REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

STALNA SLUŽBA U KRIŽEVCIMA

48260 KRIŽEVCI

Ivana Zakmardija Dijankovečkog 14

Poslovni broj: Psp-14/2023-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru – Stalna služba u Križevcima po sucu Miroslavu Lovrekoviću kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice FČ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima, odvjetnicima u ZOU Sanala Kontin i dri. Iz Križevaca, protiv tuženika OČ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po pun. Martini Blažinčić Stručić, odvjetnici iz Križevaca, radi smetanja posjeda, 11. kolovoza 2025. godine

r i j e š i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Utvrđuje se da je tuženik OČ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] smetao tužitelja FČ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine tužitelja koja se nekretnina u grafičkom dijelu katastarskog operata kod RH Državne geodetske uprave Područnog ureda za katastar Koprivnica Odjela za katastar nekretnina Križevci vodi kao čkbr. [katastarska čestica], u. k. o. [katastarska općina], dok se u pisanom dijelu katastarskog operata vodi kao čkbr. [katastarska čestica] pod nazivom VINCA ORANICA, na način da je dana 9.5.2020. godine nakon što je srušio postojeću ogradu koji položaj ograde je na skici lica mjesta vještaka Štefice Tukša s očevida 18. listopada 2021. g. označen linijom od točke A i B u duljini od 7,35 m, te na dijelu nekretnine koju je nesmetano uživala tužiteljica posjekao tužiteljičino stablo višnje, promjera trupca oko 40 cm, a koji položaj panja porušenog stabla višnje je na skici lica mjesta vještaka Štefice Tukša s očevida 18. listopada 2021. g. označen slovom C i udaljen je od točke A lica mjesta 5,2 m te od točke B skice lica mjesta 3,2 m, pa se tuženiku nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja na način da postavi između nekretnina stranaka drvene stupove i žičanu ogradu na mjestu gdje su isti bili prije učinjenog smetanja, tuženiku se ubuduće zabranjuje takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja, te se nalaže tuženiku da tužitelju nadoknadi parnični trošak, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos od dana donošenja rješenja suda do isplate, sve to u roku od 8 dana."

II Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 1.000,00 eura u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je podnijela ovom sudu tužbu radi smetanja posjeda protiv tuženika. U tužbi u bitnom navodi da je bila u nesmetanom posjedu djela nekretnine koja se nekretnina u grafičkom dijelu katastarskog operata kod RH Državne geodetske uprave Područnog ureda za katastar Koprivnica Odjela za katastar nekretnina Križevci vodi kao čkbr. [katastarska čestica], u. k. o. [katastarska općina], dok se u pisanom dijelu katastarskog operata vodi kao čkbr. [katastarska čestica] pod nazivom VINCA IČ, dok je u preostalom dijelu posjeda navedene nekretnine bio tuženik. Navodi da je dana 09. 05. 2020. tuženik porušio ogradu koja je dijelila nekretninu koju su sa svake svoje strane nesmetano uživali tužiteljica i tuženik, a koja se sastojala od drvnih stupova na kojima je bila postavljena žičana ograda dužine oko 5 metara, te posjekao jedno stablo višnje, promjera 40 cm na dijelu nekretnine koju je nesmetano uživala tužiteljica. Ističe da svoj dio nekretnine sa svojim prednicima nesmetano uživa preko 50 godina. Navodi da je njen suprug BČ odmah nakon što su primijetili srušeno – posjećeno stablo višnje pozvao policiju koja je povodom navedenog događaja utvrdila da nema elemenata kaznenog dijela niti prekršaja te uputila stranke da nastali spor riješe sudskim putem. Obzirom da je tuženik smetao tužiteljicu u njenom posljednjem mirnom posjedu nekretnine, predlaže da sud rješenjem utvrdi smetanje posjeda i tuženiku naloži uspostavu ranijeg posjedovnog stanja.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnome navodi da u cijelosti poriče da bi se tužiteljica nalazila u posjedu sporne nekretnine, koje od 1983.g.u svom posjedu drži njegova majka ŽČ koja je i izvanknjižna vlasnica istih od tada, a kako je ona starija osoba to posjed na nekretninama vrši zajedno sa tuženikom. Obje čestice čine jednu gospodarsku cjelinu i vežu se uz nekretnine tuženika, to su iste u cijelosti u posjedu tuženika. Osporava da bi tužiteljica bila u posjedu bilo kojih dijela ovih nekretnina jer one čine jednu ekonomsku cjelinu, a u katastarskim operatima čestice 774/2 i dio čestice 774/1 k. o. [katastarska općina] upisane su u posjedovnom listu br. 36 iste katastarske općine kao posjed majke tuženika ŽČ, dok je dio čestice 774/1 u posjedovnom listu br.265 k. o. [katastarska općina] pogrešno upisan kao posjed GČ iz [adresa]. Navodi da je predmetne nekretnine majka tuženika stekla 1983.g. na način da je s djedom tužiteljice izvršila zamjenu nekretnina i tako postala posjednica i izvanknjižna vlasnica utuženih nekretnina, a djed tužiteljice postao vlasnik nekretnina majke tuženika na drugom mjestu u istoj katastarskoj općini. Napominje da su si on i njegova majka te njegovi ukućani bili uvijek u vrlo dobrim odnosima s majkom tužiteljice koja je živjela u [adresa], a koja je umrla prije 6 godina, te ju je naslijedila tužiteljica koja na istima nikada nije vršila posjedovne radnje, jer je upravo tuženik sporne nekretnine koristio u cijelosti prema svojim gospodarskim potrebama i jedan dio zemljišta pregradio postavljenim paletama tako da mu živad i ovce ne idu prilikom ispaše na ostali dio nekretnine. Ističe da je na svom posjedu odsjekao jednu svoju suhu višnju i odstranio nekoliko dotrajalih paleta, kojim radnjama nikako nije mogao počiniti čin smetanja posjeda tužiteljice, kako to ona tvrdi u svojoj tužbi.

