REPUBLIKA HRVATSKA

P-925/2019-35

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sucu Toniju Grgurinu, u pravnoj stvari tužitelja: JT (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici FT, JTJ, ST, Ana Vlašić i Jurica Višić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu „Višić i partneri“ d.o.o. u Šibeniku, protiv tuženika: 1. ŽT (OIB: [osobni identifikacijski broj]), J [adresa], koju zastupa punomoćnica Ana Škevin, odvjetnica u Šibeniku, 2. Nasljednička zajednica iza smrti OT ž. F i 3. Nasljednička zajednica iza smrti GT ž. ŠT, ovi pod ad. 2. i ad. 3. zastupani po privremenoj skrbnici ostavina Suzani Mandić, odvjetnici u Šibeniku, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon javne glavne rasprave zaključene 27. lipnja 2025. u nazočnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnice tuženice ad. 1. ŽT, na ročištu za objavu presude održanom 11. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj JT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik za cijelo čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], pa se ovlašćuje da temeljem ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime za cijelo uz istodobni izbris sa imena Društveno vlasništvo s pravom korištenja na ime OT, ĆT, UT(a) S, sve rokom od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici ad. 1. ŽT da tužitelju u roku od 15 dana nadoknadi parnični trošak u iznosu od 2.081,81 EUR, dok se odbija zahtjev tužitelja za nadoknadu parničnog troška u preostalom potraživanom dijelu (u visini od 309,73 EUR).

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi da u zemljišnim knjigama ovog suda glede čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi sastavnog dijela okućnice i dvorišta kuće katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u njegovom zemljišnoknjižnom vlasništvu, stoji upis na imenu Društveno vlasništvo s pravom korištenja OT (za 1/12 dijela), GT (za 1/12 dijela) i FTJ (za 10/12 dijela). Nadalje je naveo da čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje K. O. [katastarska općina], u naravi predstavljaju jedinstvenu cjelinu ograđenu sa svih strana, dok da između istih nema vidljive međe, s tim da se na potonjoj nekretnini nalazi položena gusterna (cisterna s pitkom vodom) koja da služi isključivo za potrebe objekta katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Naveo je i da je čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stekao darovanjem od oca izvršenim 1988., kao i da je njegov pravni prednik tu nekretninu stekao na temelju Ugovora o kupoprodaji sklopljenog **.**.1961. sa KT rođ. LT koja da je, pak, istu stekla nasljeđivanjem LT, s tim da je KT rođ. LT ujedno ishodila presudu ovog suda br. P-1220/60 od 22. listopada 1960. nakon postupka provedenog protiv TT i GT koja da je i u to vrijeme bila nepoznatog boravišta, a kojom presudom da je utvrđena suvlasnicom navedene nekretnine za (daljnjih) 2/12 dijela i ovlaštena na postizanje odgovarajuće preuknjižbe tog prava u zemljišnim knjigama ovog suda glede navedene nekretnine upisom na svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava s imena OT i GT. Nadalje je naveo da se predmetna nekretnina nalazi u neometanom vlasničkom posjedu njega i njegovog pravnog prednika više od 60 godina, slijedom čega da su u konkretnom slučaju ispunjenje zakonske pretpostavke za stjecanje predmetne nekretnine makar dosjelošću. Osim toga, naveo je da je u Ugovoru o kupoprodaji iz 1961. kao predmet istog navedena tek čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a ne i dvorište predmetne katastarske oznake, sve s obzirom na činjenicu da se radilo o građevinskoj parceli u režimu društvenog vlasništva, međutim, da su stvarni predmet navedene kupoprodaje bile obje navedene nekretnine, dakle, kuća s dvorištem, s tim da u suprotnom njegov pravni prednik ne bi niti pristupio sklapanju opisane kupoprodaje. Naveo je i da su ukidanjem društvenog vlasništva formalni vlasnici predmetne nekretnine postali nositelji prava korištenja iste. Slijedom istaknutog činjeničnog supstrata, tužitelj je konačno ustao zahtjevom stavljajući ga u sadržaju kao pod točkom I. izreke ove presude.

