Republika Hrvatska

Trgovački sud u Bjelovaru

Šetalište dr. Ivše Lebovića 42

Poslovni broj: R1-9/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Bjelovaru, po sucu pojedincu Sanjani Zorinc, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Vjekoslava Kovačevića, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ĐF, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po Ivanu Ivkoviću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Ivković & Kruc d.o.o. iz Zagreba, Ulica kralja Zvonimira 66, protiv protivnika osiguranja ŠF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Sonji Dušić Poljak, odvjetnici iz Koprivnice, Frana Galovića 8, radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere, 8. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

I Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja ĐF, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] prema protivniku osiguranja ŠF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u iznosu od 16.475,00 EUR (šesnaesttisućačetiristosedamdesetpeteura) po osnovi stjecanja bez osnove i naknade štete, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od 1. siječnja 2025. uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, kao i za troškove postupka

određuje se privremena mjera

1. Zabranjuje se protivniku osiguranja ŠF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], otuđiti i opteretiti svoje nekretnine, i to nekretninu upisanu u zemljišne knjige Općinskog suda u Koprivnici, Katastarska općina: 314404, LEGRAD, zk uložak [broj ZK uloška], kat. čestica [katastarska čestica], uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu.

2. Nalaže se banci da protivniku osiguranja ŠF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ili trećoj osobi po nalogu protivnika osiguranja AF, uskrati isplatu novčanog iznosa s računa protivnika osiguranja ŠF do iznosa od 16.475,00 EUR, uvećano za zatezne kamate i troškove postupka.

3. Zabranjuje se protivniku osiguranja ŠF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] otuđiti i opteretiti svoju pokretnu imovinu, i to sva osobna vozila u vlasništvu ŠF.

4. Ako protivnik osiguranja ŠF prekrši privremene mjere određene ovim rješenjem izreći će mu se novčana kazna u iznosu 3.000,00 EUR (tritisućeeura) za svaku radnju poduzetu suprotno pojedinoj određenoj privremenoj mjeri.

II Odbija se kao neosnovan dio prijedloga za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja ĐF, prema protivniku osiguranja ŠF u iznosu od 16.475,00 EUR (šesnaesttisućačetiristosedamdesetpeteura) po osnovi stjecanja bez osnove i naknade štete, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od 1. siječnja 2025. uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, kao i za troškove postupka u dijelu kojim će se protivniku osiguranja ŠF izreći novčana kazna u iznosu od 17.000,00 EUR (sedamnaesttisuća) za svaku radnju poduzetu suprotno pojedinoj određenoj privremenoj mjeri.

III Ovim rješenjem određene privremene mjere ostaju na snazi dok se ne steknu uvjeti za ovrhu na temelju pravomoćne sudske odluke.

