REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Poslovni broj: R1-338/20-61

Stalna služba u Trogiru

Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sucu Denisu Dučiću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagatelja NK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Marku Udiljku, odvjetniku u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 3A, protiv protustranke MK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Sanji Jerković, odvjetnici u Splitu, Gotovčeva 8, radi uređenja međe, po provedenom postupku, izvanraspravno, dana 11. kolovoza 2025. godine;

r i j e š i o  j e

I- Uređuje se međa između nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], upisane u ZU 1256 k. o. [katastarska općina], u vlasništvu predlagatelja te nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje upisane u ZU 1187 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke, na način da se obnavlja međa označenih nekretnina pravcem linije označene točkama crvene boje A-B i ispravlja međa označenih nekretnina pravcem linije označene točkama crvene boje B-C-D, sve definirano u vještačkom nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića, dipl. ing. geod., stalnog sudskog vještaka za geodeziju iz Splita, Mišina 4, sastavljenom u Splitu 20. lipnja 2025. godine i prikazano grafičkim prilogom vještačkog nalaza i mišljenja- skicom izmjere broj VJ 41/2025, lipanj 2025. godine, linijom označene točkama crvene boje i pripadajućim tim točkama slovima A-B-C-D.

II- Sastavni dio ovog rješenja o uređenju međa je vještački nalaz i mišljenje sudskog vještaka Daria Blaževića, dipl. ing. geod., stalnog sudskog vještaka za geodeziju iz Splita, Mišina 4, sastavljen u Splitu 20. lipnja 2025. godine s pripadajućim grafičkim prilogom vještačkog nalaza i mišljenja- skicom izmjere, stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića iz Splita, broj VJ-41/25, sastavljene u Splitu, lipanj 2025. godine.

III. Postavljeni međašni znaci predstavljaju granicu nekretnina, tako da za nekretninu označenu kao kat. čest 911/17 k. o. [katastarska općina], čine postojeći posjed i pretpostavljaju pravo vlasništva predlagatelja do međašnih oznaka, odnosno za nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], čine postojeći posjed i pretpostavljaju pravo vlasništva protustranake do međašnih znakova.

IV- Svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 (šest) mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa, a koji je rok prekluzivan. Stranke u ovom roku mogu dokazivati pravo vlasništva na spornim dijelovima nekretnina prema uređenoj međi.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je kod ovog suda podneskom od 6. listopada 2020. godine, podnio prijedlog radi uređenja međe.

2. U prijedlogu radi uređenja međe se u bitnom tvrdi da je predlagatelj vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 1256 k. o. [katastarska općina], a da je protustranka vlasnica nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje upisanih u ZU 1187 k. o. [katastarska općina], koje su susjedne nekretnine odnosno koje međusobno graniče ali da su međašni znaci između tih nekretnina vremenom nestali tako da međe nisu vidljive zbog čega bi predlagatelj imao namjeru ograditi svoju nekretninu betonskim zidom ili na drugi način zbog čega je potrebno provesti sudski postupak radi uređenja međe, predlažući da u ovom postupku sud među obnovi u skladu s katastarskim skicama izmjere međe, odnosno među uredi između ovih susjednih nekretnina prema katastarskom nacrtu.

3. Odgovarajući povodom postavljenog prijedloga radi uređenja međe, podneskom zaprimljenim kod suda 3. studenoga 2020. godine, protustranka prigovara tako postavljenom prijedlogu tvrdeći kako je međa između predmetnih nekretnina vidljiva jer da su nekretnine protustranke definirane vidljivim međama prema svim susjednim nekretninama i da prema nekretnini predlagatelja graniče samo srednjim dijelom.

4. Prema priloženim izvadcima iz zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Trogir od 1. listopada 2020. godine, za ZU 1256 k. o. [katastarska općina] za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica]- vrt 525 m2, postoji upis prava vlasništva na ime predlagatelja, a za ZU 1187 k. o. [katastarska općina], za nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak, površine 297 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak, površine 294 m2, postoji upis prava vlasništva na ime protustranke.

5. Dakle, između stranaka se prvotno ukazalo sporno pitanje o potrebi provođenja postupka uređenja međe budući predlagatelj prijedlogom tvrdi kako su međašni znaci između predmetnih susjednih nekretnina nestali tako da međe nisu vidljive dok protustranka takvo što osporava tvrdeći kako su međe između ovih susjednih nekretnina definirane s vidljivim međama na terenu.

6. Ovo sporno pitanje imalo se riješiti primjenom odgovarajuće zakonske odredbe koja regulira takvu pravnu materiju. Naime, odredbom čl. 103. st.1., Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.(„Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14,81/15 i 94/17 - nastavno ZV-a), propisano je ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međa neće raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. Prema ovome, bez obzira raspoznaju li se međe na terenu ili su međašni znakovi tako oštećeni da se ne raspoznaju ili postoji o tome opasnost da se više neće raspoznavati sud će u oba slučaja urediti među bilo da je obnovi (ako se ne međašni znakovi ne raspoznaju ili bi se moglo dogoditi da se više neće moći raspoznavati), bilo da je ispravi (ukoliko je ista među susjedima sporna).

7. Način na koji sud u postupku uređenja međe obnavlja nejasnu među ili ispravlja spornu među, propisan je čl. 103 st.2. ZV-a, kojom je odredbom propisano da će sud obnoviti ili ispraviti među prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, dok je st.3. istog članka propisano ako se ne bi bilo u stanju postupiti prema odredbi st.2. ovog članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čije je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi- prema pravičnoj ocjeni.

8. Ovim je pristupano provedbi postupka uređenja međe između predmetnih susjednih nekretnina, u kojem provedenom postupku su se stranke kao vlasnici susjednih nekretnina kojima se uređuje međa izjašnjavale o mogućnosti i načinu uređenja međe.

9. Podneskom od 17. lipnja 2021. godine, protustanka se izjasnila kako je predlagatelj nakon iniciranja ovoga postupka uređenja međe samovlasno bez da je o tome izvijestio protustranku i u vrijeme kada protustranka niti članovi njene obitelji nije boravila na tom području, tijekom mjeseca studenoga 2020. godine, zašao u nekretnine protustranke označene kao čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], upravo nekretnine koje su ovdje predložene radi uređenja međe, na način da je porušio između ovih susjednih nekretnina stari kameni suhozid, te na mjestu istog izgradio, kako je to nazvano „betonski zid sa žardinjerom“, tako da je cijelom dužinom toga novoga betonskog zida predlagatelj kao vlasnik susjedne nekretnine ušao u nekretnine protustranke, po procjeni protustranke u širini od cca trideset do četrdeset centimetara, zbog čega je protustranka pred ovim sudom ustala tužbom radi smetanja posjeda i koji spis parničnog predmeta je u tijeku pod poslovni brojem Psp- 159/20.

10. S obzirom da je protustranka kod suda pokrenula drugi odgovarajući postupak radi smetanja posjeda na nekretnini koja je predmet ovoga postupka uređenja međe isti parnični postupak bi mogao imati određene učinke za ovaj izvanparnični postupak samo u onom pogledu potrebnog pitanja o propisanom načinu uređenja međe prema posljednjem mirnom posjedu jer za taj način uređenja međe sud mora utvrditi tko je od susjeda posjedovao svoju nekretninu do one granice unutar posljednjeg mirnog posjeda odnosno posjeda koji se tijekom vremena umirio i gdje takav posjed nije bio osporavan od strane stranaka kao susjeda niti su stranke pokretale odgovarajuće sudske postupke kako u pogledu pitanja posjeda na nekretnini tako i pitanja vlasništva kojima bi osporavale vlasnički posjed jednom od susjeda na predmetnoj nekretnini.