2. Tuženica ad. 1. ŽT se u odgovoru na tužbu opirala istoj i njome stavljenom zahtjevu navodeći da je ona vlasnica iste stekavši je nasljeđivanjem majke KT rođ. LT. Ujedno je navela da njezina majka tu nekretninu nije prodala kupoprodajnim ugovorom sklopljenim 1961., već isključivo čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], tako da je predmetna nekretnina (koja da je egzistirala i u vrijeme sklapanja opisane kupoprodaje) ostala u njezinom vlasništvu i nakon navedene kupoprodaje, s tim da je ista ujedno upisana i kao posjednica iste. Navela je i da joj je majka za života kazivala da joj je žao što je zbog egzistencijalnih razloga morala prodati čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], ali da joj je u vlasništvu ostalo još zemlje, u svezi s čim da je spominjala i predmetnu. Istaknula je i da na naprijed navedeno ukazuje činjenica da je njezina majka prije prodaje čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] provela sudski postupak na temelju rezultata kojeg se upisala kao vlasnica iste, međutim, da je namjeravala prodati i predmetnu nekretninu, da bi tada sudski postupak provela i u odnosnu na nju. Suviše toga, navela je da je pravo korištenja glede predmetne nekretnine bilo prenosivo i u vrijeme kupoprodaje sklopljene 1961. Nadalje je navela da predmetna nekretnina nije bila niti predmetom darovanja izvršenog 1988. od strane oca tužitelja u korist tužitelja, a što da ukazuje na činjenicu da je otac tužitelja znao da nema prava glede predmetne nekretnine. Ujedno je navela da se predmetna nekretnina nije nalazila u dugogodišnjem posjedu tužitelja budući da je ista predstavljala teren koji je godinama bio neuredan i zapušten, a sve da se ta nekretnina i nalazila u dugogodišnjem posjedu tužitelja, da je isti znao da mu ne pripada pravo na posjed te nekretnine ili da je barem imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine, ovo sve i kraj činjenice da je otac tužitelja znao da predmetnu nekretninu nije kupio od njezine pravne prednice, a što je i tužitelju bilo poznato kao sinu osobe koja je tek čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] kupila od njezine pravne prednice. Stoga je predložila da se zahtjev tužitelja istaknut u ovoj parnici odbije kao neosnovan.

3. Tužiteljica je u očitovanju na navode tuženice ad. 1. ŽT istaknute u odgovoru na tužbu navela da je u kupoprodajnom ugovoru iz 1961. navedeno da je predmet te kupoprodaje čestica zgrade sa svim njezinim pripadnostima, slijedom čega da su stranke navedene kupoprodaje očito smatrale da je predmetna nekretnina pripadak čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Ujedno je naveo da se na spornoj parceli uz gusternu zatiču i razni pomoćni objekti koji da su se nalazili u posjedu njegovog pravnog prednika od vremena sklapanja rečene kupoprodaje. Suviše toga, a kraj činjenice da su daljnje upisane korisnice predmetne nekretnine OT i GT vrlo vjerojatno preminule, sve s obzirom na vrijeme kada su upisane kao korisnice iste, te da nisu poznati njihovi nasljednici, tužiteljica je tužbu proširila na daljnje tuženike označavajući ih kao nasljedničke zajednice iza smrti potonje imenovanih, a kojim tuženicima je priznata pravna osobnost u ovoj parnici, te im ujedno na temelju članka 128. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ br. 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19.) postavljena privremena skrbnica ostavina imenovanih.

4. Tuženici ad. 2. Nasljednička zajednica iza smrti OT i ad. 3. Nasljednička zajednica iza smrti GT ž. ŠT su se u odgovoru na tužbu danom putem privremene skrbnice ostavina imenovanih tek opreza radi opirali tužbi i njome stavljenom zahtjevu.

5. U postupku su izvedeni dokazi pregledom i čitanjem zemljišnih knjiga ovog suda i podataka iz katastarskog operata za K. O. [katastarska općina], zapisnika s očevida od 14. listopada 2020., skice mjesta očevida izrađene po vještaku mjerniku Ž (nom. O) Jurasu, ing. geod. iz „Ureda za izmjeru“ d.o.o., Šibenik, te zaprimljene u sudu dana 17. studenog 2020., Odluke o nasljedstvu Kotarskog suda u Šibeniku br. O 276/55-3 od 21. lipnja 1955., presude na temelju priznanja Kotarskog suda u Šibeniku br. P.1220/60 od 27. listopada 1960., Kupoprodajnog ugovora od 13. veljače 1961., Darovnog ugovora od 12. prosinca 1988., rješenja o nasljeđivanju ovog suda br. O- 785/00 od 27. prosinca 2020., iskaza tužitelja i tuženice ad. 1. ŽT, te svjedoka ŠT, MT i DT, dok stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Iz materijalnih dokaza provedenih tijekom postupka proizlazi kako slijedi:

