Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž Ovr-299/2022-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, kao sud drugog stupnja, po sucu Josipu Štrucelju, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja H-ABDUCO d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB 13667298928, zastupanog po zakonskim zastupnicima TL i ČL, temeljem generalne punomoći pohranjene kod Županijskog suda u Slavonskom Brodu pod brojem 39 Su-199/2019 i 39 Su-286/2021- 2 za punomoćnika po zaposlenju VL mag. iur., protiv 1. ovršenika SL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Željki Brandt, odvjetnici u Slavonskom Brodu, Petra Krešimira IV br. 9, 2. ovršenika RADOŠ d.o.o., , Slavonski Brod, Ulica Pere Pirkera 8, OIB 24576203803, zastupanog po punomoćnici Miri Buljan, odvjetnici u Slavonskom Brodu, Vukovarska 3, 3. ovršenika LL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 4. ovršenika NL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Draženu Ivančiću, odvjetniku u Slavonskom Brodu, Nikole Zrinskog 9, 5. ovršenika FL, [adresa].B. 62028 Cameri, OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Miri Buljan, odvjetnici u Slavonskom Brodu, Vukovarska 3, 6. ovršenika ĆL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Miri Buljan, odvjetnici u Slavonskom Brodu, Vukovarska 3, 7. ovršenika PL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 8. ovršenika ZL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Draženu Ivančiću, odvjetniku u Slavonskom Brodu, Nikole Zrinskog 9, 9. ovršenika UL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Željki Brandt, odvjetnici u Slavonskom Brodu, Petra Krešimira IV br. 9, 10. ovršenika TLJ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Draženu Ivančiću, odvjetniku u Slavonskom Brodu, Nikole Zrinskog 9, 11. ovršenika EL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Željki Brandt, odvjetnici u Slavonskom Brodu, Petra Krešimira IV br. 9, 12. ovršenika ŽL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po odvjetnici Miri Buljan, Slavonski Brod, Vukovarska 3, 13. ovršenika JL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Miri Buljan, odvjetnici u Slavonskom Brodu, Vukovarska 3 i 14. ovršenika DL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po Odvjetničkom društvu Hećimović i partneri d.o.o., Slavonski Brod, Ante Starčevića 40, radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbama 1. ovršenika, 2. ovršenika, 3. i 4. ovršenika, 5. ovršenika, 6. ovršenika, 7. i 8. ovršenika, 9. ovršenika 10. ovršenika, 11. ovršenika, 12. ovršenika, 13. ovršenika, 14. ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Ovr-421/2022-10 od 27. rujna 2022., 11. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

I Uvažavaju se žalbe 1. ovršenika, 2. ovršenika, 3. i 4. ovršenika, 5. ovršenika, 6. ovršenika, 7. i 8 ovršenika, 9. ovršenika, 10. ovršenika, 11. ovršenika, 12. ovršenika, 13. ovršenika i 14. ovršenika te se ukida rješenje o ovrsi Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Ovr-421/2022-10 od 27. rujna 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II O troškovima postupka nastalima povodom podnesenih pravnih lijekova odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Ovr- 421/2022-10 od 27. rujna 2022. određena je ovrha na nekretninama 1. do 14. ovršenika, odnosno na njihovim stanovima, zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama, utvrđenjem vrijednosti nekretnina ovršenika, prodajom nekretnina i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenih prodajom te ispražnjenjem nekretnina i predajom istih kupcima slobodnih od stvari i osoba, na temelju ovršne isprave – ovršnog javnobilježničkog akta – Ugovora o dugoročnom kreditu broj 61052181/08 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava ne nekretninama koje su upisane u zemljišne knjige od dana 29. siječnja 2008., solemniziranog 6. veljače 2008. od strane javnog bilježnika Miroslava Bračuna iz [adresa], pod poslovnim brojem OV-3429/2008, Dodatka broj 01/08 Ugovora o dugoročnom kreditu broj 61052181/08 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama koje su upisane u zemljišne knjige, solemniziranog od strane javnog bilježnika Miroslava Bračuna iz [adresa] dana 27. lipnja 2008. pod poslovnim brojem OV-3429/2008-1 i Dodatka broj 02/09 Ugovora o dugoročnom kreditu broj 61052181/08 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama koje su pisane u zemljišne knjige, solemniziranog od strane javnog bilježnika Miroslava Bračuna iz [adresa] dana 25. kolovoza 2009. pod poslovnim brojem OV-3429/2008-2 koji su postali ovršni s danom 1. ožujka 2010., a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u ukupnom iznosu od 7.365.939,21 kn (977.628,14 EUR) i to po osnovi glavnice u iznosu od 3.319.018,66 kn (440.509,48 EUR) sa zakonskom zateznom kamatom prema stopi određenoj člankom 29. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućem od 5. travnja 2022. pa do isplate i po osnovi zatezne kamate u iznosu od 4.046.920,55 kn (537.118,66 EUR), kao i radi naplate troškova ovog ovršnog postupka u iznosu od 2.500,00 kn (331,81 EUR) sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

