REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poslovni broj: Pr-737/2023-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Kristini Trtanj Vukoja u pravnoj stvari tužitelja PJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku PJZ, protiv tuženika INA MALOPRODAJNI SERVISI d.o.o. za usluge, OIB 88722350183, Barčićeva ulica 9, 10000 Zagreb zastupanog po punomoćniku RJZ, radi Radno - (prestanak, otkaz, utvrđenje radnog odnosa), 11. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Utvrđuje se da Odluka tuženika o redovitom otkazu ugovora o radu tužitelju broj IMS ROT-5/2023 od 21. veljače 2023. nije dopuštena te da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao.

II/ Raskida se Ugovor o radu broj MS-905266/20-12 sklopljen na neodređeno vrijeme s primjenom od 01. veljače 2020. između tužitelja i tuženika za radno mjesto prodavača u Maloprodajnom području Zagreb – jug, Regija Zapad s danom 07. svibnja 2023. godine.

III/ Nalaže se tuženiku da tužitelju na ime naknade štete zbog nedopuštenog otkaza isplati iznos od šest bruto plaća u iznosu od 6.788,28 euro, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 11. kolovoza 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana.

IV/ Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenog iznosa iz toč. III izreke 6.788,28 euro do zatraženih 9.051,04 euro te sa tijekom zateznih kamata tekućih od 8. svibnja 2023.g., kao neosnovan.

V/ Nalaže se tuženiku da tužitelju na ime naknade plaće zbog nedopuštenog otkaza isplati iznos od 257,15 eura, zajedno sa zateznom kamatom, izuzev za pripadajući iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, tekućom od dana 08. svibnja 2023. do isplate, po stopi zakonske zatezne kamate obračunatoj od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana.

VI/ Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.453,13 euro, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 11. kolovoza 2025.g., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi je bio zaposlen kod tuženika temeljem ugovora o radu broj MS-905266/20-12 na neodređeno vrijeme s primjenom od 01. veljače 2020. sklopljen za radno mjesto prodavača u Maloprodajnom području Zagreb – jug, Regija Zapad. Predmetni ugovor o radu otkazan je Odlukom o redovitom otkazu broj IMS ROT-5/2023 od 21. veljače 2023. Pravovremeno je uložio zahtjev za zaštitu prava, na koji se tuženik nije očitovao. koji je tuženik primio 14. travnja 2023. Na predmetni zahtjev tuženik se nije očitovao.

1.1. U obrazloženju odluke o otkazu tuženik prvenstveno navodi da je tužitelj počinio osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa zbog koje uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana nastavak radnog odnosa nije moguć, a koje konkretizira na način da navodi da je u vremenskom razdoblju od 07. rujna 2022. do 22. rujna 2022.provedena interna istraga s ciljem provjere brisanih stavki, prodaje stavki bez izdavanja računa i mjenjačnice na maloprodajnom mjestu Gradina jug nakon čega da je sačinjeno Izvješće broj 50390495_11_PT_110_22 kojom istragom da su utvrđene nepravilnosti pobliže opisane u Odluci o otkazu iz kojih da proizlazi da je tužitelj obavljao zamjenu deviznih novčanih sredstava dobivenih pri naplati transakcija u HRK izvan službenog mjenjačkog mjesta po nepoznatom tečaju i bez izdavanja kupcu potvrde o otkupu strane valute i bez izdavanja fiskalne potvrde o otkupu stranih sredstava, prilikom čega da eure nije pohranio u mjenjačnicu nego je iste nepropisno odlagao u ladicu ispod pulta blagajne.

1.2. Osporava navode tuženika iz odluke o otkazu ugovora o radu da bi tužitelj počinio povrede iz ugovora o radu koje mu se odlukom o otkazu stavljaju na teret. Tužitelj prije svega napominje da su netočni navodi tuženika da bi isti počinio povrede obveza iz radnog odnosa koji mu se odlukom o otkazu stavljaju na teret koje da nije izvršavao odnosno da je nesavjesno, nepravilno i nemarno izvršavao radne zadatke i druge obveze odnosno da se nije pridržavao odredbi Zakona, uputa, odluka, pravilnika i drugih akata poslodavca, isto kao što nije točno da je tužitelj opisanim radnjama prekršio odredbe Zakona o deviznom poslovanju, Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Općeg poreznog zakona, Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Upute za izdavanje računa na maloprodajnom mjestu, Postupka kvalitete usluga na maloprodajnim mjestima, Postupka prodaje robe na MPM, Kataloga poslova i radnih mjesta u INA Maloprodajnim servisima d.o.o. odnosno odredbe čl. 112. Pravilnika o radu INA Maloprodajnih servisa d.o.o. Tužitelj je zaposlen kod tuženika neprekidno 19 godina na poslovima prodavača na benzinskoj postaji, u kojem vremenu je sve radne zadatke i obveze izvršavao uredno te u skladu sa propisima i radnim zadacima. Osim toga u navedenom razdoblju protiv tužitelja nikada nije vođen bilo kakav disciplinski postupak radi kršenja obveza iz radnog odnosa niti je tuženik zaprimio bilo kakvu prijavu bilo kupaca, bilo drugih radnika iz koje bi proizlazilo da tužitelj nemarno odnosno nesavjesno obavlja svoje radne zadatke ili da krši obveze iz radnog odnosa.

1.3. Tako se i u konkretnom slučaju navedene povrede temelje isključivo na presumpcijama tuženika o navodnom kršenju obveza iz radnog odnosa zamjenom deviznih novčanih sredstava dobivenih pri naplati transakcija u HRK izvan službenog mjenjačkog mjesta po nepoznatom tečaju i bez izdavanja kupcu potvrde o otkupu strane valute i bez izdavanja fiskalne potvrde o otkupu stranih sredstava. Naime, svaka transakcija plaćena u stranoj valuti odnosno eurima provedena je kroz sustav mjenjačnice te je o istome uredno izdana potvrda. Da je tome tako proizlazi iz činjenice da u poslovanju benzinske postaje nikada nije utvrđen manjak sredstava niti su se na inventuri pokazali bilo kakvi nedostaci iz kojih bi proizlazilo da je oštećen bilo tuženik, bilo kupci. Također tuženik nikada od bilo kojeg kupca nije zaprimio pritužbu na rad tužitelja pa tako nikada ni jedan kupac nije naveo da bi bio oštećen pri plaćanju računa u eurima te da bi ga u tome oštetio upravo tužitelj.

1.4. Što se tiče povrede obveze iz radnog odnosa iz koje proizlazi da se tužitelj dana 15. lipnja 2022. godine nije odjavio s blagajne čime da je omogućio drugim prodavačima da rade na njegovu šifru, tužitelj ističe kako dozvoljava navedenu mogućnost imajući u vidu da je u šestom mjesecu već naveliko počela turistička sezona uslijed čega su na radnom mjestu znale biti poprilične gužve pa je moguće da se u navedenom trenutku doista nije odjavio, međutim smatra da zbog navedenog tuženiku nije nastala šteta zbog koje bi bila opravdana odluka o otkazu ugovora o radu, posebno u situaciji kada se radi o radniku koji do sada nije upozoravan na povrede obveza iz radnog odnosa i mogućnost otkaza. Osim toga razvidno je da se radi o lakšoj povredi obveze iz radnog odnosa.

