Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-3590/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sutkinji Josipi Jambrešić-Mattel, uz sudjelovanje zapisničarke Jane Puškarić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika SZ, zbog djela prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj  70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24., dalje: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji), pokrenutom optužnim prijedlogom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, II. policijske postaje Rijeka, KLASA: 211-07/24-5/21653, URBROJ: 511-09-24-24-1 od 12. kolovoza 2024., nakon glavne i javne rasprave dovršene 7. kolovoza 2025., u prisutnosti okrivljenika, a u odsutnosti predstavnika tužitelja, na temelju članka 183. i članka 171.a Prekršajnog zakona („Narodne novine‟ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22. dalje: Prekršajni zakon), 8. kolovoza 2025. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljenik SZ, sin S i Đ rođene T, rođen **.**.1981. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prijavljenim prebivalištem na adresi [adresa], s koje je privremeno odjavljen zbog trajnijeg boravka u inozemstvu, na adresi [adresa], Njemačka, po zanimanju stolar, SSS, zaposlen u Njemačkoj, iznos plaće oko 3.000,00 eura, oženjen, otac dvoje maloljetne djece, dobrog imovinskog stanja – prema vlastitoj izjavi, neodlikovan, prekršajno neosuđivan, kazneno neosuđivan - prema vlastitoj izjavi, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni postupak niti kazneni postupak,

k r i v  j e

što je

dana 11. kolovoza 2024. u 18,35 sati u obiteljskome domu na adresi [adresa], došlo do psihičkog nasilja u obitelji na način da je okrivljeni SZ u alkoholiziranom stanju od 2,12 g/kg alkohola u organizmu, verbalno vrijeđao svoju suprugu ĐZ riječima: „Jebem ti mater“, „Kurvetino“, „Ne brineš se za djecu, samo na svoju guzicu misliš“, čime je kod nje prouzročena povreda dostojanstva i uznemirenost, zbog čega je zatražila intervenciju policije,

dakle, prema svojoj supruzi počinio psihičko nasilje koje je kod nje prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,

čime je počinio nasilje u obitelji iz članka 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. istoga Zakona,

pa se na temelju navedene zakonske odredbe, okrivljeniku SZ

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tristo eura).

Na temelju članka 40. Prekršajnog zakona, okrivljeniku se u novčanu kaznu uračunava vrijeme provedeno u smještanju u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva u II. policijskoj postaji Rijeka od 11. kolovoza 2024. u 22:00 sata do 12. kolovoza 2024. u 9:30 sati, kao 2 (dva) dana zatvora odnosno 79,64 eura (sedamdeset devet eura i šezdeset četiri centa) novčane kazne, tako da okrivljenik ima za platiti novčanu kaznu u iznosu od

220,36 eura (dvjesto dvadeset eura i trideset šest centi).

Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude. Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik se upozorava da će se smatrati da je novčana kazna u cjelini uplaćena ako u roku koji je određen ovom odlukom uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, odnosno 146,91 eura (sto četrdeset šest eura i devedeset jedan cent).

II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi sa člankom 138. stavkom 2. točkom 1. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan nadoknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,62 eura (četrdeset eura i šezdeset dva centa) u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko-goranska, II. policijska postaja Rijeka, kao ovlašteni tužitelj, podnijela je optužni prijedlog KLASA: 211-07/24-5/21653, URBROJ: 511-09-24-24-1 od 12. kolovoza 2024. protiv okrivljenika SZ, zbog djela prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

2. Na provedenoj glavnoj raspravi, Sud je pročitao optužni prijedlog, ispitao okrivljenika i proveo dokazni postupak u kojem je ispitao svjedokinju – žrtvu nasilja u obitelji, pročitao materijalne dokaze priložene optužnom prijedlogu i podatke iz prekršajne evidencije za okrivljenika.

3. Ispitan na glavnoj raspravi, okrivljenik je izjavio da se smatra krivim za prekršaj za koji ga se tereti, da je točno da je 11. kolovoza 2024., kada je bio na godišnjem, s društvom popio pa da je u alkoholiziranom stanju doista verbalno vrijeđao svoju suprugu ĐZ riječima koje su navedene u optužnom prijedlogu te je svjestan da joj je time povrijedio dostojanstvo i uznemirio ju. Navodi da mu je žao, da se osjeća krivim zbog toga, ali naglašava da to nije nešto što bi se ponavljalo, da unatrag dvije godine u Njemačkoj uopće ne pije alkoholna pića, da popije s društvom kada dođe na godišnji odmor, da je svjestan da i na godišnjem odmoru mora kontrolirati svoje ponašanje prema supruzi. Naglašava da i dalje živi sa suprugom i djecom u sretnom braku.

