Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-500/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Siniše Pleše kao predsjednika vijeća, te Koraljke Bumči i Vjerana Blažekovića kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Vere Šinogl, u kaznenom predmetu protiv optuženog UD, zbog kaznenog djela iz članka 118. stavak 2., i dr. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23 i 36/24 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika izjavljenoj po branitelju Ivanu Kobašu, protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj Kov-699/2025-21 od 17. srpnja 2025. na sjednici vijeća održanoj 11. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba optuženog UD kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, na temelju članka 351 stavak 1 u svezi s člankom 86 Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 , 88/22, 36/24 i 72/25 u daljnjem tekstu: ZKP) iz spisa predmeta pod točkom 1. izreke izdvojeni su: dio policijskog izvješća sa stranice 16 spisa i to 2 i 4 odjeljak koji sadrže obavijesti što su ih građani dali djelatnicima policije; službena zabilješka o obavljenom obavijesnom razgovoru sa optuženikom sa lista 28 spisa, službena zabilješka o obavljenom obavijesnom razgovoru sa CD sa lista 36 spisa i službena zabilješka IV PP PUZ-a o izvršenom uvidu u IS MUP-a sa lista 37 spisa, dok je pod točkom 2. izreke prvostupanjskog rješenja odbijen prijedlog obrane da se kao neosnovani iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve AD od 21. svibnja 2025. a koji prileži u spisu na listovima 97-100 i listovima 112- 113 spisa, neizdvojeni dio policijskog izvješća sa stranice 16 spisa i to odjeljci 1, 3, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12.

2. Protiv navedenog rješenja, u odnosu na točku 2. pobijanog rješenja, žalbu je podnio optuženi PD po branitelju Ivanu Kobašu odvjetniku iz Zagreba, zbog povrede zakona o kaznenom postupku i povrede ljudskih prava iz Ustava RH i Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, sa prijedlogom da se prihvati žalba i preinači pobijano rješenje u pobijanom dijelu na način da se navedeni dokazi izdvoje iz spisa predmeta odnosno podredno da se u pobijanom dijelu predmetno rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP-a, spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

4. Žalba optuženog UD nije osnovana.

5. Nije u pravu žalitelj kada ističe da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da je dio izvješća o postupanju policije zakonit dokaz dok dio izvješća policije predstavlja nezakonit dokaz jer ne može jedan dokaz biti malo zakonit a malo nezakonit, kao i da je pogrešno utvrdio da oštećena-žrtva AD nije izvanbračna supruga optuženika pa nije upozorena u smislu odredbe članka 285. stavak 1. točka 1. ZKP- a.

6. Prvenstveno je potrebno istaknuti da odredba članka 10. ZKP-a u svom stavku 2. propisuje da su nezakoniti dokazi oni koji su pribavljeni kršenjem Ustava, zakona ili međunarodnim pravom propisane zabrane mučenja nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, oni koji su pribavljeni povredom Ustava, zakona ili međunarodnog prava zajamčenih prava obrane, prava na ugled i čast te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života, oni koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izričito predviđeni ovim zakonom kao i oni za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza. Da bi se dakle radilo o nezakonitosti dokaza u konkretnom slučaju (jer je to razlog na koji se okrivljeni poziva), trebalo bi se raditi o povredi odredaba kaznenog postupka koja je izričito predviđena Zakonom o kaznenom postupku (članak 10. stavak 2. točka 3. ZKP-a).

7. U odnosu na dijelove izdvojenog izvješća koje prileži listu 16. spisa a koji dijelovi izvješća sadrže i obavijesne razgovore sa okrivljenikom i oštećenom treba istaknuti da je u pravu prvostupanjski sud kada ističe da se radi o dijelovima izvješća koji predstavljaju obavijesne razgovore, koje je u smislu članka 86. stavak 3. i 4. ZKP-a bilo potrebno izdvojiti iz sudskog spisa. Naime, u konkretnom slučaju radi se o dijelovima izvješća koji u smislu odredbe članka 208. stavak 1. ZKP-a s građanima sačinjavaju policijski službenici. Radi se dakle o službenim bilješkama koje nemaju postupovnopravni značaj dokaza, ne mogu se koristiti u postupku te se po citiranim odredbama ZKP-a moraju izdvojiti iz spisa, ali se ne čuvaju kod suca istrage kao nezakoniti dokazi, već se vraćaju državnom odvjetniku. Međutim, kako dijelovi tog istog izvješća predstavljaju postupanje policije po zaprimljenoj dojavi i kao takvi imaju spoznajnu vrijednost, upravo kao što je to i učinio prvostupanjski sud – te je dijelove izvješća valjalo zadržati u spisu predmeta.