IV Nalaže se protivniku osiguranja ŠF platiti predlagatelju osiguranja ĐF trošak postupka osiguranja u iznosu od 730,60 EUR (sedamstotrideseteurašezdeseteurocenti) u roku od osam dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja, ĐF podnio je protiv protivnika osiguranja, ŠF prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 16.475,00 EUR po osnovi stjecanja bez osnove i naknade štete i to zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine i pokretnina, osobnih vozila u vlasništvu protivnika osiguranja ŠF, kao i određivanje privremene mjere kojom se nalaže banci da uskrati isplatu s računa protivnika osiguranja ŠF do iznosa od 16.475,00 EUR uvećano za zatezne kamate i troškove. Predlagatelj osiguranja navodi da je protivnik osiguranja ŠF jedini osnivač odnosno član i jedini direktor društva DALIT GRADNJA j.d.o.o., te da je kao pretežita djelatnost navedenog društva u sudski registar upisana „fasadni i štukaturski radovi“. Budući da mu je bila potrebna obnova fasade na nekretnini na adresi [adresa], predlagatelj osiguranja navodi da je nakon pregovora angažirao protivnika osiguranja za izvođenje fasaderskih radova te da su sklopili 11. rujna 2024. Ugovor o izvođenju građevinskih radova. Također, navodi da ga protivnik osiguranja prije i prilikom potpisivanja ugovora nije obavijestio da je društvo DALIT GRADNJA j.d.o.o. u financijskim poteškoćama niti mu je skrenuo pozornost da sklapa ugovor s jednostavnim društvom s ograničenom odgovornošću. Ističe da je avansno isplatio Društvu iznos od 16.000,00 EUR za izvođenje fasaderskih radova iz ugovora u nekoliko rata te da su protivnik osiguranja osobno i društvo DALIT GRADNJA j.d.o.o. prosinca 2024. godine izveli dio radova iz Ugovora, ali isti nisu završili radove u ugovorenom roku, unatoč tomu što je rok završetka radova po čl. 3. Ugovora bio 14. prosinca 2024. te unatoč stalnim višestrukim pozivima i zahtjevima predlagatelja te zadnjim službenim pozivom od 26. svibnja 2025. da se nastavi s radovima. Protivnik osiguranja ističe da dovršeni radovi nisu izvedeni pravilno, a što proizlazi iz nalaza i mišljenja o izvedenim fasaderskim radovima PF, dipl.ing.građ., stalnog sudskog vještak za područje građevinarstva i procjenu nekretnina od 19. svibnja 2025., gdje je vještak utvrdio da je protivnik osiguranja napravio puno nedostataka pri izvođenju radova i specificirao o kojim se nedostacima radi. Također, ističe da prema navedenom nalazu i mišljenju, ukupna vrijednost izvedenih radova uvećana za PDV iznosi 6.115,16 EUR, ali da je sudski vještak također naglasio da je od te vrijednosti potrebno odbiti vrijednost troška sanacije svih nedostataka. Ističe i to da je s obzirom na to da protivnik osiguranja i društvo nisu završili sve radove niti su otklonili nedostatke na dijelu izvršenih radova, bio primoran naći novog izvođača te je pribavio i prihvatio ponudu izvođača RBI-gradnja d.o.o., Ulica Vladimira Nazora 23, Petrijanec, OIB: 31813581203 prema kojoj cijena za sanaciju nedostataka i završetak radova iznosi 17.435,00 EUR. Naglašava da kako protivnik osiguranja i društvo nisu završili radove iz Ugovora u roku ugovorenom u čl. 3. Ugovora, niti su ih izvršili u naknadom roku koji im je ostavio predlagatelj osiguranja, ugovor je raskinut po sili zakona u skladu s čl. 362. st. 3. Zakona o obveznim odnosima te da zbog toga predlagatelj osiguranja ima pravo na povrat onoga što je dao na temelju ugovora u skladu s čl. 368. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, kao i na naknadu štete u skladu s čl. 368. st. 1. ZOO-a. S obzirom na to da je avansno platio društvu iznos od 16.000,00 EUR za radove iz ugovora, a protivnik osiguranja i društvo su izveli radove u vrijednosti od 6.115,16 EUR, smatra da je razliku odnosno iznos od 9.884,84 EUR. društvo steklo bez osnove, odnosno na temelju osnove koje je otpala, te je stoga dužno vratiti predlagatelju iznos od 9.884,84 EUR. Osim toga, budući da cijena novog izvođača RBI-gradnja d.o.o. za sanaciju i završetak radova iznosi 17.435,00 EUR, te imajući u vidu da je vrijednost do sada izvedenih radova je 6.115,16 EUR i ugovorenu cijenu od 16.960,00 EUR., predlagatelj osiguranja smatra će imati ukupan trošak veći za 6.590,16 EUR veći od cijene ugovorene Ugovorom odnosno taj iznos predstavlja štetu koju trpi zbog toga što protivnik osiguranja i društvo nisu izveli radove u ugovorenom roku niti kvalitetno. S obzirom na navedeno, predlagatelj potražuje isplatu 9.884,84 EUR za vraćanje stečenog bez osnove (čl. 368. st. 2. i čl. 1111. st. 3. Zakona o obveznim odnosima) i 6.590,16 EUR kao naknadu štete (čl. 342. st. 2. i čl. 368. st. 1. Zakona o obveznim odnosima) odnosno ukupno 16.475,00 EUR, uvećano za zatezne kamate.

Predlagatelj osiguranja smatra iako je formalno sklopio ugovor s društvom, da mu je i protivnik osiguranja osobno odgovoran za plaćanje tražbine. Naime, Društvo je j.d.o.o. za koje je FINA 22. svibnja 2025. godine podnijela Trgovačkom sudu u Bjelovaru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, budući da je Društvo nesposobno za plaćanje. S obzirom da iz prijedloga FINA-e proizlazi da su kod društva ispunjeni stečajni razlozi, te imajući u vidu postupanje protivnika osiguranja ŠF odgovornost istog za plaćanje gore navedene tražbine predlagatelju osiguranja proizlazi iz odgovornosti direktora zbog nepodnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka (čl. 110. st. 3. Stečajnog zakona). Ističe da je FINA je kao prilog prijedlogu za otvaranje stečaja nad Društvom podnijela godišnja financijska izvješća Društva za 2024. godinu iz kojih je vidljivo da je imovina Društva bila gotovo dvostruko manja od njegovih obveza, odnosno da je Društvo je bilo prezaduženo. S obzirom na to da je društvo u 2024. godini bilo prezaduženo (dakle, u vrijeme sklapanja Ugovora s predlagateljem osiguranja), a da protivnik osiguranja kao zakonski zastupnik društva nije podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad društvom, predlagatelj osiguranja smatra da mu protivnik osiguranja odgovara za štetu na temelju čl. 110. st. 3. Stečajnog zakona jer da je nad Društvom pokrenut stečajni postupak ili podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, Predlagatelj ne bi nikada sklopio Ugovor s Društvom.

