REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sucu tog suda Ljerki Barić, uz sudjelovanje Renate Đaković kao zapisničara, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika 1. REVELIN SOLUTIONS d.o.o., Slavonski Brod i 2. LM, koje brani Matea Kršić, odvjetnik iz Zagreba, radi prekršaja iz članka 251 st. 1 točka 1 i st. 2 Zakona o strancima ("Narodne novine", broj 133/20., 114/22. i 151/22.), u povodu prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga PU Brodsko-posavska, PP Slavonski Brod s Ispostavom Vrpolje, Klasa: 211-07/25-4/53041 od 23.05.2025.godine., u ispitivanju optužnog akta u smislu čl. 161 Prekršajnog zakona ( NN broj: 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018, 114/2022, dalje: PZ), dana 08.kolovoza 2025.godine

presudio je

Okrivljenici:

1. REVELIN SOLUTIONS d.o.o. za građenje, oib: 13826244023, sjedište u [adresa], kao pravna osoba

2. LM, OIB: [osobni identifikacijski broj], ime oca L, rođen **.**.1974.godine u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi

I. temeljem članka 161 st. 6 PZ oslobađaju se od optužbe

da bi dana 18.04.2025.godine u Slavonskom Brodu u Ulici Ivana Mažuranića br. 7, provedenim kriminalističkim istraživanjem bilo utvrđeno kako da su prvookrivljeni u svojstvu pravne osobe i drugookrivljeni u svojstvu odgovorne osobe u navedenoj pravnoj osobi nakon prestanka ugovora o radu ili prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad državljaninu Srbije, PM, rođen **.**.1984.godine propustili obavijestiti policijsku upravu, odnosno policijsku postaju, u roku od 15 dana od dana nastupanja tih okolnosti, tj. od dana 16.10.2024.godine kada je drugookrivljeni saznao za postojanje uvjeta za ukidanje dozvole za boravak i rad za navedenog državljanina Srbije do dana 30.10.2024.godine do kada je bio dužan obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju,

II. pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 95 st. 1 Zakona o strancima, kažnjiv po čl. 251 st. 1 točki 1. i st. 2 istoga Zakona.

III) Temeljem odredbe članka 140. stavka 2. PZ-a trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava ovoga Suda.

Obrazloženje

1. PU Brodsko-posavska, PP Slavonski Brod s Ispostavom Vrpolje, klasa: 211-07/25-4/53041 od 23.05.2025.godine izdala je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, a zbog djela prekršaja pobliže označenog u izreci ove presude.

2. Protiv spomenutog obaveznog prekršajnog naloga okrivljenici su pravodobno uložili prigovor. Povodom prigovora okrivljenika rečeni prekršajni nalog stavljen je izvan snage, pa je nastavljen redoviti prekršajni postupak pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu.

3. Ispitujući optužni akt u smislu čl. 161 Prekršajnog zakona, sud je utvrdio da djelo koje se optuženima stavlja na teret nije prekršaj, a na način kako je isto činjenično opisano u optužnom aktu. Činjeničnom opisu djela nedostaju bitni elementi bića djela prekršaja za koji se terete okrivljenici. Prije svega valja istači da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku bilo kojeg konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

4. Člankom 95. stavkom 1. Zakona o strancima (NN 133/20, 114/22, 151/22) propisano je da su u slučaju prestanka ugovora o radu ili prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad, poslodavac i državljanin treće zemlje dužni obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju u roku od 15 dana od dana nastupa tih okolnosti.

5. Člankom 251. stavkom 1. točka 1. istog Zakona propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 920,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac - pravna osoba koja: nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku ugovora o radu ili o prestanku postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad (članak 95.).

6. Prije svega, bitni element koji čini biće djela iz terećenih prekršaja upravo je svojstvo počinitelja, odnosno ovaj prekršaj može počiniti samo poslodavac što tužitelj nije naveo u činjeničnom opisu, a bez čega nema niti prekršaja. Tužitelj je naveo da su okrivljenici u svojstvu pravne osobe i odgovorne osobe pravne osobe propustili obavijestiti policijsku upravu o gore navedenome, pri tome ne navodeći da bi okrivljenici bili poslodavac i odgovorna osoba poslodavca pravne osobe konkretnog stranog državljanina, a iz kojeg svojstva proizlazi njihova obveza obavještavanja nadležne policijske postaje. Stoga, optužbi nedostaje bitni konstitutivni element, a to je svojstvo počinitelja prekršaja da bi prekršaj uopće postojao.

7. Nadalje, tužitelj je u optužnom aktu propustio naznačiti točan i potpun činjenični opis djela prekršaja iz kojeg bi proizlazila pravna kvalifikacija djela, a činjenični opis djela koji je sadržan u optužnom aktu zapravo je prijepis zakonske odredbe, bez konkretizacije prekršaja.

8. Okrivljenicima je optužnim aktom stavljeno na teret da su kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi, propustili obavijestiti policijsku upravu odnosno postaju, „u roku 15 dana“, nakon prestanka ugovora o radu odnosno prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad državljanina Srbije PM , bez navođenja koji su to uvjeti prestali postojati upravo dana 16.10.2024.godine, a na temelju kojih je ovome stranom državljaninu izdana dozvola za boravak i rad. Nadalje, tužitelj kontradiktorno sam sebi, navodi prvo da su te ( ne precizira se koje) okolnosti nastupile dana 16.10.2024., a potom navedeni datum 16.10.2024. precizira kao datum saznanja drugookrivljenika za postojanje tih ( ?) uvjeta. Kod toga valja napomenuti da je zakonska odredba iz čl. 95. i čl. 251 st. 1 i st. 2 Zakona o strancima rok propisala kao objektivan, strogi zakonski rok: 15 dana od nastupa propisanih okolnosti ( prestanka ugovora o radu ili prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad), a ne subjektivan rok ( nečije saznanje). Stoga, kada su okrivljenici , ili tko drugi, saznali za nastup propisanih okolnosti, irelevantan je i ne može utjecati na početak i tijek strogog zakonskog roka, pa time navedeno ne čini biće djela terećenog prekršaja.