3. Radi utvrđenja spornih činjenica u dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak geoportala, molbu, očitovanje MUP-a, fotografije /4-9/, prijepis posjedovnog lista /18-26/, proveo očevid na licu mjesta sa ovlaštenim mjerničkim vještakom Šteficom Tukša / zapisnik 41 i skica 42/, proveo dokaz saslušanjem svjedoka NČ /58/, MČ /58/, SČ /58-59/, BČ /59/, ČČ /59/, PČ /59-60/, ŠČ /60/, UČ /60/, HČ /60/, TČ /60/, VČ /60-61/, tužiteljice FČ

/67/ i tuženika OČ /68/.

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP) sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5. Člankom 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /"Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, i 152/14 – dalje ZV/ propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda. Nadalje člankom 22. st. 1. istog zakona propisano je da posjed kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

6. Nadalje, člankom 441. ZPP-a propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnom ili nesavjesnom posjedu ili o zahtjevima za naknadu štetu.

7. Iz iskaza tužiteljice saslušane na ročištu od 14.2.2023. proizlazi da je ona na očevidu održanom 18.10.2021. mjerničkom vještaku pokazala spornu nekretninu koju je njena majka naslijedila od svojih roditelja, dio kojim nekretnine su oni pustili na riječ majci tuženika ŽČ iz razloga da si prošire dvorište. Navodi da joj je otac umro 2011g., majka 2014. g., koji su do tada uživali dio nekretnine, a nakon njihove smrti ona i brat su nastavili uživati istu, kosili su travu i brali voće. Navodi da su na tu parcelu ulazili preko susjedne parcele u vlasništvu LČ uz njeno dopuštenje, a kako je susjednu nekretninu kupio UČ i ogradio se, oni su i nadalje ulazili u nekretninu preko vrta njene majke SČ na način da su malo odmaknuli ogradu koju su kasnije vratili na mjesto. Nekretninu su nesmetano uživali do 2020 g. kada je tuženik srušio živicu koja je služila kao ograda i posjekao veliku višnju. Ta ograda se sastojala od drva, paleta i mladica višnji koje su u nju zarasle. Zna da je on tvrdio da je ta cijela nekretnina njegova zato što katastarski glasi na njegovu majku, a u vrijeme dok su nesmetano uživali nekretninu, voćke koje se tu nalaze su brali svi, nitko im nije branio, dok tuženik nikada nije održavao spornu parcelu jedino je nekad na jesen iz svog dvorišta znao pustiti životinje, guske, patke, ovce, koje su ušle na njen dio nekretnine preko susjednog polja i tamo pozobale voće, travu i sl., što su joj susjedi javljali, a ona je to pustila. Navodi da njen suprug i dalje održava spornu nekretninu, kosi travu, a tuženik namjerno pušta svoje životinje jer više nema ograde. Znali su godišnje i do 10 puta ići u taj voćnjak, odnosno kada je trebalo kositi travu, koju su tada redom kosili i tačkama vozili za svoje životinje.