- očevidom provedenim na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika utvrđeno je da je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] sa zapadne i južne strane definirana ograđenim betonskim zidom odnosno na jugu suhozidom (posebno zbog kaskadne konfiguracije terena), dok sjeverna granica te nekretnine (prema čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) nije vidljiva na terenu, s tim da su toj nekretnini zatečeni dio dogradnje objekta katastarske oznake kat. čest. [katastarska čestica] ZGR K. O. [katastarska općina], dio objekta dijelom položenog i na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], gusterna u korištenju, roštilj (pečenjara) i dva pomoćna objekta tipa radionice i spremišta, te je ispred gusterne i čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] zatečena betonska terasa, dok ostatak predmetne parcele u naravi predstavlja uređeni vrt, a kako je to sve i prikazano na skici mjesta očevida izrađenoj za potrebe ove parnice,

- da je sukladno podacima iz zemljišnih knjiga ovog suda kao vlasnica za cijelo predmetne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (naziva "Pod Mihalj", pašnjaka površine 191 m2) upisana tuženica ad. 1. ŽT, a kao posjednica iste prema podacima iz katastarskog operata pravna prednica - majka tuženice ad. 1. ŽT KT ž. G rođ. Š. AT (kako to proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju ovog suda br. O-785/00 od 27. prosinca 2020.), dok je kao vlasnik susjedne čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (koja sa čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u naravi predstavlja funkcionalnu cjelinu) upisan tužitelj, odnosno susjedne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] HT (sin tužitelja, a kako je to utvrđeno uvidom u podatke iz Jedinstvenog registra osoba Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske),

- da su Odlukom o nasljedstvu Kotarskog suda u Šibeniku br. O 276/55- 3 od 21. lipnja 1955. nasljednicima LT proglašeni suprug imenovane ostaviteljice AT (glede vrta "U Reškovu" kod kuće Ć, te zemlji zv. "Magarac" i "Boke") i kći ET (glede ostale imovine),

- da je presudom na temelju priznanja Kotarskog suda u Šibeniku br. P.1220/60 od **.**.1960. KT nakon postupka provedenog protiv TT ž. U i GT utvrđena suvlasnicom za 2/12 dijela čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i ista ovlaštena na postizanje odgovarajuće preuknjižbe tog prava u zemljišnim knjigama ovog suda glede predmetne nekretnine upisom na svoje ime za 2/12 dijela uz istovremeno brisanje tog prava s naprijed navedenih imena,

- da je predmet Kupoprodajnog ugovora sklopljenog 13. veljače 1961. između pravne prednice tuženice ad. 1. STJ ž. G, kao prodavateljice i pravnog prednika - oca tužitelja ČT pok. ČT, kao kupca, bila čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] "koja je u naravi ruševina u [adresa] sa svim odnosnim pravima i pripadnostima",

- da je predmet Darovnog ugovora sklopljenog 12. prosinca 1988. između ČT pok. ČT, kao darovatelja i ovdje tužitelja, kao obdarenika, bila čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za cijelo.

8. Osim toga, iz personalnih dokaza provedenih tijekom postupka proizlazi kako slijedi:

- tužitelj (rođ. 1950.) se u svom iskazu pridružio navodima iz iskaza svjedoka ŠT i MT, a koji će biti analizirani u nastavku ovog obrazloženja, suviše toga navodeći da je i predmetna nekretnina bila predmetom kupoprodaje sklopljene 1959. između njegovog oca i majke tuženice ad. 1. ŽT, a kojim da se potonje navedena obvezala urediti zemljišnoknjižno stanje glede predmeta kupoprodaje, te što da je učinjeno tek glede kuće, dok da mu nije poznato zbog čega je to propušteno činiti i u svezi predmetnog zemljišta glede kojeg da je saznao da bi nosilo različit katastarski broj od kuće tek prilikom legalizacije kuće položene uz isto; da je gusterna položena na dijelu predmetne nekretnine građena 1962., a pečenjara 1996. ili 1997., dok se u dnu parcele danas zatiče radiona podignuta na mjesta "koca" ("kotac") u kojem da su njegovi pravni prednici prvo vrijeme držali svinju i kokoši; da se na predmetu spora kontinuirano održavao vrt na kojem su se uglavnom sadile u rajčice, odnosno grah, kupus, blitva i dr.; da na licu mjesta nikada nije bilo kakvih sporova oko vlasništva nad predmetnom nekretninom, a niti da je itko pristupio na lice mjesta svojatajući vlasništvo na predmetom spora te što da se čini tek tijekom ovog postupka; da je terasa koja se zatiče uz kuću katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] građena u dva navrata, i to prvi dio koji je pod pločicama 1995., a preostali betonirani dio 1997.; da je kruna gusterne koja se danas zatiče na licu mjesta prije bila položena u staroj kući te je na predmet spora donesena 2001.; da je poznavao majku tuženice ad. 1. ŽT koju da nakon predmetne kupoprodaje nije viđao u [adresa]; da saznanja o tome da je predmetni vrt bio predmetom opisane kupoprodaje crpi iz činjenice što je član obitelji koja je stekla predmetni kompleks i držala ga u vlasničkom posjedu; da je legalizaciju objekta pokrenuo prije nekoliko godina budući da do tada nije ni znao da bi bilo nesređeno stanje glede predmetnog kompleksa,

