Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Ovr-1138/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sucu Velimiru Radoševiću, kao sucu pojedincu, na prijedlog više sudske savjetnice Ivane Tomić, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb, Jurišićeva cesta 4, OIB: 87939104217, protiv ovršenice RI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica RIL u [adresa], radi prisilnog ostvarenja novčane tražbine, 12. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenice od 28. srpnja 2025. za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate na temelju ovršne isprave- zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Vesne Ćuzela u Rijeci pod poslovnim brojem OV-7626/2022 od 5. srpnja 2022., kao neosnovan.

II. Odbija se prijedlog ovršenice od 28. srpnja 2025. za donošenje rješenja kojim se nalaže Financijskoj Agenciji da u odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava temeljem ovršne isprave temeljem ovršne isprave-zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Vesne Ćuzela u Rijeci pod poslovnim brojem OV- 7626/2022 od 5. srpnja 2022., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenica u svom prijedlogu zaprimljenom kod ovog suda 28. srpnja 2025. predlaže da sud donese rješenje kojim pljenidbu i prijenos novčanih sredstava na temelju ovjerene-solemnizirane ovršne isprave pod brojem OV-7626/2022 (radi naplate dospjelih tražbina po kreditu broj 9918748933) proglašava nedopuštenim te da sud naloži Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos sredstava do pravomoćnosti odluke o podnesenom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijednosa nedopuštenim. Ovršenica navodi kako ju je otac darovao na temelju Ugovora o darovanju sklopljenom 11. studenog 2024. te da od tada snosi režijske troškove darovane nekretnine. Da joj je banka dostavila dopis kojim ju pozivaju da bez odgode vrati kredit broj 9918748933 te da smatra kako bi joj mogla nastati nenadoknadiva šteta jer zaplijenjeni iznos višestruko prelazi iznos njenih mjesečnih primanja. Nadalje, ista da je majka 2 maloljetne djece koja stanuju s njom u istoj toj nekretnini, dok njihov otac ima novu obitelj i stanuje u [adresa]. Ističe da bi joj provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta, odnosno teško nadoknadiva šeta. Da se radi se o iznosu koji prelazi mjesečna primanja ovršenice i dovodi se u pitanje njezina nužna sredstva za život, njezina higijena i prehrana. Da je u ovom prijedlogu istakla navode koji sadržajno predstavljaju žalbene razloge iz čl. 52. Ovršnog zakona u svezi sa Čl. 50. st. 1. t. 9.: da je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kada ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka.

2. Ovrhovoditelj se podneskom od 7. kolovoza 2025. usprotivio prijedlozima ovršenice.

3. Odredba čl. 210 Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje: OZ) propisuje pravna sredstva koja stoje ovršeniku na raspolaganju u slučaju izravne naplate. Stavak 1. toga članka uređuje da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209 st. 1 OZ-a, prema odredbi čl. 209 st. 5 ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe, dok se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50 i 53.OZ-a).

4. Prijedlog ovršenice da se u konkretnom slučaju proglasi nedopuštenim pljenidba i prijenos, nije osnovan.

5. Uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je da je ovrhovoditelj zatražio izravnu naplatu osnovom ovršne isprave koju predstavlja zadužnica ovjerena kod javnog bilježnika Vesne Ćuzela u Rijeci pod poslovnim brojem OV-7626/2022 od 5. srpnja 2022. Zadužnica je privatna isprava potvrđena od strane javnog bilježnika, u kojoj dužnik daje svoju suglasnost da se radi naplate tražbine određenog vjerovnika zapljene njegovi svi ili samo određeni računi koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa te da se sredstva s tih računa, u skladu s izjavom dužnika, isplate izravno vjerovniku. Radi se o zadužnici koja je ovjerena dana 5. srpnja 2022. što znači da ona po svom obliku odgovara propisima o javnobilježničkim ispravama te po sadržaju propisima javnobilježničkog akta. Izdaje se u jednom primjerku, ima snagu ovršnog javnobilježničkog akta i ima učinak rješenja o ovrsi kojom se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja te koja se dostavlja FINI na provedbu sukladno odredbi čl. 215 st. 2 i st.3 OZ-a s učincima dostave sudskog rješenja o ovrsi. Slijedom navedenog proizlazi da je ovrhovoditelj osnovano podnio zahtjev FINI za izravnu naplatu obzirom ima novčano potraživanje. Dakle, posjeduje valjanu ovršnu ispravu, za koju nije utvrđeno da je pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena ili stavljena izvan snage. Stoga je valjalo odlučiti kao u toč. I. izreke ovog rješenja, temeljem čl. 210 st. 2 u svezi s čl. 51 OZ-a. Budući ovršenica samo paušalno navodi kako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kada ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka te isto ne obrazlaže niti argumentira sud o navedenom žalbenom razlogu nije odlučivao.

