Poslovni broj: Pn-440/2021-

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Opatija, M. Tita 4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu Mileni Ivančević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Nikolini Mijolović Jakšetić, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika ŽM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog ureda Gorana Z, Lane Perčić i Ive Bilandžija, odvjetnice u Rijeci, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 1. srpnja 2025. godine u nazočnosti pun. tužitelja Nikoline Mijolović Jakšetić, odvjetnice iz Rijeke, a u odsutnosti punomoćnika tužene, objavljene dana 22. srpnja 2025., temeljem odredbe članka 335 stavak 4 Zakona o parničnom postupku (ZPP),

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati na ime naknade štete iznos od 5.078,25 Eur s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.1.2024. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, tekućom na iznos od dana 22.2.2020. pa do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe, dok se u preostalom dijelu tužbenog zahtjeva do iznosa od 6.395,00 Eur (za iznos od 1.316,75 Eur) i sa zakonskom zateznom kamatom odbija tužitelj kao neosnovanim.

II.Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 3.668,50 Eur s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.1.2024. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stopa za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referenta stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, tekućom od dana presuđenja pa do isplate, sve u roku do 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je 30. srpnja 2019. fizički napadnut na rivi u mjestu Baška, da ga je tuženik šakom desne ruke udario u predjelu čeljusti nakon čega je pao na pod i teško se ozlijedio, da je tuženik počinio kazneno djelo iz čl. 118. st. 1 Kaznenog zakona i da se njegova građanska odgovornost temelji na odredbama 1045. i 1085. Zakona o obveznim odnosima, tužitelj nadalje navodi da je zadobio teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma čeljusti i traumatskog krvarenja ispod tvrde i meke moždane ovojnice, da je nakon štetnog događaja obrađen na klinici za kirurgiju HMT Sušak, hospitaliziran je bio od 30.srpnja do 3.kolovoza 2019., da je takvim ponašanjem tuženika povrijeđeno njegovo pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i da time ostvaruje pravo na popravljanje nastale izvanugovorne štete regulirane odredbom čl. 1046. uz primjenu člana 1100. Zakona o obveznim odnosima, dalje navodi da pridržava pravo sukladno čl. 299.st. 2. ZPP-a predočiti nove dokaze, da mu je nastala i imovinska šteta s osnova tuđe pomoći i njege, troška puta i liječenja i pojačane prehrane, sve opisano u povijesnom dijelu tužbe, pridržava pravo precizirat tužbeni zahtjev nakon provedenog medicinskog vještačenja, potražuje zakonsku zateznu kamatu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 21.veljače 2020. sve sukladno članu 1103. ZOO-a i članka 12. ZOOP.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev kako po osnovu tako i visini, osporava da bi fizički napao tužitelja kako je navedeno u tužbi, i da je počinio kazneno djelo iz članka 118. Kaznenog zakona, suglasan je sa prijedlogom tužitelja da se pribavi spis sa Općinskog suda u Rijeci posl.br. K-727/19 i predlaže prekid postupka do okončanja kaznenog postupka.

3.Tužitelj je podneskom od 15.srpnja 2020. izvršio preinaku tužbe jer da su povećani orijentacijski kriteriji za utvrđivanje pravične novčane naknade neimovinske štete.

4.U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u nalaz liječnika specijalista (list 15 do 19 spisa), uvid u presliku prijevoza putne karte (list 20 i 23 spisa), uvid u medicinsku dokumentaciju (list 21 i 22, 25-37 spisa), u svojstvu svjedoka saslušana je LM (list 123 spisa), svjedok ĆM (list 124 spisa), svjedok IM (list 132 i 133 spisa), svjedok JM (list 134 spisa), saslušan je tužitelj kao stranka (list 135 spisa), tuženik kao stranka (list 136 i 137 spisa), saslušan je svjedok DM (list 145 i 146 spisa), provedeno je kombinirano medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku sudske medicine prof. dr. Draženu Cuculić i sudskom vještaku maksilofacijalne kirurgije prof. dr. Margita Belušić (sa zadaćom kao na istu 231 spisa), izvršen je uvid u nalaz i mišljenje sudskog vještaka prof.dr. Dražena Cuculić i prof.dr. Margite Belušić (list 240 do 248 spisa).