8. Tuženik OČ saslušan kao stranka na istom ročištu navodi da je 1983.g. njegova majka mijenjala svoju parcelu vinograd na cesti za cijelu spornu nekretninu. Nije se radilo o zamjeni cijele parcele za dio parcele, već za cijelu parcelu na kojoj su sagradili silos i sa sjeverne strane dio ogradili, ali nisu imali novaca da ograde parcelu u cijelosti. Kako uzgaja stoku, na dijelu parcele postavio je ogradu od paleta da mu krmače ne bježe u polje, a dio je ostavio slobodno da životinje mogu ići po toj parceli. Navodi da je od njega susjed ĐČ tražio kada je gradio kuću da kao susjed potpiše suglasnost da se kuća gradi na susjednom zemljištu. Navodi da tužiteljica i njezini nisu mogli kositi travu na tu zemljištu, jer su travu popasle ovce, višnju je brao tko je stigao, ali ne i tužiteljica jer oni tu ne žive, nego žive preko puta. Misli da tužiteljica traži posjed zemlje jer je susjed ĐČ htio kupiti dio nekretnine da bi tu sagradio radionu i proširio si dvorište. Ogradu zapravo i nije srušio jer je ona već bila trula, samo je maknuo palete, a višnju je srušio jer je jedna grana bila suha i bojao se da bi nekom mogla pasti na glavu. Navodi da su na sporno zemljište tužiteljica i njezini došli samo jednom i to prije očevida, ali prije nisu dolazili, jer je ĐČ ogradio svoju zemlju i nisu imali kud.

9. Iz iskaza svjedoka NČ, brata tužiteljice saslušanog na ročištu od 12. 4.2022. g. proizlazi da je svjedok bio na očevidu, poznat mu je prijepor između stranaka, poznato mu je da je tuženik radio drvenu ogradu koju je srušio, srušio je i stablo višnje koje se nalazilo na dijelu nekretnine koje je bilo u posjedu tužiteljice i ušao u posjed dijela nekretnina koju je uživala tužiteljica, njegova sestra, koji posjed su godinama uživali njegovi roditelji odnosno njihova obitelj. Navodi da sada kada je ĐČ prije 7 g. izgradio kuću, tužiteljica na prijepornu nekretninu ulazi vjerojatno preko ograde od F i SČ na način da se ograda odgradi, odnosno makne žica, a sestra je uživala taj prijepor na taj način da je višnju održavala, rezala, brala plodove te kosila cijelu parcelu. Posječena višnja bila je zdrava.

10. Iz iskaza svjedoka MČ, tete tužiteljice, saslušane na istom ročištu, proizlazi da je svjedok bila na očevidu, poznat joj je prijepor između stranaka, zna da je tuženik srušio ogradu i višnju, a čija je to ograda i tko ju je izgradio nije joj poznato. Nije joj poznato čija je višnja, tko ju je održavao niti tko joj je ubirao plodove. Navodi da je predmetna parcela podijeljena tako da je pola pripalo OČ, a pola sada pok. sestri, a koju je naslijedila tužiteljica. Ograda i višnja su na dijelu kojoj je pripao tužiteljici, a parcela je bila nekada veća, ulazila je u tuženikovo dvorište, obrađivali su je njezini roditelji, a kako su tuženikove svinje, guske i ostale životinje radile štetu, parcela je podijeljena. Prijepor na kojoj je višnja i nastavno prema jugu sve do ograde je uživala njena sestra, a kasnije tužiteljica koja to kosi, čisti. Navodi da je zbog toga što je sa istočne i južne strane ograda, tužiteljica na svoju nekretninu dolazi sa južne strane preko ograde na način da se žica odmakne.

11. Iz iskaza svjedoka SČ saslušane na istom ročištu, proizlazi da je svjedok bila na očevidu, ne zna tko je napravio drvenu ogradu od paleta koja je sada porušena, višnju koja je sada posječena uživali su roditelji od tužiteljice, O, a i nakon njihove smrti ne znam tko to sada uživa, valjda jedni i drugi, Kožari i Ivanovići, Kožari pasu guske sve do njihove ograde sa južne strane, a tužiteljica dolazi na nekretninu preko njene žice na način da preskoči žicu i kosi nekretninu. Da je ograda srušena to je saznala tek na sudskom očevidu, dozvoljava tužiteljici da prelazi preko žice jer su si svi dobri, a ona dolazi dva tri puta godišnje kada treba kositi. Njenom sinu koji je sagradio kuću sa istočne strane i postavio ogradu, je za građevinski dozvolu odobrenje potpisala ŽČ, a tužiteljica nije ništa potpisivala.