1. Upitan o njegovim osobnim prilikama i imovinskom stanju, okrivljenik odgovara da nije vlasnik nekretnina, da je vlasnik automobila marke Volkswagen Pasat starog oko 4,5 godine te automobila marke Ford C Max i Opel Insignia, starih 15 - 16 godina, s time da je Opel u kvaru te će ga odjaviti. Osim plaće nema drugih primanja, napominje da je unatrag 7 mjeseci na bolovanju, tako da su mu primanja manja, supruga je nezaposlena te prima dječji doplatak u ukupnom iznosu od 500,00 eura.

4. S obzirom da je Sud ocijenio da je okrivljenikovo priznanje djela prekršaja sukladno dokazima iz spisa predmeta, dokazni postupak je proveden sukladno članku 171.a stavku 3. Prekršajnog zakona, odnosno izvedeni su samo dokazi koji se odnose na odluku o prekršajnopravnoj sankciji i drugim mjerama.

5. Tako je u dokaznom postupku ispitana svjedokinja – žrtva nasilja u obitelji, okrivljenikova supruga ĐZ, koja je izjavila da je sada u dobrim odnosima s okrivljenikom. Pozvana da iznese sve što joj je o predmetu poznato, svjedokinja je iskazala da se sada više ne sjeća detalja događaja koji se zbio pred oko godinu dana, a uslijed kojega je prijavila svojeg supruga zbog počinjenog nasilja u obitelji u odnosu na nju, da se radilo o verbalnom, a ne fizičkom nasilju, da joj je govorio razne ružne i proste riječi te ju time vrijeđao, a sve uslijed toga što je pretjerao s alkoholom. Navodi da ju je ponašanje okrivljenika povrijedilo i uznemirilo, da je ona šutila i pozvala policiju, da se njezin suprug niti po dolasku policije nije smirio pa su ga odveli. Napominje da je tada na zapisnik policiji detaljnije opisala događaj, a sada se tih detalja više ne sjeća. Navodi da je nakon tog događaja imala namjeru razvesti se od okrivljenika, da su se zajedno vratili u Njemačku zbog djece, ali neko vrijeme nisu razgovarali, ona se raspitivala o načinu i postupku za razvod, da je i započela taj postupak, ali na kraju se ipak nisu odazvali na ročište, okrivljenik više nije pio i nije bilo daljnjih problema u smislu nasilja, tako da su ostali zajedno. Napominje da okrivljenik, kada su u Njemačkoj, unatrag dvije godine uopće ne pije, da popije kada dođe u Hrvatsku. Sada su se dogovorili da, kada on ide s društvom, ona s djecom bude kod svoje majke, tako da ne bi došlo do problema. Napominje da sada nema razloga posebno teretiti okrivljenika, da se radilo događaju od pred godinu dana, koji se nije ponovio.

2. Upitana smatra li da je okrivljeniku potrebno izreći zaštitnu mjeru obaveznog psihosocijalnog termama ili neke druge zaštitne mjere, svjedokinja izjavljuje da oni žive u [adresa], pa u Hrvatskoj ne bi ni mogao izvršavati tu mjeru, a već se raspitala i rečeno joj je da se to ne može prenijeti tamo, budući da je djelo počinjeno u Hrvatskoj.

3. Okrivljenik je napomenuo da je on sam odlučio prestati konzumirati alkohol i smatra da mu nisu potrebni posebni tretmani jer je sam svjestan što mora poduzeti kako se prekršaj ne bi ponovio.

4. Svjedokinja izjavljuje da, u slučaju da okrivljenik nije prestao piti, ne bi ostala s njime u braku.

5. Svjedokinji je pročitan iskaz sa zapisnika o ispitivanju svjedoka od 11. kolovoza 2024., nakon čega ona potvrđuje da se događaj zbio tako kako je opisan u zapisniku.

6. Okrivljenik nije imao primjedbe na iskaz svjedokinje.

6. U nastavku dokaznog postupka je pročitana dokumentacija iz spisa predmeta, pa je tako pročitana obavijest na temelju članka 109.a stavka 1. Prekršajnog zakona od 11. kolovoza 2024, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika SZ od 11. kolovoza 2024., a potom i zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu SZ od 11. kolovoza 2024. u kojem je navedeno da je ispitanik izjavio da je konzumirao alkoholna pića, i to litru bijelog vina s vodom, naznačeno je da ispitanik prihvaća ispitivanje, da ne poriče rezultate ispitivanja, da je postupanje prema ispitaniku obavljeno 11. kolovoza 2024. u 21:00 sati uporabom uređaja Dräger ARKC 0141, da mu je utvrđena koncentracija alkohola od 2,22 g/kg koja je umanjena za 0,1 g/kg, odnosno za granicu dopuštene pogreške mjerenja, pa iznosi 2,12 g/kg, ispitanik na zapisnik nije stavio primjedbe te je isti vlastoručno potpisao.