1.5. Suprotno navedenom u organizaciji rada tuženika na MPM znali su se događati brojni propusti pa se tako dosta često znalo dogoditi da je na MPM bilo manje radnika od potrebnog ili predviđenog broja, zbog čega su radnici pa tako i tužitelj bili izloženi pritisku na radu te mogućnosti da dođe do određenog propusta. Primjerice znalo se dogoditi da radnik radi sam u noćnoj smjeni te da mora ostaviti prodajni prostor prazan dok vani toči UNP i sl. Osim toga nakon uvođenja naplate korištenja WC, što je bilo mjesec ili dva prije spornog događaja, naloženo je djelatnicima MPM-a, kao i za tu potrebu angažiranim studentima da novac od naplate WC-a pospremaju u torbicu te da konverziju deviza vrše ispred samog WC-a bez korištenja mjenjačnice i to pogotovo u situaciji kada bi na BP došlo istodobno više autobusa, što je u ljetnim mjesecima bio čest slučaj. Osim toga, bilo je i drugih nepravilnosti zbog kojih je rad na benzinskoj postaji bio otežan. Dakle, ako se i dogodio kakav propust na strani radnika isto je bilo isključivo zbog organizacije rada od strane samog tuženika pri čemu valja naglasiti da je MPM Gradna jug benzinska postaja na autocesti Ljubljana – Zagreb, na samom ulazu u RH poslije graničnog prijelaza Bregana na kojoj je uvijek bio povećan opseg posla, a posebno u ljetnim mjesecima od početka lipnja do kraja rujna zbog čega je doista moglo doći do određenih nepravilnosti u postupanju, međutim nikako ne osobito teških povreda obveza iz radnog odnosa kako to navodi poslodavac.

1.6. U konkretnom slučaju tuženik u odluci o otkazu, suprotno odredbi čl. 119.st.1. Zakona o radu nije obrazložio odnosno naveo okolnosti zbog kojih nije upozorio radnika na kršenje obveza iz radnog odnosa i mogućnost otkaza, posebice ako se uzme u obzir kao što je naprijed navedeno da se radi o radniku koji nikada nije kršio obveze iz radnog odnosa, koji nije upozoravan te imajući u vidu činjenicu da u konkretnom slučaju tuženik ne navodi da bi navodnim postupanjem tužitelja pretrpio bilo kakvu štetu ili da bi bio prekršajno ili kazneno odgovoran. Osim toga tužitelj je po završenom nadzoru od 30. rujna 2022. do kraja veljače 2023. u trajanju od pet mjeseci uredno radio te izvršavao svoje radne zadatke, što također dokazuje da povjerenje tuženika nije narušeno kako se to navodi te da nije bilo okolnosti zbog kojih nije bilo za očekivati da tuženik upozori tužitelja na obveze iz radnog odnosa.

1.7. Predlaže donijeti presudu kojom bi se pobijani otkaz utvrdio nedopuštenim i naložilo tuženiku da vrati tužitelja na rad, uz naknadu troškova parničnog postupka.

1.8. Podneskom od 23.5.2023.g. postavlja zahtjev i za sudski raskid ugovora o radu, a podneskom od 14.7. 2025.g. precizira zahtjev za naknadu štete zbog sudskog raskida u visini od osam bruto plaća (prosječno 1.131,38 euro), ukupno 9.051,04 euro.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu smatra tužbeni zahtjev neosnovanim. Suprotno tvrdnjama tužitelja, smatra da je odluka o otkazu zakonita i dopuštena budući da se ista temelji na odredbama Zakona o radu kao i internim aktima tuženika te ima uporište u činjenicama koje ukazuju na to da je ispravan zaključak tuženika kao poslodavca o tome da je tužitelj kao radnik počinio osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa uslijed kojih nastavak radnog odnosa nije bio moguć. Naime, tužitelj je u svojemu radu počinio osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa te je povrh toga time posljedično trajno i nepovratno naručio povjerenje tuženika kao poslodavca u tužitelja kao radnika. Kako je postupanjem na takav način tužitelj ujedno počinio povrede obveza iz radnog odnosa koje imaju i elemente prekršajnih djela, isti je na taj način tuženika kao svojega poslodavca izložio riziku da protiv njega kao okrivljenika budu pokrenuti prekršajni postupci, sa posljedicama koje uključuju ne samo visoke novčane kazne nego i zabranu obavljanja djelatnosti. Kako je riječ o potencijalnim prekršajima iz područja Zakona o deviznom poslovanju (u odnosu na mjenjačke poslove), Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (u odnosu na gotovinska novčana sredstva na prodajnom mjestu i izdavanje računa), Općeg poreznog zakona, Zakona o računovodstvu te Zakona o PDV-u, a koji propisi čine prisilne propise koji su od osobitog značaja i težine za Republiku Hrvatsku, neprihvatljivo je očekivati od poslodavca da radnika čija je osnovna obveza iz radnog odnosa u neposrednoj i neraskidivoj vezi sa poštivanjem tih propisa zadrži u radnom odnosu nakon što utvrdi grubo kršenje istih tih obveza. Riječ je o kršenju temeljnih obveza iz radnog odnosa (prodavač koji robu ne prodaje u skladu sa zakonskim propisima i internim aktima) te uslijed toga o osnovanom i opravdanom gubitku povjerenja poslodavca u radnika.

2.1. Sve navedeno, uzeto u obzir u svojoj ukupnosti isključuje obvezu poslodavca da radnika prethodno upozorava na obveze iz radnoga odnosa, a kada je evidentno riječ o grubome kršenju ne bilo kojih nego upravo osnovnih obveza iz radnog odnosa, i to ne u nekome izoliranom incidentu nego evidentno trajno, u dužem vremenskom razdoblju i opetovano. Osnovna dužnost Prodavača na maloprodajnom mjestu je da se pridržava internih akata poslodavca, a koji su ujedno u skladu sa zakonskim propisima te i postoje da bi se praktično postupanje u transakcijama u kojima tužitelj djeluje kao predstavnik tuženika odvijale u skladu sa zakonskim propisima i standardima tuženika. Protivno navedenom, tužitelj je konvertirao valute bez da je isto evidentirao u certificiranom programu i bez da je izdao potvrdu o otkupu stranih sredstava, kao i vršio transakcije bez da je za isto izdao račun, pritom spremajući primljeni novac na mjesto različito od blagajne ili bilo koje druge lokacije koja je predviđena za držanje novca proizašloga iza transakcije provedene na prodajnom mjestu.