9. Nadalje, optužni akt ne sadrži točno vrijeme počinjenja prekršaja. Osim toga, vremenski period trajanja roka , naznačen u optužnom aktu od strane tužitelja, suprotan je gore navedenoj zakonskoj odredbi jer ne iznosi 15 dana.

10. Naime, tužitelj je označio rok za dostavu obavijesti okrivljenicima od nastupa okolnosti 16.10.2024.godine do 30.10.2024.godine do kada da su okrivljenici bili dužni obavijestiti policijsku upravu odnosno postaju, a iz čega nije razvidna okolnost proteka roka od 15.dana za predmetnu obavijest. To stoga što je odredbom čl. 123 PZ-a propisano:

“ Članak 123.

(1) Rokovi se računaju na sate, dane, mjesece i godine.

(2) Sat ili dan kad su dostava ili priopćenje obavljeni, odnosno u koji pada događaj od kada treba računati trajanje roka ne uračunava se u rok, već se za početak roka uzima prvi sljedeći sat odnosno dan. Kao dan računaju s dvadeset četiri sata, a mjesec se računa po kalendarskom vremenu.

(3) Rokovi određeni po mjesecima, odnosno godinama završavaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok počeo (sukladno stavku 2.). Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca.

(4) Ako posljednji dan roka pada na državni praznik ili blagdan ili u subotu ili u nedjelju, ili u koji drugi dan kad državno tijelo nije radilo, rok istječe protekom prvoga sljedećeg radnog dana.“ .

11. Za prekršaj koji je predmet ovog postupka, točan dan kada je prestao ugovor o radu ili kada su prestali postojati drugi uvjeti na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad konkretnom stranom državljaninu, a od kojeg počinje teći zakonski rok od 15 dana, konstitutivni je element bića tog djela koji nužno mora biti naveden u činjeničnom opisu prekršaja i bez kojeg opisano djelo nije prekršaj. Naime, predmetni prekršaj je počinjen tek istekom roka od 15 dana, dakle 16. dan nakon što je prestao ugovor o radu ili su prestali postojati drugi uvjeti na temelju koji je izdana dozvola za boravak i rad. Vrijeme počinjenja prekršaja, važno je radi računanja zastarnih rokova, a i radi pravilne primjene materijalnog prava obzirom da je dana 15.03.2025.godine na snazi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima ( NN broj: 40/2025) koji je izmijenio čl. 251 „ starog“ Zakona.

12. Odredba čl. 95 gore navedenoga Zakona, rok propisuje kao „rok od 15 dana od dana nastupa tih okolnosti“ , dok je računanje samo radnih dana u roku, propisano je odredbom čl. 29 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima ( NN broj: 40/2025), s time što taj rok po „ novom“ Zakonu, tj. izmjenama zakona iznosi 5 radnih dana, a ne 15 radnih dana.

13. Dakle, bez naznake točnog datuma prestanka ugovora o radu ili prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad, uz preciziranje konkretnih okolnosti za početak tijeka roka kod svakog pojedinog slučaja ( koji su to uvjeti prestali postojati, a na temelju koji je izdana dozvola za boravak i rad), ne može se utvrditi do kada je trajala zakonska obveza obavijesti poslodavca pa, prema tome, nije vidljivo ni je li prekršaj počinjen. Slijedom navedenog, jasno je i nedvojbeno da je činjenica početka roka konstitutivno obilježje inkriminiranog prekršaja i mora biti jasno vidljiva iz činjeničnog opisa djela za koji se terete okrivljenici.

14. Osim vremena počinjenja prekršaja, optužni akt ne sadrži niti mjesto počinjenja djela za koje se terete okrivljenici, jer je izostalo određenje koju policijsku upravu odnosno postaju su bili dužni obavijestiti okrivljenici.

15. Sud nije ovlašten samostalno iz optužnog prijedloga, eventualnih priloga optužnom prijedlogu, obrazloženja ili dokaza zaključivati o namjeri tužitelja i sastavljati opis optužbe jer bi time činio apsolutnu bitnu povredu iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona, odnosno povrijedio bi propise prekršajnog postupka o pitanju postoji li optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja. Jedino je tužitelj ovlašten i obvezan sastaviti konkretiziran opis optužbe s mjestom, vremenom, načinom, te konkretnim opisom prekršaja koji sadrži sva bitna obilježja i odlučne činjenice, a dokazi koje tužitelj dostavi i predloži, Sud je ovlašten provesti kako bi na temelju istih utvrdio da li je optužba osnovana.

16. Slijedom navedenoga, obzirom da je Sud, ispitujući optužni akt utvrdio da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret na način kako je činjenično opisano, nije prekršaj, valjalo je okrivljenika, temeljem citirane zakonske odredbe osloboditi optužbe.

17. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 3. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Iz izloženih razloga odlučeno je kao u izreci.

Temeljem članka 244. st. 1. PZ protiv ove presude nije dopuštena žalba.

U Slavonskom Brodu, dana 08.kolovoza 2025.godine

Zapisničar:

Sudac:

Renata Đaković

Ljerka Barić

Dostaviti:

- okrivljenicima

- branitelju okrivljenika

- ovlašteni tužitelj,

- pismohrana.