Također, predlagatelj osiguranja naglašava da odgovornost protivnika osiguranja ŠF proizlazi i iz opće odgovornosti za štetu (čl. 251. st. 2. i čl. 348. Zakona o obveznim odnosima) jer osim što je društvo u kojem je direktor u 2024. godini bilo prezaduženo, istom je u 2024. godini u nekoliko navrata bili blokirani bankovni računi te se radilo se o predstečajnom razlogu prijeteće nesposobnosti za plaćanje, u skladu s čl. 4. Stečajnog zakona. Naglašava da su neke od blokada računa postojale prije sklapanja predmetnog ugovora, pa čak i nakon sklapanja ugovora, a prije nego je predlagatelj osiguranja isplatio društvu puni iznos avansa, a protivnik osiguranja ga nije niti o tome obavijestio, jer da ga je obavijestio o blokadama ne bi sklopio ugovor s društvom DALIT GRADNJA j.d.o.o., niti bi mu platio avans. Stoga smatra da neobavještavanje predlagatelja osiguranja o prezaduženosti i prijetećoj nesposobnosti za plaćanje predstavlja krivnju protivnika osiguranja, a njegova je dužnost da ga obavijesti o navedenim okolnostima proizlazi iz čl. 348. ZOO-a. Ističe da se neobavještavanje u fazi prije sklapanja ugovora kvalificira kao pregovaranje suprotno načelu savjesnosti i poštenja, te je toga protivnik osiguranja odgovoran za štetu koju pretrpi predlagatelj osiguranja zbog nemogućnosti naplate od Društva, i to na temelju čl. 251. st. 2. Zakona o obveznim odnosima.

Također, predlagatelj osiguranja naglašava da odgovornost protivnika osiguranja ŠF proizlazi i iz odgovornosti članova uprave za štetu vjerovnicima (čl. 430. u vezi s čl. 252. st. 5. Zakona o trgovačkim društvima), jer je iz godišnjih financijskih izvještaja društva za 2024. godinu vidljivo da je imovina Društva smanjena u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu za 16.270,00 EUR, a da potraživanje društva prema protivniku osiguranja kao jedinom zaposleniku iznosi 29.910,00 EUR. Predlagatelj osiguranja smatra da iz navedenog proizlazi da je protivnik osiguranja kao direktor (član uprave) društva razdijelio imovinu društva DALIT GRADNJA j.d.o.o., a što je protivno čl. 430. u vezi s čl. 252. st. 3. t. 5. Zakona o trgovačkim društvima te da je društvo DALIT GRADNJA j.d.o.o. isplatilo novac protivniku osiguranja ŠF kao jedinom članu Društva, a što je protivno čl. 430. u vezi s čl. 252. st. 3. t. 1. Zakona o trgovačkim društvima. Stoga, predlagatelj osiguranja smatra da je time protivnik osiguranja kao direktor (član uprave) društva povrijedio obvezu vođenja poslova društvo DALIT GRADNJA j.d.o.o. s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika propisanu čl. 430. u vezi s čl. 252. st. 1. ZTD- a, te da mu kao vjerovniku društva odgovora za plaćanje tražbine u skladu s čl. 430. u vezi s čl. 252. st. 5. ZTD-a.

U odnosnu na proboj pravne osobnosti (čl. 10. st. 3. i 4. Zakona o trgovačkim društvima) pored gore navedenog, predlagatelj osiguranja posebno naglašava da ga je protivnik osiguranja molio krajem 2024. godine da avansno isplati gotovo čitav iznos cijene, obećavši da će uskoro nakon toga završiti radove, ali je nedugo nakon što je isplatio posljednju ratu avansa društvu, protivnik osiguranja skinuo skelu s nekretnine na kojoj je radio fasaderske radove i otišao, te nije nikada nastavio s izvođenjem radova. Stoga, smatra da je protivnik osiguranja prijevarno postupio, a ukazuje na to da je u kasnijoj komunikaciji tvrdio da on osobno nema ništa s obvezom prema predlagatelju osiguranja te da je jedino društvo u ugovornom odnosu s predlagateljem osiguranja. Iz navedenog postupanja smatra da jasno proizlazi da je protivnik osiguranja, u vrijeme potkapitaliziranosti i financijskih poteškoća društva kojemu je on bio jedini osnivač, o kojim financijskim problemima nije obavijestio predlagatelja osiguranja te ga je svjesno obmano i naveo da mu isplati avans, bez prave namjere da završi radove. Dakle, predlagatelj osiguranja smatra da je protivnik osiguranja zloupotrijebio okolnost da ne odgovara za obveze društva time što je namjerno koristio društvo (j.d.o.o.) da ga ošteti (čl. 10. st. 4. t. 2. Zakona o trgovačkim društvima), te je isplatio novčana sredstva društva samome sebi i u svoju korist umanjio imovinu društva, iako je morao znati da društvo neće morati podmiriti svoje obveze, čime je prema čl. 10. st. 4. t. 4. ZTD-a ispunjena pretpostavka odgovornosti protivnika osiguranja za obveze Društva.

Stoga, predlagatelj osiguranja smatra da je na temelju svega gore navedenog učinio vjerojatnim sukladno čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona postojanje tražbine prema protivniku osiguranja u ukupnom iznosu od 16.475,00 EUR uvećano za zatezne kamate te da također iz svega gore navedenog proizlazi opasnost da bez privremene mjere predlagatelj osiguranja neće moći naplatiti tražbinu od protivnika osiguranja ili da će naplata biti znatno otežana prema čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona. Naime, predlagatelj pojašnjava da društvu prijeti stečaj jer je FINA podnijela prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, zatim da je protivnik osiguranja već činio radnje umanjenja imovine Društva tako što je isplatio sebi novac Društva, ta da protivnik osiguranja već dokazano postupao prijevarno jer je odnio skelu nakon što je primio avans, a prije završetka radova, te time što je kontinuirano obmanjivao predlagatelja da će nastaviti s radovima, a nikada ih nije nastavio. Osim toga, predlagatelj osiguranja smatra da bi predloženom privremenom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, u smislu čl. 344. st. 2. Ovršnog zakona, jer se predloženom privremenom mjerom samo zabranjuje protivniku osiguranja da otuđi i optereti svoje nekretnine i osobna vozila, no ne brani mu se da ih zadrži u posjedu i koristi. U pogledu novca na bankovnom računu, predlagatelj osiguranja smatra da protivniku osiguranja isto prijeti samo neznatna šteta jer se privremenom mjerom ne zabranjuje raspolaganje na svim sredstvima na računu, nego samo onima u visini privremene mjere. Predlagatelj osiguranja također predlaže da sud odredi da gore predložene od privremene mjere ostanu na snazi dok se ne steknu uvjeti za ovrhu na temelju pravomoćne sudske odluke u toj parnici.