12. Iz iskaza svjedoka BČ, supruga tužiteljice proizlazi da su tužiteljica i on bili u dobrim odnosima sa tuženikom i njegovom obitelji sve do ovog događaja kada je on srušio ogradu i posjekao višnju. Ne zna čija je to ograda bila, a ta ograda je dijelila dvorno mjesto tužitelja od nekretnine koju uživa njegova supruga, odnosno njihova obitelj. Posječenu višnju tužiteljica je redovito brala, a prije nje, njeni roditelji. Ograda je bila tako napravljena da tuženikove životinje nisu mogle prolaziti preko, a iza ograde tuženik nikada nije kosio niti brao orahe i li sl., a do ovog događaja nije ni ulazio iza ograde. Ne zna radi čega je tuženik posjekao višnju, a oni dolaze na nekretninu s južne strane preko ograde susjeda SČ, na način da prijeđu ogradu, pokose i vrate se, ogradu prekorače jer nije visoka. Na nekretnini koja je unutar žičane ograde su još tri stabla oraha, jedna osušena jabuka i divlja trešnja koju su oni održavali.

13. Iz iskaza svjedoka ČČ, proizlazi da je svjedok bila na očevidu, tako da joj je stanje na terenu poznato, drvenu ogradu su postavili Kožari negdje oko 1980. da njihove životinje ne bi išle na ostali dio nekretnine, sve što je unutar žičanih ograda su uživali I negdje od 1983. i sjeća se da joj je pok. otac tuženika JČ rekao da su sa B zamijenili nekretninu za vinograd u Kataleni. Zna da su Kožari godinama uživali taj dio nekretnine na kojoj je bila višnja, sve do žičane ograde prema jugu i vidjela je tuženika pred 2-3 godine da tamo kosi. Od JČ je kupovala patke i tamo ih je dolazila čistiti, a na nekretnini iza drvene ograde prema jugu je pok. JČ posadio orahe koji su i još sada tamo jer mu je ona dala sadnice. Navodi da tužiteljicu nikada nije vidjela na nekretnini.

14. Iz iskaza svjedoka PČ, brata tuženika proizlazi da su njegovi pok. roditelji mijenjali puno nekretnina sa B, pok. roditeljima tužiteljice pa tako i nekretninu koja se nalazi unutar žičane ograde sa južne i zapadne strane, dok je sa istočne strane bila oranica, a prema njihovom dvorištu u kojem živi zajedno sa bratom je bila drvena ograda. Drvena ograda je postavljena sigurno prije više od 30 g., zato da životinje ne idu na preostali dio nekretnine, višnja je bila njihova, a brali su svi koji su htjeli. Ne zna zbog čega Ž sada smatraju da je to njihovo. Od kada je počeo spor, Ž idu na nekretninu preko G s južne strane, naručili su nekog da to poflaksa i to tada kada je počeo sudski spor. Kada je susjed ĐČ gradio kuću njegova majka ŽČ mu je potpisivala za građevinsku dozvolu, a Reščeva punica je to htjela kupiti od njegove mame, ali ona nije htjela prodati jer je to dio dvora.

15. Iz iskaza svjedoka ŠČ, supruge tuženika, saslušane na istom ročištu, proizlazi da je ograda koja je sada srušena bila tamo oko 20 godina, sagradio ju je njen suprug da životinje ne mogu iz dvorišta ići na druge nekretnine, višnja je bila njihova i oni su je brali, a na nekretnini su pasle ovce, svinje, race i kokoši. Svekrva joj je pričala da su oni mijenjali tu nekretninu za neki vinograd sa pok. roditeljima tužiteljice, B, a Ž su počeli dolaziti na nekretninu negdje u vrijeme kada je višnja srušena, a kosili su nakon dolaska policije i prije dolaska suda. Idu na nekretninu preko dvorišta od SČ preko žičane ograde. Kada je susjed ĐČ gradio kuću njena svekrva ŽČ mu je potpisivala za građevinsku dozvolu.