5.Tužitelj po punomoćniku podneskom od 20.listopada 2023.predlaže da sud odredi dopunu vještačenja po vještaku neurokirurgu, a sve kako to navodi vještak Margita Belušić i da vještaci daju objedinjeni nalaz i mišljenje s obzirom da vještak maksilofacijalne kirurgije nije mogao u potpunosti ocijeniti sve vidove štete i smatra da je potrebo vještačenje po vještaku neurokirurgu, tužitelj prihvaća nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine prof. dr. Dražena Cuculić, da su ozljede nastale s dva neovisna djelovanja sile, ali koji su međusobno povezani, jer se radi o jednom udarcu i jednom padu, jer da nije bilo udarca kojeg je tuženik zadao tužitelju, da tužitelj ne bi zadobio primarne ozljede a da se i ne govori kako ne bi zadobio sekundarne ozljede koje su posljedica udarca glave o tlo, pa da je nedvojbeno riječ o uzročnoposljedničnoj vezi između štetne radnje i štete.

6.Provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku neurokirurgu Deanu Girotto sa zadaćom kao na listu 269 spisa, sud je izvršio uvid u isti nalaz i mišljenje (list 274 do 282 spisa).

7.Pun. tužitelja podneskom od 10.svibnja 2024. navodi da su svi aspekti štete prenisko ocijenjeni, da su kod tužitelja i nakon završenog višegodišnjeg liječenja zaostale brojne tegobe i trajne psihofizičke posljedice koje i danas osjeća, da vještak neurokirurg sa neurološkog aspekta valorizira sožu od 10 % dok sa psihičkog aspekta soža uopće nije valorizirana, tužitelj prigovara nalazu i mišljenju vještaka prof.dr. Margite Belušić u dijelu u kojem navodi da nije potrebna pojačanja ishrana, da su prenisko ocijenjeni preostali vidovi štete a da nije vidljivo niti iz vještačkog nalaza dr. Deana Girotto koliko sati dnevno smatra da je bila potrebna prvih mjesec dana tuđa nestručna pomoć, te predlaže da se vještaci dopunski očituju.

8.Sudski vještaci prof. dr. Margita Belušić i prof. dr. Dean Girotto stalni sudski vještak neurokirurg dopunili su nalaz i mišljenje na primjedbe tužitelja podneskom od 27.11.2024., navode da pretrpljeni fizički bolovi prema usklađenju vještaka maksilofacijalne kirurgije i neurokirurgije označavaju se ukupno 12 sati kao jakog intenziteta ukupno 20 sati kao srednjeg intenziteta i 2 i pol mjeseca kao slabijeg intenziteta, sožu vještak neurokirurgije i dalje ocjenjuje sa 10 %, a što se tiče straha da je to domena vještaka psihijatra, potom vještak prof.dr. Dean Girotto podneskom od 2.12.2024. daje dopunski nalaz i mišljenje i navodi da zbog udružene ozljede zbog koje prvih mjesec dana tužitelj je više mirovao i bez većeg opterećenja bila mu je potrebna tuđa nestručna pomoć prvih 15 dana do 3 sata dnevno a ostalih 10 dana 2 sata dnevno, te 5 dana po 1 sat dnevno, u svojem drugom dopunskom očitovanju sudski vještak maksilofacijalne kirurgije prof. dr. Margita Beušić navodi da se ne radi kod tužitelja o potrebi za pojačanom ishranom nego je bilo potrebno posebno pripremiti hranu, za većim angažmanom oko pripreme i nije bila potrebna nikakva posebna ili skuplja vrsta namirnica, već namirnice koje se koriste u svakodnevnoj prehrani, bila je potrebna kašasto tekuća hrana i ne radi o cjenovno skupljoj hrani.

9.Tužitelj je podneskom od 17.prosinca 2024. uredio tužbeni zahtjev prema nalazima vještaka i sukladno Zakonu o uvođenju EUR kao službene valute.

10.Iz iskaza svjedoka LM u bitnome proizlazi da je radila u cafe baru koje je udaljeno od mjesta na kojem se sve dešavalo cca 20 metara, sa njom je bila kolegica MM, čule su galamu vani i vidjele su kada su izašli van tri dečka vidno alkoholizirana, hodali su prema pultu za bukiranje taksi boota, lupali su po tome pultu nakon toga su otišli do jednog gumenjaka po kojem su skakali, a potom je jedan od njih otišao do plovila na kojem je jarbol, a znala je da je to plovilo od ŽM, vidjela je da se jarbol srušio dok su bili na jarbolu, je netko zvao ŽM, a kada je vidjela da ŽM dolazi otišla je u cafe bar i nije vidjela što se dalje dešavalo, u jednom momentu kada je izašla iz cafe bara vidjela je i policiju, vidjela je da se jarbol srušio, te dečke nije prepoznala niti ih poznaje, nije vidjela sukob, samo je čula slijedeći dan da je ŽM udario nekog dečka.

