REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

STALNA SLUŽBA U KRIŽEVCIMA

48260 KRIŽEVCI

Ivana Zakmardija Dijankovečkog 14

Poslovni broj: P-713/2023-5

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Križevcima po sucu toga suda Miroslavu Lovrekoviću, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice AD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Mariji Petri Sokač, odvjetnici iz Križevaca, protiv 1. tuženika VD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima ZOU Sanela Kontin Miklin i dr., odvjetnici iz Križevaca, 2. tuženika OD, [adresa], 3. tuženika OD A, [adresa], 4.tuženika BD iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva i upisa u zemljišnu knjigu, 12. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

1. Odbacuje se tužba tužiteljice RD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zaprimljena 7. kolovoza 2023. kao nedopuštena.

2. Nalaže se tužiteljici RD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da 1. tuženiku [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 375,00 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva i upisa u zemljišnu knjigu. U tužbi u bitnom navodi da je kćerka i zakonska nasljednica iza pok. ND iz [adresa], umrlog **.**.2022.. Ostavinski postupak nije dovršen i vodi se pred Općinskim sudom u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima pod poslovnim brojem O-519/2022. Nasljednici je poznata ostavinska imovina budući se čitavo vrijeme brinula o pokojnim roditeljima te je otac u njenu korist sastavio i oporuku te joj pokazao šume kao i međe u šumama, a budući je rođena i živjela u [adresa] poznato joj je koje nekretnine je posjedovao za svog života. Nakon njegove smrti nasljednica je došla u šumu da posiječe određena stabla u šumi koja nosi upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čk.br. 1647/9 šuma u [adresa] od 487 čhv, upisana na suvlasnike njoj nepoznate i to:

OD V, [adresa] u 108/216 dijela, OD, [adresa] u 36/216 dijela, PD, [adresa] u 18/216 dijela, OD ŠD udana ŠD, [adresa] u 18/216 dijela, OD O, [adresa] u 9/216 dijela, ŠD, [adresa] u 9/216 dijela, PD B rođena R, [adresa] u 4/216 dijela, PD ĆD, [adresa] u 2/216 dijela, PD N, [adresa], Braće P 9 u 2/216 dijela, PD Š, [adresa] u 2/216 dijela, LD, [adresa] u 2/216 dijela, - UD, [adresa] u 2/216 dijela, FD, [adresa] u 2/216 dijela;