11. Da bi sud došao do potrebe razmatranja takvog pitanja u pogledu načina uređenja međe prilikom obnove međe ili njenog ispravka prema posljednjem mirnom posjedu, potrebno je bilo utvrditi mogućnost uređenja međe između ovih dviju nekretnina na dva načina koje zakon prethodno propisuje do onog načina uređenja međe prema posljednjem mirnom posjedu, odnosno trebalo je razmotriti mogućnost obnove ili ispravka međe prema katastarskom nacrtu i to pod dva uvjeta: prvom uvjetu ako je to moguće i drugom uvjetu ako na to stranke pristaju, a nakon toga, odnosno ukoliko se ukaže da obnova ili ispravak međe prema katastarskom nacrtu nije moguć odnosno ukoliko stranke na takav način uređenja međe ne pristanu, tada je bilo potrebno razmotriti kod pitanja obnove ili ispravka međe između susjednih nekretnina mogućnost sporazuma susjeda čije je međa u pitanju.

12. U ovdje postavljenom prijedlogu predlagatelj je postavio zahtjev da se nakon provedenog postupka međa obnovi u skladu s katastarskim skicama izmjere, odnosno da sud pristupi uređenju međe prema katastarskom nacrtu, te se i protustranka u podnesku od 17. lipnja 2021. godine izjasnila o potrebi da se vještaku odgovarajuće struke izda nalog za pribavljanje sve raspoložive arhivske građe iz katastra kao i druge dokumentacije na temelju koje bi mogao, ne samo uklopom katastarskog plana, već i usporedbom skica kojima su predmetne nekretnine nastajale kao i s izvršenom izmjerom na licu mjesta, utvrditi stvarnu katastarsku granicu između predmetnih nekretnina o kojima se vodi postupak uređenja međe. Prema ovome bio je ispunjen prvi uvjet provođenju postupka uređenja međe prema katastarskom nacrtu, budući su u tom vremenu davanja svojih izjašnjenja, na to stranke pristale da se takva mogućnost razmotri, tako da je bilo potrebno utvrditi i postojanje mogućnosti uređenja međe na takav način.

13. Stranke su u pogledu mogućnosti određivanja načina uređenja međe između ovih susjednih nekretnina za potrebe ovoga spisa predmeta dostavile izvod iz katastarskog plana Državne geodetske uprave, Ispostave za katastar nekretnina Trogir od 5. listopada 2020. godine, primjerak tužbe podnesene od strane ovdje protustranke kao tužiteljice prema ovdje predlagatelju kao tuženik, podnesene radi smetanja posjeda s postavljenim tužbenim zahtjevom utvrđenja da je tuženik neutvrđenoga dana tijekom mjeseca studenoga 2020. godine zasmetao tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] na način da je ušao u tužiteljičine nekretnine na kojima je porušio stari kameni suhozid te izgradio ogradni betonski zid sa žardinjerom i čijom je izgradnjom zašao u predmetne nekretnine tužiteljice cijelom dužinom betonskog zida u širini od cca 30-40 centimetara u kojem je dijelu tužiteljici oduzet posjed time da je sa suhozida koji se daljnje proteže između nekretnine tužiteljice označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i susjedne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], porušio i odnio dio kamenja, sve to s nalogom da u roku od osam dana tuženik uspostavi ranije posjedovno stanje na predmetnim nekretninama na način da sruši izgrađeni betonski zid sa žardinjerom kao i da rekonstruira porušeni dio starog kamenog suhozida uz buduću zabranu takvog ili sličnog čina smetanja posjeda, s kojom je tužbom vezan i postavljeni prijedlog za određivanje privremene mjere za obustavom izvođenja bilo kakvih daljnjih građevinskih ili sličnih radova na izgradnji ili dovršetku ogradnog betonskog zida kao osiguranja te nenovčane tražbine, uz dostavljenu presliku zapisnika Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, sastavljenog o održanom ročištu 13. srpnja 2021. godine, u predmetu koji se vodi između istih stranaka radi smetanja posjeda, poslovni broj Psp-159/20, na kojem je ročištu izveden dokaz saslušanjem tamo imenovanog sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubića iz Splita, kojim se izjasnio kako je svoj nalaz i mišljenje izveden u tom postupku temeljio na službenom katastarskom planu i geodetskom skicom mjerenja postojećeg stanja kako predmetne nekretnine tako i okolnih izrađene od ovlaštenog geodetskog ureda iz 2014. godine pod brojem 115/14 kao i skicom mjerenja što je bez ovjeravanja nadležnog katastarskog tijela izrađeno za postupak potrebe usklađenja katastarskog stanja sa stanjem u naravi, te je priložen vještački nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka iz Splita iz ovlaštene tvrtke za vještačenje Geodetskog zavoda d.d. Split, broj PR-10721-191, izvedenog za potrebe parničnog spisa predmeta ovog suda, poslovni broj Psp-159720 od 15. studenoga 2021. godine, kojim je u tom postupku identificiran predmet spora što je izgradnja (od strane tamošnjeg tuženika) novog betonskog zida sa žardinjerom za cvijeće s ostacima starog betonskog zida, sve to prikazano na priloženoj skici lica mjesta sastavljenoj od ovoga vještaka, kojim je izveo mišljenje kako je navedeni sporni dio ujedno i katastarska granica između nekretnina tamošnje tužiteljice (označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] koje su geodetskim parcelacijskim elaboratom nastale 1969. godine ) te čestice tamošnjeg tuženika označene 911/17, s tim da nije bilo moguće utvrditi sa sigurnošću južnu među nekretnina iz razloga što je skica izmjere iz 1969. godine ne odgovara sa stvarnim stanjem na terenu jer je ista napravljena u uredu bez izlaska na lice mjesta tako da ovim vještačenjem precizan položaj katastarske granice između nekretnina ovih stranaka nije bilo moguće precizno utvrditi na temelju dostupnih arhivskih katastarskih podataka o čemu se ovaj sudski vještak izjašnjavao u tom parničnom postupku dajući usmeni nalaz i mišljenje prema izvatku iz zapisnika o održanoj glavnoj raspravi od 21. rujna 2022. godine, o čemu se izjasnio kako je sporna u vještačkom nalazu i mišljenju prikazana betonska žardinjera na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je ovdje nekretnina predlagatelja, uz to što konkretno nije usklađeno zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim stanjem tako da se precizan položaj međe između nekretnina stranaka nije bilo moguće sa preciznošću utvrditi zbog neusklađenosti terena i arhivske građe, s tim da je u tom vještačkom nalazu i mišljenju sadašnji prikazani položaj međe na skici lica mjesta izveden na temelju važećeg službenog digitalnog katastarskog plana koji je uklopljen u snimljene nekretnine, uz to što je za potrebe ovog spisa predmeta bila dostavljena u ovaj spis predmeta preslika izvatka iz katastarski potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog od Geodezije d.o.o. Kaštel Kambelovac, ovlaštene tvrtke za geodetske poslove, broj elaborata 85 od 24. rujna 2020. godine, sastavljenog za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađenog u svrhu evidentiranja podataka o zgradama ili drugim građevinama evidentiranih načinom uporabe zemljišta izgrađeno zemljište na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je zemljište predlagatelja, kao i od strane protustranke dostavljenog izvatka iz povijesti promjena na katastarskim česticama državne geodestke uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Trogir, klasa:

936-02/21-05/200, Ur. broj: 541-28-02-07/1-21-2 od 13. svibnja 2021. godine i to nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnina označenih kao kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] sa skicom premjeravanja za potrebe diobe zemljišta čest. zem. [katastarska čestica]. te čest. zem. [katastarska čestica]- put, sve k. o. [katastarska općina] iz 1969. godine, te skice premjeravanja Zavoda za katastar i geodetske poslove za potrebe snimanja zgrada na nekretninama označenima kao čest. zem. [katastarska čestica] (zgr. 903), čest. zem. [katastarska čestica] (zgr. 904) i čest. zem. [katastarska čestica] (zgr. 905), sve k. o. [katastarska općina] iz 1992. godine kao i skice premjeravanja za potrebe diobe zemljišta i promjene u kulturi zemljišta čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], između ostalih i nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] s nekretninom čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] iz 2003. godine, a sve to gornje navedeno i elaborirano je ovaj sud za potrebe ovoga postupka usporedio s ostalim u ovom izvanparničnom postupku izvedenim dokazima, posebno za potrebu usporedbe vještačenja ovdje imenovanog sudskog vještaka mjernika koji će sukladno izvidu lica mjesta i prikazati onu granicu susjednih nekretnina kako prema katastarskom planu tako i usporedbom sa izjašnjenjem stranaka u pogledu one linije koja bi prema strankama imala predstavljati među.