2.2. Poslodavac je utvrdio i da se tužitelj nije odjavio iz sustava u kojemu radi blagajna, a čime je omogućio drugome radniku, u čijem su radu također utvrđene nepravilnosti i prema kojem su stoga također primijenjene radnopravne sankcije, da blagajnu koristi ne preko svoje nego preko tužiteljeve šifre. U svojoj obrani tužitelj pak dio povreda priznaje, te iste minorizira opravdavajući se gužvom i sezonom. Neprihvatljivo je tužiteljevo kvalificiranje ovih povreda obveza iz ugovora o radu kao „lakših“ povreda. Smatra da je to što prodavač radi pod tuđom šifrom, izvrši transakciju bez korištenja blagajne i spremi novac „pored monitora“ eklatantno kršenje interni i zakonskih akata i nečuveno na razini prosječnoga čovjeka, a osobito trgovca, uzimajući u obzir kojim sve inspekcijskim nadzorima i sa kojom prijetećim sankcijama (pa i zabranom obavljanja djelatnosti) podliježe tuženik, pri čemu bi postojala neoboriva presumpcija o odgovornosti tuženika za svaki tako utvrđeni propust s obzirom na to da je tuženik taj koji je dužan osigurati poslovanje maloprodajnog mjesta u skladu sa primjenjivim zakonskim propisima koji su uvijek kada je riječ o poslovanju sa robom i novčanim sredstvima vrlo striktni.

2.3. Smatra da je odluka o otkazu zakonita i predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u ugovora o radu broj MS- 905266/20-12, Odluku o redovitom otkazu broj IMS ROT-5/2023 od 21. veljače 2023. zahtjev za zaštitu prava od 12.04.2023. sa povratnicom, Pravilnik o radu tuženika, Mjenjačke poslovi na maloprodajnim mjestima, Upute za izdavanje računa na maloprodajnim mjestima, Postupak kvalitete usluge na maloprodajnim mjestima, Postupak maloprodaje robe na MPM, Odluka o načinu odlaganja osobnih stvari i novčanih sredstava radnika, Katalog poslova i radnih mjesta u IMS d.o.o., izjavu tužitelja o povredama (obrana tužitelja), Izvješće o internoj istrazi 50390495_11_PT_110_22_MPM Gradnja-jug, ispis iz SAP sustava RPOS001 – izdane račune i pregled transakcija u mjenjačnici za lipanj i rujan 2022., video snimke sa maloprodajnog mjesta za lipanj i rujan 2022., Upozorenja o obvezama iz radnog odnosa za druge radnike, informatičko vještačenje iz predmeta Pr-736/2023, Ugovor o upravljanju poslovanjem na maloprodajnom mjestu, isplatne liste, potvrdu HZMO, i ostalu dokumentaciju u postupku. Saslušani su svjedoci RJ, IJ, JJ te tužitelj kao stranka u postupku.

4. Na temelju provedenog dokaznog postupka, te brižljive i savjesne ocjene svih dokaza zajedno i svakog dokaza pojedinačno, a sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP - dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

5. Sud je u postupku utvrdio slijedeće:

- da su stranke imale zaključen ugovora o radu broj MS-905266/20-12 na neodređeno vrijeme s primjenom od 01. veljače 2020., za radno mjesto prodavača u Maloprodajnom području Zagreb – jug, Regija Zapad.

- da je Odlukom o redovitom otkazu broj IMS ROT-5/2023 od 21. veljače 2023. tužitelju otkazan ugovor o radu zbog osobito teških povreda obveza iz radnog odnosa

- da je tužitelj pravovremeno uložio zahtjev za zaštitu prava iz čl. 133. Zakona o radu, na koji se tuženik se nije očitovao.

- da se tuženik prije otkazivanja ugovora o radu proveo postupak savjetovanja sa Radničkim vijećem, pri čemu se Radničko vijeće nije očitovalo o namjeravanoj odluci o otkazu ugovora o radu,

- da je tužitelju omogućeno pravo na obranu.

6. Predmet spora je utvrđenje nedopuštenosti otkaza ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika.

7. Odredbom čl. 116. st. 1. al.3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17 i 98/19, 151/22 -dalje ZR) propisano je kako poslodavac može otkazati ugovor o radu ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako radnik krši obveze iz radnog odnosa ( otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika.

Prema odredbi čl. 119. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdan očekivati od poslodavca da to učini.

8. U obrazloženju Odluke o redovitom otkazu ugovora o radu navedeno je kako je u vremenskom razdoblju od 7.9. do 30.9.2022. provedena interna istraga s ciljem provjere brisanih stavki, prodaje stavki bez izdavanja računa i mjenjačnice na MP Gradina jug te je sačinjeno Izvješće broj 50390495_11_PT_110_22. Interne istrage izvršile su analizu ispisa iz SAP sustava RPOS 001 -izdani računi, pregled transakcija mjenjačnici te usporedbu sa snimkama video nadzora na datume 15.6.,16.6., 17.6., 24.6., 13.9. i 14.9.2022.g. Istragom su utvrđene sljedeće nepravilnosti:

- Dana 16.6.2022.g. pregledom transakcija u mjenjačnici utvrđeno je da u vremenu od 12:37:35-15:56:22 sati nema izvršene promjene u mjenjačnici, iako je račun u iznos od 416,07 kuna plaćen sa 100,00 eura u 15:01:23 sati. Nadalje je utvrđeno da je kupac iznos računa od 416,07 kuna platio sa 100 eura, koje radnik P nije spremio u blagajnu mjenjačnice te je izvršio promjenu eura bez korištenja certificiranog računalnog programa, a kupcu je naplati iznos od 416,07 kuna, prilikom čega je za izračun koristio digitron. Imenovani radnik je kupcu uzvratio neutvrđen iznos eura iz ladice koja se nalazi ispod pulta blagajne i kupcu nije izdao Potvrdu o otkupu stranih sredstva i nije izdao račun. Nakon odlaska kupca imenovani radnik je novčanicu od 100,00 eura spremio u ladicu koja se nalazi ispod pulta blagajne

- Dana 16.6.2022.g. pregledom transakcija u mjenjačnici utvrđeno je da u vremenu od 12:37:35-15:56:22 sati nema izvršene promjene u mjenjačnici, iako je račun u iznos od 45,97 kuna plaćen sa 10 eura u 15:17:323 sati. Nadalje je utvrđeno da je radnik KJ kupcu izvršio povrat sitnog novca u eurima, a koji se nalazio pored monitora, prilikom čega nije izvršio promjenu eura korištenjem certificiranog računalnog programa u mjenjačnici i kupcu nije izdao Potvrdu o otkupu stranih sredstva niti je izdao račun. Imenovani radnik je 10,00 eura spremio u ladicu koja se nalazi ispod pulta blagajne

- Dana 16.6. pregledom transakcija u mjenjačnici utvrđeno je da u vremenu od 12:37:35-15:56:22 sati nema izvršene promjene u mjenjačnici, iako je račun kuna plaćen sa 10 eura u 15:18:45 sati. Nadalje je utvrđeno da je radnik KJ na digitronu izračunao koji iznos kupac mora platiti te je izračun na digitronu pokazao kupcu, koji je iznos računa od 75,95 kuna platio sa 10,00 eura i neutvrđenim iznosom sitnih eura (kovanica). Imenovani radnik nije izvršio promjenu eura korištenjem certificiranog računalnog programa u mjenjačnici i kupcu nije izdao Potvrdu o otkupu stranih sredstva i nije izdao račun te je 10,00 eura spremio u ladicu koja se nalazi ispod pulta blagajne

- Dana 15.6.2022.g. radnik KJ u tri slučaja nije izvršio odjavu u sustavu za rad na blagajni, čime je omogućio drugim prodavačima da na njegu šifru izvrši nedozvoljene radnje promjene eura bez korištenje certificiranog računalnog programa u mjenjačnici, neizdavanje potvrde o otkup stranih sredstva te neizdavanja računa kupcima.

