtku, to je bilo u vrijeme kada ju je vodio pokojni otac, radi čišćenja nekog terena, bila je u pitanju neka parcela. Ne zna o kojoj je parceli riječ niti je sudjelovao u izvođenju tih poslova,

- da je 24. svibnja 2023. proveden očevid na licu mjesta [adresa] na kojem su uz sudsku komisiju prisustvovali tužitelj osobno uz svog punomoćnika, II-tuženik te punomoćnik 1. tuženika i 2. tuženika te sudski vještaci Željko Perić, ing. geod. i Ivica Matić, dipl. ing. aedif. Nakon pregleda sporne parcele i potrebnih mjerenja sudski vještaci su pristupili izradi nalaza i mišljenja. Geodetskom vještaku je rješenjem suda od dana 3. svibnja 2023. naloženo utvrditi da li nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], sveukupne površine 152m2, upisane u posjedovni list br. 1382, odnosno u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], odgovara nekretnini koju je tužitelj stekao u ovršnom postupku koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem Ovr-1243/2005. Građevinskom vještaku je naloženo utvrditi starost garaže, ograde i betonskog platoa na predmetnoj nekretnini – u [adresa],

- da nakon usmenog očitovanja vještaka stranke nisu imale daljnjih pitanja niti prigovora na njegov nalaz i mišljenje,

- da je prvostupanjski sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje geodetskog vještaka jer se, kako u pisanom nalazu i mišljenju, tako i svom usmenom očitovanju, vještak jasno očitovao da nekretnina koja je tužitelju dosuđena rješenjem o dosudi poslovni broj Ovr-1243/2005 od dana 31. svibnja 2007. i to nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi kuća u [adresa] i dvor, ukupne površine 42 čhv ili 152 m2 predstavlja predmetnu nekretninu,

- da je nakon uredovanja sudskih ovršitelja Općinskog građanskog suda u Zagrebu provedenog dana 17. ožujka 2008. radi ispražnjenja i predaje u posjed, ista tužitelju predana u posjed, slobodna od osoba i stvari što potvrđuje zapisnik poslovni broj Ovr-1243/2005 od dana 17. ožujka 2008.,

- da su opisanim utvrđenjima sudskog vještaka Željka Perića sukladni su i dijelovi iskaza svjedoka FF i VF koje sud prihvaća kao vjerodostojne, a kojima je poznato da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine od 2008. godine te da nije proširivao gabarite, a što ističe i sam tužitelj kada navodi da je sporna parcela danas u istoj površini i gabaritnima u kojima je bila kada ju je kupio u ovršnom postupku,

- da je svjedocima FF i VF je poznato da je tužitelj s jugozapadne strane svoje nekretnine, prema nekretnini k. č. br. [katastarska čestica]. dvorište I Pile, površine 519, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu 1. tuženika postavio ogradu od drvenih paleta ispunjenu zelenilom,

- da se svjedok VF, susjed tužitelj i 1. tuženika sjeća i da je bivši vlasnik sporni dio međe samo betonirao, dok je susjed GF napravio neku ogradu od paleta, misli da je to napravio negdje 2015. Posadio je i puzavce koji su se penjali na te palete pa je izgledalo kao zelena ograda. Uglavnom je tu ogradu održavao urednom, nekad je i nije šišao, ali je ograda služila svrsi. GF je ogradu postavio na kraj betona koji je prijašnji vlasnik betonirao, misli da time nije mijenjao nikakve gabarite, kako je zatekao tako je i ogradio,

- da je tužitelj naveo da sve do svibnja ili lipnja 2021. nitko nije imao prigovora na tako uređenu ogradu, a to priznaje i sam 2. tuženik kada navodi da mu ograda i nije sporna, samo traži da se poštuje međa,

- da je riječ je o zelenoj ogradi u odnosu na koju tuženi nisu dokazali da je bila zapuštena te da su se u njoj kotili štakori, miševi i druge štetočine, kao što nisu dokazali niti pretpostavke za primjenu instituta dopuštene samopomoći na koji se pozivaju, a koji, prema čl. 27 ZV-a, ovlaštenicima prava na zaštitu posjeda dopušta svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz članka 21. st. 3. tog Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć),

- da su tuženi neovlašteno srušili drvenu ogradu od paleta i uništili ukrasno raslinje koje je ogradu postavljenu uz rub betonskog platoa, a tako opisana ograda je vidljiva i iz fotografije koju sami tuženici dostavljaju uz odgovor na tužbu,

- da je radi utvrđivanja starosti spornog betonskog platoa na predmetnoj nekretnini tužitelja, kao i utvrđivanja starosti garaže površine 5,30 m x 2,97 sagrađene na dijelu k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] upisane kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, zk. ul. br. [broj ZK uloška], opisano kao Dvorište I. Pile površine 519 m2 određeno je provođenje građevinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku Ivici Matiću,