14. Izvršenim pregledom lica mjesta na ročištu održanome 14. prosinca 2022. godine, uz sudjelovanje u ovom postupku sada imenovanog sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića iz Splita, identificirane su nekretnine koje su predmet ovoga postupka uređenja međa, i to nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica], upisana u ZU 1256 k. o. [katastarska općina], koja je nekretnina predlagatelja, što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s uređenim dvorištem , adrese anagrafske oznake [adresa] te nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje upisane u ZU 1187 k. o. [katastarska općina], što su nekretnine protustranke što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s uređenim dvorištem, adrese anagrafske oznale [adresa], a u stvarnosti uviđajem je utvrđeno da je riječ o dvije susjedne nekretnine tako da je nekretnina predlagatelja koja je više visinske razlike položena južno od nekretnina protustranke niže visinske razlike, a identificiran predmet ovoga postupka uređenja međe jeste upravo sjeverna granica gledajući s položaja nekretnine predlagatelja, odnosno južna granica gledajući s nekretnine protustranke, a riječ je o području linije gledajući smjerom zapad- istok gdje su gledajući tim smjerom položeni između nekretnina betonski zidovi i suhozid.

15. Na ovom ročištu na licu mjesta stranke su se izjasnile o onoj liniji za koju smatraju da bi predstavljala graničnu liniju između ovih dvaju susjednih nekretnina, odnosno što bi imalo predstavljati među. Predlagatelj se pred sudom izjasnio da bi granicu nekretnina predstavljala crta sredine postojećeg suhozida, tako da se prema zapadu proteže nastavkom ruba novoizgrađenog zida od strane predlagatelja sve preko ruba betonskog zida koji se nalazi na nekretnini protustranke. Protustranka se pred sudom izjasnila da bi granicu nekretnina predstavljala crta ruba starog betonskog zida koji se nalazi na njenoj nekretnini, dok je osporavala među u odnsu na novoizgrađeni zid od predlagatelja kao i postojeći suhozid, tvrdeći kako je u ovom dijelu ranije postojeće međe svojim radnjama, a bez dopuštenja protustranke pomicao taj postojeći suhozid na štetu nekretnine protustranke od oko trideset centimetara kao i izgradio taj novoizgrađeni betonski zid sa žardinjerom, koji se nalazi između suhozida i onog dijela nespornog betonskog zida, s tim da se na osporavani položaj suhozida protustranka izjasnila kako se ovaj dio spornog suhozida protezao linijom gledajući sa suhozidom sa susjedne nekretnine koja je položena istočno od opisanih nekretnina stranaka.

16. Po pregledu nekretnina i izjašnjenju stranaka na terenu, utvrđeno je, gledajući zamišljenom linijom od zapada prema istoku, da u odnosu na stari betonski zid koji je između stranaka nesporno izgrađen na nekretnini u vlasništvu protustranke nema spora, tako da je u tom dijelu potrebe uređenja međe riječ o obnovi međe, dok u odnosu na novoizgrađeni betonski zid sa žardinjerom, a koji je nesporno izgradio predlagatelj, što je linija između starog betonskog zida i suhozida, kao i za sam suhozid položen prema ovoj zamišljenoj liniji na istoku, između stranaka kao susjeda postoji spor jer stranke različito sagledavaju po kojoj liniji bi na ovom dijelu bila međa između nekretnina, tako da je u tom dijelu potrebe uređenja međe riječ o ispravku međe.

17. S obzirom da su tada stranke bile usuglašene da ovdje imenovani sudski vještak mjernik Dario Blažević, po ovako izvedenom pregledu lica mjesta prikaže katastarsku granicu između ovih susjednih nekretnina i označi je posebnom linijom, to je sud izdao o tome nalog imenovanom sudskom vještaku da sukladno ovom obavljenom izvidu lica mjesta izradi i sudu dostavi vještački nalaz i mišljenje kojim će prikazati postojeće stanje terena kao i spornu granicu nekretnina na način da prikaže katastarsku liniju razgraničenja ovih predmetnih susjednih nekretnina i označi sporne površinu nastalu u odnosu na identificiranu katastarsku liniju i s onom linijom koje su stranke pokazale na terenu izjašnjavajući o liniji uređenja međe između ovih dviju susjednih nekretnina.

18. Po ovome sudski vještak mjernik Dario Blažević iz Splita je 1. ožujka 2023. godine dostavio izrađen geodetski nalaz i mišljenje sastavljen u Splitu 28. veljače 2023. godine, kojim je označio zadatak vještačenja, za izradu vještačkog nalaza i mišljenja upotrebljenu metodologiju izrade vještačkog mišljenja te je dao o tome vještački zaključak i mišljenje, sve vezano za potrebu uređenja međe između nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu i posjedu predlagatelja i nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], koje su u vlasništvu protustranke i u njenom jedinstvenom posjedu.