7. Potom je pročitana naredba o smještanju SZ u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva od 12. kolovoza 2024. u kojoj je navedeno da je smještanje započelo 11. kolovoza 2024. u 22:00 sata te je trajalo do 12. kolovoza 2024. u 9:30 sati, zatim lista A za doktore medicine tim 1 – pregled okrivljenika obavljen 11. kolovoza 2024., naredba o određivanju mjere opreza SZ od 11. kolovoza 2024., zapisnik o ispitivanju svjedokinje ĐZ od 11. kolovoza 2024., obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potrebe žrtve ĐZ za zaštitom od 11. kolovoza 2024., obavijest žrtvi nasilja u obitelji ĐZ od 11. kolovoza 2024., popis tijela državne uprave i nevladinih organizacija koje se bave podrškom i zaštitom žrtava, obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja SZ.

8. Pročitana je i službena zabilješka o postupanju policijskih službenika dana 11. kolovoza 2024., sastavljena 12. kolovoza 2024., osim dijelova trećeg i četvrtog odlomka u kojima su navedene neformalno pribavljene izjave građana, zatim izvješće II. policijske postaje Rijeka o intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 11. kolovoza 2024. te izvješće Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Rijeka od 25. ožujka 2025.

9. Naposljetku su pročitani i podaci Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenika te je utvrđeno da okrivljenik nije prekršajno osuđivan.

10. Okrivljenik nije imao primjedbe na pročitane dokaze niti daljnje dokazne prijedloge.

7. U članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da se, pored ostalog, pod nasiljem u obitelji podrazumijeva i psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

11. U članku 22. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je propisano da će se, tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

8. Na temelju provedenog postupka, razmotrivši iskaz okrivljenika i izvedene dokaze, i to svaki dokaz pojedinačno te dovodeći ih u međusobnu vezu, Sud je ocijenio utvrđenim da su se u ponašanju okrivljenika SZ ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz članka 22. stavka 1. u vezi sa stavkom 10. točkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kako je to činjenično i pravno pobliže opisano u izreci ove presude, zbog čega je okrivljenika trebalo proglasiti krivim i izreći mu odgovarajuću sankciju.

12. Okrivljenik je pred Sudom priznao djelo prekršaja, izrazio je žaljenje i kajanje zbog počinjenja istog te iskazao volju da ubuduće izbjegne neprimjerene reakcije odnosno da ne ponovi djelo. Njegov je iskaz Sud ocijenio vjerodostojnim, budući da je sukladan s ostalim izvedenim dokazima.

13. Nadalje, sud je ocijenio iskrenim i istinitim i iskaz svjedokinje ĐZ, budući da je iskazivala dosljedno, logično i životno, bez proturječnosti i nedosljednosti u vezi s odlučnim činjenicama te bez drugih elemenata koji bi ukazivali na nevjerodostojnost njenog iskaza, kako pred sudom, tako i iskaza koji je dala policijskim službenicima na dan inkriminiranog događaja. Nadalje, iz iskaza svjedokinje jasno proizlazi da je okrivljenik svojim ponašanjem opisanim u izreci presude kod nje prouzročio uznemirenost i povredu dostojanstva, zbog čega je i zatražila intervenciju policije.

14. Slijedom navedenog, Sud na temelju provedenog dokaznog postupka i priznanja okrivljenika smatra utvrđenim da je okrivljenik inkriminirane zgode počinio nasilje u obitelji prema svojoj supruzi, i to psihičko nasilje koje je kod oštećenice izazvalo uznemirenost i povredu dostojanstva, a na način da je u naznačeno vrijeme i na naznačenom mjestu u alkoholiziranom stanju od 2,12 g/kg alkohola u organizmu, verbalno vrijeđao svoju suprugu riječima: „Jebem ti mater“, „Kurvetino“, „Ne brineš se za djecu, samo na svoju guzicu misliš“.