Iz svega navedenog proizlazi da je imenovani radnik obavljao zamjenu deviznih novčanih sredstva dobivenih pri naplati transakcija u HRK izvan službenog mjenjačkog mjesta po nepoznatom tečaju i bez izdavanja kupcu potvrde o otkupu strane valute i bez izdavanja fiskalne potvrde o otkupu stranih sredstva te na taj način dobivene euro nije propisno odlagao u mjenjačnicu nego je iste odlagao u ladicu ispod pulta blagajne.

Sukladno čl. 119.st.2. Zakona o radu, imenovani radnik je pozvan na iznošenje obrane, koju je iznio u formi pisne izjave, u kojoj je između ostalog naveo da se s obzirom na vremenski odmak ne može točno sjetiti događaja, ali pretpostavlja daje moglo doći do propusta budući je tada započela turistička sezona i nastale su gužve na maloprodajnom mjestu te ističe da nije imao namjeru kršiti propise poslodavca i ako je došlo do kakvog propusta te je bilo slučajno uslijed gužve i brzine rada. Međutim, Poslodavac ne može prihvati obranu imenovanog radnika jer je postupajući na opisani način prekršio odredbe:

~ važećeg Zakona o deviznom poslovanju, koji propisuje u obavljanju mjenjačkog posla obvezano korištenje certificiranog računalnog programa te prekršajnu kazne za slučaj kršenja te obveze;

~ važećeg Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom ,koji propisuje daje obveznik fiskalizacija radi provede postupka fiskalizacije izdavanja računa dužan je izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja,

~ Važećeg Općeg poreznog zakona, koji propisuje obvezu izdavanja računa za porezne obveznike te novčane kazne kako za pravu osobu, tako i odgovornu fizičku osobu u slučaju neizdavanja računa, koje kvalificira kao najteži porezni prekršaj ~ važećeg Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji propisuje obvezu izdavanja računa poreznog obveznika

~ Mjenjač obvezan izdati kupcu potvrdu o otkupu generiranu iz PC blagajne korištenjem certificiranog programa; potvrda o otkupu ispisuje se u jednom primjeru koji se predaje kupcu; kupcu se isplaćuje razlika unske gotovine od otkupa strane valute preostale nakon podmirenja računa za robu; mjenjač na maloprodajnom mjestu dužan je odmah nakon izdavanja Potvrde o otkupu strane gotovine izdati i Fiskalnu potvrdu o otkupu stranih sredstava plaćanja, budući daje naveden obveze fiskalizacije mjenjačkih transakcija propisana Zakonom o fiskalizaciji.

~ Upute izdavanja računa na maloprodajnim mjestima, koja propisuje da se račun obvezno ispostavljanja za svaku transakciju odmah po završetku transakcije te da izdavanje odgovarajućeg računa na pravovaljani način podrazumijeva da se na početku rada na PC kasi prodavač obvezno prijavljuje putem osobne šifre koja je samo njemu poznata. Ukoliko u bilo kojem trenutku napušta PC kasu dužnost je prodavača da se obvezno dojavi, a prijavljuje se prodavač koji nastavlja rad na PC kasi

~ postupka kvalitete usluge na maloprodajnim mjestima, koja pod dužnostima prodavača između ostalog navodi naplatiti uslugu i robu te uz povrat novca ukoliko ga ima, obavezno uručiti račun kupcu

~ postupka prodaje na MPM koja detaljno opisuje procedura prikupljanja, pohrane i primopredaje gotovine na maloprodajnim mjestima

~ kataloga poslova i radnih mjesta u kojem je kao svrha radnog mjesta prodavača propisana prodaja i naplaćivanje roba i usluga te upravljanje imovinom na gospodarski opravdan način, a kao glavna odgovornost prodavača opisano daje materijalno i financijski odgovoran prema imovini koja mu je bila dodijeljena na odgovornost (roba, uređaji, oprema, novčana i ostala sredstva plaćanja). Navedenim postupcima radnik KJ počinio je niz teških povreda obveza iz radnog odnosa navedene u čl. 112. Pravilnika o radu INA Maloprodajni servisi d.o.o. i to:

- neizvršavanje, nesavjesno, nepravovremeno i nemarno izvršavanje radnih zadataka i drugih obveza iz radnog odnosa

- nepridržavanje odredbi Zakona, uputa, odluka, pravilnika i drugih akata Poslodavca Kako je u provedenom postupku nesporno utvrđeno da je imenovani radnik nezakonito vršio mjenjačke poslove na štetu kupca pri čemu je izvršio niz povreda radnih obveza koje imaju sve elemente prekršajnog djela, zbog čega je moglo bitom novčano kažnjeno i društvo INA d.d., kome je mogla biti izračena i mjera zabrane obavljanja mjenjačke djelatnosti, nije opravdano očekivati od Poslodavca da prethodno pisanim putem upozori radnika na povrede radnih obveza. Budući da je radnik KJ kršenjem internih propisa i radnih obveza potpuno i trajno narušio odnos povjerenja između sebe i poslodavca te da da uz uvažanje svih okolnost i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć, odlučno je kao u izreci.

9. Tužitelj u svom iskazu navodi da je kod tuženika radio 20-tak godina, od toga zadnjih pet do šest godina na BP Gradina Jug, postaji iza Bregane na ulazu u RH na kojoj su uvijek gužve i stajalo je puno autobusa i tranzitnih putnika. Pri tome ljudi stalno mijenjaju sitan novac za wc, a oni nisu za to vrijeme stigli promijeniti novac i poštovati proceduru koja je dosta spora. Na toj BP radi dva prodavača od kojeg je jedan uvijek vani zbog točenja plina i ostalih stvari, dok drugi prodavač radi na blagajni i pri tome i naplaćuje gorivo i treba obavljati mjenjačke poslove i jednostavno taj drugi nije stizao sve na vrijeme obaviti, pa su znali mjenjačke poslove ostaviti za kad ima vremena i da se obave do kraja smjene. Smatra da bi tamo trebala raditi minimalno tri prodavača. Osporava da bi bilo koji novac uzeo za sebe. Taj novac koji bi spremio u ladicu bi se u tijeku smjene promijenio i potom stavio u mjenjačnicu. Prije BP Gradina radio je na BP Langov trg, Selska i Vrapče i sve je radio na isti način, tamo nisu bile te mjenjačnice, a na BP Gradna Jug je tako radio svih pet do šest godina jer su ga tako uputile kolege i voditelj BP je znao da se to tako radi uz napomenu da se to što prije "ukuca". Koliko mu je poznato i druge BP na autoputevima rade na isti način, a i prodavači su na isti način radili sa mjenjačnicom. Ovakav nadzor je rađen i na drugim BP, zna za Lučko i Jakovlje, a koliko je čuo od kolega za iste povrede svi su dobili upozorenja. Navodi da nakon što je odrađena interna kontrola i saznati su rezultati njemu je čak od strane tuženika ponuđeno i traženo od njega da budem voditelj BP kako bi mijenjao šeficu koja je tada otišla na bolovanje, pa je za vrijeme njenog bolovanja bio voditelj dok se ona nije vratila. Nakon saznavanja rezultata interne kontrole pa do davanja otkaza radio još nekih šest mjeseci na istim poslovima.