19. Prema gornje navedenom vještačkom nalazu i mišljenju identificiran je predmet spora s obzirom na katastarsko i zemljišnoknjižno stanje i to na osnovu metode preklopa katastarskog plana i izmjerenog terena, korištenjem arhivske građe iz katastarskog operata u pogledu skice premjeravanja iz 1969. god (kojom su formirane nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i skice premjeravanja iz 2003 g. (kojom je od predmetne kat. čest. [katastarska čestica] formirana kat. čest. [katastarska čestica] i novoformirana kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]), uvažavanja čvrstih materijaliziranih granica na terenu, izvedena je geodetska skica lica mjesta s izvedenim vještačkim zaključkom i mišljenjem sudskog vještaka. U tom vještačkom nalazu i mišljenju prikazana linija točkama A-B-C-D bi predstavlja granicu između nekretnine predlagatelja (kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i nekretnine protustranke (kat. čest. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]), pokazanu od strane predlagatelja, što bi se u naravi ista pružala od utvrđene točke željeznog klina (identificirane točke D), polovicom suhozida (do identificirane točke C gdje je početak novosagrađenog betonskog zida sa žardinjerom), zatim do početka starog zida (identificirana točka B) i na kraju do točke A, time da je označena linija međe identificirana točkama A-B, koja bi predstavlja granicu između nekretnina predlagatelja i protustranke bila između stranaka nesporna, a upravo predstavlja liniju starog betonskog zida (zid protustranke) i na njega naslonjenog novog zida (zid izgrađen od strane predlagatelja). U tom vještačkom nalazu i mišljenju prikazana linija točkama A-B-E-F- predstavlja granicu između nekretnine predlagatelja (kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i nekretnine protustranke (kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]), ovu pokazanu od strane protustranke, što bi se u naravi pružala od točke A do B, koja predstavlja nespornu granicu između nekretnina predlagatelja i protustranke i predstavlja liniju starog zida (zid protustranke) i na njega naslonjenog novog zida (zid izgrađen od predlagatelja), nastavljeno na točku E koja je položena 30 cm južno u odnosu na točku C i do točke F koja predstavlja rub suhozida na način da bi suhozid u cijeloj dužini pripadao nekretnini protustranke. Upravo u skici vještačenja označeni lik točkama B-C-D-I-F-E-B- bi predstavljao spornu površinu međe izmjerenu od strane imenovanog sudskog vještaka od 3 m2. Konačno, u tom vještačkom nalazu i mišljenju prikazana linija označena točkama G-H-I bi predstavljala granicu između nekretnine predlagatelja (kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i nekretnine protustranke (kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]), prema stanju na katastarskom planu, a što značajno odstupa od međa koje su stranke pokazali na terenu, a uzrok tome je što niti korištenom arhivskom građom sudski vještak nije mogao utvrditi ispravnu katastarsku među između predmetnih nekretnina s dovoljnom točnošću iz razloga što granice nekretnina prema ovim ispravama na terenu nisu bile materijalizirane na način kao što je sadašnje stanje, pa iz toga proizlazi vještakovo zaključno mišljenje da je granica između kat. čest. [katastarska čestica] s jedne i 911/44 i 911/45 s druge strane, sve k. o. [katastarska općina] na katastarskom planu prikazana pogrešno iz razloga nedovoljne točnosti katastraskog plana i njegovoga neadekvatnoga održavanja tako da na osnovu skice premjeravanja iz 1969. godine vještak nije moga utvrditi traženu katastarsku granicu s potrebnom točnošću, dok u odnosu na granicu iz skica premjeravanja iz 2003.godine, se vještak izjašnjava u vještačkom zaključnom mišljenju kao bi takva granica odgovarala granici pokazanoj od strane predlagatelja unutar točnosti od 0.1 m (što po Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina NN 112/2018, članak 26, jeste standardna položajna točnost kojom se utvrđuje međa) i jer je izrade novijeg datuma i time točnija, ali s nađenom manjkavosti ove skice premjeravanja iz 2003. godine što se nije moglo sa sigurnošću utvrditi je li protustranka obavještena pri izradi ove skice premjeravanja i da li je sa istom tada bila suglasna iz razloga što u arhivskoj građi ne postoji cjelokupni elaborat iz kojeg bi to bilo moguće utvrditi.

20. S obzirom da je predlagatelj imao prigovore na izvedeni nalaz i mišljenje ovog sudskog vještaka za geodeziju kao i što je protustranka iznijela primjedbe u pogledu onih isprava koje su korištene za izvođenje predmetnog vještačkog nalaza i mišljenja posebno u pogledu skice premjeravanja iz 1969. godine tako i geodetskog elaborata sastavljenog 2003. godine uz skicu premjeravanja iz 1992. godine, izveden je dokaz saslušanjem sudskog vještaka Daria Blaževića na te okolnosti, u kojem je iskazu imenovani sudski vještak ipak ostao u potpunosti kod dosadašnje izvedenog zaključka izrađenog vještačkog nalaza i mišljenja, objašnjavajući kako je bio njegov zadatak prikazati predmet spora po kazivanju stranaka iz ovog postupka i prikazati stanje katastsrkog plana i u obzir uzeti pribavljenu arhivsku građu koja je korištena pri formiranju predmetnih nekretnina kako bi se ovdje mogla što vjerodostojnije prikazati sporna međa ona po katastru, otklanjajući u tom dijelu prigovor protustranke da prikazana u vještačkom nalazu i mišljenju točka katastarske linije G-H-I ne bi bila po katastru već ona po skici premjeravanja iz 2003. godine budući da na osnovu te skice premjeravanja nije izmijenjen katastarski plan jer u to vrijeme nije bilo niti moguće niti je naknadno isto mijenjano, tako da postoji opravdana razlika površine međe prema nađenom od strane vještaka katastarskom planu i one linije koja je određena skicom premjeravanja iz 2003. godine, dok je u odnsu na primjedbu protustranke da vještak u izradi vještačkog nalaza i mišljenja nije koristi skicu premjeravanja iz 1992. godine, sudski vještak se izjasnio kako je ta skica služila samo za potrebe evidentiranja objekta tako da ne može biti podloga za određenje katastarske granice sporne međe, tako da i primjedba protustranke da bi linija međe bila četiri metra od njenog objekta nije nađena kao osnovana. Konačan zaključak imenovanog sudskog vještaka da katastarski plan nije mijenjan iz razloga što proizlazi iz prakse da se katastarski plan niti ne mijenja ukoliko nije bilo provedbe parcelacije, osim odnosom na 2014. godinu upravo uputom Državne geodetske uprave iz razloga što dotadašnji katastarski plan nije bio precizno geo kotiran niti je bio u sustavu kojim se radilo u praksi niti je bio dovoljno homogeniziran, što je sudski vještak već objasnio u svom vještačkom nalazu i mišljenju.

21. Prema ovako izvedenom vještačkom nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju koji je vještački nalaz i mišljenje isti obrazložio, stručno pojašnjavajući razloge odstupanja onog nađenog katastsrakog plana i granice prema katastarskom operatu od onih prikazanih u skicama premjeravanja za koje stranke tvrde da bi bila time drukčija linija međe prema katastru, sud je prihvatio u potpunosti izjašnjenje ovdje imenovanog sudskog vještaka koji je dao sasvim jasne i argumentirane razloge u pogledu svih prigovora i primjedaba stranaka iznesenih na vještački nalaz i mišljenje te je time od strane suda prihvaćen vještački zaključak u pogledu svih onih linija kojima bi bila na pravilan način prikazana linija koju bi činila međa bilo ona koju je sudski vještak prikazao kao katastarsku liniju razgraničenja predmetnih nekretnina kao i one linije za koje stranke tvrde da bi na terenu upravo te linije predstavljale ispravnu među koja je u tom dijelu između stranaka ostala sporna.

22. Stranke po ovome nisu pristale da se međa između ovih susjednih nekretnina odredi prema sadašnjoj od strane sudskog vještaka geodeta rekonstruiranoj liniji katastarske međe, bez obzira što je to bilo moguće odrediti, odnosno barem odredivo u standardnoj približnoj položajnoj točnosti, niti su stranke nakon ovoga vještačkog nalaza i mišljenja mogle postići sporazum o međi, osim u onom dijelu u kojem nije bio sporan dio granice između nekretnina koji bi predstavljao stari betonski zid u vještačkom nalazu i mišljenju sudskog vještaka mjernika Daria Blaževića od 28. veljače 2023. godine prikazan linijom točaka A-B, za koje su stranke suglasne da se tom linijom međa obnovi, pa je za ostali dio potrebe uređenja sporne međe ispravkom međe bilo potrebno pristupiti uređenju međe prema posljednjem mirnom posjedu stranaka na nekretninama koje su predmet ovoga postupka.