- tuženica ad. 1. ŽT (rođ. 1960.) se pridružila navodima iz iskaza svjedoka DT, inače njezinog supruga, suviše toga navodeći da se prilikom dolaska na lice mjesta radi nazočenja očevidu nije detaljno zagledala u predmetnu parcelu, a niti da je namjeravala prolaziti preko tuđeg dvora kako bi pristupila do iste; da se ne sjeća da bi predmet spora bio ograđen na kakav način od susjednih parcela, da je ranije na licu mjesta postojao put koji da je vodio do predmetne parcele,

- svjedokinja ŠT (rođ. 1942.) je saslušana tijekom očevida navela da je rođena u [adresa] gdje da cijelog života kontinuirano i prebiva, i to u neposrednoj blizini predmeta spora, tako da joj je vrlo dobro poznato posjedovno stanje na istom; da je otac tužitelja ČT u vrijeme nakon njezine udaje u dobi od 17,5 godina i poroda dviju kćeri od K. " L" kupio kuću s predmetnom okućnicom koja da je u to vrijeme u cijelosti predstavljala vrtove, s tim da je po kupnji navedene kuće novi vlasnik odmah stupio u posjed navedenog vrta koji da je kontinuirano korišten u poljoprivredne svrhe, a u koju svrhu da se i danas koristi dio istog; da je otac tužitelja odmah po opisanoj kupnji na dijelu predmeta spora izgradio gusternu, dok da je daljnje gradnje na toj parceli osobno ili po potomcima poduzimao naknadno; da se novi objekt koji je dijelom položen i na predmetu spora počeo graditi prije nekoliko godina; da je prodavateljica predmetnog kompleksa bila udana za supruga s porijeklom iz Bosne odakle da je i nakon kupoprodaje o kojoj je iskazivala dolazila u [adresa] gdje bi odsjela kod prijateljice, ali da ista nije pristupala na predmet spora, a niti da su pravni prednik tužitelja odnosno njegovi potomci od bilo koga bili ometani u vlasničkom posjedu izvršavanom glede predmetnog kompleksa pa tako i spornog dijela istog; da je pečenjara koja se zatiče na dijelu predmetne parcele građena prije

5-6, moguće i više godina,

- svjedok VT (rođ. 1942.) je naveo da je rođen u [adresa] gdje da je i prebivao do odlaska u Zagreb 1958. te gdje da se vratio 1997., s tim da je tijekom razdoblja u kojem nije prebivao u [adresa] svake godine dolazio u [adresa] gdje da je provodio ljetne praznike, sve u neposrednoj blizini predmeta spora; da je u vrijeme stjecanja njegovih prvih saznanja u kući položenoj uz predmet spora živjela starija muška osoba, i to kao samac koji se bavio ribolovom, a nakon njegove smrti, i to nedugo nakon njegovog odlaska u Zagreb, da je ta kuća kupljena po ocu tužitelja ČT od njemu nepoznatog prodavatelja, u svezi s čim da je za pretpostaviti da je predmetom navedene kupnje bio i predmet spora, u to vrijeme u naravi vrt dio kojeg da se i danas koristi za tu namjenu, a koji da je ranije bio kontinuirano održavan po pravnom predniku tužitelja; da je predmetni objekt nakon opisane kupoprodaje nadograđivan, a od čega da je proteklo dosta vremena, jednako kao i od izgradnje gusterne koja da se zatiče na dijelu predmeta spora; da je novi objekt koji se dijelom nalazi položen i na predmetu spora podignut nedavno, dok da je preostali dio istog položen na terenu kojeg da je prodao sinu tužitelja; da nije bio u prilici čuti da bi tužitelja i njegovog pravnog prednika itko ometao u postupanju na naprijed opisani način ili stavljao vlasničke zahtjeve glede predmeta spora, s tim da je za ovaj postupak saznao tek po primitku poziva radi svjedočenja u istom; da je predmetni kompleks u vrijeme opisane kupoprodaje bio ograđen na način kako se to i danas zatiče na licu mjesta; da s ocem tužitelja nije razgovarao o imovinskim odnosima glede predmeta spora, kao i da je njegovu suprugu kontinuirano viđao kako obrađuje predmetni vrt, a jedno vrijeme i tužiteljevu baku, dok da se otac tužitelja inače bavio zidarstvom; da se ne sjeća osobe imena i prezimena KT rođ. ET,