- ID, [adresa] u 2/216 dijela. Tužiteljica je provjerila upis te utvrdila da su upisane osobe pokojne, a zakonski nasljednici iza ZD, OD, PD, ŠD i ČD te ZD O su ZD OD i Ć budući da drugih potomaka iza pokojnih nema, a kako je Turk Anastazija 1976. godine prodala određeni suvlasnički dio ČD koji je također umro, kao i njegovi nasljednici, jedini nasljednik bio bi ĆD iz [adresa]. Međutim kako nekretnina nije bila gruntovno sređena, ostaviteljica je utvrdila da se ista vodi upisana u Posjedovnom listu broj 171 k. o. [katastarska općina] na [adresa] iz [adresa], njihovog susjeda i to čkbr. [katastarska čestica] šuma ripetica površine 1752 m2/487 čhv. Tužiteljici je poznato da osim njenog pok. oca nitko nije ulazio ni vršio sječu u toj šumi, pa tako ni upisani posjednik, a nije joj poznato na koji način je nekretnina upisana na njegovo ime jer osim pok. ĐD nitko nije posjedovao predmetnu šumu. Iz tih razloga je odlučila i posjeći 5 stabala, ali ih je iz šume porušene odvezao sin upisanog posjednika KD – SD. Tužiteljica je podnijela prijavu na Policiji, ali su joj dopisom odgovorili da nisu pronađeni elementi kaznenog djela već se radi o neriješenim imovinsko pravnim odnosima oko vlasništva te su je uputili da spor riješi građanskom parnicom putem nadležnog suda. Tužiteljica koja smatra da je oštećena ponašanjem KD jer je u njegovu korist njegov sin L odvezao porušenih 5 komada stabala, podnosi tužbu radi utvrđenja da gore označena nekretnina predstavlja ostavinsku imovinu sada pok. ND. Naime, u ostavinsku imovinu upisana je ½ dijela susjedno ležeće nekretnine kat. Oznake 1647/2, koju je otac doista posjedovao u ½ dijela te čitavu čk.br. 1647/9 te se radi o jednoj cjelini u posjedu pok. JD. Tužiteljici nije poznat razlog zašto i za ovu susjedno ležeću česticu nije sređeno gruntovno stanje budući joj je poznato da je otac angažirao odvjetnika oko sređivanja upisa vlasništva kao i da je na očevidu sa sudom bio i mjernički vještak, ali može pokazati granice, odnosno međe sa svih strana šume koju je otac posjedovao. Poznati su joj i susjedi predmetne nekretnine te iste predlaže za svjedoke i to GD iz [adresa] koji je sjeverni susjed te kojemu je poznato da je upravo to šuma pok. ND te mu je poznata međa jer mu je istu pokazao upravo ostavitelj, te CD iz [adresa] koji je susjed od strane ceste te mu je poznat položaj šume i međe iste. Također da se radi o šumi pok. JD poznato je i njegovom bratu MD koji je svake godine dolazio kod brata nekoliko puta, s istim obilazio šume kao i za života roditelja tako da su mu međe poznate. Ovaj svjedok živi na adresi [adresa], Slovenija. Također prilaže uz gruntovni izvadak i kopiju katastarskog plana za spornu česticu. Budući je ostavinski postupak u tijeku, tužiteljica traži da se ova sporna nekretnina kat. Oznake 1647/9 šuma u [adresa] od 487 čhv utvrdi kao ostavinska imovina iza pok. ĐD jer je istu posjedovao dulje od 40 godina nesmetano i nikada nije bilo spora oko iste te je i dosjelošću stekao pravo vlasništva, a upisane osobe u zemljišnim knjigama su umrle, nasljednici nisu stavljali vlasnička prava glede iste, dok je nakon njegove smrti susjed ovdje 1. tuženi VD iznio svoje tvrdnje da je to njegova nekretnina jer je tako upisanu u katastru, a kako nije znao gdje se nalazi, angažirao je mjernika da mu pokaže nekretninu. Tužiteljica smatra da je aktivno legitimirana u ovoj parnici kao zakonska nasljednica budući da druga nasljednica nema poslovnu sposobnost niti joj je išta oko sporne nekretnine poznato. Kako nekretnina nije upisana u zemljišnim knjigama na ostavitelja kao ni u katastru kao posjed, tužiteljica je predlaže da sud presudom utvrdi da je pok. ND iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za života dosjelošću stekao pravo vlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] šuma u [adresa] od 487 čhv, te ista predstavlja njegovu ostavinsku imovinu koja ostavina se vodi pod poslovnim brojem O-519/22, što su mu tuženici dužni priznati i trpjeti brisanje dosadašnjeg upisa sa imena svih upisanih i upis suvlasništva na ime zakonskih nasljednica RD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i DD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u suvlasničkom omjeru prema ostavinskom rješenju te naloži Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Križevcima da izvrši uknjižbu prava vlasništva prema odredbama ove presude, a na prijedlog tužiteljice.