2. Prvo do 14. ovršenici izjavili su žalbe iz istih ili sličnih razloga i to zbog bitne povrede odredaba ovršnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava, zbog razloga navedenih u članku 50. stavak 1. Ovršnog zakona, zbog proteka roka u kojem se po zakonu može tražiti ovrha, zbog toga što je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena, zbog toga što ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika i zbog toga što je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom. Svi ovršenici ističu da je ovrha određena na njihovom stanu koji je svakom od ovršenika jedina nekretnina u kojoj živi pa se pozivaju na pravo na dom, nepovredivost doma, poštovanje i pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života zajamčeno člankom 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Žalitelji se pozivaju na članak 80.b stavak 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. – dalje OZ) i na odredbe stavka 3. istoga članka. Navode da ovrhovoditelj nije dokazao da je ovrha na drugim predmetima bila bezuspješna niti da nema drugih prikladnih mogućnosti za namirenje odnosno da nije dokazao za koji iznos je namiren, zatim da se ovdje radi o jedinoj nekretnini ovršenika koja služi zadovoljenju njihovih osnovnih životnih potreba te da ovrhovoditelj nije dokazao niti da ima osobito opravdan interes za hitnim namirenjem svoje tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja, zatim da se ovršenici nisu nikada u nikakvoj izjavi suglasili s time da ovrhovoditelj radi namirenja tražbine zatraži namirenje prodajom predmetnih nekretnina, odnosno da ovršenici nikada nikome nisu dali takvu izjavu, a pogotovo ne ovrhovoditelju jer da isti nije bio u nikakvom obveznopravnom odnosu niti sa bilo kojim od ovrhovoditelja niti sa bankom, pa da je prvostupanjski sud, uzimajući u obzir okolnosti ovoga slučaja, trebao odbiti predloženu ovrhu na nekretninama. Ističu kako je nastupila apsolutna zastara donošenja rješenja o ovrsi na temelju ugovora o kreditu koji je solemniziran kod javnog bilježnika sa izdanom klauzulom ovršnosti od 1. ožujka 2010. te da je u smislu odredbe članka 50. stavak 1. točka 5. OZ-a protekao rok u kojem se može po zakonu tražiti ovrha na temelju ovršne isprave. Osim toga, ovršenici ističu prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani ovrhovoditelja i prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da je u ovršnoj ispravi kao dužnik naznačena Mrki gradnja d.o.o. Slavonski Brod. Ovršenici prigovaraju i visini potraživanja ovrhovoditelja u ovom postupku navodeći da ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu nije dostavio specifikaciju svog potraživanja niti obračun zateznih kamata iz kojeg bi bilo razvidno postoji li uopće tražbina ovrhovoditelja temeljem ugovora o kreditu. Ističu prigovor zastare potraživanja u odnosu na glavnicu i prigovor zastare potraživanja zateznih kamata. Predlažu da drugostupanjski sud prihvati njihove žalbe i da ukine rješenje o ovrsi i odbaci prijedlog za ovrhu, a podredno da isto preinači i ovršni zahtjev odbije. Predlažu da prvostupanjski sud odgodi ovrhu do pravomoćne odluke o žalbama ovršenika, jer da bi provedbom ovrhe ovršenici trpjeli nenadoknadivu štetu, jer smatraju da je ovrhovoditelj tražbinu naplatio u stečajnom postupku broj St-413/16 koji se vodi pred Trgovačkom sudom u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu. Traže troškove sastava žalbi i pristojbi na žalbe.