- da je vještak prisustvovao očevidu održanom 24. svibnja 2023. te je pregledao i garažu i betonski plato. Prema rubu platoa izjavio je da je isti rezan dijamantnim rezanjem i da kod takvog rezanja beton ne puca. U svom nalazu i mišljenju od 4. kolovoza 2023. dodaje da je starost predmetnog betonskog platoa odredio vizualnim pregledom, odnosno usporedbom najsličnijeg izgleda gornje plohe predmetnog platoa sa drugim sličnim betonskim plohama poznatog datuma izgradnje sa sličnim okolišnim uvjetima i uvjetima prometovanja po istoj. Kako na izgled gornje plohe betonskog platoa utječe jako mnog uvjeta, starost predmetnog betonskog platoa se procjenjuje u rasponu od 20 godina - 30 godina,

- da je u odnosu na garažu vještak na temelju provedenog očevida, pregledane dostavljene dokumentacije te uvida u podatke iz katastarskog operatera I internet preglednika, zaključuje da je objekt tlocrtno četverokut sa različitim vanjskim dimenzijama, duljinama (od 4,90-5,17m) i širinama (od 2,90-3,12m) sa jednostrešnim krovom ukupne visine 2,46m. Objekt je zidana prizemnica sa betonskim serklažima, sa drvenom konstrukcijom i pokrovom od profiliranog lima. U garaži je izveden betonski pod. Objekt je sagrađen od različitih materijala, lijevi zid je načinjen od glinene blok opeke, dok je desni zid izveden od porobetona (tzv. Ytong blokova). Drvena konstrukcija krovišta je načinjena od greda različite starosti. Za predmetni objekt je ishođeno rješenje o izvedenom stanju kojim je utvrđeno da je predmetna zgrada evidentirana na temelju aerofotogrametrijskog snimanja prije 21. lipnja 2011. Prema podacima sa google street view-a, snimaka od listopada 2011., vidljivo je pročelje sa ulaznim vratima dimenzija kao i na dan očevida. Kako je u digitalnom katastru vidljivo da je prijašnji objekt imao isto pročelje od 2,31m, vještak zaključuje da je na slikama od 10/2023 vidljivo postojeće pročelje jer su sama ulazna garažna vrata dimenzija 2,50m. Na temelju svih podataka, vještak da je zaključno mišljenje da je objekt – garaža izgrađen između 2010. i prve polovice 2011. godine, odnosno, da je garaža starosti od 12 godina do 13,5 godina. Prilikom očevida na predmetnoj parceli prema zapadnom susjedu (sporna strana) nije zatečena ograda, bili su samo vidljivi ostaci metalnih profila malog presjeka (20x20mm I fi 20mm) koji su prerezani u ravnini sa tlom. Zbog istog nije moguće dati procjenu starosti ograde,

- da tužitelj nije imao prigovora na nalaz i mišljenje građevinskog vještaka, s time da je predložio da li je uslijed učinjenog smetanja posjeda od strane oba tuženika došlo do pucanja, loma i razdvajanja ostalog dijela površine betonske ploče,

- da iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka proizlazi da je sporna garaža izgrađena između 2010. i prve polovice 2011., a što proizlazi i iz iskaza tužitelja koji pojašnjava da je ona izgrađena dijelom na mjestu bivše šupe koja se tamo nalazila kada je kupio nekretninu,

- da tužitelj u svom iskazu navodi da je produljio gabarite nove garaže u odnosu na staru za metar ili dva, dok je na zapadnoj strani ista postavljena po liniji koja je bila i zatečena,

- da je navedeno potvrdio i svjedok VF kojemu je poznato da je tužitelj garažu dovršio, odnosno točnije prije je bila drvena garaža pa ju je on dozidao, među prema GIG grupi nije dirao već je proširio garažu prema istoku na svojoj parceli,

- da iz rješenja o izvedenom stanju Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 26. travnja 2016. proizlazi da je tužitelj dana 26. lipnja 2013.č podnio zahtjev i ishodio rješenje o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu pomoćnu zgradu izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], [adresa] i to garažu, završena, koja se sastoji od jedne etaže, visine 2,40 m, vanjske veličine 5,30 x 2,97 m, sa jednostrešnim krovištem,

- da sud nije prihvatio tvrdnju 2. tuženika da je tužitelj izmanipulirao institucije tvrdeći da je napravio garažu na svom dijelu, a što nije točno i da je u ljeto 2021., nekoliko godina nakon što je tužitelj na mjestu stare šupe sagradio garažu,