2. U odgovoru na tužbu 1. tuženik ŽD ističe prije svega da je predmetna tužba nije razumljiva i ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njoj moglo postupiti, a u smislu čl. 109.st.1. ZKP-a. Nadalje, tužiteljica ničim ne dokazuje da je u ostavinskom predmetu iza pok. ND upućena na podnošenje ovakve tužbe i da bi uopće u tom ostavinskom postupku postojao spor oko sastava ostavinske imovine. Ujedno tuženik ističe i prigovor nedostatka aktivne te promašene pasivne legitimacije. U tužbenom zahtjevu tužiteljice traži se da se utvrdi da je pok. ND za života dosjelošću stekao pravo vlasništva na nekretnini te da ista predstavlja njegovu ostavinsku imovinu, a što da su mu tuženici dužni priznati … Obzirom da se u točki 1. historijata tužbe navodi da je ND umro **.**.2022. g. niti jedan od tuženika, ili bilo tko treći, ne može pokojnom ĐD ništa priznati. Isto tako, u tužbi se kao tužitelj navodi samo AD, iako se iz historijata tužbe te smrtovnice ĐD vidi da je njegova nasljednica i DD iz [adresa]. Štoviše, u petitu tužbenog zahtjeva traži se upis suvlasništva za korist DD koja nije tužitelj u ovom postupku prema suvlasničkom omjeru prema ostavinskom rješenju, a što je isto nemoguće, nerazumljivo, nejasno i neprovedivo. Naime, u točci 1. historijata tužbe navodi se da ostavinski postupak još nije dovršen te da se vodi na pred Općinskim sudom u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima pod poslovnim brojem O-519/2022., tako da se za sada niti ne može znati tko će biti nasljednik iza pok. ĐD. Isto tako, prvotuženik, a niti ostali tuženici ne mogu trpjeti brisanje dosadašnjih upisa sa imena svih upisanih …., obzirom da niti prvotuženik, a niti ostali tuženici nisu niti upisani kao suvlasnici, a niti su sve osobe koje se navode kao pokojne, doista i pokojne. Primjerice, samo u odnosu na BD, četvrtotuženika za kojega tužiteljica navodi da je nasljednik iza pokojne, između ostalih pokojnih, LD, UD i TD, tuženik ima saznanja da je LD odnosno U bila sestra pokojnog TD i da je ista dan danas živa. Stoga, ne može njezin nasljednik biti ĆD. Nadalje, UD je također živa. (OIB je [osobni identifikacijski broj]). I dio ostalih prednika tuženika koji se navodi da su pokojni su prema saznanjima tužitelja dan danas živi. Tužiteljica je paušalno naznačila osobe koje bi navodno trebale predstavljati nasljednike, bez dokaza da to iste doista jesu. Također, kako je i naznačeno, za živuće ljude naznačila je da su pokojni. Nadalje, uz tuženike nije naznačen niti njihov OIB pa se stoga niti ne može točno dokučiti koga zapravo tužiteljica tuži kao tuženike. Dakle, uz tužbu nisu dostavljeni nikakvi dokazi iz kojih bi proizlazilo da su ZD OD, ZD A i ĆD nasljednici osoba za koje se navodi da su pokojni ( iako su neki i živi), a da su im upravo oni i nasljednici. Sve navedene okolnosti ukazuju da tužbu tužiteljice bez daljnjeg raspravljanja treba odbaciti. Nadalje, prvotuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Iz dokumentacije dostavljene uz tužbu ne proizlazi da bi ND oporukom ostavio tužiteljici nekretninu koja je predmet ove tužbe. Ovo pismeno sastavljeno je dana 9.7.2007. godine, dakle za života HD, supruge ND, obzirom da iz smrtovnice ĐD priloženoj tužbi proizlazi da je supruga ED umrla **.**.2013. u [adresa]. Po svom sadržaju navedena oporuka od dana 9.7.2007. godine mogla bi predstavljati i ugovor o doživotnom uzdržavanju obzirom da se navodi i tekst “Ova se odluka temelji na osnovi brige i uzdržavanje mene i žene (njene majke) do naše smrti dokle smo mi vlasnici.” Prvotuženik je nesmetani posjednik predmetne nekretnine, a što proizlazi i iz dokumentacije predane uz tužbu. Prvotuženik je predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem te je od prije 1987. godine u posjedu utužene nekretnine. Prvotuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, predlaže se prvenstveno odbaciti tužbu, podredno odbiti tužiteljicu s tužbom. Potražuje trošak

3. Tužba nije dopuštena.

4. Odredbom čl. Članak 83. Zakona o parničnom postupku /"Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZZP/ je propisano:

(1) Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u postupku, a taj se nedostatak može otkloniti, pozvat će tužitelja da izvrši potrebne ispravke u tužbi ili će poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku.