2. U podnesku od 10. lipnja 2025. predlagatelj osiguranja nastavno na prijedlog za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere od 4. lipnja 2025. obavještava da je angažirao neovisnog stalnog sudskog vještaka za bankarstvo i financije ĆF radi vještačenja javno objavljenih godišnjih financijskih izvještaja društva DALIT GRADNJA j.d.o.o. za 2023. i 2024. godinu. Predlagatelj osiguranja ističe da je vještak izradio financijsko vještačenje od 10. lipnja 2025. iz kojeg smatra da je vidljivo da je protivnik osiguranja namjerno umanjio prihode društva DALIT GRADNJA j.d.o.o. odnosno da je preusmjerio prihode na sebe odnosno na treće osobe. Dakle, smatra da je time protivnik osiguranja razdijelio imovinu Društva (čl. 252. st. 3. t. 5. Zakona o trgovačkim društvima i čl. 10. st. 2 4. t. 4. Zakona o trgovačkim društvima). Osim navedenog, predlagatelj osiguranja ističe da je iz nalaza i mišljenja vidljivo da je društvo u 2024. bilo prezaduženo te da je protivnik osiguranja isplatio sebi kao povezanoj osobi znatan iznos novca društva DALIT GRADNJA j.d.o.o. putem zajma, a taj zajam nije vratio navedenom društvu iako je društvo zapalo u financijske poteškoće, tako da smatra da je protivnik osiguranja protuzakonito isplatio novac društva sebi kao jedinom članu i direktoru društva (čl. 252. st. 3. t. 1. Zakona o trgovačkim društvima),odnosno koristio je društvo da ošteti vjerovnike (čl. 10. st. 4. t. 2. Zakona o trgovačkim društvima) te je umanjio imovinu društva (čl. 10. st. 4. t. 4. Zakona o trgovačkim društvima).

3. Protivnik osiguranja u svom odgovoru na prijedlog od 22. srpnja 2025. za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere nad protivnikom osiguranja ŠF, kao fizičkom osobom, smatra da je prijedlog u cijelosti je neosnovan te stavlja prigovor promašene pasivne legitimacije jer je ugovor o izvođenju građevinskih radova sklopljen između predlagatelja osiguranja i DALIT GRADNJE j.d.o.o., kao trgovačkog društva, a ne ovdje protivnika osiguranja. Protivnik osiguranja ne spori da je jedini osnivač, član i direktor društva DALIT GRADNJA j.d.o.o. i njegovu djelatnost te da su predlagatelj osiguranja i trgovačko društvo DALIT GRADNJA j.d.o.o., 11. rujna 2024. sklopili Ugovor o izvođenju građevinskih radova, kojim se trgovačko društvo protivnika osiguranja obvezalo predlagatelju izvesti fasaderske radove, kao i to da je predlagatelj osiguranja trgovačkom društvu, a ne protivniku osiguranja osobno, isplatio avans za izvođenje radova, u nekoliko rata, u iznosu od 16.000,00 EUR krajem 2024. godine. Također, navodi da je trgovačko društvo DALIT GRADNJA j.d.o.o., uredno započelo s izvođenjem radova te da ih je izvodilo gotovo 2 mjeseca, točnije do kraja prosinca 2024., a da su izvršeni radovi montaže i demontaže skele, lijepljenje stiropora, gletanje s mrežicom i postava kutnih i cokl profila, dok je od materijala, trgovačko društvo protivnika osiguranja kupilo stiropor debljine 15 cm 70 m2, stiropor grafitni debljina 10 cm 250 m2, Ceresit ljepilo 75 vreća, kutni profil sa mrežicom 55 kom, cokl profil 10 cm 15 kom, cokl profil 15 cm 5 kom, mreža 7 rola po 50m. Protivnik osiguranja navodi da je točno da radovi do danas nisu dovršeni te da nije sporno da je obećavao da će njegovo trgovačko društvo radove završiti, međutim, zbog niza okolnosti koje su se u međuvremenu dogodile na teret trgovačkog društva DALIT GRADNJE j.d.o.o., do realizacije nije došlo. Naime, prije sklapanja Ugovora o izvođenju radova, protivnik osiguranja, kao direktor društva DALIT GRADNJA j.d.o.o., imao je dogovor s 3 radnika oko sklapanja ugovora o radu, ali su isti odustali od posla te se nisu zaposlili u društvu protivnika osiguranja. Zbog toga je društvo protivnika osiguranja radove izvodilo s jednim radnikom i direktorom, ovdje protivnikom osiguranja. Unatoč velikom trudu da radove završe u rokovima, protivnik osiguranja naglašava da se pojavila druga okolnost da društvu protivnika osiguranja nisu plaćeni neki radovi koje je izvodilo u SR Njemačkoj, uslijed čega je društvo ušlo u blokadu. Kako trgovačko društvo protivnika osiguranja više nije imalo financijskih i drugih sredstava te resursa za dovršetak radova, protivnik osiguranja je pokušao naći kooperanta koji će ih završiti, ali nažalost nije uspio.