23. Iz pribavljenih isprava iz parničnog postupka koji se vodi kod ovog suda, u predmetu poslovni broj Psp-159/20, između istih stranaka radi smetanja posjeda na nekretninama koje su predmet i ovoga postupka uređenja međe razvidno je da je taj predmet prethodno bio dovršen rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj Psp-159/20 od 23. lipnja 2023. godine, sa izvedenim zaključnim mišljenjem suda, kojim je prihvatio u tom postupku izvedeni vještački nalaz i mišljenje sudskog vještaka geodetske struke Ante Bošnjaka da je sporni zid ( riječ je o novoizgrađenom betonskom zidu sa žardinjerom koji je izgradio ovdje predlagatelj, a tamo tuženik, usporedo sa starim betonskim zidom koji je izgradila ovdje protustranka, tamošnja tužiteljica) položen upravo na granici između predmetnih nekretnina, zaključujući da time predlagatelj kao tamošnji tuženik nije počinio čin traženog smetanja posjeda niti da je zašao na nekretninu tamošnje tužiteljice, ovdje protustranke, zbog čega je odbijen tužbeni zahtjev postavljen radi utvrđenja da je takvom radnjom tamošnji tuženik, ovdje predlagatelj, počinio čin smetanja posljednjeg mirnog posjeda nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] uz zahtjev za uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja na tim nekretninama uz zabranu takvog budućeg istog ili sličnog smetanja posjeda, ali je isto prvostupanjsko rješenje ukinuto rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-3664/23 od 3. studenoga 2023. godine, s izvedenim zaključkom ovoga drugostupanjskoga suda kako prvostupanjski sud nije utvrdio je li opisanom radnjom tamošnjeg tuženika i to rušenjem starog kamenog zida i odnošenjem kamena i gradnjom novog betonskog zida sa žardinjerom došlo do čina smetanja posjeda nekretnine tužiteljice, ostavljajući zaključak da o sporu o međi se ne odlučuje u toj posjedovnoj parnici već upravo ovdje u postupku uređenja međe, tako da je tajk predmet vraćen na ponovljeni postupak.

24. Upravo, kako to i nalazi drugostupanjski sud u tom parničnom postupku koji se između istih stranaka vodi radi smetanja posjeda i u ovom postupku uređenja međe odlučno je pitanje kakav je bio posljednji posjed stranaka na onom dijelu predmetnih nekretnina gdje postoji spor o međi, odnosno gdje je međa između susjeda sporna.

25. Iz dosadašnjeg izvedenog dokaznog gradiva, posebno očevida lica mjesta, izjašnjenja stranaka, identifikacije predmetnih nekretnina po u ovom izvanparničnom postupku imenovanom sudskom vještaku mjerniku, te izvedenom vještačkom nalazu i mišljenju istog sudskog vještaka koji je u vještačenju pregledao i usporedio sve za potrebe ovog spisa predmeta od stranaka priložene skice terena i premjeravanja, kao i pregledom pribavljenih isprava iz parničnog spisa predmeta koji se između istih stranaka vodi radi smetanja posjeda na nekretnini protustranke, nalazi se nesumnjivo da gledajući linijom iz smjera istoka prema zapadu u jednom dijelu između nekretnina stranaka postoji suhozid (za koji protustranka tvrdi da ga je radnjama u vremenu kada je gradio novi betonski zid sa žardinjerom, predlagatelj izmjestio na štetu nekretnine protustranke zašavši u površinu te nekretnine oko trideset do četrdeset centimetara), te nastavno prema zapadu, a sve do nespornog starog betonskog zida, između predmetnih nekretnina postoji novoizgrađeni betonski zid sa žardinjerom koji je izgradio predlagatelj ( za koji protustranka tvrdi da je izgrađen bez njenog dopuštenja uklanjanjem u tom dijelu starog suhozida, te izgradnjom toga novog betonskog zida koji je zašao na površinu nekretnine protustranke u širini od oko trideset do četrdeset centimetara).

26. S obzirom da je u tom spornom dijelu gdje između stranaka kao susjeda postoji spor o međi, bilo potrebno urediti među prema posljednjem mirnom posjedu ukoliko bi bilo moguće utvrditi do onog načina koji zakon propisuje da se konačno u suprotnom, ukoliko se sporna međa ne može urediti prema stanju posljednjeg mirnog posjeda, međa uređuje prema pravičnoj ocjeni suda, bilo je potrebno sagledati posljednji mirni posjed nekretnine od strane svake od stranaka, o čemu je sud izvodio dokaz saslušanjem stranaka i svjedoka.

27. Iz iskaza stranaka kao vlasnika i samovlasnih posjednika nekretnina o kojima se vodi ovaj postupak uređenja međe u bitnom se saznaje kako je predlagatelj svoju nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupio 2003. godine od ranijih vlasnika ZK i SK, koje su mu prilikom kupnje vezano za među koja se ovim postupkom sada uređuje prikazale kao stari kameni suhozid i to liniju sredine toga suhozida koji bi bio izgrađen 1968. godine, u kojem je jednom dijelu, ali prije kupnje nekretnine od strane predlagatelja, protustranka izgradila betonski zid, ostavljajući između suhozida i toga betonskog zida jedan prolaz, time da predlagatelj niti njegovi pravni prednici nisu za to poduzimali pravne radnje, tako da su i sada stranke suglasne da jedan dio granice između nekretnina predstavlja betonski zid koji pripada nekretnini protustranke. Predlagatelj se izjasnio kako je na jednom dijelu gdje je postojao opisani prolaz i dio suhozida (dakle onom spornom o kojem se vodi parnični postupak radi smetanja posjeda između ovih stranaka), izgradio novi betonski zid za koji tvrdi da ga je radio upravo do sredine međe, a za koji tvrdi protustranka da je njegovom izgradnjom predlagatelj bez njene suglasnosti iskorištavajući priliku da tu nije protustranka boravila zašao u njenu nekretninu. Predlagatelj je iskazao u stranačkom iskazu kako je tijekom 2003. godine angažirao geodetsku tvrtku radi premjeravanja, te da je tim izrađenim geodetskim elaboratom evidentirana granica međe između ovih susjednih nekretnina linijom sredine toga postojećeg suhozida, negirajući da je u preostalom dijelu gdje se još uvijek nalazi suhozid taj suhozid na bilo koji način izmicao.

28. Protustranka je u iskazu istakla kako su nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], njeno nasljedstvo od roditelja koji su to zemljište s još jednom nekretninom kao cjelinom kupili 1967. godine, kada je bio već zatečen suhozid cijelom duljinom južne međe njene nekretnine licem okrenut prema susjednoj nekretnini, odnosno nekretnini u sadašnjoj vlasništvu predlagatelja, za što tvrdi da bi linija međe bio upravo taj suhozid koji bi pripadao u cijelosti njenoj nekretnini, tako da je u jednom dijelu od strane predlagateljice uklonjen dio starog suhozida i izgrađen onaj stari betonski zid bez protivljenja bilo kojih susjeda prema kojima je u ostalom dijelu izgrađen u duljini taj zid, što je kao takvo zatečeno stanje bilo i po kupnji susjedne nekretnine od strane predlagatelja, time, što tvrdi protustranka, da je predlagatelj na nedozvoljen način uklonio dio tog suhozida gradeći novi betonski zid kao i u preostalom dijelu izmjestio stari suhozid sve na štetu nekretnine protustranke i da je time smetao u mirnom posjedu zbog čega je i pokrenuta pripadajuća parnica.

29. S ovim predlagatelj konačno iskazuje kako bi se međa između ovih predmetnih susjednih nekretnina imala protezati sredinom ostataka starog suhozida počevši od željeznog klina koji je geodet po izmjeri postavio krećući se krajnjim vanjskim rubom sada izgrađenog novog betonskog zida sa žardinjerom koji je izgradio do one linije sredine tu ranije postojećeg suhozida koji je u tu svrhu srušio, pa nastavno uz vanjski rub starog betonskog zida koji je na nekretnini protustranke i uz koji je izgrađen postojeći zid predlagatelja. Protustranka konačno iskazuje kako bi međa između ovih predmetnih susjednih nekretnina bila ranija linija suhozida koji u punoj površini u cijelosti pripada njenoj nekretnini, pa da je predlagatelj nju smetao u posjedu toga suhozida jer je jedan dio bez njene suglasnosti srušio i izgradio novi betonski zid sa žardinjerom, a preostali dio postojećeg suhozida izmjestio na štetu njene nekretnine.