(2) Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski zastupnik nema posebno ovlaštenje kad je ono potrebno, zatražit će da nadležni centar za socijalnu skrb postavi skrbnika parnično nesposobnoj osobi odnosno pozvat će zakonskog zastupnika da pribavi posebno ovlaštenje ili će poduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parnično nesposobna stranka bila pravilno zastupana. (3) Sud može odrediti stranci rok za otklanjanje nedostataka iz st. 1. i 2. ovog članka. (4 Dok se ne otklone ti nedostaci, mogu se u postupku poduzimati samo one radnje zbog čije bi odgode mogle nastati štetne posljedice za stranku.

(5) Ako se navedeni nedostaci ne mogu otkloniti ili ako određeni rok bezuspješno protekne, sud će rješenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su zahvaćene tim nedostacima i odbaciti tužbu ako su nedostaci takve prirode da sprečavaju daljnje vođenje parnice.

5. Odredbom čl. 281. ZPP-a je propisano da Kad utvrdi da je tužba nerazumljiva ili nepotpuna, ili da postoje nedostaci koji se tiču sposobnosti tužitelja ili tuženika da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili nedostaci koji se odnose na ovlaštenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlaštenje potrebno, sud će radi otklanjanja tih nedostataka poduzeti potrebne mjere predviđene u ovom zakonu (čl. 83. i 109).

6. Odredbom čl. 282. st. 1. ZPP-a je propisano da nakon prethodnog ispitivanja tužbe sud donosi rješenje kojim se tužba odbacuje ako utvrdi da rješavanje o tužbenom zahtjevu ne ide u sudsku nadležnost (članak 16) ili da je tužba podnesena nepravovremeno, ako je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe ili ako prije podnošenja tužbe nije proveden zakonom predviđeni postupak mirnog ili drukčijeg ostvarivanja prava, a zakonom je propisano da će se u tom slučaju tužba odbaciti ili da se bez toga ne može zahtijevati zaštita povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

7. Obzirom da među strankama nije sporno da u trenutku podizanja tužbe nije okončan ostavinski postupak iza pok. ND iz [adresa], umrlog **.**.2022. koji se vodi pred Općinskim sudom u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima pod poslovnim brojem O-519/2022 i da u istom tužiteljica nije upućena u parnicu radi rješavanja spora oko vezanog za ostavinsku imovinu ostavitelja, valjalo je temeljem odredbe čl. 83. st. 5 ZPP-a tužbu odbaciti kao preuranjenu.

10. Također, obzirom da uz tužbu nisu priloženi dokazi da bi 2. 3. i 4. tuženi bili nasljednici osoba upisanih vlasnika, sporne nekretnine, da se ne može pouzdano utvrditi čak niti da li su svi upisani vlasnici za koje se tvrdi da su preminuli, uistinu preminuli, zbog čega se po istoj ne može postupati, valjalo je predmetnu tužbu odbaciti kao nedopuštenu.

12. Temeljem odredbe čl. 154. st. 1. u vezi čl. 154. a. i 155. ZPP-a naloženo je tužitelju da tuženiku naknadi trošak ovog postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje OT) i Zakonu o sudskim pristojbama (NN br. 26/03 (pročišćeni tekst), 125/11, 112/12 i 157/13, dalje ZSP) odnosi koji se odnosi na trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 150.00 eura(Tbr.8. t.1. i 54. OT), trošak zastupanja na ročištu od 23. svibnja 2024. u iznosu od 150,00 eura (Tbr.9. t.2. i 54 OT) i trošak PDV-a u iznosu od 75,00 eura (Tbr.42. i 54. OT), tako da ukupni parnični trošak tuženika iznosi 375,00 eura.

13. Radi iznesenog riješeno je kao u izreci.

U Križevcima, 12. kolovoza 2025.

Sudac

Miroslav Lovreković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana dostave prijepisa istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda u tri istovjetna primjerka.