Nadalje, protivnik osiguranja u cijelosti osporava nalaz vještaka Aleksandra Samac, u pogledu vrijednosti izvedenih radova te navodnih nedostataka izvedenih radova, jer prilikom vještačenja, predlagatelj ni vještak nisu dali protivniku osiguranja priliku sudjelovati u vještačenju, kako bi prikazao cijene za koje je materijal kupljen ili kako bi obrazložio izvedene radove te suprotno nalazu vještaka, protivnik osiguranja smatra kako se radovi koje njegovo društvo nije dovršilo, ne može smatrati nepravilno izvedenima, već nedovršenima. U odnosu na iskazanu vrijednost radova, protivnik osiguranja napominje da navedena vrijednost nije pravilno iskazana. Ističe da je predlagatelj osiguranja na društvo protivnika osiguranja stalno vršio pritisak kako bi dovršio radove, a da on i njegovo trgovačko društvo, nisu izbjegavali odgovornost, već su tražili dodatan rok kako bi pronašli radnu snagu i financijske resurse. Stoga, smatra kako nije bilo osnova da predlagatelj osiguranja bez njegove suglasnosti odnosno njegovog društva, pronađe novog izvođača jer je protivnik osiguranja imao namjeru radove dovršiti. Osim navedenog, protivniku osiguranja ističe da mu nije bila poznata ponuda za izvođenje radova po drugom izvođaču te ju osporava u cijelosti jer je vrijednost ponude previsoko je određena.

Protivnik osiguranja navodi da je točno je da je zbog cjelokupne korespondencije te činjenice da društvo protivnika osiguranja nije uspjelo završiti radove, ugovor o izvođenju radova raskinut, ali se protivi vraćanju bilo kakvog novčanog iznosa jer on osobno taj novčani iznos nije ni primio niti je s predlagateljem sklapao poslovnu suradnju, a da je i sav avans utrošen u rad i materijal koji je društvo protivnika osiguranja utrošilo u izvođenje radova koje je ugovorilo.

Protivnik osiguranja osporava i to da bi vrijednost radova do isplaćenog iznosa avansa bila 9.884,84 EUR, jer je trgovačko društvo protivnika osiguranja primljeni avans u cijelosti iskoristilo na rad i materijal za predlagateljevu fasadu. Također, protivnik osiguranja ističe kako sama činjenica da je predlagatelj angažirao drugog izvođača, bez znanja i suglasnosti protivnika osiguranja, ne predstavlja pravni osnov za naknadu štete, a da šteta koju predlagatelj tvrdi da je nastala, nije u uzročnoj vezi s ponašanjem trgovačkog društva protivnika osiguranja, već isključivo s odlukom predlagatelja da bez pregovora i dogovora angažira treću osobu. Protivnik osiguranja pojašnjava čak i da je nastao dodatni trošak predlagatelju osiguranja da on ne može biti pripisan protivniku osiguranja, jer on nije stranka poslovne suradnje, a niti je u bilo kojem trenutku odbio ispuniti ugovor, već je tražio dodatni rok za dovršetak radova. Protivnik osiguranja se u cijelosti protivi i naknadi štete predlagatelju budući da ne postoji bilo kakav pravni osnov da bi predlagatelju protivnik osiguranja, kao fizička osoba, bio osobno odgovoran za plaćanje tražbine te da sama činjenica podnošenja prijedloga FINA-e za otvaranjem stečajnog postupka nad trgovačkim društvom protivnika osiguranja DALIT GRADNJOM j.d.o.o., ne predstavlja niti pravni osnov niti dovoljni dokaz za odgovornost protivnika osiguranja za nastalu štetu. Naime, protivnik osiguranja ističe da nije točno da je on, kao direktor, propustio svoju dužnost podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, jer je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka pokrenula FINA nakon kontinuirane blokade trgovačkog društva, a ZTD ne traži da direktor podnosi prijedlog čim dođe do blokade, već kad je jasno da društvo ne može podmiriti dugove.

Također, smatra da odgovornost protivnika osiguranja ne postoji ni iz razloga što isti prilikom sklapanja poslovne suradnje između DALIT GRADNJE j.d.o.o. i predlagatelja osiguranja, istog nije upozorio na financijske teškoće, jer financijsko stanje DALIT GRADNJE j.d.o.o. u trenutku sklapanja pravnog posla, nije bilo u kontinuiranoj blokadi, a ti podaci su predlagatelju osiguranja bili i javno dostupni. Protivnik osiguranja ne spori da trgovačko društvo prema protivniku osiguranja ima potraživanja u iznosu od 29.910,00 EUR, ali smatra da ni navedena činjenica ne utječe na odgovornost člana uprave, ovdje protivnika osiguranja, budući da je to potraživanje nastalo kao posljedica pozajmica koje su zakonom dopuštene. Također, protivnik osiguranja ukazuje da nijedna pozajmica u konkretnom slučaju, nije izvršena u trenutku kad je predlagatelj osiguranja već izvršio plaćanje avansa, kao i to da prema predlagatelju osiguranja nikad nije nastupao prijevarno.