8. Nadalje, pitanje prava na zakonsku blagodat ne svjedočenja propisana je odredbom članka 285. stavak 1. ZKP-a, koja propisuje tko je sve oslobođen dužnosti svjedočenja, pa je tako određeno da su oslobođeni dužnosti svjedočenja: osoba s kojom je okrivljenik u braku ili izvanbračnoj zajednici, srodnici okrivljenika u ravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do trećega stupnja zaključno te srodnici po tazbini do drugoga stupnja zaključno, posvojenik i posvojitelj okrivljenika, javni bilježnici, porezni savjetnici, u okviru zakonske obveze čuvanja tajne, odvjetnici, liječnici, zubari, psiholozi, probacijski službenici i socijalni radnici o onome što su u obavljanju svoga zanimanja saznali od okrivljenika, novinari i urednici u sredstvima javnog priopćavanja o izvorima obavijesti i podataka za koje su saznali u obavljanju svoga zanimanja i koji su uporabljeni prilikom uređivanja sredstava javnog priopćavanja, osim u određenim slučajevima, odnosno osoba na koju je prenesena imovinska korist, dok odredba članka 285. stavak 3. ZKP-a. propisuje da je tijelo koje vodi postupak dužno osobe spomenute u stavku 1., prije njihova ispitivanja ili čim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedočiti te upozoriti da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz a što je sve potrebno konstatirati i zapisnikom. Dakle, osnov za primjenu navedenog članka zakona o kaznenom postupku, predstavlja činjenicu je li određena osoba, sukladno stavku 1. navedenog članka, ulazi u krug osoba koje su oslobođene dužnosti svjedočenja i povreda navedene odredbe dovodi do nezakonitosti određenog dokaza (svjedočkog iskaza) u smislu odredbe članka 10. ZKP-a.

8.1. Iako oštećena u svom iskazu navodi da je bila u izvanbračnoj zajednici sa optuženikom treba naglasiti da je sukladno iskazu same oštećene optuženika upoznala u svibnju ili lipnju 2024. da bi potom nedugo nakon upoznavanja sa njim otišla živjeti na zajedničku adresu. Dakle, nije sporno da se radi o zajednici koja je ukupno trajala oko 1 (jedne) godine, odnosno kraće vrijeme dok je izvanbračni drug sukladno članku 87. točci 10. KZ/11, osoba koja živi u izvanbračnoj zajednici koja ima trajniji karakter ili traje kraće vrijeme ako je u njoj rođeno dijete. Kako u konkretnom slučaju prema stavu ovoga suda kao drugostupanjskog nije ostvaren niti jedan od navedenih uvjeta, postavlja se pitanje da li je oštećena uopće imala svojstvo izvanbračne supruge ili samo svojstvo intimne partnerice, odnosno da li je zbog svojstva izvanbračne supruge uopće trebala biti upozorena sukladno članku 285. stavak 1. ZKP-a, odnosno da li je imala pravo koristiti zakonsku blagodat ne svjedočenja. Međutim, sve i da joj sud prizna to svojstvo kao što je to i učinjeno u konkretnom slučaju nije sporno da iz iskaza same oštećene nesporno proizlazi da se radi o zajednici koja je prestala kao i da je ista sa zadnje zajedničke adrese stanovanja preselila u sigurnu kuću. Uvažavajući navedeno, irelevantan je žalbeni navod koji se odnosi na postupanje suda u drugom predmetu koji se vodi u odnosu na istog optuženika za raniji događaj, već je za konkretnu odluku, upravo kao što to utvrđuje i prvostupanjski sud mjerodavan samo onaj položaj oštećene spram optuženika u konkretnom predmetu, a on sukladno svemu iznesenom i prema stavu ovoga suda kao drugostupanjskog nije sporan.

9. Slijedom navedenog, iako je u pravu žalitelj kada ističe da je oštećena prvo bila upozorena u smislu odredbe članka 285. ZKP-a, a potom samo dan kasnije ispitana bez tog upozorenja jer je izjavila da je izvanbračna zajednica prestala, uz činjenicu koja je prethodno utvrđena da navedena svjedokinja i nije trebala biti upozorena u smislu citirane zakonske odredbe, osnovano je po prvostupanjskom sudu odbijen prijedlog žalitelja za izdvajanjem navedenog zapisnika o ispitivanju oštećene AD kao nezakonitog dokaza jer se ne radi se o nezakonitom dokazu iz članka 10.

ZKP-a kao što to ističe žalitelj.

10. Budući da prvostupanjsko rješenje nije nerazumljivo ili proturječno razlozima koji se u osporavanom rješenju navode, te kako nisu pronađene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti trebalo je odlučiti kao u izreci, na temelju odredbe članak 494. stavak 3. točka 2. ZKP-a.

U Zagrebu 11. kolovoza 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Siniša Pleše