30. Stranke nisu imale saznanja o sada odlučnom pitanju tko je i je li tko od njihovih pravnih prednika gradio taj stari suhozid koji je već u vrijeme kupnje nekretnine od roditelja protustranke bio položen na onom mjestu na kojem je i zatečen po kupnji nekretnine od strane predlagatelja uz tada izmijenjeno stanje što je u određenom dijelu tada bio od strane protustranke izgrađen stari betonski zid, koji između stranaka nije niti sporan da bi pripadao nekretnini protustranke. Za razjašnjenje ovog odlučnog pitanja, kao i pitanja od stranaka stjecanja posljednjeg mirnog posjeda na spornom dijelu međe sud je ocjenjivao iskaze u ovom postupku saslušanih svjedoka.

31. Iz iskaza svjedoka VK, koji je u tazbinskom srodstvu s predlagateljem, saznaje se kako je u vrijeme kada je počeo dolaziti na nekretninu predlagatelja kao svoga punca, postojao stari, po njegovoj procjeni davno izgrađeni suhozid i jednim dijelom već izgrađeni betonski zid i da u takvom stanju između stranaka kao vlasnika nekretnina nije bilo spora sve do 2020. godine, odnosno kada je predlagatelj izgradio onaj sporni betonski zid sa žardinjerom u namjeri da u potpunosti ogradi svoju nekretninu, ali bez da je izmicao taj zid na nekretninu protustranke kao i da je preostali suhozid na onom mjestu gdje se i u ranijem razdoblju nalazio, time da je željezna šipka odnosno klin koji je postavljen unutar postojećeg suhozida već bio ugrađen u vremenu kada je ovaj svjedok počeo dolaziti na nekretninu predlagatelja.

32. Iz iskaza svjedokinje HK, koja je u tazbinskom srodstvu s predlagateljem, saznaje se da je ista svjedokinja pristupala na nekretninu predlagatelja od 2015. godine, kada je zatekla već postojeći betonski zid između nekretnina susjeda, jedan omanji prolaz i nastavno dalje suhozid na kojem krajnjem dijelu je postojala željezna odnosno metalna cijev, te da je zbog potrebe ograđivanja svoje nekretnine predlagatelj naknadno napravio betonski plato do ruba postojećeg betonskog zida, a na onom mjestu gdje je postojao prolaz izgradio taj betonski plato koji završava zidom sa žardinjerom, kada je i nastao spor između stranaka.

33. Iz iskaza svjedoka, ĆK, isto tako koji je u tazbinskom srodstvu s predlagateljem, koji je imao saznanja od trenutka kupnje nekretnine od strane predlagatelja, proizlazi da je prema u ovom sporu susjednoj nekretnini bio zatečen betonski zid do kojeg je sam predlagatelj prethodno dobio saznanja da do toga doseže površina njegova zemljišta, da bi u daljnjoj liniji nekih tri do četiri metra bio otvoren prolaz, a nastavno dalje do kraja nekretnine da se protezao stari suhozid pri čijem je krajnjem dijelu 2003. godine po sredini suhozida bio od strane angažiranog geodeta metalni kolac s kojim stanjem između stranaka nije bilo spora sve do 2020. godine i vremena početka izvođenja građevinskih radova u izgradnji spornog dijela betonskog platoa od strane predlagatelja.

34. Iz iskaza svjedoka UK, supruga protustranke, saznaje se da je na nekretninu vlasništva protustranke počeo dolaziti od 1974. godine, koji je zajedno sa svojom suprugom u gradnji dovršio prethodno započeti objekt do sadašnjeg stadija, time da je tadašnje stanje južne granice ove nekretnine prema spornoj susjednoj nekretnini kao i prema granicama ostalih susjednih nekretnina predstavljao stari suhozid na kojem su mjestu protustranka i ovaj svjedok u jednom dijelu upravo prema nekretnini predlagatelja i zo na mjestu dijela starog suhozida tijekom 1994, godine izgradili manji betonski zid, ne protežući ga dalje, budući je njihova namjera bila izgraditi zid u etapama, što do sada nije bilo učinjeno, tako da je u ostalom dijelu kao granica ovih susjednih nekretnina preostao taj suhozid i takov stanje postojalo sve do 20220. godine kada je došlo do gradnje spornog betonskog zida sa žardinjerom od strane predlagatelja, posebno što predlagatelj u gradnji toga betonskog zida nije poštovao liniju onog već izgrađenog betonskog zida odnosno svoj novoizgrađeni zid da nije udaljio najmanje četiri meta od postojećeg objekta protustranke i da je time zašao u nekretninu protustranke uz to što je tom gradnjom zadirao u preostali suhozid uklanjajući s njega kamenje iako da je taj dio suhozida koji je preostao na licu mjesta i dalje na terenu vidljiv. Konačno u pogledu iskolčenja granične linije prema geodetskom elaboratu iz 2003. godine ovaj svjedok se izričito izjasnio da o obitelj protustranke nije bila izvještena o tome geodetskom premjeravanju niti je u isto sudjelovala, a u odnosu na metalni kolac koji se nalazi na središnjem krajnjem dijelu preostalog suhozida i o tome tko ga je postavio ovaj svjedok nije imao saznanja osim što je iskazao kako sam ovaj metalni kolac koristi na način da za njega vezuje maslinu tako je ispravljajući u rastu sve to smatrajući da je ionako postavljen na nekretnini protustranke .

35. S obzirom da je bilo potrebno usporediti vještački nalaz i mišljenje ovdje izveden od strane sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića i nastanka onih isprava koje su stranke prilagale za potrebe izjašnjenja ovoga sudskog vještaka za utvrđenje granice između ovih susjednih nekretnina, sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka ĐK, geodetskog tehničara i kao predlagateljeva srodnika i susjeda protustranke i kao vlasnika nekretnine položene s istočne strane, iz kojeg iskaza proizlazi kako je između nekretnina stranaka postojao stari suhozid koji je jednim dijelom uklonjen gradnjom novog zida od strane predlagatelja time da se položaj starog suhozida nije mijenjao niti da je novi zid izgrađen izvan one granice nekretnine koju je ovaj svjedok po nalogu predlagatelja ranije mjerio, dok je kod mjerenja iz kojeg proizlazi i skica izmjere iz 2003. godine ovaj svjedok koristio raniju zatečenu oznaku crvene boje na sedlu suhozida, gdje se sada nalazi ugrađeni željezni kolac (šipka), za koju ovaj svjedok ističe da ga nije osobno postavljao ali što bi bilo proturječno s navodima predlagatelja koji upućuje da je ovaj željezni kolac postavljen upravo za potrebe ovog premjeravanja kojeg je vršio po njegovom nalogu ovaj svjedok.

36. Ipak rezultati skice premjeravanja broj 4/04 od 8. svibnja 2003. godine izrađene od strane tvrtke za geodeziju Geobiro d.o.o Split, u kojoj ovaj svjedok radi i koju je izradio, nisu niti odlučni kod prikaza sporne granice između ovih predmetnih susjednih nekretnina niti imaju takav učinak jer se međa koja je u određenom dijelu sporna između stranaka kao vlasnika i posjednika nekretnina između kojih se međa ispravlja, ovdje više niti ne uređuje prema katastarskom nacrtu, bez obzira što je katastarsku liniju sudski vještak ovdje rekonstruirao prema dostupnim mu podacima i ispravama, već se u konkretnom slučaju uređenju međe u tom spornom dijelu kao granice tih susjednih nekretnina pristupilo prema stanju posljednjeg mirnog posjeda.