- svjedok DT (rođ. 1949.), suprug tuženice ad. 1. ŽT, u svom je iskazu naveo da ga je njegova sada pok. punica 2000. po prvi put dovela na lice mjesta prilikom pokazivanja nekretnina koje je držala u vlasništvu, i to kako onih položenih na otoku [adresa], tako i onih položenih u Srimi, a kada da mu je s ulice pokazivala predmetnu parcelu, te nakon čega da je na predmetno područje pristupio još jednom, i to nakon nekoliko mjeseci, zatekavši predmetnu parcelu u neizmijenjenom stanju tj. nekultiviranu i bez izgrađenih objekata na istoj; da mu je punica naprijed navedene prigode kazivala kako joj je žao što je ranije prodala kuću položenu uz predmetnu parcelu koju da nije prodavala; da navedenim prigodama na licu mjesta nije nikog zatekao; da pretpostavlja da je njegova punica nakon prodaje kuće povremeno obilazila predmetnu parcelu, ali da o istom nema saznanja niti da mu je to ona kazivala; da je i nedugo nakon puničine smrti s puncem pristupio na lice mjesta, a u koje vrijeme da se isti i dalje zaticao zapuštenim.

9. Ocjenom naprijed navedenih dokaza, kako pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti, kao i rezultata cjelokupnog postupka, sud postavljeni zahtjev tužitelja nalazi osnovanim.