U odnosu na proboj pravne osobnosti, protivnik osiguranja smatra da ničim nije dokazana bilo kakva zloupotreba okolnosti koje bi opravdale iznimnu primjenu instituta proboja pravne osobnosti, točnije okolnosti da protivnik osiguranja odgovara za obveze društva. Također, protivnik osiguranja smatra da nijednom svojom radnjom nije postupao nezakonito niti povrijedio obvezu vođenja poslova društva sa savješću dobrog i poštenog gospodarstvenika te da sama činjenica postojanja duga ili eventualna nelikvidnost društva ne predstavlja pravni temelj za proboj. Kako predlagatelj osiguranja ničim nije dokazao da je protivnik osiguranja odgovoran za tražbinu predlagatelja osiguranja, koju isti ima prema njegovom trgovačkom društvu, a niti da se radi o tražbini te visine, protivnik osiguranja smatra da nije dokazano ni da će protivnik osiguranja, kao fizička osoba, na bilo koji način spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine predlagatelja osiguranja te da činjenica što trgovačkom društvu protivnika osiguranja, prijeti stečaj, nije relevantna za postupke protivnika osiguranja, odnosno ne dokazuje da će protivnik osiguranja, osobno spriječiti naplatu tražbine. Protivnik osiguranja izričito se protivi prijedlogu predlagatelja da se privremena mjera odredi zabranom otuđenja i opterećenja njegove nekretnine i osobnih vozila, budući da predmetna sredstva nisu u nikakvoj vezi s predmetnom tražbinom, niti predlagatelj za naplatu na tim sredstvima, ima bilo kakvu ovršnu ispravu. U pogledu bankovnog računa protivnika osiguranja, naglašava da bi određivanje privremene mjere uskratom isplate novčanog iznosa s računa protivnika osiguranja, bilo bi potpuno nezakonito i neosnovano jer predlagatelj nije dokazao niti postojanje svoje tražbine prema protivniku osiguranja, niti opasnost da će isti spriječiti ili otežati naplatu tražbine, a navedenom privremenom mjerom za protivnika osiguranja bi nastala nenadoknadiva šteta jer isti ne bi imao sredstva ni za osnovno uzdržavanje. Slijedom svega prethodno navedenog, protivnik osiguranja se prijedlogu i predloženom zahtjevu protivi u cijelosti.

4. Radi odlučivanja o spornim činjenicama sud je proveo dokaz uvidom u ugovor o izvođenju građevinskih radova od 11. rujna 2024. (list spisa 13-14), potvrde o plaćanju predlagatelja osiguranja. (list spisa 15-19), sms i e-mail korespondencija između stranaka (list spisa 20-41), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina, Aleksandra Samca od 19. svibnja 2025. (list spisa 42-65), ponudu br. 25016 od 28. svibnja 2025 od RBI gradnja d.o.o. (list spisa 66), prijedlog za otvaranje stečajnog postupka za DALIT GRADNJA j.d.o.o. od 22. svibnja 2025. (list spisa 67), godišnji financijski izvještaj za 2024. za DALIT GRADNJA j.d.o.o. (list spisa 68-72), ocjena BON za DALIT GRADNJA j.d.o.o.(list spisa 73), izvadak iz zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (list spisa 74), tužba predlagatelja osiguranja od 4. lipnja 2025. (list spisa 75-89) i u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za financije i bankarstvo, ĆF od 10. lipnja 2025. (list spisa 95- 106).

5. Provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP).

6. Prijedlog predlatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine je osnovan.

7. Među strankama nije sporno da je Ugovor o izvođenju građevinskih radova od 11. rujna 2024. (dalje: Ugovor) sklopljen između predlagatelja osiguranja ĐF i trgovačkog društva DALIT GRADNJA j.d.o.o., čiji je jedini osnivač, član i direktor društva protivnik osiguranja ŠF, a kojim se ugovorom navedeno trgovačko društvo obvezalo predlagatelju osiguranja izvesti fasaderske radove, kao i to da je predlagatelj osiguranja trgovačkom društvu isplatio avans za izvođenje radova, u nekoliko rata, u iznosu od 16.000,00 EUR krajem 2024. godine. Također, nije sporno da je trgovačkog društvo DALIT GRADNJA j.d.o.o izvodilo sporne fasadraske radove krajem 2024. godine te da radovi do dana donošenja ove odluke nisu dovršeni i da je ugovor o izvođenju građevinskih radova od 11. rujna 2024. raskinut. Također, nije sporno da trgovačko društvo DALIT GRADNJA j.d.o.o. prema protivniku osiguranja ŠF ima potraživanja u iznosu od 29.910,00 EUR, a da je FINA 22. svibnja 2025. podnijela Trgovačkom sudu u Bjelovaru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, budući da je trgovačko društvo DALIT GRADNJA j.d.o.o. nesposobno za plaćanje zbog kontinuirane blokade.

