Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž Zk-7/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Sisku, po sucu pojedincu Martini Budinski Modronja, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Grad Pag, OIB:32150762596, Branimirova obala 1, Pag, protiv protustranke Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, radi uknjižbe, odlučujući o žalbi Republike Hrvatske izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, zemljišnoknjižnog odjela, poslovni broj: Z-25978/2020 od 29. srpnja 2022., 8. kolovoza 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba Republike Hrvatske i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, zemljišnoknjižnog odjela, poslovni broj: Z-25978/2020 od 29. srpnja 2022.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
"I. Odbija se prigovor Republike Hrvatske od 6. studenog 2020. kao neosnovan i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu, posl. br. Z- 6643/2018 od 19. listopada 2020. godine.
II. Nalaže se zabilježba odbijenog prigovora posl. br. Z-25978/2020 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja će se brisati po pravomoćnosti ovog rješenja.
III. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru, Stalnoj službi u Pagu provedba ovog rješenja."
2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu žalbu izjavila je Republika Hrvatska zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., nastavno: ZPP) u vezi s člankom 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, 91/96., 68/98., 137/99., 63/19., 128/22., 155/23., 127/24., nastavno: ZZK), dakle zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navodi da se predmetne nekretnine nalaze uz more, da predstavljaju rivu i da se radi o pomorskom dobru, općem dobru od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu zaštitu, kao i da isto po svojim osobinama ne može biti u vlasništvu niti fizičke, a ni pravne osobe, zbog čega ni Grad Pag nije mogao biti upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina. Predlaže žalbu usvojiti i preinačiti pobijano rješenje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je neosnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji je prethodio njegovu donošenju, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da je prvostupanjski sud počinio ijednu bitnu povredu iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 10., 13. i 14. ZPP na koje povrede temeljem članka 365. stavak 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti, dok žaliteljica, iako se poziva i na taj žalbeni razlog, određeno ne ukazuje na ijednu bitnu povredu postupka.
6. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagatelja (Grad Pag) zemljišnoknjižnom sudu za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama iz z.k. 1028 k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] ZGR, 391/3 ZGR i 8487/1 put u korist predlagatelja.
6.1. Svoj prijedlog predlagatelj temelji na činjenici da su predmetne nekretnine upisane u zemljišnim knjigama kao općenarodna imovina, da je kao organ upravljanja upisan Narodni odbor Općine Pag, da se predmetne nekretnine nalaze unutar građevinskog područja i ne nalaze se u programu gospodarenja šumama.
7. Iz spisa proizlazi da je rješenjem zemljišnoknjižnog odjela poslovni broj Z- 6643/2018 od 19. listopada 2020. dopušten besteretni otpis navedenih nekretnina iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te upis istih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist predlagatelja, dakle Grada Paga kao novog vlasnika.
7.1. Nadalje proizlazi da je na navedeno rješenje Republika Hrvatska podnijela prigovor koji je pobijanim rješenjem odbijen.
8. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo, odredbe ZZK i pravilno je postupio kada je prigovor žaliteljice protiv rješenja poslovni broj: Z- 6643/2018 od 19. listopada 2020. odbio kao neosnovan.
9. Naime, sukladno članku 116. ZZK za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno je stanje u trenutku kad je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu.
9.1. Sukladno članku 117. ZZK nakon što je pregledao prijedlog i priloge, sud će dopustiti upis ako iz zemljišne knjige ne proizlazi da postoji zapreka zatraženom upisu, ako nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtjeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela za to ovlaštena, ako utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava i isprave imaju potreban oblik.
10. Iz spisa proizlazi da su predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama u trenutku zaprimanja prijedloga doista bile upisane kao općenarodna imovina, a kao organ upravljanja je bio upisan Narodni odbor Općine Pag. Nadalje, čkbr. [katastarska čestica] bila je upisana kao zgrada (magaza), čkbr. [katastarska čestica] je bila upisana kao zgrada (klanica), dok je čkbr. [katastarska čestica] bila upisana kao put. Dakle, u zemljišnim knjigama navedene nekretnine nisu bile upisane kao pomorsko dobro, a niti opće dobro u javnoj uporabi, a obzirom da su nekretnine upisane kao zgrade i put unutar zone stambene izgradnje, iste mogu biti vlasništvo fizičkih ili pravnih osoba.
11. U povezanosti s navedenim, a uz pravilnu primjenu navedenih odredbi ZZK, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da nisu postojale zapreke traženom upisu.
12. Napominje se da za ovaj zemljišnoknjižni postupak nisu odlučni ni osnovani žalbeni navodi žaliteljice kojima ukazuje da predmetne nekretnine faktično predstavljaju rivu. To stoga što zemljišnoknjižni sud u ovakvim predmetima (uknjižba vlasništva) postupa po pravilima ZZK, zapravo pravilima izvanparničnog postupka koji je manje formalne naravi i u kojem nije moguće provođenje rasprave i izvođenje dokaza radi dokazivanje činjenica koje u žalbi navodi žaliteljica, a koje činjenice je navodila i u prigovoru protiv rješenja od 19. listopada 2020. poslovni broj Z- 6643/2018 kako su predmetne nekretnine u naravi riva, odnosno pomorsko dobro. Te navode žaliteljica može isticati i dokazivati u eventualnom parničnom postupku ako ga pokrene radi zaštite svojih prava.
13. Slijedom svega navedenog, obzirom žalbeni navodi nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, temeljem članka 149. stavak 3. ZZK žalbu je valjalo odbiti kao neosnovanu i pobijano rješenje potvrditi.
U Sisku 8. kolovoza 2025.
Sutkinja
Martina Budinski Modronja