11.Iz iskaza svjedoka ĆM u bitnome proizlazi da su bili na kupanju on, DM, IM i ZM, bili su u pizzeriji gdje su nešto i popili, oko 22,00 sata da su krenuli prema autu koji se nalazio u centru grada, to je bio auto od prijatelja Ž, kada su prolazili po rivi DM i IM su se popeli na jedan brod, zatim se DM popeo na jarbol i u tom momentu je jarbol pukao, vidio je da se IM počeo penjati na jarbol i da su pali zajedno s jarbola, sjeća se da je DM govorio da ga bole leđa i držao se rukama za leđa jer je pao na rivu, sjeća se da su glasno pričali, nakon pada Ž i IM da su dotrčali ljudi iz kafića, a za cca 15 minuta da je došao vlasnik broda i ZM je govorio da će se sve riješiti, da je gospodin sišao s motora i udario ZM u predjelu glave i lica i nakon toga je ZM pao i udario glavom na rivu, ležao je bez svijesti, nakon toga se podigao, a u međuvremenu je došla policija, on je sjeo u vozilo od Ž i odvezao ZM na hitni trakt KBC Sušak, nakon pregleda da je doktorica kazala da ZM ima prijelom vilice, pretragom je utvrđeno krvarenje u mozgu, ostao je u bolnici, nije vidio prije toga nikakav konflikt između ŽM i ZM, ŽM kada je došao do njih udario je ZM šakom u predjelu lica, nije čuo nikakvu priču niti između IM i Ž sa ŽM, nakon udarca da je ZM pao na leđa, po njegovom sijećanju bio je par minuta u nesvijesti.

12.Iz iskaza svjedoka ČM u bitnome proizlazi da su njih četvorica bili na kupanju u [adresa], navečer su išli u pizzeriju Žirafa, sjeća se da je svaki od njih popio možda 3-4 piva, bili su veseli, nakon večere krenuli su prema autu, moguće je da je to bilo noću oko 01,00 -02,00 sata, prolazili su pored jednog broda sa jarbolom i tada je DM skočio na brod i popeo se na jarbol, a on osobno popeo se na brod i počeo hodati po brodu, ĆM i ZM nisu se penjali na brod, oni su bili udaljeni na rivi, međutim, u jednom momentu pukao je jarbol i DM je pao zajedno s jarbolom na rivu, govorio je da ga bole leđa, u vrijeme dok je tako razgovarao s Vijekom vidio je da se skupljaju ljudi na rivi pa je krenuo prema tim ljudima i tada je vidio da ZM leži na cesti i jedna žena da ga pokušava rehabilitirati, nije vidio što se desilo sa ZM i kako je pao, sjeća se da je bio kratko vrijeme u nesvijesti, čuo je da je ZM netko udario i čuo je da jedan čovjek pita tko je bio na brodu, tada je kazao tom čovjeku da je on bio na brodu i govorio je tom čovjeku da se smiri i nakon toga je došla policija, ZM je djelovao dosta dezorijentirano pa su zamolili policiju da pozove hitnu pomoć, policija im je kazala neka se sami snađu, pa su odlučili ZM odvesti u Rijeku u KBC Sušak, ĆM je vozio auto, ZM je pregledan u KBC Sušak i tada je rečeno da je kod njega pukla vilica i da ZM ima krvarenje u mozgu, zadržan je u bolnici, kasnije je čuo od ĆM da je ZM udario vlasnik broda koji je došao sa skuterom.

13.Iz iskaza svjedoka ĐM u bitnome proizlazi da je vidio ta 4 dečka u konobi Žirafa u [adresa] jer je i on bio i vidio je da su otišli, i on je krenuo iz konobe i u jednom momentu je vidio da je pao jarbol na nekom brodu i vidio da je netko bio na jarbolu, ta osoba pala je zajedno s jarbolom i tada su već prema brodu trčali neki ljudi i on je došao i vidio je da ljudi razdvajaju ŽM i još dvojicu dečki, tada je shvatio da su to dečki koji su bili u istom lokalu, nije vidio nikoga da leži na molu, vidio je na zidiću da sjedi jedan dečko od te četvorice prijatelja i da se drži za glavu, izgledalo je da mu je loše, nije vidio nikakav udarac, čuo je da ti dečki između sebe govorili da je pao jarbol i govorili su o naknadi štete, a bio je za vrijeme dolaska policije, vidio je da ŽM razgovara s policijom, vidio je da je policija sačinila zapisnik, fotografirala je brod, vidio je da su ti dečki bili prilično bučni i kada su išli iz konobe nosili su sa sobom piće, vidio je i ŽM da je došao sa skuterom, kada je on prišao grupi ljudi vidio je ŽM i još dvojicu dečki iz grupe da se međusobno naguravaju i da su ih ljudi razdvajali.