37. Sumirajući sve izvedene iskaze kako stranaka tako i svjedoka, usporedbom sa svim ovdje gornje naznačenim dokazima, sud izvodi nedvojbeni zaključak kako su stranke i to roditelji protustranke 1967. godine, a predlagatelj 2003. godine, kupili nekretnine koje su u njihovom vlasništvu i posjedu između kojih nekretnina je već i prije prijenosa u vlasništvo stranaka postojao izgrađeni stari suhozid kao granica ovih dviju susjednih nekretnina, ali bez dobivenih konkretnih saznanja o vremenu njegove gradnje i o tome tko je taj suhozid gradio, osim što je je tijekom 1994. godine došlo do izmjene ranijeg postojećeg stanja što su protustranka i svjedok UK na mjestu starog suhozida izgradili betonski zid koji nije sporan da bi bio u cijelosti u vlasništvu protustranke, te što je tijekom razdoblja 2020. godine predlagatelj izgradio do toga betonskog zida nastavno linijom ranije postojećeg suhozida betonski zid sa žardnijerom na način da je uklonio postojeći suhozid u tom dijelu gdje je izgrađen betonski platio sa zidom ugrađenom žardinjerom, tako da je nastavno do krajnje točke preostao ostatak starog suhozida gdje se po njegovoj srediti nalazi ugrađeni metalni kolac koji je postavljen tijekom 2003. godine nakon premjeravanja geodeta ĐK angažiranog po predlagatelju u postupku izmjere za potrebe nekretnine predlagatelja, koje premjeravanje kao privatno izvedeni niti njegove učinke ne prihvaća protustranka.

38. Iz ovoga je zaključiti da bi granica linije međe između ovih predmetnih susjednih nekretnina bila upravo ona linija koja prati betonski zid koji pripada nekretnini protustranke jer su o tome stranke u ovom postupku uređenja međe postigle sporazum, pa nastavno gledajući od nekretnine predlagatelja vanjskom linijom novoizgrađenog betonskog zida sa žardinjerom koji je napravljen kao granica betonskog platoa nekretnine predlagatelja, a čija vanjska linija na tom mjestu ne bi prelazila onu središnju zamišljenu liniju prethodno položenog suhozida, kako to i zaključuje ovdje u rekonstrukciji katastarskog operata imenovani sudski vještak za geodeziju Dario Blažević, koji je usporedio sve one dostupne dokumente iz arhivske građe i službene dokumente iz katastarskog operata, a čiji zaključak korespondira sa zaključkom i onog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka izvedenog u postupku spora smetanja posjeda koji se o istom predmetu spora vodi između istih stranaka, tako i na ovaj zaključak suda upućuje i sudu naknadno dostavljeni vještački nalaz i mišljenje drugog angažiranog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića iz Splita u postupku već navedenoga spora smetanja posjeda izveden u Splitu u listopadu 2024. godine, u kojem je ovaj sudski vještak, između ostalog, dao vještački nalaz i mišljenje koji proizlaze iz konzultacija uvida u dostupne isprave za nekretnine i važeće snimke predmetnog područja, kojim se nije mogao sa izvjesnošću izjasniti o točnom položaju nekadašnjeg suhozida koji je u tom dijelu zamijenjen novim zidom sa žardinjerom, ali uzimajući kako je skica premjeravanja iz 2003. godine kao graničnu liniju predmetnih nekretnina uzela sredinu suhozida, tako da sud uzimajući u obzir i ovdje izvedene iskaze samih stranaka i svjedoka ne nalazi da bi na drukčiji način stranke imale posjed ranijeg suhozida od onog ukazanog suposjeda kojim su obje stranke imale takav suposjed suhozida u tom dijelu pa tako nastavno linijom preostalog suhozida, a što takav zaključak potvrđuje i činjenica da je u preostalom suhozidu po sredini ugrađen metalni kolac (šipka) koji je 2003. godine postavljen po nalogu predlagatelja prilikom izvršenog privatnog geodetskog premjeravanja, tako da se na taj način posjed stranaka umirio odnosno ustalio i time predstavlja posljednji mirni posjed.

39. Takav zaključak se izvodi iz cjelokupne ovdje izvedene dokazne građe koja ukazuje na ispunjenje pravne pretpostavke u onoj zakonskoj pravnoj predmnjevi koja regulira susjedska prava. Odredbom čl. 101. st. 1. ZV-a, propisano je da su ograde između susjednih nekretnina ( zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke) kao i stvari koje služe kao međni znakovi, zajedničke ograde i u suvlasništvu su susjeda s obje strane međe, osim ako se dokaže (naročito znacima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima) da su vlasništvo jednog susjeda, dok je odredbom st. 2. istog članka propisano da suvlasništvo stvari koje služe kao zajednička ograda ili međašni znakovi nije djeljivo dokle god te stvari ne izgube tu namjenu, a sukladno odredbi st. 3. istog članka toga Zakona, propisano je da zajedničku ogradu može svaki od susjeda upotrebljavati sa svoje strane do polovine njezine širine, ali ne smije činiti ništa što bi ogradu dovelo u opasnost ili što bi susjeda sprječavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine.

40. Ne ulazeći u meritum spora između stranaka u pogledu spora koji se vodi radi smetanja posjeda, razvidno je iz činjeničnog supstrata izvedenog u ovom postupku uređenja međe da u redovnim okolnostima, koji ne iziskuju radikalna rješenja u nekim izvanrednim prilikama, susjedi bez dogovora ne mogu samostalno mijenjati stanje na licu mjesta na način da se zajednička ograda kao međa između nekretnina ukloni djelomično ili u potpuno tako da će o tome biti donesen pravni zaključak unutar postupka smetanja posjeda zajedničke ograde. Međutim, takva činjenica da o tome postoji spor između istih stranaka kao susjeda u pogledu smetanja posjeda, ne čini odlučno pitanje kod uređenja sporne međe i to ono pitanje načina uređenja takve međe, tako da bez obzira što bi eventualno bilo ukazano i da postoji čin smetanja posjeda i potrebe restitucije u prethodno stanje, takvo pitanje nije odlučno kod utvrđenja one zamišljene linije koja bi imala predstavljati granicu kao među između ovih dvaju susjednih nekretnina bez obzira što bi na licu mjesta mogao umjesto postojećeg novog zida sa žardinjerom biti vraćen rekonstruirani suhozid ili bi sadašnje postojeće stanje i dalje moglo ostati jer činjenica jeste i po kojoj sud utvrđuje među, da bi granica ovih dviju nekretnina bila upravo linija sredine suhozida koji je prethodno postojao na onom mjestu gdje je predlagatelj do te zamišljene sredine izgradio betonski zid sa žardinjerom, ali pri tome u potpunosti uklanjajući međašnu ogradu, kao i ona središnja linija još uvijek postojećeg suhozida koja je definirana onom točkom mjesta gdje je ugrađen željezni klin koji je ugrađen za račun i po nalogu predlagatelja, a kojeg do tog dijela i koristi protustranka budući član njenog kućanstva odnosno suprug vezuje maslinu na taj način ispravljajući je u rastu.