15. Takvim ponašanjem, koje i sam priznaje, a koje nije društveno prihvatljivo te je i zakonom zabranjeno, okrivljenik je počinio psihičko nasilje u obitelji iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

9. Okrivljenik je kriv za prekršaj jer je kao i svaka prosječna osoba bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo ponašanje zabranjeno, a to osobito kada se stavljao u alkoholizirano stanje, znajući da je u takvom stanju sklon neprihvatljivom ponašanju. Naime, okrivljenik je svojim ponašanjem opisanim u izreci presude nedvojbeno prešao granicu normalnog i uobičajeno prihvatljivog ponašanja jednog člana obitelji prema drugom.

10. Prilikom određivanja vrste i visine kazne okrivljeniku za počinjeni prekršaj, Sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. Prekršajnog zakona, dakle stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

16. Također je, u smislu odredbe članka 11. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Sud imao u vidu da je svrha prekršajnopravnih sankcija predviđenih tim Zakonom zaštita članova obitelji izloženih nasilju, poštivanje pravnog sustava te sprječavanje ponovnog počinjenja nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja prekršaja.

17. Tako je Sud na strani okrivljenika kao olakotne okolnosti ocijenio iskreno priznanje djela prekršaja, kojim je pridonio bržem i efikasnijem odlučivanju o njegovoj odgovornosti, zatim njegov stupanj krivnje uslijed alkoholiziranosti, činjenicu da se nakon toga događaja sa suprugom pomirio, tako da su sada u dobrim odnosima, izrazio je žaljenje zbog počinjenog prekršaja i volju da prekršaj ne ponovi, a prema sudu dostupnim podacima, okrivljenik unatrag tri godine nije osuđivan za bilo koju vrstu prekršaja, te se protiv njega ne vodi drugi prekršajni postupak. Otegotne okolnosti nisu utvrđene.

18. S obzirom na prethodno utvrđene olakotne okolnosti i izostanak otegotnih, Sud je odlučio okrivljeniku izreći novčanu kaznu, a ne kaznu zatvora, i to novčanu kaznu u visini posebnog zakonskog minimuma, smatrajući tako izrečenu kaznu razmjernom težini počinjenog prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenika, s uvjerenjem da će i tako odmjerena novčana kazna na okrivljenika djelovati na način da ubuduće ne čini ovakve ili slične prekršaje, odnosno da će se izrečenom novčanom kaznom postići kako opća svrha prekršajnog kažnjavanja, tako i posebna svrha prekršajnopravnih sankcija za zaštitu od nasilja u obitelji.

19. U izrečenu novčanu kaznu, sukladno odredbi članka 40. Prekršajnog zakona, uračunato je vrijeme oduzimanja slobode okrivljenika, provedeno u smještanju u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva kao dva dana zatvora, odnosno 79,64 eura.

20. Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom odlukom.

11. Uzevši u obzir sve utvrđene okolnosti, osobito činjenicu da je okrivljenik osvijestio problem svojeg ponašanja kada pije alkohol, tako da isti u Njemačkoj, gdje živi i radi, uopće ne konzumira, a da u dogovoru sa suprugom poduzima mjere radi sprječavanja možebitnih ekscesa u vrijeme godišnjeg odmora, tako da su okrivljenik i svjedokinja i dalje u braku i, prema vlastitim izjavama, u dobrim odnosima, Sud nije našao osnove za izricanje okrivljeniku zaštitne mjere predložene po tužitelju, a niti drugih zaštitnih mjera.

12. Kako je okrivljenik proglašen krivim, Sud ga je obvezao na plaćanje paušalnog troška prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura, koji iznos je primjeren složenosti i dužini trajanja postupka te imovinskom stanju okrivljenika, a na temelju članka 138. stavka 2. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan i na naknadu troškova tužitelja nastalih utvrđivanjem prekršaja upotrebom tehničkih sredstava - alkometra, u iznosu od 10,62 eura, u skladu s Rješenjem o utvrđivanju cijena posebnih troškova nastalih radom Ministarstva unutarnjih poslova ("Narodne novine" broj 55/11., 58/11., 100/12., 83/13., 110/14. i 45/16.), tako da ukupni iznos troškova postupka iznosi 40,62 eura.

U Rijeci 8. kolovoza 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Jana Puškarić, v. r.

Josipa Jambrešić-Mattel, v. r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, Prekršajni odjel, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

S obzirom da je presuda donesena prema članku 171.a Prekršajnog zakona, odnosno na temelju priznanja okrivljenika, žalba se može podnijeti samo zbog prekršajnopravne sankcije, uz obvezu podnošenja dokaza o činjenicama na kojima se temelji takva žalba.

Presuda se dostavlja:

1. Okrivljeniku

2. Tužitelju

3. Žrtvi, po pravomoćnosti

4. U spis