- da je tužitelj u podnesku od 17. srpnja 2024. u pogledu dijela zahtjeva koji se odnosi na zahtjev oko „pucanja, loma i razdvajanja ostalog dijela betonske površine u dužini od oko 6 metara paralelno s linijom rezanja“, kao i širine platoa koju su tuženici odrezali, tužitelj specificira tužbeni zahtjev te predlaže da sud utvrdi da su tuženici zasmetali tužitelja u njegovu posljednjemu mirnom i nesmetanom posjedu nekretnine zemljišnoknjižnih podataka: k. č. br. [katastarska čestica], kuća u [adresa] i dvor površine 42 čhv, 152 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja se nalazi u [adresa], tako što su 19. 10. 2021. srušili drvenu ogradu od paleta s metalnim stupovima prožetu ukrasnim biljem visine 1,2 m koja se nalazila s jugozapadne strane opisane tužiteljeve nekretnine prema 1. tuženikovoj nekretnini zk.č.br. 2020, dvorište I Pile, površine 519 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], uništili ukrasno raslinje u južnom dijelu dvorišta opisane tužiteljeve nekretnine, u tužiteljevu dvorištu na opisanoj nekretnini odrezali betonsku dvorišnu površinu u širini od oko 47 (četrdeset i sedam) centimetara, a uzdužno u dužini od 8 metara, pa se tuženicima solidarno nalaže uspostaviti ranije posjedovno stanje kakvo je bilo u trenutku smetanja tako što će u roku od 8 dana o svom trošku: postaviti spomenutu ogradu u prvobitnom obliku i dimenzijama na isto mjesto, zasaditi istovjetno ukrasno bilje na južni dio tužiteljeve nekretnine i sanirati spomenutu betonsku površinu u skladu s pravilima građevinske struke i u prijašnjim gabaritima, te im se zabranjuje svako daljnje ovakvo ili slično smetanje tužiteljeva posjeda, sve uz solidarnu naknadu troška ovog postupka uvećano za zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate.

10. Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja pozivom na odredbe članka 10. stavak 1., članka 21. stavak 1. i stavak 2., članka 22. stavak 1. i stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV) prvostupanjski sud pravilno utvrđuje i zaključuje:

- da su 1. tuženik i 2. tuženik kao odgovoran osoba 1. tuženika po čijem su nalogu djelatnici 1. tuženika i tvrtke Mar dar d.o.o. vršili radove čišćenja parcele u vlasništvu 1. tuženika 19. listopada 2021. i smetali tužitelja u njegovom mirnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine u [adresa] i dvor upisane u zk.č. br. 2022, kuća u [adresa] i dvor površine 42 čhv, 152 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji je posjed, u jednakim gabaritima, tužitelj vršio od dana kada mu je ista predana u posjed, tj. od 17. ožujka 2008. pa sve do učinjenog smetanja koje 1. tuženik i 2. tuženik niti ne osporavaju,

- da iz iskaza 2. tuženika proizlazi želja i namjera da se urede međususjedski odnosi na način da se jasno definira i poštuje međa između nekretnine tužitelja i 1. tuženika, no navedeno ne opravdava svojevoljno uklanjanje sporne ograde, uništavanje raslinja i rezanje betonskog platoa na dijelovima nekretnine za koje je u ovom postupku sa sigurnošću utvrđeno da su dulje od 10 godina u mirnom i nesmetanom posjedu tužitelja,

- da tužitelj osnovano traži da se utvrdi čin smetanja, uspostavi prijašnje posjedovno stanje i ubuduće zabrani svako takvo ili slično smetanje posjeda, sve kako je opisano u točci I. izreke prvostupanjskog rješenja budući se u ovome postupku zbog smetanja posjeda zaštita pruža upravo radi održavanja kontinuiteta postojećeg posjedovnog stanja prema odredbi članka 22. ZV-a, bez obzira na pravo na posjed i pravni temelj posjedovanja,

- da je protutužbeni zahtjev 1. tuženika neosnovan u cijelosti budući je geodetski vještak sa sigurnošću utvrdio da nekretnina koja je tužitelju dosuđena rješenjem o dosudi poslovni broj Ovr-1243/2005 od dana 31. svibnja 2007. i to nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi kuća u [adresa] i dvor, ukupne površine 42 čhv ili 152 m2 predstavlja predmetnu nekretninu u posjedu tužitelja,

- da je građevinski vještak utvrdio da je sporna garaža izgrađena između 2010. i prve polovice 2011. godine, a ista je i legalizirana rješenjem o izvedenom stanju od dana 26. travnja 2016. 1. tuženik nije ponudio pojašnjenje tvrdnje da je tek 15. studenoga 2021. saznao da je tužitelj napravio spornu garažu i na njegovom dijelu k. č. br. [katastarska čestica]., k. o. [katastarska općina], dvorište površine 519 m2 pa sud takvu tvrdnju ocjenjuje neistinitom, iskonstruiranom za potrebe ovog postupka, a i iz iskaza 2. tuženika proizlazi da je za sve navedeno znao i ranije, a barem od ljeta 2021.,

- da je protutužbeni zahtjev od dana 7. prosinca 2021. podnesen i izvan roka propisanog člankom 221. stavak 3 ZV-a, slijedom čega je protutužbeni zahtjev odbijen u cijelosti.

