REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Hvaru
Broj: Pp - 14170/2024-14
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje zapisničarke Olivere Dedić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika NŠ zbog prekršaja iz čl. 10. stavka 3. i 8. Zakona o sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti (Narodne novine br. 61/11, 66/19, dalje u tekstu: Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti), po optužnom prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Služba nadzora neregistiranog obavljanja ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu (dalje u tekstu: Državni inspektorat), klasa: 334-01/24-02/4826, Urbroj: 443-02-03-08-24-3 od 28. kolovoza 2023. godine, nakon provedene glavne rasprave dana 06. kolovoza 2025. godine, u odutnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja te nazočnosti zamjenika branitelja okrivljenika, dana 08. kolovoza 2025. godine objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljeni:
BŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin N i B rođ. C, rođen **.**.1987. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, kipar, zaposlen u vlastitom obrtu s mjesečnim primanjima od oko 1.000,00 eura, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac dvoje maloljetne djece, državljanin RH, prekršajno nekažnjavan,
k r i v j e
što je u razdoblju od 01. lipnja do 16. kolovoza 2024. godine u Hvaru, ul. Martina Vučetića br. 11, u objektu naziva HOSTEL KAPA, koji posluje u sklopu njegovog obrta “ [obrt]” obrt za usluge, obavljao ugostiteljsku djelatnost pružanja usluga smještaja i predmetni objekt oglašavao putem https://www.booking.com/ pod nazivom HOSTEL KAPA i nudio ugostiteljske usluge u istome, a da nije registrirao djelatnost pružanja usluga kod nadležnih tijela,
dakle, kao fizička osoba obavljao i oglašavao djelatnost koju nije registrirao kod nadležnog tijela,
čime je počinio prekršaj opisan u članku 5. stavku 1. alineji 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kažnjiv po članku 10. stavku 3. istoga Zakona te prekrša opisan u članku 7. stavku 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kažnjiv po članku 10. stavku 8. istoga Zakona.
I. Na temelju naprijed citiranih propisa, okrivljeniku se
u t v r đ u j u
za prekršaj iz čl. 10. st. 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti novčana kazna u iznosu od 1.327,23 eura (tisuću tristo dvadeset i sedam eura i dvadeset i tri centa).
za prekršaj iz čl. 10. st. 8. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti novčana kazna u iznosu od 663,61 eura (šesto šezdest i tri eura i šezdeset i jedan cent)
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), okrivljeniku
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
1.990,84 EURA (tisuću devesto i devedeset eura i osamdeset i četiri centa)
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
II. Na temelju članka 76. Prekršajnog zakona od okrivljenika se oduzima imovinska korist u iznosu od 9.573,01 eura (devet tisuća petsto sedamdeset i tri eura i jedan cent) Oduzeta imovinska korist ima se u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske.
III. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona prvookrivljenik je dužan na ime troškova prekršajnog postupka platiti ukupni iznosu od 430,14 eura (četristo i trideset euro i četrnaest centi), od čega je 400,14 eura (četristo eura i četrnaest centi) trošak financijsko-knjigovodstvenog vještačenja a 30 (trideset) eura predstavlja paušalnu svotu, dok je drugookrivljenik dužan na ime troškova uplatiti iznos od 30,00 (trideset) eura, a sve u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je optužni prijedlog pod gornjom poslovnom oznakom od 28. kolovoza 2023. godine protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude.
2. Okrivljeni BŠ je iznoseći obranu na raspravi, kao i pisanoj obrani, naveo je kako se ne smatra krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret te je u bitnome naveo da mu je doslovno dva dana nakon inspekcijskog nadzora dostavljeno rješenje o minimalnim tehničkim uvjetima na njegov obrt " [obrt]", te on otada do danas uredno poslujem sa istim. Predmetno rješenje nije imao u trenutku nadzora zbog sporog postupka njegovog izdavanja, a ne zbog svog propusta. U periodu od 01. lipnja do 16. kolovoza 2024. godine zaista je imao goste u svom hostelu "KAPA", te naplaćivao smještaj putem "Bookinga". Međutim osporio je iznos imovinske koristi naveden u optužnom aktu jer smatra da je prevelik i predložio provođenje financijsko vještačenje radi utvrđivanja njegove stvarne visine. Ujedno je naveo da nije prekršajno kažnjavan, oženjen je i otac dvoje male djece te sa svojim primanjima uzdržava obitelj i roditeljima otplaćuje stambeni kredit kojim je kuća u kojem se nalazi hostel sagrađena.
3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su zapisnici o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Split, Službe nadzora neregistriranog obavljanja ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu Klasa: 334-01/24-02/4826, Urbroj: 443-02-03-08-24-1 od 16. i 23. kolovoza 2024. godine sa prilozima, podnesak okrivljenika od 20. veljače 2025. godine sa pisanom obranom i prilozima, financijsko vještačenje iznosa ostvarene imovinske koristi od 08. srpnja 2025. godine, podnesak okrivljenika 06. kolovoza 2025. godine sa prilozima. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, iz koje je vidljivo je okrivljenik prekršajno nekažnjavan.
3.1. Ističe se kako je sud sukladno uvidu u navedene dokaze izvršio manje korekcije činjeničnog opisa optužbe, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno.
4. Prema članku 5. stavku 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti u smislu ovoga Zakona obavljanjem neregistrirane djelatnosti smatraju se sljedeće aktivnosti:
– kad pravna osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar,
– kad pravna osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,
– kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima,
– kad fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,
– kad pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti.