41. U odnosu na prigovor protustranke da bi preostali ostatak starog suhozida bio od predlagatelja izmješten zadirući na štetu nekretnine protustranke, iz tužbenog zahtjeva koji je protustranka kao tužiteljica postavila u postojećem postupku koji se između stranaka vodi radi smetanja posjeda, ne navodi se da je u tom dijelu taj suhozid izmješten, već samo da je porušen i da je s njega odnesen dio kamenja, što je za zaključiti, usporedbo sa ovdje svim izvedenim dokazima, kako saslušanja svjedoka i stranaka tako i izjašnjenja samog sudskog vještaka za geodeziju kako nema niti naznaka da bi još uvijek preostali suhozid na onom mjestu na kojem opstoji bio izmješten što je ovdje ukazana jednostrana konstrukcija protustranke bez uporišta u drugim dokazima, već upravo sud izvodi uvjerljiv zaključak da se stanje postojećeg ostatka suhozida nije mijenjalo s obzirom na njegov položaj, a je li došlo od strane predlagatelja do samovlasnog zadiranja na tu, kako zakon predmnijeva, zajedničku ogradu, to je stvar drugog postupka smetanja posjeda i isti učinak toga spora nema odlučni utjecaj na ovaj spor u pogledu utvrđenja sporne međe kao zamišljene granične linije ovih susjednih nekretnina. Ovdje sud ne prihvaća jednostrani iskaz protustranke u pogledu promjene položaja postojećeg suhozida jer o tome dugi svjedoci nisu imali odlučnih saznanja da bi takav čin neposredno zapszili pa tako niti sama protustranka, a i u samom nalazu i mišljenju ovdje imenovanog sudskog vještaka za geodeziju nije nađeno po arhivskoj građi da bi se suhozid pomjerao s onog položaja u kojem je prethodno geodetsklim elaboratima bio snimljen i skiciran, time što je vještak našao da i konfiguracija linije toga suhozida prati pravocrtnu liniju onog starog suhozida koji se nalazi na susjednoj nekretnini vlasništva treće osobe položenoj prema istoku na koju se i sama protustranka referirala.

42. S obzirom na ovo sve izneseno, ovdje sudu u ničemu nije uvjerljiva tako niti dokazana tvrdnja protustranke da bi predlagatelj izvan onog ustaljenog mirnog posjeda nekretnine na tom dijelu (linije na kojem je još uvijek položen stari suhozid) izmjestio suhozid, a je li predlagatelj uklonio dio suhozida i u tom dijelu odnošenjem dijela ogradnog kamenja i je li to koristio za gradnju novoizgrađenog betonskog zida sa žardinjerom to nije stvar o kojoj se meritorno raspravlja u ovom postupku uređenja međa već je to stvar raspravljanja toga eventualnog čina u već pokrenutoj parnici koja se i vodi radi smetanja posjeda.

43. S tim u vezi sud je na ročištu održanome na licu mjesta 5. ožujka 2025. godine sudjelovanjem ovdje imenovanog sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića iz Splita pristupio uređenju međe između nekretnina stranaka kao susjednih nekretnina, u jednom dijelu obnavljajući je prema sporazumu stranaka linijom početka i kraja postojećeg betonskog zida koji je protustranka izgradila 1994. godine jer ista u tom dijelu nije bila sporna, a u preostalom dijelu ispravljajući je prema rezultatima dokaza o posljednjem mirnom posjedu stranaka i to posjedu stranaka do one zamišljene linije koja se prethodno kretala središnjicom suhozida kako u onom dijelu gdje je ranije taj suhozid bio položen, a sada na tom mjestu izgrađeni betonski zid predlagatelja s izvedenom žardinjerom, čiji vanjski rub, gledajući s nekretnine predlagatelja, dolazi neposredno do te zamišljene granične linije sredine tadašnjeg suhozida, ali je ne prelazeći, pa nastavno središnjom linijom preostalog postojećeg suhozida do ugrađene željezne šipke što sve u svojoj ukupnosti predstavlja punu liniju međe između ovih nekretnina.

44. Upravo je sve ove točke na ovaj način uređene međe na licu mjesta po nalogu suda u definiranim točkama A,B,C i D crvenom bojom označio i time identificirao sudski vještak za geodeziju Dario Blažević iz Splita koji ih je izvedenom vještačkom nalazu i mišljenju sastavljenom u Splitu 20. lipnja 2025. godine i s njim priloženom skicom izmjere, broj VJ 41/25, lipanj 2025. godine prikazao pravocrtnom linijom točaka A,B,C i D, sve to gledajući od strane zapada prema istoku, na način da točka A na terenu predstavlja početni rub betonskog zida do točke B koja predstavlja završetak toga betonskog zida i početak betonskog zida sa žardinjerom do točke C kao završne točke betonskog zida sa žardinjerom pa nastavno do točke D što predstavlja ugrađeni željezni klin u preostalom suhozidu, te je time uređenje međe predmetnih nekretnina i to kao sjeverne granice nekretnine označene kao kat čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu i posjedu predlagatelja odnosno kao južne granice nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] koje su u vlasništvu i posjedu protustranke, provedeno prikazanom linijom točaka A, B, C i D, a postavljeni međašni znaci predstavljaju granicu nekretnina, tako da za nekretninu označenu kao kat čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], predstavljaju pravo pretpostavljenog vlasništva predlagatelja do međašnih oznaka, odnosno da za nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], predstavljaju pravo pretpostavljenoga vlasništva protustranke do međašnih znakova. Ujedno stranke se na ovaj način nalaze u posjedu ovih nekretnina do granice koja predstavlja među.

45. Dakle, od trenutka kada je sud među označio prema međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, to treba dokazati, kako je propisano odredbom čl. 103. st. 5. ZV-a.

46. Slijedom gornje navedenoga, sud je u provedenom postupku uređenja međe dijelom među obnovio (prikazom točkama A i B identificirane iz vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Darija Blaževića iz Splita, sastavljenom u Splitu 20. lipnja 2025. godine, sukladno prikazu iz skice istog sudskog vještaka broj VJ-41/25 iz lipnja 2025. godine) prema sporazumu susjeda, odnosno među dijelom ispravio (prikazom točkama B,C i D identificirane iz vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Darija Blaževića iz Splita, sastavljenom u Splitu 20. lipnja 2005. godine, sukladno prikazu iz skice istog sudskog vještaka broj VJ-41/25 iz lipnja 2025. godine), prema posljednjem mirnom posjedu, kako je to propisano odredbom čl. 103. st. 3. ZV-a, a vezano za odredbu čl. 103. st.1. ZV-a, kako je to i odlučeno kao u točki I. izreke.

47. Sudski vještak za geodeziju Dario Blažević iz Splita je sukladno nalogu suda izradio vještački nalaz i mišljenje sastavljen u Splitu 20. lipnja 2025. godine, u kojem je sačinio pisani nalaz i mišljenje označivši uređenu među koja je dijelom obnovljena i dijelom ispravljena na ročištu lica mjesta od 5. ožujka 2025. godine, te prikazana skicom izmjere, broj VJ 41/25 lipanj 2025. godine, pripadajućeg vještačkog nalaza i mišljenja, između nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], upisane u ZU 1256 k. o. [katastarska općina] u odnosu na nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje upisane u ZU 1187 k. o. [katastarska općina] i to pravcem linije označene točkama crvene boje i pripadajućim tim točkama slovima A-B-C i D.

48. Isti vještački nalaz i mišljenje uz grafički prikaz koji je sastavni dio vještačkog nalaza i mišljenja ima biti sastavni dio ovog rješenja, pa je odlučeno kao u točki II. izreke.

49. Ovim, od trenutka kada je sud među označio prema međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, to treba dokazati, kako je propisano odredbom čl. 103. st. 5. ZV-a.

50. Stoga, sud je na ovako uređenoj međi u dijelu obnovljenoj po sporazumu susjeda i u dijelu ispravljenoj sukladno posljednjem mirnom posjedu odredio pretpostavljeno vlasništvo stranaka na predmetnim nekretninama do uređene međe, sukladno odredbi čl. 103. st. 5. ZV-a, kako je to odlučeno kao u točki III. izreke.

51. Odredbom čl. 103. st. 6. ZV-a propisano je da nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

52. Slijedom gornje iznesenoga, iz toga razloga je o tome valjalo uputiti stranke, kako je to odlučeno kao i točki IV. izreke.

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

U Trogiru, dana 11. kolovoza 2025. godine.

S U D A C :

Denis Dučić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotne stranke, u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- predlagatelju po punomoćniku; Marko Udiljak, odvjetnik u Splitu,

- protustranci po punomoćnici; Sanja Jerković, odvjetnica u Splitu,

-u spis