11. Ovako utvrđeno činjenično stanje, pravne zaključke i primjenu materijalnog prava od strane suda prvog stupnja u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, budući je isto u cijelosti utemeljeno na rezultatima provedenog dokaznog postupka i pravilnoj ocjeni svih u postupku provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8. ZPP- a, a koju ocjenu tuženici neosnovano osporavaju, preocjenjujući u postupku provedene dokaze u svom subjektivnom smislu, nasuprot pravilnoj ocjeni danoj od strane prvostupanjskog suda.

12. Osim toga, sud prvog stupnja je za naprijed rečena činjenična utvrđenja i svoja pravna stajališta dao uvjerljive i logične zaključke koje prihvaća i ovaj sud, s time da tuženici svojim žalbenim navodima nisu doveo u sumnju naprijed opisana činjenična utvrđenja suda prvog stupnja, kao i njegova stajališta.

13. Naime, prema odredbi članka 21. ZV-a, propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, imao pravo na zaštitu posjeda (stavak 1.), a pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja (stavak 3.).

14. Odredbom članka 22. ZV-a, propisano je da je posjednik kome je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu, s time da se pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

15. Polazeći od naprijed navedenog, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo, suprotno svim žalbenim navodima tuženih kada je usvojio zahtjev tužitelja za pružanjem posjedovne zaštite u odnosu na tužene, jer su tijekom dokaznog postupka tužitelji dokazali da su ih tuženi smetali u njihovom mirnom posjedu.

16. Naime, u parnici za smetanje posjeda, pasivno je legitimiran počinitelj smetanja, njegov nalogodavac, kao i onaj u čijem interesu je počinjeno smetanje ako se od toga nije ogradio, a što tuženi tijekom postupka nesporno nisu učinili.

17. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, prema ocijeni ovog drugostupanjskog suda suprotno svim žalbenim navodima tuženih sud prvog stupnja potpuno je i pravilno utvrdio činjenično stanje i na takvo utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravno.

18. Naime, tijekom prvostupanjskog postupka prvostupanjski sud je raspravio sva sporna pitanja među strankama, te sve prigovore tuženih otklonio na adekvatan način o čemu je dao jasne i određene razloge u obrazloženju pobijanog rješenja, koje kao takve prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, dok tuženi u svojim žalbenim navodima u bitnom preocjenjuje pravilno ocjenjene dokaze dane po prvostupanjskom sudu u subjektivnom smislu, suprotno pravilnoj ocjeni od strane prvostupanjskog suda, budući se iz provedenog dokaznog postupka sa sigurnošću može utvrditi da su upravo tuženi ti koje su smetali tužitelja u njegovom posljednjem i mirnom posjedu nekretnine.

19. Slijedom navedenog, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je tužitelj dokazao da je bio u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine u vrijeme smetanja posjeda i da su tuženi počinili čin smetanja na predmetnoj nekretnini, a što između ostalog potvrđuju brojni dokazi provedeni tijekom prvostupanjskog postupka, kako iskazi saslušanih svjedoka tako i vještački nalazi i mišljenja stalnih sudskog vještaka Željka Perić, ing. Geodezije i Ivice Matić, dipl. ing. aedif. pa je prema tome suprotno svim žalbenim navodima tuženih prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo iz odredbe članka 10. stavak 1., članka 21. stavak 1. i stavak 2., članka 22. stavak 1. i stavak 2. ZV-a kada je prihvatio kao osnovan tužbeni zahtjev tužitelja, a odbio kao neosnovan protutužbeni zahtjev tuženika o čemu je također dao jasne, određene i dostatne razloge koje u cijelosti kao takve prihvaća i ovaj sud, a tuženici se upućuju na iste da se ovdje nepotrebno ne ponavljaju.

20. Pravilna je i odluka o parničnom trošku kako po osnovi tako i po visini, pravilno je obrazložena i utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. i 155. stavak 1. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), pa je neosnovano osporavaju kako tužitelj tako i tuženici.

21. Slijedom navedenog proizlazi da žalbeni navodi tuženih, ničim nisu doveli u pitanje pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja, a žalbeni navodi tužitelja nisu doveli u pitanje pravilnost i pravnu utemeljenost odluke o parničnom trošku, pa je valjalo pozivom na odredbu članka 380. točka 2. ZPP-a žalbe tuženih i tužitelja u odnosu na trošak odbiti kao neosnovane, a prvostupanjsko rješenje potvrditi u cijelosti.

U Gospiću, 12. kolovoza 2025.

Sutkinja:

Milka Vraneš