4.1. Članak 7. st. 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti propisuje da se u smislu ovoga Zakona sudionikom u obavljanju neregistrirane djelatnosti smatra se i fizička i pravna osoba koja naručuje, posreduje ili objavljuje oglas (nedopuštena reklama) u tisku, putem televizije, radija i drugih medija (organizacija za oglašavanje) ili reklamnih obavijesti na neki drugi način koji je dostupan javnosti.
4.2. Odredbom članka 10. stavka 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti propisano je da će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna (1.327,23 eura do 3.981,68 eura) za prekršaj iz članka 5. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona kazniti fizička osoba koja obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela, obavljanje djelatnosti nije prijavila poreznim tijelima. Člankom 10. st. 8. istog zakona propisano je da će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna ( 663,61 do 1.327,23 eura) kaznit će se za prekršaj iz članka 7. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona fizička osoba ako objavljuje, nudi, odnosno reklamira obavljanje djelatnosti iz članka 5. ovoga Zakona.
5. Suprotno navodima obrane okrivljenika, iz izvedenih materijalnih dokaza a posebice predmetnih zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 16. kolovoza i 23. kolovoza 2024. godine, proizlazi da je isti svojim postupcima ostvario sva obilježja predmetnog prekršaja koji mu se stavlja na teret. Naime nesporno da je kritične prigode okrivljenik zaista na navedenoj nekretnini obavljao navedenu ugostiteljsku djelatnost pružanja usluga smještaja i oglašavao istu, te tu okolnost okrivljenik niti ne spori u svojoj obrani. Navodi njegove obrane da bi za istu djelatnost imao potrebnu dozvolu, mogu se smatrati nevjerodostojnim i usmjerenim ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti, jer iz provedenog inspekcijskog nadzora nedvojbeno proizlazi da je isti rješenje koje ga ovlašćuje za obavljanje navedene djelatnosti nije posjedavao u trenutku nadzora (rješenje od 16. svibnja 2018. godine koje okrivljenik spominje u svojoj obrani uopće se ne odnosi na njegov obrt iako se radi o istoj nekretnini). Napominje se da se zaključci inspektora ovlaštenog inspektora mogu smatrati vjerodostojnim jer je ista kritične prigode postupala obavljajući svoju službenu dužnost i nema razloga lažno teretiti okrivljenika. Dakle Sud smatra nesporno utvrđenim kako je okrivljeni BŠ utužene prigode počinio prekršaj, činjenično opisan i pravno označen kao u izreci presude; zbog čega ga je trebalo proglasiti krivim i kazniti kako je tamo odlučeno.
6. Nakon što je na ovaj način utvrđena odgovornost okrivljenika za počinjeni prekršaj trebalo je u skladu s člankom 36. Prekršajnog zakona, odlučiti o kazni uzimajući pri tom u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti koje utječu na visinu kazne.
6.1. Prilikom odmjeravanja sankcije, vođeno je računa o svim poznatim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobu okrivljenika pa je tako sud kao olakotne okolnosti cijenio njegove osobne i imovinske prilike, otklanjanje posljedica prekršaja te njegovu prekršajnu nekažnjavanost; dok je otegotnim cijenio narav i vrstu prekršaja. Stoga je okrivljeniku za svaki prekršaj izrekao pojedinčane novčane kazne te potom primjenom odredbi o stjecaju izrekao jedinstvenu novčanu kaznu u navedenom iznosu, jer smatra da će se na opisani način prema stajalištu suda u cijelosti postići svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i u smislu generalne i specijalne prevencije.
6.1. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 30 (trideset) dana, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
7. Što se tiče protupravno stečene imovinske koristi, ističe se da iz provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja od 08. srpnja 2025. godine nedovojbeno proizlazi da je okrivljenik u inkriminiranom razdoblju ostvario imovinsku korist u navedenom iznosu. Ovaj sud prihvaća citirano mišljenje i zaključke stalnog sudskog vještaka kao stručne i argumentirane te je stoga usvojio prijedlog ovlaštenog tužitelja za oduzimanjem imovinske koristi (u iznosu navedenom u vještvu). Napominje se da se navodi obrane kojim osporava osnov i visinu vještva mogu smatrati nevjerodostojnim, jer je isti potpisao zapisnik u kojem je konstatiran osnov iste i naknadno nije priložio nikakav dokaz kojim bi osporio osnov i visinu imovinske koristi. Naime stalni sudski vještak je izradio predmetno vještvo na temelju javno dostupnih i vjerodostojnih podataka, jer su se okrivljenik i njegov branitelj oglušili na njegove višekratne molbe za dostavom materijalne dokumentacije u predmet (što nije u suprotnosti sa naredbom ovog suda kojim je naloženo predmetno vještvo).
7.1. Spomenuti iznos imovinske koristi okrivljenik je obvezan vratiti i uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude; budući da prema Prekršajnom zakonu nitko ne može zadržati protupravnu stečenu imovinsku korist.
8. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka te dostupne podatke o imovnom stanju okrivljenika.
U Hvaru, 08. kolovoza 2025. godine
Zapisničarka
Sutkinja
Olivera Dedić,v.r.,v.r.
Lara Menđušić,v.r.,v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.
Presuda se dostavlja:
- okrivljeniku (putem branitelja)
- branitelju
- ovlaštenom tužitelju
- u spis