Dalje navodi da nakon što je uvedena naplata wc-a, to kod njih nije funkcioniralo jer je u te aparate trebalo stavljati kune, stranci kune nisu imali, pa su dolazili na blagajnu to mijenjati, pa su se stvarale gužve. Tu je bilo puno R i I, pa čak i krađa, pa da se što prije riješi gužva je dolazilo do toga da se stvari riješe što prije. Poslodavac je čak za vrijeme sezone i povukao neke ljude da s torbicama stoje kod wc-a i na taj način mijenjaju novac, oni dakle nisu radili na blagajni već su sav novac stavljali u torbicu. Nakon njegovog otkazivanja je BP Gradna otišla u franšizu. Rad pod tuđom šifrom nije bio uobičajen, ali se znalo dogoditi da se ne bi odjavili, što zbog gužve, netko nešto pita, pa se npr. pomaknemo s blagajne i pokažemo, pa drugi kolega naplati nešto s tuđom šifrom, no to se nije baš često događalo, ali se znalo dogoditi. Voditelj te BP bio JJ i poznato mu je da je on prijavljivao problem da je bilo malo prodavača, ali nitko za to nije mario. Po njegovoj procjeni za jednu transakciju u mjenjačnici je otprilike trebalo dvije minute jer je ta fiskalizacija znala "štekati". Vezano uz poslove mjenjačnice, mogle su se mijenjati sve glavne valute, pri tome je netko tražio da mu se i vrate euri, neki su prihvaćali povrat u kunama, pa je tu bilo i preračunavanja, moralo se kliknuti na listu u mjenjačnici, pa naći valutu koja se mijenja, uglavnom i to je potrajalo. Kada je došao na tu BP meni su prodavači i šefovi rekli da se kupcima mogu vraćati i eurovaluta i tadašnje kune.

10. Svjedok RJ postao je direktor Regije 01.08.2022., a radnje zbog koje je tužitelj dobio otkaz su se dogodile nešto ranije pa je u okviru svog radnog mjesta i "naslijedio" sve te postupke i tako dobio gotovu odluku o otkazu ugovora o radu zbog radnji na benzinskim postajama koje su bile suprotne zakonu i internim postupcima tuženika. Poznato mu je da bi problem nedostatka prodavača bio prisutan još u 50 % BP na području RH, zna da su bila po dva prodavača na BP Gradna jug i sigurno je nedostatak prodavača utjecao na obavljanje radnih zadataka na svim BP, pa i konkretno na BP gdje je tužitelj radio, no navodi da obujam posla na toj BP prije Schengena nije bio toliki kao što je danas. Za povrede koje se tužitelju stavljaju na teret zna na način da je to pročitao iz izvješća interne kontrole. Ne zna da li bi se naknadno tamo izdale potvrde, ali iste nisu vidljive u sustavu, niti u nalazu interne komisije. Nema saznanja da bi sam postupak u mjenjačnici bio neki problem, bilo je par BP gdje su se pojavljivale slične situacije, a poznato mu je da bi se nekad naknadno ispoštovala procedura, a sad ne bih mogao reći ništa konkretno o tome. Poznato mu je da je vršeno nekoliko kontrola na BP Lučko sjever i više istraga, ne samo mjenjačnice već i R1 i problemi s kavama i da su svi sa tih BP sankcionirani, na način da je dio radnika sam otišao sa sporazumom, dio njih je dobio otkaz, a dio opomenu i to tamo gdje nije bilo R1 računa ili loyaliti kartice, ili nisu kucane kave i slično. Poznato mu je da je sporna BP 01.02.2023. prešla u tzv. franšizu, odnosno u partnerstvo s trećom osobom, a takvih BP je nekih 70-tak u RH. Osobno nema saznanja i nije dobio podatak o bilo kakvim pritužbama na rad tužitelja. Posrednim putem čuo je da je bilo problema s naplatom wc-a u smislu da je trebalo mijenjati kovanice koje kupci nisu imali.

11. Svjedok IJ u svom iskazu navodi da je radila u Korporativnoj sigurnosti kao stručnjak za istrage, da su vršene redovite kontrole maloprodajnih mjesta, da bi po tim kontrolama sastavljali izvješća i prijedlog mjera za otklanjanje nepravilnosti, a odluke o disciplinskim mjerama nisu donosili već Služba ljudskih resursa i Kadrovski poslovi. Konkretne kontrole se ne sjeća jer na BP Gradna je bilo nekoliko kontrola i za sjever i za jug, pa ne nije mogla ništa točno reći što su utvrdili i kako. Te godine napravila je oko 150 kontrola. Poznato joj je da postojala na razini tvrtke uputa za postupanje u mjenjačkim poslovima, a da li su te upute bilo izložene na maloprodajnim mjestima to ne zna. Kako živi u [adresa], znam lokaciju te pumpe i da je blizu granice, da je relativno velika površinom, ali ne zna koliko bi tamo ljudi bilo zaposleno, ne sjeća se obujma i opsega poslova na tim BP, zna da je općenito u sezoni uvijek više zbog veće fluktuacije ljudi i poznato joj je da su sada u tzv. franšizi, a o tome imam posrednih saznanja kada tamo točim gorivo.

12. Svjedok JJ na spornoj BP radio je 15.07.2022. kada sam prešao na BP Jastrebarsko, a nakon toga radim EOL grupi. Poznato mu je da je tužitelj dobio otkaz zbog stvari zbog koje su svi drugi dobivali opomene jer se tako radilo na svim BP i zbog obima poslova radnici su bili prisiljeni raditi na takav način jer nisu stigli sve odmah odraditi. Pod time misli mjenjačko poslovanje, no ističe i da su takav način rada zatekli i na taj način radili, kao i da tehnički nije bilo moguće drugačije raditi. Npr, u velikim gužvama kada dođe autobus i svi ljudi mijenjaju novac za wc radnici, nisu stigli odmah izdavati potvrde i unositi u program već se to radilo kasnije. Da se na takav način radi znali su svi nadređeni regionalni voditelji i direktori. Zna da je kod njih to bio NJ, a ne sjeća se točno tko je tada bio direktor. U to vrijeme svjedok je bio voditelj BP dok je tužitelj bio prodavač. Osobno nije nikada imao nikakve primjedbe na rad tužitelja. Na rad BP, njega i tužitelja nitko nije inače imao primjedbi, pa tako ni regionalni voditelj, a često su imali kontrole i audite. Navodi da nikad nisu imali nikakvih manjkova na BP. Vezano uz stranu valutu navodi da su regionalni voditelj i direktor od njih tražili da stranu valutu mijenjaju na parkingu da bi se ubrzao taj protok, pa su im čak oni osobno donijeli torbice s kojima su tako vani radili, a rečeno im je da kasnije to sve unose u sistem, a oni su po takvoj uputi i radili. Vezano uz broj radnika, njih nije bilo dovoljno i stalno se moralo ići na ispomoć i na druge postaje. Vezano uz odjave radnika u sustav, navodi da je toga vjerojatno bilo, ali da radnici toga nisu bili svjesni jer bi ga s kase zvao kupac, da natoči gorivo, napumpa gume, a i inače je bilo najbitnije da se to napravi čim brže i da su kupci zadovoljni, pa bi radnici tako otišli po pozivu kupca, a nekad se ne bi u toj žurbi odjavili. Vezano uz interne procedure, naveo je da je postojao link na računalu gdje se moglo pristupiti tim pravilnicima, a on je znao isprintati bitne stvari, da si to pročitaju kada imaju vremena. Nije bilo edukacija vezano uz interne upute, to su u hodu radili i nije bilo vremena za ozbiljnije edukacije. Za iste