3. U odnosu na sve podnesene žalbe ovrhovoditelj ističe da se protivi svim žalbenim navodima i predlaže sve žalbe odbiti kao neosnovane.

4. Žalbe 1. do 14. ovršenika su osnovane.

5. Žalbene navode 1. do 14. ovršenika u kojima se navodi kako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu protiv ovršenika, čime iznose žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 7. OZ-a i kojim osporava predmetno dugovanje, a čime iznosi žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, kao i navode kojima se iznosi prigovor zastare navedenog potraživanja, čime sadržajno ukazuje na žalbeni razlog propisan odredbom članka 50. stavak 1. točka 11. OZ-a, ovaj sud nije ispitivao sukladno članku 52. OZ-a, budući da o navedenim razlozima odluku donosi sud prvog stupnja. Jednako tako, ovaj sud nije odlučivao niti za prijedlogu za odgodu ovrhe, obzirom o tom prijedlogu odlučuje prvostupanjski sud.

6. Međutim, ovršenici u žalbi ističu da su sve nekretnine na kojima je određena ovrha jedine nekretnine 1. do 14. ovršenika u kojima isti stanuju i koje služe za zadovoljavanje njihovih osnovnih životnih potreba i da bi trebale biti izuzete od ovrhe, te da bi prodaja navedenih predmetnih nekretnina odnosno stanova narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovrhovoditelja i interesa 1. do 14. ovršenika, čime ističu da je sud prvog stupnja ovrhu odredio protivno odredbama članka 75. i članka 80.b OZ- a.

7. Sukladno odredbi članka 75. stavak 1. i 5. OZ-a, ovrha se ne može određivati i provoditi na nekretnini koja je nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika pri čemu se, sukladno članku 75. stavak 5. OZ-a smatra da je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koju je po zakonu dužan uzdržavati. Na takvoj nekretnini se međutim, može određivati ovrha, samo ako je ovršenik dao suglasnost u pisanom obliku pri čemu je ovrhovoditelj, sukladno članku 75. stavak 7. OZ-a, dužan suglasnost ovršenika podnijeti uz prijedlog za ovrhu.

8. Valja navesti da u smislu odredbi članka 34. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 56/14. – dalje Ustav) dom je nepovrediv, a pravo na dom zaštićeno je člankom 8. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10.– dalje Konvencija). Prema ustaljenoj praksi Europskog suda za ljudska prava "dom" je samostan pojam koji ne ovisi o klasifikaciji po domaćem pravu. Predstavljaju li neke prostorije "dom" koji uživa zaštitu članka 8. stavka 1. Konvencije ovisit će o činjeničnim okolnostima, i to postojanju dovoljnih i trajnih veza s konkretnim mjestom. Stoga je pitanje treba li neke prostorije smatrati "domom" činjenično je pitanje i ne ovisi o zakonitosti posjeda temeljem domaćeg prava (T protiv Ujedinjenog kraljevstva, zahtjev broj 19009/04, presuda od 13. svibnja 2008.). Sukladno pravnim stajalištima Europskog suda za ljudska prava izraženim u brojnim predmetima vezano za tumačenje sadržaja prava na dom (Bjedov protiv Hrvatske, Orlić protiv Hrvatske, Paulić protiv Hrvatske), kao pravnim stajalištima Ustavnog suda Republike Hrvatske (U-III-5917/2013 od 23. svibnja 2014., U-III-2073/2010 od 4. ožujka 2014., U-III- 1479/2018 od 29. siječnja 2020.), svakoj osobi koja istakne prigovor miješanja u njezino pravo na poštovanje doma i njenog prisilnog iseljenja, mora se omogućiti da nezavisni sud ocijeni razmjernost i razumnost takvog zadiranja, odnosno miješanja u pravo na dom. Drugim riječima, sudovi su dužni ispitati razmjernost i nužnost miješanja, polazeći od osobnih okolnosti konkretnog slučaja, utvrđujući može li se miješanje u pravu na dom opravdati razlozima pravnog interesa, te postoji li za njega prijeka društvena potreba.