10. Naime, odlučujući o zahtjevu tužitelja u granicama činjeničnih navoda tužbe i navoda isticanih po tužitelju tijekom postupka (iz kojih proizlazi i da je predmetni kompleks stekao makar dosjelošću), a kraj činjenice da iz rezultata u postupku provedenih dokaza nije bilo moguće sa sigurnošću zaključiti da bi predmetom kupoprodaje sklopljene 1961. između pravnih prednika tužitelja i tuženice ad. 1. ŽT bila i predmetna nekretnina, zaključak je ovog suda - utemeljenjem u rezultatima personalnih dokaza provedenih tijekom postupka (iskaza svjedoka ŠT /rođ. 1942./ i MT /rođ. 1942./, a koji su kontinuirano prebivali odnosno boravili u [adresa], i to u neposrednom susjedstvu predmeta spora, te imali neposrednih saznanja glede posjedovnog stanja na istom, a čije iskaze sud prihvaća kao objektivne, istinite i vjerodostojne, te čijim iskazima su u cijelosti potvrđene tvrdnje tužitelja isticane tijekom postupka glede posjedovnog stanja na predmetu spora, a za razliku od kojih sud nije prihvatio kao objektivan iskaz svjedoka DT, inače supruga tuženice ad. 1. ŽT, budući da je isti zainteresiran za ishod ovog postupka, a osim toga isti je suprotan iskazima ostalih saslušanih svjedoka i stanju zatečenom na licu mjesta, odnosno materijalnih dokaza (zatečenih očevidom provedenim na licu mjesta, a iz kojih proizlazi da predmet spora sa čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u zemljišnoknjižnom vlasništvu tužitelja u naravi predstavlja funkcionalnu cjelinu, kao i da su na predmetnoj parceli zatečeni dio dogradnje objekta katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], dio objekta dijelom položenog i na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], gusterna u korištenju, roštilj - pečenjara i dva pomoćna objekta tipa radionice i spremišta odnosno uređeni vrt, a ispred gusterne i čest. zgr. [katastarska čestica] zatečena i betonska terasa, pri čemu katastarska granica između predmetne čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], obje K. O. [katastarska općina] na terenu nije vidljiva) - da je predmet spora stečen po tužitelju makar ispunjenjem za to zakonom propisanih pretpostavki - dosjelošću, odnosno kontinuiranim, samostalnim i od nikog ometanim posjedovanjem istog osobno počev od vremena sklapanja Darovnog ugovora iz 1988., koji posjed ovaj sud po kvaliteti nalazi makar savjesnim odnosno poštenim, a koja kvaliteta posjeda se presumira po samom zakonu, s tim da tuženica ad. 1. ŽT tvrdnjama isticanima tijekom postupka, i to da bi tužitelju, kao sinu osobe koja je od njezine majke kupila susjednu parcelu, bilo poznato da predmetna parcela nije bila predmetom kupoprodaje sklopljene između njihovih pravnih prednika 1961., pa tako i da ista ne predstavlja vlasništvo njegovog pravnog prednika, ničim nije doveden u sumnju zaključak suda o savjesnosti i poštenju posjeda izvršavanog od strane tužitelja glede predmetne nekretnine, a budući da navedene tvrdnje ničim nisu argumentirane, dok okolnosti da je predmetna nekretnina u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo tuženice ad. 1. ŽT odnosno u katastarskom operatu kao posjed pravne prednice imenovane tuženice, same za sebe, a kraj svih ostalih u postupku utvrđenih činjenica (i to da predmetna nekretnina zajedno sa čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] dugi niz desetljeća u naravi predstavlja jedinstvenu cjelinu, kao i da se na predmetnoj nekretnini zatiču različiti objekti i građevine koji su u funkciji susjednog objekta katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a dio dogradnje kojeg je također položen na dijelu predmetne nekretnine, jednako kao i dio objekta koji je položen i na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], ne predstavljaju okolnosti koje bi posjed izvršavan glede predmeta spora od strane tužitelja počev od konca 80-ih godina prošlog stoljeća činile nesavjesnim odnosno nepoštenim (u suprotnom bi stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću bilo tek zakonom propisan osnov stjecanja nekretnina, bez stvarne mogućnosti stjecanja istih izvanrednom dosjelošću budući da svaka nekretnina ima upisanog titulara prava vlasništva i posjeda, a u svezi kojih po tuženici ad. 1. ŽT uostalom nije dokazano niti da bi tužitelju navedeni upisi bili poznati, ovo sve kraj tužiteljeve tvrdnje da je za činjenicu da predmetna nekretnina nosi različit katastarski broj u odnosu na katastarsku oznaku kuće položene na susjednoj parceli saznao tek u vrijeme podnošenja zahtjeva radi legalizacije objekta katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]), u svezi s čim je za navesti i da navedena tuženica uopće dokazala svoju tvrdnju da se predmetna nekretnina nikada nije nalazila u posjedu tužitelja ili njegovog pravnog prednika, odnosno da se ista nalazila u isključivom posjedu nje i njezinih pravnih prednika, pa polazeći i od utvrđenja ovog suda da je tužiteljev posjed glede predmetne nekretnine izvršavan poljoprivrednim iskorištavanjem iste, i to kao vrta, odnosno njezinim gospodarskim korištenjem (radi osiguranja pitke vode putem gusterne, te kao radionice i spremišta položenih na predmetnoj nekretnini), sve to najkasnije počev od 80-ih godina prošlog stoljeća (tj. od vremena sklapanja Darovnog ugovora iz 1988.), dakle, svakako kroz vrijeme (rok) dosijedanja propisano u smislu odredbi članka 159. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV) za stjecanje vlasništva nekretnina statusa kao u konkretnom slučaju izvanrednom dosjelošću (dvadeset godina, koje vrijeme je u konkretnom slučaju svakako isteklo do podnošenja tužbe u ovoj parnici) i u zakonom propisanoj kvaliteti, to je slijedom navedenih činjeničnih utvrđenja i zaključaka suda zahtjevu tužitelja valjalo udovoljiti i presuditi kao pod točkom I. izreke.

11. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama članka 154. stavak 1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05, 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.).