14.Iz iskaza tužitelja ZM u bitnome proizlazi da su krenuli iz lokala prema autu po rivi, da su on i ĆM hodali zajedno, a DM i IM ispred njih možda 10 m dalje, vidio je da se DM penje na brod i na jarbol i da za njim ide IM koji se pokušava penjati na jarbol, može kazati da su bili veseli, a ne alkoholizirani, vidjeli su u jednom momentu da DM pada sa jarbolom i vidio je da trči neka grupa ljudi prema njima i čuo je da netko govori da su pozvali vlasnika broda, došao je gospodin s mopedom, parkirao moped i došao pješice do njih, on je stajao prvi u nizu do gospodina i gospodin ga je udario u lijevi dio vilice, nakon toga je on pao i onesvijestio se, pri svijesti je došao u bolnicu, čuo je da ima slomljenu vilicu i doktorica mu je govorila da se ne smije micati, ne smije dizati glavu jer da ima krvarenje u mozgu, u bolnicu ga je vozio ĆM i u bolnici je ostao 5 dana, operiran je i stavljena mu je pločica u vilicu, međutim sve mu to smeta tako da mora ponovo otići na operativni zahvat, nakon izlaska iz bolnice morao je ležati i biti u mraku radi krvarenja u mozgu, cca 2 mjeseca morao je jesti samo miksanu hranu, pio je tablete za bolove, ali ne za koje, u Rijeku je dolazio iz [adresa] kod doktora koji ga je operirao, moguće da je to bilo 2 ili 3 puta i ponovo ima zakazan operativni zahvat, bolovi su trajali cca mjesec dana a kasnije su se smanjili, lice mu je šivano s unutarnje strane, kad god se sjeti ima nelagodu tog događaja, danas ima posljedice od tog udarca čim je hladnije vrijeme, boli ga vilica, vidi se oteklina, u tom periodu morao je piti minerale i vitamine.

15.Iz iskaza tuženika ŽM u bitnome proizlazi da je spavao u kući u [adresa] i noću oko 02,00 sata ga je pozvao L i kazao da su mu neki pijani dečki provalili na brod i da je pukao jarbol, da je to bio turistički brod, a slijedeći dan je trebao voziti 70 turista, odmah je krenuo prema brodu s mopedom, kad se približavao brodu vidio je prilično veliki broj ljudi, kad je bio udaljen cca 10 m od broda s obzirom da je prethodno parkirao moped, ispred njega je došao jedan dečko koji je imao pivu u ruci i vidno alkoholiziran i govorio mu je gazda, da ga je odgurnuo tad sa laktom, ne zna šta se dešavalo nakon toga, samo je čuo da se razbila pivska boca, pozvao je policiju, kad je policija došla grupa ljudi se razišla, tužitelja ne bi prepoznao, tada je vidio da mu je slomljen jarbol, a kasnije je čuo od mještana šta se dešavalo, a kasnije je vidio te dečke da se međusobno svađaju, bilo je govora da li jedan od njih treba ići u bolnicu ili ne, dvojica dečki koji su polomili jarbol kazali su da će naknaditi štetu, pristao je u razgovoru s roditeljima jednog od njih da mu plate 5.000,00 Eur, razgovarao je sa IM i dobio broj telefona i pitao ga je kako je ZM ali mu nije htio dati broj, radi naknade štete kontaktirao je sa IM i DM, odnosno njihovi roditelji su ga zvali.

16.Iz iskaza svjedoka TM u bitnome proizlazi da kada su njih četvorica izašli iz caffe bara Žirafa noću oko 01,00 sat, da su odlučili otići do drugog caffe bara, kretali su se rivom, prolazili su pored jednog broda, pa su on i IM skočili u brod, ZM i ĆM nisu se penjali, on i IM su se okačili o jarbol i jarbol je pukao i pao je preko njih, nakon toga izašli su na rivu i već je bilo puno ljudi a ubrzo je došao i ŽM vlasnik broda, nije vidio udarac ŽM u ZM, u jednom momentu vidio je ZM na podu, kasnije je čuo da je ŽM udario ZM šakom u lice, ŽM vikao je i bio je vidno ljut, a IM i ĆM su govorili da će mu naknaditi štetu, pokušavali su ZM pomoći da ustane jer je bio dezorijentiran, vidio je da neki ljudi drže ŽM da ne krene udarati ZM, kad su ZM digli nešto je buncao, govorio nerazumljivo, i tada su oni razmijenili podatke sa ŽM sve kako bi se naknadila šteta, nakon nekoliko dana IM i njegovi roditelji našli su se sa ŽM, sačinili su ugovor i uplatili su ŽM na račun novac, u iznosu koji je tražio ŽM, sjeća se da je ĆM vozio ZM u KBC Sušak, ZM su zaprimili na hitnom traktu i ostao je u bolnici, ĆM je kazao da je ŽM udario ZM.