9. Čak i ukoliko bi se utvrdilo da nekretnine koje su predmet ovrhe ne predstavljaju jedinu nekretninu u kojoj stanuju predmetni ovršenici koja je nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba njih i osoba koje su po zakonu dužne uzdržavati iz članka 75. stavak 1. i 5. OZ-a, potrebno je da za određivanje ovrhe budu ispunjeni posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini propisani odredbom članka 80.b OZ-a.

10. Prema odredbi članka 80.b. stavak 2. i 3. OZ-a sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kn, ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja pri čemu će sud pri ocjeni da li je narušena pravična ravnoteža uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito okolnosti koje su navedene u članku 80.b stavak 3. OZ-a. Navedena odredba sadrži naime orijentacijske kriterije kojima se sud, u fazi određivanja ovrhe, rukovodi pri ocjeni bili prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu. U tom smislu radi utvrđenja tog spornog pitanja sud je ovlašten u smislu odredbe članka 7. stavak 2. i 4. OZ-a održati i ročište.

11. Prema Zaključku sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 5. studenog 2020., u slučaju kada je ovršenik prigovor da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu članka 80.b stavak 2. i 3. OZ/17 prvi puta istaknuo u žalbi, drugostupanjski sud bi trebao ukinuti prvostupanjsko rješenje i naložiti prvostupanjskom sudu da u ponovljenom postupku ocijeni navode ovršenika i da razloge je li (ili nije) došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

12. Kako prvostupanjski sud prilikom ocjene osnovanosti prijedloga za ovrhu nije razmotrio navedene činjenice jer je prigovor miješanja u pravo na dom i prigovor narušene pravične ravnoteže između interesa ovrhovoditelja i interesa 1. do 14. ovršenika istaknut u žalbama protiv rješenja o ovrsi, to su u prvostupanjskoj odluci izostali jasni i obrazloženi razlozi o ovim prigovorima.

13. Zbog iznijetih razloga, valjalo je temeljem odredbe članka 380. točka 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.

– dalje ZPP) u svezi članka 21. stavak 1. OZ-a, uvažiti žalbe 1. do 14. ovršenika kao osnovane, ukinuti pobijano rješenje o ovrsi, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

14. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ocijeniti navode 1. do 14. ovršenika, dati razloge predstavljaju li nekretnine na kojima ovrhovoditelj predlaže odrediti ovrhu jedine nekretnine u kojima stanuju 1. do 14. ovršenici, koje su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba svakog od njih i osoba koje su po zakonu dužni uzdržavati iz članka 75. stavak 1. i 5. OZ-a, i je li (ili nije) došlo do narušavanja ravnoteže između interesa 1. do 14. ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu odredbe članka 80.b stavak 2. i 3. OZ-a, nakon čega će primjenom relevantnih zakonskih odredbi donijeti novu obrazloženu odluku o prijedlogu ovrhovoditelja.

15. Odluka o troškovima postupka nastalim povodom pravnih lijekova ostavljena je za konačnu odluku temeljem odredbe članka 166. stavak 3. ZPP-a.

U Karlovcu 11. kolovoza 2025.

Sudac

Josip Štrucelj