8. Među strankama je sporna osnovanost prijedloga za određivanjem privremenih mjera.

9. Prema članku 341. stavku 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj:

112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17., 131/20., 114/22., 6/24. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske; dalje: OZ) propisano je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

10. Nadalje, odredbom članka 344. stavka 1. OZ-a propisano je da privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, dok je stavkom 2. istog članka propisano da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovog članka, ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

11. Prema članku 350. stavku 1. OZ-a sud može, s obzirom na okolnosti slučaja, odrediti i više privremenih mjera, ako je to potrebno.

12. Prema članku 16. stavku 1. i stavku 6. točka. 3. OZ-a kada je Ovršnim zakonom novčana kazna predviđena kao sredstvo ovrhe ili osiguranja, ta se kazna može izreći fizičkim osobama u iznosu od 130,00 do 3.980,00 eura, a pravnim osobama u iznosu od 1.320,00 do 13.270,00 eura, a sud može zaprijetiti novčanom kaznom pravnim osobama, a odgovornim osobama u pravnoj osobi i drugim fizičkim osobama novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom, ili kazniti novčanom kaznom pravnu osobu, odnosno kazniti novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom odgovorne osobe u pravnoj osobi i druge fizičke osobe, ako protivno nalogu ili zabrani suda poduzmu radnje koje mogu dovesti do nenadoknadive ili teško nadoknadive štete za ovrhovoditelja ili predlagatelja osiguranja.

13. Odredbom članka 10. stavka 3. Zakon o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22 i 18/23.; dalje: ZTD) propisano je da se onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkog društva ne odgovara za obveze društva, među inim, i član društva s ograničenom odgovornošću

– j.d.o.o., ne može pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze, dok je stavkom 4. tog članka propisano kako se smatra da je ispunjena pretpostavka za odgovornost člana društva iz stavka 3. tog članka naročito, ako u svoju korist ili korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.

14. Uvidom u ugovor o izvođenju građevinskih radova od 11. rujna 2024., sms i e-mail korespondenciju između predlagatelja osiguranja ĐF i protivnika osiguranja ŠF stranaka, potvrde o plaćanju predlagatelja osiguranja, zatim u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina, Aleksandra Samca od 19. svibnja 2025., ponudu br. 25016 od 28. svibnja 2025. od RBI gradnja d.o.o., zatim u prijedlog za otvaranje stečajnog postupka od 22. svibnja 2025. i godišnji financijski izvještaj za 2024. za trgovačko društvo DALIT GRADNJA j.d.o.o. te u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za financije i bankarstvo, ĆF od 10. lipnja 2025. proizlazi premda je ugovor sklopljen s pravnom osobom (DALIT GRADNJA j.d.o.o.) da je predlagatelj osiguranja u dovoljnoj mjeri učinio vjerojatnim pravnu osnovu za individualizaciju odgovornosti protivnika osiguranja, ŠF jer je trgovačko društvo DALIT GRADNJA j.d.o.o. već 2024. godine bilo prezaduženo, a protivnik osiguranja kao direktor nije podnio prijedlog za otvaranje stečaja, iako je to trebao, a da se i neinformiranje predlagatelja osiguranja o stvarnom stanju društva i blokadama računa može kvalificirati kao nepošteno i nesavjesno ponašanje protivnika osiguranja u fazi pregovora.

15. Također, iz navedenih dokaza te činjenica iznesenih tijekom postupka po stavu ovog suda predlagatelj osiguranja je učinio vjerojatnim i odgovornost protivnika osiguranja, ŠF po osnovi proboja pravne osobnosti sukladno članku 10. stavku 4. ZTD-a jer postoji indikacija prijevarnog ponašanja protivnika osiguranja koja se ogleda u činjenicama koje ne spori niti protivnik osiguranja odnosno da je primio gotovo cijeli avans te prije završetka ugovorenih radova prestao s istima i uklonio skele s objekta, dok dokazi koji je pribavio predlagatelj osiguranja odnosno financijsko vještačenje i dodatna dokumentacija ukazuju na moguće namjerno smanjivanje imovine društva i preusmjeravanje sredstava protivniku osiguranja kao direktoru društva, tako da postoji osnovana sumnja da je protivnik osiguranja zloupotrebio j.d.o.o. kao oblik trgovačkog društva u Republici Hrvatskoj radi izbjegavanja odgovornosti i oštećenja protivnika osiguranja te ostalih vjerovnika.

16. Naime, u situaciji kada DALIT GRADNJA j.d.o.o. nema nekretnine, niti pokretnine značajnije vrijednosti, a protivnik osiguranja kao jedini član i direktor tog društva sebi sa žiro-računa društva isplaćuje pozajmice u 2024. godini u iznosu od 29.910,00 EUR kada su prihodi značajno pali, a imajući pri tom u vidu da je u lipnju 2024. trgovačko društvo DALIT GRADNJA j.d.o.o. bilo blokirano ukupno 21 dan, tada i po ocjeni ovoga suda predlagatelj osiguranja u dovoljnoj mjeri učinio vjerojatnim da postupanje protivnika osiguranja kao jedinog člana i direktora trgovačkog društva u konkretnom slučaju ima značaj postupanja kojima je protivnik osiguranja umanjio imovinu društva, a da je pritom kraj prethodno utvrđenih i opisanih okolnosti glede financijskog stanja društva morao znati da uslijed takva postupanja društvo neće moći podmiriti svoju obvezu spram predlagatelja osiguranja.