17.Uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka sudske medicine prof. dr. Dražena Cuculić i prof. dr. Margite Belušić spec. maksilofacijalne kirurgije sud utvrđuje da što se tiče dinamizma nastanka ozljede, prijelom lijeve grane donje čeljusti i prijelom desne sljepoočne kosti predstavljaju nespecifične mehaničke ozljede do kojih je u konkretnom slučaju moglo doći djelovanjem mehaničke sile srednje jakog intenziteta, do prijeloma lijeve grane donje čeljusti da je došlo najvjerojatnije izravnim djelovanjem sile odnosno tupo tvrdim udarcem mehaničkim predmetom (u obzir dolazi stisnuta šaka, obuvena noga i sl.) dok je do prijeloma desne sljepoočne kosti najvjerojatnije došlo uslijed pada i udarca desnim zakrilnim dijelom glave o tvrdu betonsku podlogu, te proizlazi s obzirom na lokalizaciju, da su opisane ozljede nastale s dva neovisna udarca, odnosno nisu nastali istovjetnim djelovanjem sile, a što se tiče prijeloma sljepoočne kosti desno i žarišnog nagnječenja mozga bazalno sljepoočno lijevo, iskrvarenje ispod mekih i minimalno unutar tvrde moždane ovojnice, radi se o karakterističnoj ozljedi lubanje i mozga koja nastaje padom i udarcem stražnjim bočnim dijelom glave o tupo tvrdu podlogu. Vještaci dalje navode da su fizički bolovi jakog intenziteta mogli trajati 10-12 sati od stradavanja pa do operacije, bolovi srednjeg intenziteta mogli su trajati 8-10 dana, nakon prve operacije dok rana nije zarasla, tome treba pribrojiti bolove nakon drugog operativnog zahvata kad su vadili pločice i vijke cca još 5 dana pa se može kazati da su bolovi srednjeg intenziteta trajali 13-15 dana, bolovi slabijeg intenziteta mogli su trajati 2,5 mjeseci kada je morao jesti kašastu hranu, jer svako žvakanje hrane mu pričinjava bol i neugodnost. Strah je mogao biti jakog intenziteta oko 1 sat nakon štetnog događaja i to je bio primarni strah, a sekundarni strah jakog intenziteta mogao je trajati 2-3 sata od stradavanje do obrade u hitnoj službi, srednjeg intenziteta mogao je trati oko 10 dana, a slabog intenziteta oko mjesec dana, do naruženja nije došlo, a potreba tuđe pomoći i njege bila je potrebna od strane bolničkog osoblja dok se nalazio u bolnici a kada je otpušten kući morao je jesti kašastu hranu i bila mu je potrebna tuđa pomoć jer je morao uzimati više obroka ali pomanje i do 6 puta na dan, hrana je morala biti posebno pripremljena, što se tiče sože vještaci navode da nema nikakvih funkcionalnih tegoba ni ispada zbog te povrede.

18.Uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka neurokirurga primarijus prof. Deana Girotto sud utvrđuje da su bolovi jakog intenziteta mogli trajati 10 - 12 sati, srednjeg intenziteta 15-20 dana, slabijeg intenziteta 2,5 mjeseci, a povremeni bolovi uklopljeni su u sožu. Strah je bio primarni u trenutku stradavanja oko 1,5 sati, sekundarni strah jakog intenziteta mogao je trajati 4 sata u tijeku obrade i pripreme za operacijsko liječenje, srednjeg intenziteta mogao je trajati 10 dana radi neizvjesnosti svoga liječenja i slabijeg intenziteta oko mjesec dana, naruženosti nije bilo, nakon otpusta kući bila je potrebna nestručna pomoć za pripremu hrane u vidu angažmana za posebnu pripremu a kako je radi ozljede mozga morao više mirovati mjesec dana bez opterećenja, bila mu je potrebna tuđa nestručna pomoć, zbog stanja nakon prijeloma desne temporalne kosti, stanja nakon traumatskog nagnječenja i krvarenja lijevo temporobazalno te ostalog morfološkog oštećenja mozga i godinu dana nakon ozljede prema nalaz EEG i MRI vještak ocjenjuje sožu 10 %.