iste stvari za koje je tužitelj dobio otkaz, radnici sa BP Lučko dobili opomene, a to zna jer su radili iste stvari i susjedne su BP. Na traženje da objasni što je rekao "oduvijek se tako radilo i koji je to vremenski period" odgovorio je da je radio u INI 24 godine i kada je došao raditi, tako se radilo, takvo stanje je i zatekao i tako je i on radio. Regionalni voditelj svaki put barem jednom tjedno je dolazio na BP i vršio kontrolu brojanja blagajne i mjenjačnice i to se uvijek poklapalo i nikad nije utvrđen nikakav manjak. Auditi su dolazili svaka dva do tri mjeseca i isto tako nije bilo nikakvih nepravilnosti. Tijekom turističke sezone imali su kontrole i putem banke, ne sjećam se PBZ ili Zagrebačka banka, jer su radili poslove mjenjačnice i oni nisu našli nikakve nepravilnosti. Vezano uz video nadzor, njihova dužnost bila je da prijavljuju te kvarove ukoliko ih primijete te se svakih dva do tri mjeseca nešto dogodilo s tim video nadzorom, zablesirao ili slično i to su uredno prijavljivali. Konkretna BP je velika, sa ogromnim prodajnim prostorom, ugostiteljskim dijelom i velikom pistom (agregati za točenje goriva, mjerni uređaji i slično), nije bila konstanta u poslu vezano uz gužve jer npr. za Božić, Novu godinu, skijanje i ljetne sezone su gužve bile puno veće nego tijekom ostalog razdoblja i to bi prokomentirao "od puno posla do još više posla" u tim trenucima. Poznato mu je da je BP nakon tih događaja dana u "franšizu". U gužvama se događalo da se nije koristio certificirani program za mijenjanje valute baš u tom trenutku već se to upisivalo naknadno. Tečaj su dobivali za svaki dan tzv. TK linijom iz banke, dolazio je dolazio u ponoć i primjenjivao se cijeli dan. Teško mu je reći koliko bi na svakog kupca izgubili vremena i to nikada nije mjerio, no ovisilo je da li je stranac, da li je komunikacija bila "s rukama i nogama", da li je kupio gorivo i još nešto, da li je samo promijenio novac itd.

13. Iz priloženih upozorenja o obvezama iz radnog odnosa i mogućnosti otkaza radnicima na maloprodajnom mjestu Lučko sjever iz kolovoza 2023.g. , nekoliko radnika su temeljem interne istrage dobili upozorenja da su prekršili odredbe internih uputa: Izdavanje računa na maloprodajnim mjestima, koja propisuje obvezno ispostavljanje računa za svaku transakciju odmah po završetku transakcije; Mjenjački poslovi na maloprodajnim mjestima koji propisuju da je za svaku kupnju strane valute Mjenjač obvezan izdati kupcu potvrdu o otkupu generiranu iz PC blagajne korištenjem certificiranog programa; potvrda o otkupu ispisuje se u jednom primjerku koji se predaje kupcu, Mjenjač na maloprodajnom mjestu dužan je odmah nakon izdavanja Potvrde o otkupu strane gotovine izdati i Fiskalnu potvrdu o otkupu stranih sredstva plaćanja

13.1. Opisi povreda su:

- Istragom je utvrđeno da ste dana 4.4.2022.g u jednom slučaju izvršili promjenu eura bez korištenja certificiranog računalnog programa u mjenjačnici prilikom čega kupcu niste izdali Potvrdu o otkup stranih sredstva niti ste izdali račun. Također je utvrđeno da istoga dana udrugom slučaju pa prodaju jednog artikla niste izdali račun, već ste nakon odlaska kupca obrisali stavku za kupovinu toga artikla i izdali račun za kupovinu drugog artikla

- Istragom je utvrđeno da ste dana 10.4.2022.g u jednom slučaju izvršili promjenu eura bez korištenja certificiranog računalnog programa u mjenjačnici prilikom čega kupcu niste izdali Potvrdu o otkup stranih sredstva niti ste izdali račun. Također je utvrđeno da ste dana 28.3.2022.g. kupcu prodali kavu s caffe aparata, ali da mu pri tom niste izdali račun i da se u dva slučaja niste odjavili za rad na blagajni, čime ste omogućili nezakoniti rad drugima na svoju šifru.

- Istragom je utvrđeno da ste dana 11.4.2022.g izvršili promjenu eura bez korištenja certificiranog računalnog programa u mjenjačnici prilikom čega kupcu niste izdali Potvrdu o otkup stranih sredstva niti ste izdali račun. Također je utvrđeno da dana 4.4.2022.g. u slučaju prodaje dvije kave, kupcu niste izdali račun niti ste prodaju registrirali kroz blagajnu.

14. Analizirajući iskaze tužitelja, svjedoka i materijalne dokumentacije ovaj sud je smatrao kako odluka o otkazu ugovora o radu nije dopuštena.

15. Osporavana odluka o otkazu temelji se na izvješću o internoj istrazi Odjela za sigurnost društva broj 50390495_11_PT_110_22_MPM Gradnja-jug. Uvidom u navedeno Izvješće nije moguće utvrditi kada je isto sačinjeno, no iz istoga proizlazi kako je straga poslodavca trajala od 7.rujna 2022. do 30. rujna 2022.g., a tužitelju se stavljaju na teret povrede obveze iz radnog odnosa počinjene u dva dana i to 15.lipnja 2022.g. i 16. lipnja 2022.g. Tužitelju je otkazan ugovor o radu odlukom od 21. veljače 2023.g., dakle 8 mjeseci od dana za koje tuženik navode da bi bio razlog otkaza te 5 mjeseci od završenog nadzora. Iz iskaza tužitelja proizlazi, a tuženik ne osporava, da bi u razdoblju nakon završetka istrage pa do davanja otkaza tužitelj i nadalje radio poslove prodavača na BP Gradina Jug, čak i da je traženo od strane tuženika da tužitelj da u tom određenom razdoblju obavlja i poslove voditelja BP, što je tužitelj i obavljao, pa je već samim time nejasan navod da je potpuno i trajno narušen odnos povjerenja između tužitelja kao radnika i poslodavca.

16. Nadalje, nesporno je utvrđeno da je tužitelj radio kao prodavač na BP Gradina Jug. Kao nadređeni na toj benzinskoj postaji bio je voditelj BP JJ, u ovom postupku svjedok. I iz iskaza tužitelja, a kojemu sud poklanja vjeru jer je iskazivao logično i uvjerljivo i njegov iskaz je sukladan iskazima ostalih svjedoka, da je na BP Gradna Jug na istovrstan način radio svih pet do šest godina jer su ga tako uputile kolege i voditelj BP, koji je je znao da se to tako radi uz napomenu da se to što prije "ukuca".