6. Odredba čl. 210. st. 1. uređuje da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavak 1. OZ-a, prema odredbi članka 209. stavak 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Nadalje, st. 2. istog članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe. Stoga je sud odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu ovrhe, ispitao jesu li ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke za odgodu ovrhe u smislu odredbe čl. 65 st. 1 OZ-a, te ocjenio da u konkretnom slučaju te pretpostavke nisu ispunjene, te da je stoga prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe u predmetnoj pravnoj stvari neosnovan.

7. Odredbom članka 65. stavak 1. OZ-a određeno je da sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu (odnosno, u ovom postupku, odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava), ako isti učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, te uz ispunjenje jedne od pretpostavki određenih točkama od 1. do 10. istog stavka. Dakle, pretpostavke moraju biti istovremeno (kumulativno) ispunjene. Obzirom je ovršenik podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a koja okolnost predstavlja jedan od taksativno navedenih razloga za odgodu ovrhe propisan čl. 65. st. 1. OZ-a, konkretno razlog iz toč. 5. navedenog članka, time je ispunjen jedan od dva kumulativno zakonom određena uvjeta za odgodu ovrhe. Međutim, ovršenik u konkretnom slučaju nije dokazao ispunenje niti jedne pretpostavke iz čl. 65. st. 1. toč. 1-10 OZ-a, slijedom čega proizlazi da nije ispunjena objektivna pretpostavka. Nadalje, ovaj sud drži da ovršenik nije dokazao da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Naime, na ovršeniku leži teret dokaza o činjenicama iz kojih proizlazi vjerojatnost nenadoknadive i teško nadoknadive štete, pri čemu vjerojatnost nenadoknadive i teško nadoknadive treba dovesti u kontekst konkretnih stranaka, njihovog imovinskog stanja, utjecaja određenog predmeta, u odnosu na koji se u konkretnoj situaciji zahtijeva odgoda ovrhe. U prijedlogu ovršenik nije priložio dokaze ni naveo činjenice koje bi ukazivale na nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete (u vidu nemogućnosti eventualnog povrata zaplijenjenih sredstava od ovrhovoditelja protuovrhom ili u parnici radi stjecanja bez osnova), pa ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe za njega nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a. Prema tome, kako za odgodu ovrhe sukladno čl. 65 OZ-a kumulativno moraju biti ispunjena dva uvjeta, a to je postojanje i vjerojatnosti da bi provedbom ovrhe za ovršenika nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje i uz istovremeno daljnje ispunjenje jednog od razloga navedenih u točkama 1-10 st.1 čl.65 OZ-a, to očito neispunjenjem bilo kojeg od ova dva uvjeta, nema zakonske mogućnosti odgode ovrhe na prijedlog ovršenika. Slijedom svega navedenog, nisu ispunjeni uvjeti propisani odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi s člankom 210. OZ-a te je stoga odlučeno kao u toč. II. izreke rješenja.

U Rijeci 12. kolovoza 2025.

Sudac

Velimir Radošević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 8 (osam) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja, u tri istovjetna primjerka. Protiv zaključka nije dopuštena žalba (čl. 11 st. 5 OZ-a).

DNA:

- pun. ovrhovoditelja

- pun. ovršenika uz podnesak ovrhovoditelja od 7.8.2025.