11.1. Tužitelj je stavio zahtjev za naknadu troška prouzročenog mu zastupanjem po odvjetnicima u ovoj parnici, i to za sastav tužbe, za sastav podneska od 15.01.2024., te za zastupanja na ročištima održanima 13.06.2019., 26.09.2019., 14.10.2020., 01.02.2021., 18.01.2024. i 27.06.2025. u visini od po 100 bodova za svaku radnju, sve sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14. -ispravak, 107/15., 37/22. i 126/22., odnosno „Narodne novine“ br. 138/23., dalje: Tarifa) i s uvećanjem za PDV, te sve uvećano za trošak objave oglasa o postavljanju privremenog zastupnika tuženicima ad. 2. i ad. 3. u službenom glasilu Republike Hrvatske u visini od 59,73 EUR, zatim, za trošak očevida u visini od 225,63 EUR te za trošak sudskih pristojbi za tužbu i presudu u ukupnoj visini od 106,18 EUR.

11.2. Sud je, polazeći od vrijednosti predmeta spora u ovoj pravnoj stvari označene u tužbi u visini od 11.000,00 kuna tj. 1.459,95 EUR i stavljenog troškovnika, opravdanima cijenio sljedeće troškove prouzročene tužitelju zastupanjem po odvjetnicima u ovoj parnici:

- sastav tužbe u visini od 100 bodova (Tbr. 7. točka 1. Tarife) te zastupanja na ročištima održanima 13.06.2019., 26.09.2019., 14.10.2020. (očevid), 01.02.2021., 18.01.2024. i 27.06.2025. u visini od po 100 bodova za svako (Tbr. 9. točke 1. i 7. u svezi Tbr. 7. točka 1. Tarife), odnosno ukupno 700 bodova, što sukladno vrijednosti boda od 2,00 EUR predstavlja iznos od 1.400,00 EUR tj. s uvećanjem za PDV po stopi od 25% (350,00 EUR) iznos od 1.750,00 EUR, kojem iznosu je valjalo pridodati trošak očevida i geodetskog vještačenja predujmljenog po tužitelju i likvidiranog po sudu u iznosu od 1.700,00 kuna tj. 225,63 EUR, te trošak sudskih pristojbi za tužbu i presudu u visini od po 400,00 kuna tj. 53,09 EUR za svaku (Tar. br. 1. stavak 1. i Tar. br. 2. stavak 1. u svezi Tar. br. 1. stavak 1. Tarife sudskih pristojbi, kao priloga Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi, „Narodne novine“ br. 53/19. i 92/21., odnosno Tarife sudskih pristojbi, kao priloga Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi, “Narodne novine” br. 37/23.).

11.3. Nasuprot tome, neosnovanim je ocijenjen zahtjev tužitelja za naknadu troška prouzročenog mu sastavom po odvjetnicima podneska od 15.01.2024. (kojim je izvršeno proširenje tužbe na daljnje tuženike), a to stoga jer je tužitelj bio dužan još u tužbi označiti sve legitimirane tuženike, pa kada je tijekom postupka izvršio proširenje tužbe na daljnje tuženike, to mu nije mogao biti obistinjen time prouzročeni trošak. Suviše toga, neosnovanim je ocijenjen i zahtjev tužitelja za nadoknadu parničnog troška prouzročenog mu troškovima objave oglasa o postavljanju privremenog zastupnika tuženicima ad. 2. i ad. 3. u službenom glasilu Republike Hrvatske u visini od 59,73 EUR, a to stoga jer se navedeni trošak ne tiče tuženice ad.

1. ŽT, s tim da bi tužitelju taj trošak svakako nastao, i to neovisno o protivljenju imenovane tuženice tužbi i njome stavljenom zahtjevu.

11.4. Slijedom navedenog, valjalo je tuženici ad. 1. ŽT, a u odnosu na koju je zapravo isključivo upravljen zahtjev tužitelja za nadoknadu parničnog troška, naložiti plaćanje opravdanih troškova tužitelju prouzročenih mu ovim postupkom u ukupnom iznosu od 2.081,81 EUR, dok je zahtjev tužitelja za nadoknadu parničnog troška u preostalom potraživanom dijelu (u visini od 309,73 EUR) valjalo odbiti te o troškovima postupka odlučiti kao pod točkom II. izreke ove presude.

Šibenik, 11. kolovoza 2025.

SUDAC

Toni Grgurin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje nadležni drugostupanjski sud.

DN-a:

- tužitelju, po punomoćnicima

- tuženici ad. 1., po punomoćnici

- tuženicima ad. 2. i ad. 3., po privremenoj skrbnici ostavina