16.1. Tužiteljev iskaz potvrđen je iskazom njegovog nadređenog, svjedoka JJ, koji za mjenjačko poslovanje navodi da su takav način rada zatekli i na taj način radili, da tehnički nije bilo moguće drugačije raditi jer npr. u velikim gužvama kada dođe autobus i svi ljudi mijenjaju novac za wc radnici, nisu stigli odmah izdavati potvrde i unositi u program već se to radilo kasnije, a da da se na takav način radi znali su svi nadređeni regionalni voditelji i direktori. Dapače, isti svjedok navodi kako je regionalni voditelj svaki put barem jednom tjedno je dolazio na BP i vršio kontrolu brojanja blagajne i mjenjačnice i to se uvijek poklapalo i nikad nije utvrđen nikakav manjak, kao i da nikada nije imao primjedbe na rad tužitelja kao radnika.

17. Dakle iz iskaza svjedoka JJ proizlazi da je tužitelj radio onako kako mu je svjedok, koji mu je bio nadređena osoba i objasnio. Prihvaća se navod tuženika da tužitelj nije u cijelosti postupao u skladu s internim aktima tuženika, no isto tako sud zaključuje da se ne mogu samo propisati obveze radnika, a da im se zaista i ne omogući rad na takav način kako bi objektivno bilo moguće te obveze poštivati. Pri tome sud smatra i da radnicima se treba omogućiti edukacija kako bi izvršavali obveze sukladno internim aktima, a da se edukacijom ne smatra to da "radnici mogu ući u kompjutor i pogledati si akte", kao niti da bi voditelj BP nešto isprintao i ostavio da radnici pogledaju "kada imaju vremena". Nesporno jest da je prilikom određenog postupanja radnika na BP i bilo riječ o prekršajima određenih zakonskih odredbi, no za isto postupanje ne snose teret radnici, već organizacija rada kod tuženika, koja je zapravo i takvo postupanje radnika i podržavala. Voditelj BP je svoga nadređenog upozoravao da zbog nedostatka radnika ne mogu drukčije postupati (što i njegov nadređeni potvrđuje, uz podatak da na barem 50% benzinskih postaja nedostaje radnika (?!), no to upravo znači da tuženik nije organizirao rad te da naveden povrede kroz dva radna dana ne mogu biti razlog za otkaz skrivljenim ponašanjem tužitelju. U danim okolnostima, tužitelj je postupao kako je umio i kako mu je bilo rečeno, a u prilog organizacije rada valja istaknuti iskaz svjedoka JJ, u dijelu vezano uz stranu valutu u kojem navodi da su regionalni voditelj i direktor od njih tražili da stranu valutu mijenjaju na parkingu da bi se ubrzao taj protok, pa da su im čak oni i osobno donijeli torbice s kojima su tako vani radili i da im je rečeno im je da kasnije to sve unose u sistem. Navedeni dio suglasan je s iskazom tužitelja cit:" Poslodavac je čak za vrijeme sezone i povukao neke ljude da s torbicama stoje kod wc-a i na taj način mijenjaju novac, oni dakle nisu radili na blagajni već su sav novac stavljali u torbicu". Sud je poklonio vjeru iskazima svjedoka JJ i tužitelja jer je u Izvješću interne kontrole uočena i poslikana predmetna torbica koja je služila za blagajničko poslovanje u kunama i stranoj valuti.

18. Nije sporno da je tužitelj kao prodavač radio kod tuženika 19 godina i da to za vrijeme nije bio upozoravan na povrede obveza iz radnog odnosa. Upozorenje, koje je poslodavac dužan dati u smislu odredbe čl. 119. Zakona o radu ima svrhu da se radnika upozori na određene propuste u radu te da se istome pruži mogućnost da svoje ponašanje korigira, a za slučaj da isti nastavi s kršenjem radnih obveza i pokaže ustrajnost u nepoželjnom ponašanju i postupanju, poslodavac tada ima opravdani razlog za donošenje otkaza, što je tužitelju onemogućeno. Upravo suprotno, tužitelj je mjesecima nakon tuženikova otkrića za postupanje suprotno internim pravilima ne samo i dalje nastavio raditi na BP, bez ikakvih drugih povreda (tuženik ih ne navodi), čak je od njega zatraženo da obavlja i hijerarhijski više poslove.

19. Ovaj sud stoga smatra kako nije bilo opravdanog razloga za donošenje otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem to stoga što je propuste u radu tužitelja bilo nužno promatrati kroz prizmu uvjeta, koji su bili na benzinskoj postaji i uputa njemu nadređenih osoba da tako obavlja svoj rad, kao i saznanja (i prešutnog odobrenja) regionalnog voditelja i direktora da se tako obavljaju poslovi na spornoj BP, jer naposljetku svi iskazuju daje jedan od razloga tome i manjak radnika na BP.

20. Činjenica da se tužitelj nije jednom odjavio u sustavu za rad na blagajni ne znači opet da bi to bio dovoljan razlog za otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem, jer i iz iskaza tužitelja i voditelja BP proizlazi da je to povremeno moguće, ali zbog posljedice organizacije rada, manjka radnika i velikog upita kupaca te traženja pomoći kupaca oko točenja goriva, plina itd.

21. Tuženik je u kontroli utvrdio da su slične povrede imali i radnici na BP Lučko - sjever. Iz priloženih upozorenja o obvezama iz radnog odnosa i mogućnosti otkaza vidljivo jest da je tim radnicima izdato upozorenje iz odredbe čl.119.st.1. Zakona o radu, dok je nesporno da tužitelj nikada nije imao takvo upozorenje, već da su mu je zbog sličnih povreda uručen otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika.

22. Dakle, povrede radne obveze, koje se tužitelju stavljaju na teret, iz svih gore navedenih razloga, ne predstavljaju opravdani razlog za otkazivanje ugovora o radu radi skrivljenog ponašanja, tim više uzimajući u obzir činjenicu da tužitelj nije bio od strane poslodavca upozoren u smislu odredbe čl. 119. st. 1. ZR-a, da je nakon utvrđenja povreda radio još nekoliko mjeseci, da navedene, uzrokovane organizacijom poslodavca i uputama nadređenih mu osoba mogu samo predstavljati povrede za koje poslodavac može izreći i blažu sankciju, cijeneći njihovu težinu i ostale okolnosti slučaja (trajanje radnog odnosa bez prethodnih propusta u radu). Kod ocjene postoje li razlozi za redoviti otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika valja imati na umu ukupno ponašanje radnika za vrijeme trajanja ugovorenog radnog odnosa, i to ponašanje u odnosu na obveze koje proizlaze iz naravi posla kojeg je morao obavljati, a kod tužitelja je utvrđeno da je 19 godina obavljao radne zadatke bez ikakvih upozorenja ili opomena.

23. Sud nije provodio daljnje personalne dokaze jer je nesporno utvrdio kako je tužitelj u svom radu postupao po nalogu voditelja benzinske postaje.