16. Iz iskaza svjedoka UČ saslušanog na istom ročištu, proizlazi da svjedok ne zna tko je sagradio porušenu ogradu, niti čija je višnja, a koju zna da su I puštali svoje životinje konkretno ovce da pasu na toj nekretnini koja je ograđena s južne strane ogradom od njegove mame, istočno je njegova ograda, sjeverno je bila ta ograda, a zapadno nema ograde. Zadnjih godina je viđao supruga tužiteljice da dolazi tu nekretninu kositi, a zemljište je znalo biti zapušteno, pa je i on par puta pokosio prije nekih 10 godina. Suprug tužiteljice dolazi na prijepor s južne strane tako da razmakne žicu ili je preskoči. Bio je spreman to kupiti, pitao je jedne i druge jer nije znao točno tko su vlasnici. Kada je gradio kuću za istočnu među je pitao tuženika jer je u geodetsko projektu pisalo da je to od ŽČ.

17. Iz iskaza svjedoka HČ, proizlazi da su porušenu drvenu ogradu gradili I, odnosno konkretno OČ da mu iz dvorišta ne ide stoka. Čuo je od tuženikovih roditelja da su nekretninu mijenjali sa B. Sporni dio nekretnine nitko nije godinama kosio, a sada kada je nastao spor, vidio je da je pokošeno, a ne zna tko je kosio. Prije zamjene zemljišta, kuće od Kožara su bile već sagrađene i oni su već tamo živjeli, a zamjena je bila sve do SČ.

18. Iz iskaza svjedoka AČ, ujaka tužiteljice, saslušanog na istom ročištu, proizlazi da je svjedoku poznato da su pok. O mijenjali s Kožarima jedan dio nekretnine koji se nalazi sjeverno od te srušene ograde za jedan vinograd. Pok. roditelji tužiteljice, a nakon toga i ona uživali su dio nekretnine iza drvene ograde prema jugu na način da kosi i bere voće, a sada dolaze na tu nekretninu preko nekretnine SČ.

19. Iz iskaza svjedoka VČ saslušanog na istom ročištu, proizlazi da svjedok živi u [adresa] i nije mu baš točno poznato tko je gradio srušenu ogradu, čija je višnja, tko kosi nekretninu, no prije dvije ili više godina je vidio da Kožareve guske pasu na nekretnini. Sa zapadne strane je njegova nekretnina koju obrađuje i prije dvije godine kada je orao je došao suprug tužiteljice i rekao da je bacio brazdu na njihovo, na što mu je tuženik rekao da mu on nema šta govoriti jer je to njegovo. Sjećam se da su tu nekretninu nekada uživali Mišekovi, tužiteljičini roditelji.

20. Među strankama nije sporno da je tuženik 11.5.2020.g. porušio ogradu koja je dijelila na dva dijela nekretnine u grafičkom dijelu katastarskog operata kod RH Državne geodetske uprave Područnog ureda za katastar Koprivnica Odjela za katastar nekretnina [adresa] vodi kao čkbr. [katastarska čestica], u. k. o. [katastarska općina], dok se u pisanom dijelu katastarskog operata vodi kao čkbr. [katastarska čestica] pod nazivom IČ, a koja je na očevidu od 18.10.2021. identificirana od strane mjerničkog vještaka i u naravi čini jednu nekretninu.

21. Tužiteljica je u predmetnom postupku bila dužna dokazati da je u posljednjem mirnom stanju posjeda površine za koju tuži i da ju je u tom posljednjem stanju posjeda samovlasno smetalo upravo tuženi sa radnjama koje se navode u tužbi i tužbenom zahtjevu kao činovi smetanja, a sve ovo u smislu članka 21. i 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

22. Iz iskaza svjedoka:

- ĆČ "ne zna tko je napravio drvenu ogradu od paleta koja je sada porušena, višnju koja je sada posječena uživali su roditelji od tužiteljice, Miošeki, a i nakon njihove smrti ne znam tko to sada uživa, valjda jedni i drugi, Kožari i Ivanovići, Kožari pasu guske sve do njihove ograde sa južne strane, a tužiteljica dolazi na nekretninu preko njene žice na način da preskoči žicu i kosi nekretninu.",

- ČČ "Zna da su I godinama uživali taj dio nekretnine na kojoj je bila višnja, sve do žičane ograde prema jugu i vidjela je tuženika pred 2-3 godine da tamo kosi. Od OČ je kupovala patke i tamo ih je dolazila čistiti, a na nekretnini iza drvene ograde prema jugu je pok. OČ posadio orahe koji su i još sada tamo jer mu je ona dala sadnice. Navodi da tužiteljicu nikada nije vidjela na nekretnini",