19.Uvidom u zajednički dopunski nalaz vještaka neurokirurga Dena Girotto i vještaka maksilofacijalne kirurgije dr. Margite Belušić vidljivo je da zajedničkog usklađenja s osnova pretrpljenih fizičkih bolova je 12 sati jakog intenziteta, 20 dana srednjeg intenziteta i 2,5 mjeseca slabijeg intenziteta, soža je ocjenjena sa 10 %, a što se tiče straha ta je procjena od strane vještaka psihijatra potrebna.

20.Uvidom u dopunski nalaz i mišljenje vještaka dr. Deana Girotto sud utvrđuje da mu je bila potrebna nestručna tuđa pomoć prvih 15 dana do 3 sata dnevno jer je upravo prvih mjesec dana mirovao radi povrede mozga a ostalih 10 dana 2 sata dnevno, te 5 dana po 1 sat dnevno, dok i dopune nalaza i mišljenja dr. Margite Belušić glede tuđe pomoći i njege proizlazi da mu nije bila potrebna posebna vrsta prehrane već samo način prehrane, niti je bila potreba za pojačanom ishranom, nego hranu je bilo potrebno miksati jer je morao jesti kašastu hranu.

21.Ocjenom provedenih dokaza svakog posebno i svih zajedno sud utvrđuje djelomičnu osnovanost navoda činjeničnih u tužbi i tužbenom zahtjevu.

22.Iz iskaza svih naprijed saslušanih svjedoka u bitnome proizlazi da nisu vidjeli sam način nastanka štetnog događaja, osim što im je poznato da su tužitelj i prijatelji bili alkoholizirani, te su vidjeli dvojicu dečki koji se penju na jarbol na jednom brodu, koji je pukao i da su pali na rivu, odnosno jedan od njih je pao na rivu a drugi je ostao u trupu broda. Iz iskaza saslušanih svjedoka koji su bili zajednički u društvu u kojem je bio i tužitelj u bitnome proizlazi da je tužitelj i ĆM kretali se iza ŠM i IM, dok su oni hodali ispred i oni su se penjali na jarbol. Da su dvojica dečki iz te grupe penjali se na jarbol proizlazi i iz sasušanja preostalih svjedoka, pri čemu nisu znali imena, samo su vidjeli dvojicu dečki da se penju na jarbol, stoga sud vjeruje iskazu saslušanih svjedoka CM, IM i ŠM da tužitelj nije se penjao na jarbol broda, jer u tome dijelu su suglasni iskazi svih saslušanih svjedoka koji su vidjeli samo dvojicu dečki, a to su bili LM i GM.

23.Kako svi saslušani svjedoci nisu vidjeli način nastanka štetnog događaja, stoga je sudu uvjerljiviji iskaz tuženika da je bio iznenađen i šokiran sa situacijom kada je pozvan u noćnim satima da mu neki dečki skaču na brodu i da su slomili jarbol,a brod mu je potreban za turistički prijevoz, služio mu je za poslovne svrhe i slijedećeg dana je imao i rutu koju je trebao odvozit sa 70 turista, te kada je došao na lice mjesta da je iz te grupe prema njemu krenuo jedan dečko sa flašom pive u ruci, i da mu se obratio sa gazda, ne trebaš brinuti, sve će biti naknađeno, i da je u tome momentu odgurnuo tu osobu obzirom se nalazio ispred njega a on se žurio vidjeti šta je, pa je sudu manje uvjerljiv iskaz tužitelja da je stajao u grupi ljudi okrenut bočno i da kada je prišao tuženik da ga je odmah udario i da se nakon toga onesvjestio, neuvjerljivo je sudu da bi baš tuženik nasrnuo na tužitelja u grupi ljudi, stoga je uvjerljivije sudu da je tužitelj svojim ponašanjem isprovocirao tuženika koji je ionako bio revoltiran radi štete koja mu se desila, pa je kako je iskazao tuženik odgurnuo tužitelja, međutim iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da ozljede koje je zadobio tužitelj u štetnom događaju prijelom lijeve grane donje čeljusti i prijelom desne sljepoočne kosti predstavljaju nespecifične mehaničke ozljede do kojih je u konkretnom slučaju moglo doći djelovanjem mehaničke sile srednje jakog intenziteta i to najvjerojatnije izravnim djelovanjem sile, odnosno udarcem tupo tvrdim mehaničkim predmetom, vještak navodi da u obzir dolazi stisnuta šaka, obuvena noga i sl., dok je do prijeloma desne slijepoočne kosti najvjerojatnije došlo uslijed pada i udarca desnim zatiljnim dijelom glave o betonsku podlogu, te proizlazi da su opisane ozljede nastala s dva neovisna udarca, odnosno nisu nastale istovremenim djelovanjem sile, stoga je sud cijenio nalaz i mišljenje vještaka glede intenziteta udarca i nastanka povrede da je do štetnog događaja došlo najvjerojatnije udarcem tupo tvrdim mehaničkim predmetom a što može biti i stisnuta šaka, pa je u tome dijelu neuvjerljiv iskaz tuženika da je tužitelja samo odgurnuo, te je tuženik iskazao da se više nije okretao i da nije znao što se desilo sa tom osobom.