24. Prema odredbi čl. 125. Zakona o radu(NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23 -dalje ZR), ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu najmanje tri, a najviše osam propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća toga radnika, ovisno o trajanju radnog odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

25. U trenutku otkazivanja tužitelj je imao 42 godine života, nije imao obveze uzdržavanja, a na radu kod tuženika i prednika tuženika proveo je ukupno nešto više od 19 godina. Kod drugog poslodavca tužitelj se zaposlio 8. svibnja 2023., stoga je sud odredio sudski raskid sa danom 7. svibnja 2023.g. Vezano uz naknadu štete, sud je s obzirom na staž koji je tužitelj imao kod tuženika smatrao da mu pripada naknada štete u visini od 6 propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća.

26. U spis su zaprimljene isplatne liste tužitelja za studeni i prosinac 2022.g. te siječanj i veljaču 2023.g. Tuženik je osporavao visinu naknade štete kako ju je postavio tužitelj, jer smatra da iz isplatnih lista proizlazi da je tužiteljeva osnovna mjesečna bruto plaća 822,00 euro.

27. Sudu niti jedna stranka nije dostavila ugovor o radu, pa je odluku o naknadi štete donio temeljem isplatnih lista. Iz isplatnih lista vidljivo jest da tužitelj ima ugovorenu osnovnu plaću, ali isto tako da mu na isto pripada i dodatak za noćni rad, subotom, nedjeljom i na blagdan. Tako je u mjesecu studenom i prosincu 2022. te siječnju 2023. godine (kada je tužitelj ostvario punu plaću prije prestanka ugovora o radu) tužitelj je ostvario bruto plaću u iznosu od ukupno 3.394,14 eura, što podijeljeno na tri daje prosječnu bruto plaću od 1.131,38 eura.

28. Netočno tuženik navodi kako obračun naknade štete zbog nedopuštenosti otkaza treba biti izvršen prema ugovorenoj osnovnoj plaći, kada je nesporno da i ugovorima o radu i internim pravilnicima tuženika te samim Zakonom o radu je jasno propisano da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom , blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. Stoga se ne može smatrati da ostvareni dodaci se otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom , blagdanom ili nekim drugim danom za koje je zakonom određeno da se radi, da se ne bi uračunavali u ugovorenu plaću, kad oni to jesu. Stoga je tužitelju dosuđen po tom osnovu iznos od 6.788,28 euro (1.31,38 x6), sa zateznim kamatama po stopi iz čl.29. Zakona o obveznim odnosima, tekućim od donošenja ove presude. Ne postoje uvjeti da te kamate teku od 8. svibnja 2023.g. jer se tek u presudi sudski raskida radni odnos.

29. Tužitelju je radni odnos prestao 02. svibnja 2023. godine pa bi za idućih pet radnih dana do utvrđenog prestanka radnog odnosa odnosno do 07. svibnja 2023. ostvario dodatnih 257,15 eura bruto plaće imajući u vidu da je u mjesecu svibnju bilo 22 radna dana pa je bruto plaća koju je tužitelj mogao zaraditi u jednom danu 51,43 eura.

30. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st 3. Zakona o parničnom postupku, a (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 -Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH,123/08, 57/11, 25/13, 89/14,- Odluka USRH, 70/19, 80/22, 155/23 - dalje ZPP), jer tužitelj nije uspio samo s neznatnim dijelom zahtjeva, zbog kojih nisu nastali posebni troškovi. Tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku u skladu s vrijednosti predmeta spora (tužitelj je u tužbi označio VPS s 1.000 euro) i važećom odvjetničkom tarifom („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22;138/2023 - dalje: OT). Pri odmjeravanju troškova sud je vodio računa i o odredbi čl.155.st.1. ZPP-a i priznao samo neophodne troškove u postupku, osobito vodeći računa o pravilima Zakona o parničnom postupku koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Priznati trošak sastoji se od zahtjeva za zaštitu prava 75 euro (tbr. 8/2 OT), sastave tužbe 150 euro (tbr. 7/1 OT), sastava podneska od 16.11.2023. i 27.3.2024.g. svako po 150 euro (tbr. 8/1 OT), pristupa roč. 8.2.2024. 37,5 (tbr. 9/5 OT), pristup roč. 12.11.2024. 75 euro (tbr. 9/2 OT), pristupa roč. 5.3.2025., 27.5.2025. i 24.7.2025. svako po 150 euro (tbr. 9/2 OT), sastava podneska od 23.5.2025 i 147.2025. svako po 37,50 euro (tbr. 8/4 OT), što iznosi 1.162,50 euro, na koji iznos pripada PDV 290,63 euro, ukupno 1.453,13 euro. Ostali trošak nije priznat temeljem odredbe čl. 155.st.1. ZPP-a i čl. 156.st.1. ZPP-a, jer je sud smatrao da nisu bili neophodni u postupku ili ponavljaju već iznijete navode ili su uzrokovani krivnjom samog tužitelja.

30.1. To što procesne odredbe propisuje pravo stranke na podnošenje podnesaka, ne znači da stranka ima pravo u svakom slučaju prebaciti taj trošak na teret druge strane, već svaki trošak da bi se priznao, mora biti potreban za vođenje parnice u smislu čl. 155.st.1. ZPP-a odvjetniku kao punomoćniku potrebno je da su kumulativno ispunjene dvije pretpostavke - da je zatraženi trošak predviđen odredbama Tarife te da je bio potreban za vođenje konkretnog postupka u smislu odredbe čl. 155.st.1. ZPP-a. Nepriznati podnesci po mišljenju suda nisu bili neophodni za vođenje ovog postupka, jer u bitnom ponavljaju navode koje su već izrečeni, ili su trebali biti izrečeni u ranijoj fazi postupka.

30.2. Trošak pristupa ročištu na objavu nije trošak koji je neophodan u postupku jer se presude objavljuju i na e-oglasnoj ploči suda pa nije neophodno da sud primjerak prethodno digitalno potpisane presude printa i takav isprintani primjerak uručuje strankama, a da trošak za to snosi suprotna strana. Naposljetku, s isprintanom presudom koja se uruči na objavu stranke ne mogu podnijeti nikakav prijedlog za ovrhu, već istu moraju podnijeti s digitalnim primjerkom presude, stoga navedeni trošak se ne može smatrati neophodnim u postupku. Stav VSRH o priznavanje troškova pristupa na ročište odnosi se na razdoblje prije stupanja na snagu Izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku NN 138/2023, kada je stranka morala fizički doći na sud i preuzeti presudu i klauzulu ovršnosti. Prije stupanja na snagu izmjena i dopuna ZPP NN 138/2023 stranka je morala doći fizički na sud barem jednom, dok nakon izmjena i dopuna ZPP NN 138/2023 stranke dobiju i presudu i klauzulu pravomoćnosti, putem e-spisa dok takve odluke, s kojom mogu pokrenuti ovršni postupak, ne mogu dobiti fizički u sudu.

30.3. Zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška je neosnovan, s obzirom na uspjeh u postupku.

31. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 11. kolovoza 2025.

Sudac

Kristina Trtanj Vukoja

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu pisanim podneskom.

DNA:

1. KJ, [adresa] zastupanog po punomoćniku PJZ

2. INA MALOPRODAJNI SERVISI d.o.o. za usluge, Barčićeva ulica 9, [adresa] Zagreb zastupanog po punomoćniku RJZ