- ZČ "svjedok ne zna tko je sagradio porušenu ogradu, niti čija je višnja, a koju zna da su I puštali svoje životinje konkretno ovce da pasu na toj nekretnini koja je ograđena s južne strane ogradom od njegove mame, istočno je njegova ograda, sjeverno je bila ta ograda, a zapadno nema ograde. Zadnjih godina je viđao supruga tužiteljice da dolazi tu nekretninu kositi, a zemljište je znalo biti zapušteno, pa je i on par puta pokosio prije nekih 10 godina. Bio je spreman to kupiti, pitao je jedne i druge jer nije znao točno tko su vlasnici. Kada je gradio kuću za istočnu među je pitao tuženika jer je u geodetsko projektu pisalo da je to od ŽČ.",

- HČ "Sporni dio nekretnine nitko nije godinama kosio, a sada kada je nastao spor, vidio je da je pokošeno, a ne zna tko je kosio. Prije zamjene zemljišta, kuće od Kožara su bile već sagrađene i oni su već tamo živjeli, a zamjena je bila sve do SČ",

- VČ "svjedok živi u [adresa] i nije mu baš točno poznato tko je gradio srušenu ogradu, čija je višnja, tko kosi nekretninu, no prije dvije ili više godina je vidio da Kožareve guske pasu na nekretnini. Sa zapadne strane je njegova nekretnina koju obrađuje i prije dvije godine kada je orao je došao suprug tužiteljice i rekao da je bacio brazdu na njihovo, na što mu je tuženik rekao da mu on nema šta govoriti jer je to njegovo. Sjećam se da su tu nekretninu nekada uživali Mišekovi, tužiteljičini roditelji",

kojima je sud poklonio vjeru zbog jasnog i logičnog načina iskazivanja te osobne nezainteresiranosti za ishod postupka, proizlazi da su u posjedu sporne nekretnine prema kazivanju nesrodnih svjedoka bili i tužiteljica i tuženi, ali se temeljem njihovih iskaza u ovom postupku ne može sa pouzdanom sigurnošću utvrditi zadnji mirni posjed tužiteljice sporne nekretnine.

23. Kako se niti iz iskaza svjedoka srodnika tužiteljice NČ, MČ, BČ, TČ niti iz iskaza srodnika tuženika PČ, ŠČ, niti iz iskaza stranaka, koji su međusobno kontradiktorni, a kojima sud nije poklonio vjeru zbog očite zainteresiranosti za ishod spora, ne može pouzdano utvrditi zadnji mirni posjed predmetne nekretnine, to temeljem odredbe čl. 221.a. ZPP-a o teretu dokazivanja, sud zaključuje da tužiteljica nije dokazala da bi bila u zadnjem mirnom posjedu predmetne nekretnine, što ne proizlazi niti iz priloženih isprava, posjedovnog lista br. 36, ko. [katastarska općina], prema kojima je majka tuženika ŽČ u posjedu čestice 774/1 u površini od 277 m2 i čestice čkbr. [katastarska čestica] u površini od 586 m2, i posjedovnom listu br. 265 prema kojem je GČ iz [adresa] u posjedu čestice 774/1 u površni od 313 m2.

24. Također, nije životno ni logično da da bi tužiteljica bila u posjedu nekretnine u koju nesporno, ulazi samo na način da preskače ili odmiče tuđu ogradu.

25. Uzimajući u obzir stanje na terenu utvrđeno na očevidu, iskaze svjedoka nezainteresiranih za ishod spora, priložene isprave, sud smatra da tužiteljica nije dokazala da bi bila u posljednjem mirnom stanju posjeda predmetne nekretnine.

26. Obzirom na navedeno sud je cijenio tužbeni zahtjev neosnovanim u cijelosti.

27. Na temelju čl. 154. st. 2. ZPP-a tuženik osnovano od tužitelja potražuje trošak parničnog postupka koji se sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje OT) i Zakonu o sudskim pristojbama (NN br. 26/03 (pročišćeni tekst), 125/11, 112/12 i 157/13, dalje ZSP) odnosi na trošak dvije jednokratnu nagradu za prvostupanjski postupak (Tbr.7.2 i 54 OT) svaka u iznosu od 500,00 eura, ukupno 1.000,00 eura.

28. Radi iznesenog riješeno je kao u izreci.

U Križevcima, 11. kolovoza 2025.

Sudac

Miroslav Lovreković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu ali putem ovog suda pismeno u 3 istovjetna primjerka.