24.Sud u cijelosti vjeruje nalazu i mišljenju vještaka sudske medicine glede dinamizma nastalih ozljeda, pa stoga je sud stava da je tužitelj dokazao osnov odgovornosti tuženika u nastanku štetnog događaja pa prema odredbi čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (dalje ZOO-a) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi, osim ako dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje (stavak 1.), predmnjeva se obična nepažnja (stavak 2.). Člankom 1049. ZOO-a propisano je da krivnja postoji kada je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom, dakle bez obzira da li je tuženik želio nanijeti štetu tužitelju u svakom slučaju odgovoran je za nastanak štetnog događaja jer se predmnjeva i obična nepažnja.

25.Osnovano navodi tužitelj da mu je povrijeđeno pravo osobnosti ovakvim ponašanjem tuženika, jer prema odredbi čl. 19. stavak 1. ZOO-a svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim Zakonom, stavkom 2.cit. članka propisano je da pod pravima osobnosti u smislu Zakona podrazumijeva se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo i sl.

26.Ocjenom nalaza i mišljenja sudskih vještaka prof.dr Margite Belušić specijaliste maksilofacijalne kirurgije, primarijus dr. Deana Girotta primarijusa neurokirurga u bitnome proizlazi da je kod tužitelja nastala šteta te se procjenjuju tjelesni bolovi i strah, kao i tuđa pomoć i njega te smanjenje općeg životnog aktiviteta koje se određuje u visini od 10 %. Ovi sudski vještaci usuglasili su stavove oko pretrpljenih fizičkih bolova i sože, te navode da su bolovi bili primarni i sekundarni od jakog preko srednjeg do slabijeg intenziteta, a što se tiče straha, sudski vještak neurokirurg navodi da on može procjeniti strah jakog intenziteta sveukupno do 4 sata u tijeku obrade i pripreme za operacijsko liječenje to je bio sekundarni strah, a primarni jaki strah u trenutku stradavanja da je mogao trajati oko 1,5 sati kao i bojazan za ishod i opseg traume, strah srednjeg intenziteta za neizvjesnost istoga liječenja da je mogao trajati do 10 dana, a slabog intenziteta do mjesec dana, a eventualno za detaljnije promjene eventualnog straha da je potrebno da vještači psihijatar.

