REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1

Poslovni broj: Kž-298/2025-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Paljevec kao predsjednice vijeća te Ivane Dubravke Kovačević i Kornelije Kallay Blažeković kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Mirne Mrčela kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ĐS zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 3. u vezi sa stavkom 2. i drugih Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015. – ispravak, 101/2017., 118/2018., 126/2019., 84/2021., 114/2022., 114/2023. i 36/2024. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog ĐS, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Kov-236/2025. od 1. kolovoza 2025. o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 12. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalba okrivljenog ĐS odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu, nakon podignute optužnice, na temelju članka 131. stavka 1. i članka 127. stavkom 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 80/2022, 36/2024 – dalje: ZKP/08) produljen je istražni zatvor okrivljenom ĐS zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11. i kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11. iz zakonske osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Pod točkom II. izreke je određeno da se okrivljeniku uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od njegovog uhićenja 5. srpnja 2025. pa nadalje.

2. Žalbu je podnio okrivljenik osobno, bez navođenja žalbenih osnova, i po branitelju, odvjetniku Matiji Bartolu, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog stanja povrede prava na obranu i „neutemeljenosti razloga za određivanje istražnog zatvora“. Predložio je da se žalba usvoji, ukine rješenje, okrivljenika pusti na slobodu i eventualno odredi odgovarajuća mjera opreza iz članka 98. ZKP/08. S obzirom na to da se žalbe međusobno nadopunjuju bit će razmatrane kao jedna žalba.

3. Spis je na temelju članka 474. stavka 1. u svezi s člankom 495. ZKP/08. dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.

4. Žalba okrivljenog ĐS nije osnovana.

5. Okrivljenik žalbu podnosi zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka ali ne navodi koja bi povreda bila ostvarena, no sadržajno se radi o bitnoj povredi iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 jer žalitelj smatra da su izostali razlozi zbog čega se svrha koja se želi postići istražnim zatvorom ne može ostvariti blažim mjerama.

5.1. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio postojanje razloga za primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenika iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Za svoju odluku sud je dao jasne, određene i dostatne razloge kako u odnosu na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke, tako i u odnosu na postojanje posebne pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora, a jednako tako i razloge zbog kojih nalazi da je jedino mjera istražnog zatvora prikladna ostvariti svrhu zbog koje je istražni zatvor protiv okrivljenika primijenjen i neprikladnosti zamjene blažim mjerama. Te razloge u cijelosti prihvaća i drugostupanjski sud, pa nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.

6. Također, protivno navodima obrane, postoje one posebne okolnosti koje upućuju na realnu i razumno predvidivu opasnost od ponavljanja djela. Naime, način i okolnosti počinjenja kaznenih djela za koje je okrivljenik osnovano sumnjiv da ih je počinio su takve da upućuju na izrazitu upornost i kriminalnu volju okrivljenika s obzirom da je okrivljenik osnovano sumnjiv da je u razdoblju od gotovo deset godina bio psihički nasilan prema svom ocu, učestalo ga vrijeđajući, a da bi njegovo ponašanje kulminirao 4. srpnja 2025. kada je u alkoholiziranom stanju bacio oca na pod, a kad je otac pobjegao došao je za njim, govorio mu da će ga ubiti, stolicom zamahnuo prema ocu, uzeo noževe i vilice i opet govorio ocu da će ga ubiti. Osim toga, imalo se u vidu da je okrivljenik osnovano sumnjiv da je kazneno djelo počinio pod utjecajem alkohola, koji prema vlastitim izjavama često konzumira, a vještak psihijatar je ujedno kod okrivljenika utvrdio ovisnost o alkoholu i ostalim psihoaktivnim tvarima, emocionalno nestabilni poremećaj osobnosti, koji dovodi do emocionalne labilnosti i impulzivnosti te je okrivljenik tempore criminis bio u stanju snažne afektivne tenzije uslijed kojih su njegove sposobnosti da shvati značenje svog postupanja i vlada svojom voljom bile bitno smanjene. Također, utvrđeno je da okrivljenik ima dijagnosticiran poremećaj ličnosti za što mu je propisana terapija koju je sam prekinuo uzimati. Sve navedene okolnosti u svojoj ukupnosti i međusobnoj povezanosti upućuju na zaključak o postojanju opasnosti iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08., pa nije u pravu žalitelj kada tvrdi da tvrdi da ne postoji opasnost od ponavljanja djela. Uzimajući u obzir sve navedene okolnosti, žalbeni navodi iz okrivljenikove žalbe, koju je podnio osobno, da bi mogao živjeti na drugoj adresi kako bi spriječio konzumaciju alkohola i ponavljanje djela, ne predstavljaju okolnost koja bi dovela u pitanje ispravnost zaključka prvostupanjskog suda.

7. U odnosu na navode žalitelja da bi se u konkretnom slučaju svrha istražnog zatvora mogla ostvariti i mjerama opreza, prvostupanjski sud je ispitao mogućnost zamjene istražnog zatvora blažim mjerama te je, imajući u vidu sve okolnosti, i po ocjeni ovog suda, pravilno utvrdio da se u konkretnom slučaju svrha koja se želi postići istražnim zatvorom ne može ostvariti zamjenom istražnog zatvora nekom od blažih mjera predviđenih odredbama ZKP/08., a kako to žalitelj neosnovano predlaže u žalbi. Prvostupanjski sud je za navedeno dao valjane i konkretne razloge, slijedom čega je neosnovan žalbeni navod da bi došlo do povrede načela razmjernosti iz članka 4. ZKP/08. Naime, prvostupanjski sud je imao u vidu odredbu članka 95. ZKP/08. kojom je propisano da sud mora paziti da se ne odredi teža mjera ukoliko se ista svrha može ostvariti i blažom mjerom.

8. U odnosu na žalbeni navod okrivljenika da se kaje i da izražava žaljenje zbog počinjenja kaznenog djela na štetu oca, napominje se žalitelju da je navedeno okolnost koja će biti vrednovana prilikom eventualnog odmjeravanja kazne, ako dođe do potvrđivanja optužnice i osuđujuće presude, te nije okolnost koja se cijeni prilikom ocjene postoje li pretpostavke za produljenje istražnog zatvora.

9. Budući da žalbenim navodima okrivljenika nije dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, a ni njegovim ispitivanjem prema članku 494. stavku 4. ZKP/08. nisu utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci.

Velika Gorica, 12. kolovoza 2025.

Predsjednica vijeća

Gordana Paljevec