Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Poslovni broj Gž-1191/2025-2
Osijek, Europska avenija 7
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Vesni Bjelousov, u pravnoj stvari predlagatelja ZĐ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Nenad Škari, odvjetnik iz Zagreba, protiv protustranaka UĐ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i PĐ, [adresa] ,OIB [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasništva, rješavajući žalbe protustranke UĐ koga zastupa posebna skrbnica ZĐH, odvjetnica iz [adresa] i protustranke PĐ, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1-609/2022-7 od 30. prosinca 2024., 12. kolovoza 2025.
r i j e š i o j e
I. Žalbe se uvažavaju, ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1-609/2022-7 od 30. prosinca 2024. i predmet vraća tome sudu na ponovni postupak.
II. Ostavlja se da se o trošku postupka nastalom u povodu žalbe odluči u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:
"Razvrgava se suvlasnička zajednica sljedećih nekretnina u suvlasništvu stranaka:
– nekretnine čest.br. [katastarska čestica] (po novoj izmjeri čest.br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]), Stambena zgrada u [adresa], upisana u zk.podul. [broj ZK uloška], Knjige položenih ugovora (KPU) [adresa], Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu:
– stan broj 3 u IV (šestom) katu lijevo koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u površini 57.32 m2,
– prodajom nekretnine na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa (kupovnine) razmjerno suvlasničkim dijelovima – civilna dioba, na način da strankama pripadaju sljedeći iznosi kupovnine razmjerno suvlasničkim dijelovima, i to:
– predlagatelju ZĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], udio 1/3,
– protustranci UĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], udio 1/3,
– protustranci PĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], udio 1/3."
2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija protustranka UĐ zbog žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07., 84/08., 96/08. – odluka USRH, 123/08., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., dalje ZPP). Predložio je uvažiti njegovu žalbu, uz dosudu troška tog podneska.
3. Protiv prvostupanjskog rješenja pravovremenu žalbu podnio je protustranka PĐ zbog žalbenih razloga koji sadržajno odgovaraju navedenim u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. ZPP-a. Predložio je uvažiti njegovu žalbu.
4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.
5. Žalbe su osnovane.
6. Ispitujući prvostupanjsko rješenje, kao i postupak koji je prethodio njegovom donošenju, ovaj je sud utvrdio da je doneseno uz bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP-a na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a protutranka UĐ osnovano ukazuje žalbenim navodima.
7. Ovo iz razloga jer je prema stanju spisa protustranka PĐ dao odgovor na prijedlog za razvrgnuće suvlasništva u svoje ime, pa iako iz njegovih navoda proizlazi da je od oca preuzeo skrbništvo za brata UĐ, iz rezultata postupka ne proizlazi da ga je zastupao u ovoj pravnoj stvari.
8. Iz stanja spisa proizlazi da protustranka UĐ nije bio valjano zastupan s obzirom na ograničenja iz rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Dubrava, tako da je posljedično ostvarena navedena bitna povreda odredaba parničnog postupka.
9. Nadalje, protustranka UĐ nije imao mogućnost u provedenom postupku istaknuti prigovor prava da dom, tako da je po prvi puta osnovano istaknut u žalbi.
10. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori", br. 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10., dalje Konvencija) stupila je u odnosu na Republiku Hrvatsku na snagu 5. studenog 1997.
11. U članku 8. st. 1. Konvencije propisano je da svatko ima pravo na poštivanje svog privatnog i obiteljskog doma i dopisivanja.
12. Stoga je u odnosu na istaknuti konvencijski prigovor potrebno provesti test razmjernosti i ispitati prvo, radi li se o pravu na koje je dolazi do primjene čl. 8. Konvencije odnosno može li se nekretnina smatrati domom protustranke. Pri tome je potrebno uzeti u obzir da prema praksi Europskog suda za ljudska prava dom čine prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jasnu, stvarnu i trajnu vezu.
13. Druga okolnost koju je potrebno ispitati u testu razmjernosti je dolazi li civilnom prodajom nekretnine do miješanja u pravo na dom, treća, je li to miješanje u skladu sa zakonom, četvrta, je li to miješanje u skladu s nekim od legitimnih ciljeva iz čl. 8. st. 2. Konvencije, peta, je li to miješanje razmjerno i nužno u demokratskom društvu.
14. Za istaknuti je i da je na protustranci teret dokaza da se radi o njenom domu i da iseljenjem dolazi do miješanja u pravo na dom, dok je na predlagatelju teret dokaza je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li prisilno iseljenje nužno u demokratskom društvu.
15. Takvo pravno shvaćanje izraženo je i u Zaključku sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova RH održanog 16. i 17. rujna 2015., a koji u cilju ujednačavanja sudske prakse prihvaća i ovaj sud.
16. Na osnovi izloženog žalba protustranke UĐ, a posljedično i žalba protustranke PĐ, uvažene su kao osnovane, prvostupanjsko rješenje ukinuto i predmet vraćen tome sudu na ponovni postupak, na temelju čl. 380. toč. 3. u vezi sa čl. 166. st. 3. ZPP-a.
Osijek, 12. kolovoza 2025.
Sutkinja
Vesna Bjelousov