27.Vještak dalje navodi da zbog stanja prijeloma desne temporalne kosti, stanja nakon traumatskog nagnječenja i krvarenja lijevo temporobazalno te ostalog morfološkog oštećenja mozga i godinu dana nakon ozljede što je utvrđeno EEG i MRI ocjenjuje sožu sa 10 %, vještak neurokirurg navodi da upravo tog mirovanja radi povrede mozga bila mu je potrebna tuđa nestručna pomoć prvih 15 dana do 3 sata dnevno, ostalih 10 dana po 2 sata dnevno, te ostalih 15 dana po 1 sat dnevno, dok stalni sudski vještak prof.dr. Margita Belušić spec.maksilofacijalne kirurgije navodi da pojačana ishrana nije bila potrebna već samo način pripreme, pa s obzirom na ova utvrđenja oblika štete i štetnog događaja sud je dosudio tužitelju s osnova povrede prava osobnosti kao pravičnu novčanu naknadu iznos od 5.000,00 Eur, s osnova tuđe pomoći i njege za 70 sati, nestručnog karaktera sud je dosudio 600,00 Eur, s osnova troška puta i liječenja sud je dosudio 42,50 Eur, a sve prema priloženim kartama u sudskom spisu odnosno ukupno 5.642,50 Eur pri čemu je sud cijenio doprinos tužitelja u nastanku štetnog događaja kada je krenuo prema tuženiku sa čašom u ruci obraćajući mu se sa gazda sve će biti u redu, pa je po stavu suda upravo takvim ponašanjem i situaciji koja je bila tužitelj doprinio nastanku štetnog događaja od 10 %, te sud dosudio ukupan iznos štete od 5.078,25 Eur, pri čemu je sud kao kvalifikatorske oblike neimovinske štete cijenio strah u iznosu od 1.000,00 Eur, bolove 1.500,00 Eur i sožu od 2.500,00 Eur, sve kako je naprijed obrazloženo, s obzirom da je sud u cijelosti poklonio vjeru nalazima i mišljenjima stalnih sudskih vještaka, za koje drži da su nalaze sačinili po najboljem znanju i umijeću i po pravilima struke, te smatra neosnovanim tužbeni zahtjev u dijelu u kojem se potražuje naknada štete radi pojačane prehrane od 265,00 Eur, s obzirom da stalni sudski vještak prof.dr. Margita Belušić navodi kako u temeljnom nalazu i mišljenju tako i dopunama da nije bilo potrebe za pojačanom ishranom, već samo drugačijim pripravcima, da je bila potrebna kašasta hrana, stoga je u preostalom dijelu tužitelj odbijen s tužbenim zahtjevom kao neosnovanim do iznosa od 6.395,00 Eur (za iznos od 1.316,75 Eur).

28.Sud je tužitelju na tako dosuđeni iznos dosudi i zakonsku zateznu kamatu sve prema odredbi čl. 29. ZOO-a, ta odredba normira da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate, visina kamatne stope regulirana je stavkom 2 i 8. cit. članka 29. ZOO-a.

29.Sud je dosudio kamatu od momenta kada je tužitelj se obratio tuženiku s naknadom štete a to je 21.veljače 2020., sve prema odredbi čl.1103 ZOO-a, koja odredba normira da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

30.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. St. 2. I 155. ZPP- a, sud je dosudio tužitelju trošak koji je bio potreban za vođenje parnice i prema uspjehu u sporu od 80%, što znači da je tuženik u parnici uspio sa 20%. Uvidom u troškovnike stranaka na listu 311, 315 i 316 spisa, sud utvrđuje da su sve radnje poduzete po punomoćnicima odvjetnicima i da su opravdani traženi iznosi. Međutim s obzirom na uspjeh u sporu od 80% bio bi opravdan trošak za poduzimanje pravnih radnji po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 3.200,00 Eur uvećano za 25% PDV za iznos od 800,00 Eur odnosno ukupno 4.000,00 Eur. Međutim kako je ovaj trošak odmjeren prema odredbi čl. 154. St. 2. ZPP-a, koja odredba regulira da ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postupak u kojem je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjem dijelu uspjela, nakon toga će utvrditi iznose troškova koji su bili potrebni za svrhovito vođenje parnice, te će toj stranci odmjeriti naknadu tijela takvih ukupnih troškova koji odgovaraju postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotka u kojima su stranke uspjele u parnici, omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Dakle, sud je priznao trošak za poduzimanje pravnih radnji po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 2.400,00 Eur (60%), dok je u cijelosti dosudio predujam za troškove kombiniranog vještačenja u iznosu od 789,75 Eur, pribavu zdravstvenog kartona u iznosu od 20,00 Eur, za troškove vještačenja po vještaku neurokirurgu u iznosu od 405,00 Eur, te trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 53,75 Eur i na presudu u iznosu od 53,75 Eur odnosno ukupan trošak 3.668,50 Eur. Na tako dosuđeni trošak sud je dosudio i zakonsku zateznu kamatu sve kao u troškovniku tužitelja a sve to temeljem odredbe čl. 151.st.3. ZPP-a i odredbe čl. 30.stavak 3. Ovršnog zakona. Prema odredbi čl. 151.st.3 ZPP-a parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka a o zateznim kamatama na iznos parničnog troška sud odlučuje na zahtjev stranaka, dok odredba članka 30.st. 3 Ovršnog zakona normira da na prijedlog ovrhovoditelja sud će odrediti naplatu zateznih kamata na troškove ovršnog postupka i osiguranja po propisanoj stopi od dana kad su ti troškovi učinjeni odnosno plaćeni pa do dana naplate.

U Opatiji, 22. srpnja 2025.

S U D A C:

Milena Ivančević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka, putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja uz rješenje o pristojbi 53,75 Eur

- pun. tuženika