17. S obzirom na navedeno, predlagatelj osiguranja je u dovoljnoj mjeri učinio vjerojatnim postojanje tražbine kojom potražuje isplatu 9.884,84 EUR za vraćanje stečenog bez osnove i 6.590,16 EUR kao naknadu štete odnosno ukupno 16.475,00 EUR, uvećano za zatezne kamate.

18. U odnosu na vjerojatnost opasnosti za naplatu prema članku 344. stavku 1. OZ-a, predlagatelj osiguranja je u dovoljnoj mjeri učinio vjerojatnim odnosno dokazao činjenice koje ukazuju na stvarnu opasnost od onemogućavanja ili otežavanja naplate tražbine i to da je nad trgovačkim društvom DALIT GRADNJA j.d.o.o. čiji je protivnik osiguranja jedini član i direktor pokrenut stečajni postupak te direktno postupanje protivnika osiguranja u smjeru umanjenja imovine i prebacivanje sredstava trgovačkog društva DALIT GRADNJA j.d.o.o. kao i nesuradnju protivnika osiguranja nakon primitka avansa, tako da u konkretnom slučaju postoji realna mogućnost da protivnik osiguranja otuđi imovinu ili prenese na treće osobe, čime bi predlagatelju osiguranja naplata tražbine bila otežana ili onemogućena.

19. Sud smatra da su određene privremene mjere zabrane otuđenja nekretnina i vozila te blokada sredstava do iznosa tražbine razmjerne, jer ne sprečavaju protivnika osiguranja u osnovnoj egzistenciji i korištenju imovine, već samo u njenom otuđenju i raspolaganju iznad vrijednosti tražbine. Naime, privremene mjere se odnose samo na iznos od 16.475,00 EUR uvećan za zatezne kamate i troškove, a ne na cjelokupnu imovinu ili cjelokupan iznos na računu te se protivniku osiguranja ne zabranjuje pristup svim sredstvima, već samo do navedenog iznosa.

20. Kako protivnik osiguranja ŠF tijekom postupka nije ničim dokazao svoje navode da određivanjem predloženih mjera odnosno uskratom isplate novčanog iznosa s bankovnog računa ne bi imao dovoljno sredstava za osnovno uzdržavanje sud je zaštitio interes predlagatelja da ne ostane bez naplate u situaciji moguće zloupotrebe od strane protivnika osiguranja te usvojio prijedlog za određivanje privremene mjere i na bankovnom računu protivnika osiguranja. Prigovor protivnika osiguranja o postojanju druge mjere (zabrana otuđenja nekretnine ili pokretnine) sud smatra nedovoljnim razlogom za izostavljanjem blokade bankovnog računa protivnika osiguranja, jer se određene privremene mjere ne isključuju, već se radi učinkovitosti međusobno nadopunjuju.

21. Budući da je predlagatelj osiguranja ĐF u svome prijedlogu pored određivanja privremenih mjera sukladno članku 16. stavku 1. i stavku 6. točka.

3. OZ-a zatražio i da sud zaprijeti protivniku osiguranja ŠF s izricanjem novčane kazne ako protivno nalogu ili zabrani suda poduzme radnje koje mogu dovesti do nenadoknadive ili teško nadoknadive štete za predlagatelja osiguranja, sud je navedeni prijedlog predlagatelja osiguranja prihvatio s obzirom na gore navedena utvrđenja, ali samo u okviru zakonskih propisanih ograničenja za fizičke osobe u iznosu od 3.000,00 EUR dok je preostali iznos zatražene novčane kazne u iznosu od 17.000,00 EUR-a odbio kao neosnovan jer bi tako određena novčana kazna uzimajući u obzir zakonska ograničenja i tražbinu predlagatelja u konkretnom slučaju bila previsoka.

22. Imajući u vidu gore navedeno sud je sukladno članku 351. OZ-a usvojio i zahtjev predlagatelja osiguranja da određene privremene mjere ostanu na snazi sve dok se ne steknu uvjeti za ovrhu na temelju pravomoćne sudske odluke.

23. Kako je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim svoju tražbinu i opasnost da bez određivanja privremenih mjera naplata tražbine neće biti moguća ili će biti znatno otežana, sud je prihvatio u pretežnom dijelu prijedlog predlagatelja osiguranja kao osnovan, dok je odbio prijedlog kao neosnovan samo u dijelu visine zatražene novčane kazne te riješio kao u točki I., II. i III. izreke ovog rješenja.

24. O troškovima postupka osiguranja odlučeno je na temelju odredbe članka 14. stavka 4. OZ-a i na temelju odredbi Tbr. 11.1. i 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23) u iznosu od 500,00 EUR zajedno s PDV-om u iznosu od 125,00 EUR za trošak sastava prijedloga, koji je trošak uvećan za trošak sudske pristojbe za prijedlog na privremenu mjeru u iznosu od 105,60 EUR (Tbr. 1.1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi, „Narodne novine“ broj 37/23), tako da zatraženi trošak za donošenje privremene mjere ukupno iznosi 730,60 EUR.

25. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki IV. izreke rješenja.

U Bjelovaru 8. kolovoza 2025.

Sutkinja

Sanjana Zorinc

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, Savska cesta 62, putem Trgovačkog suda u Bjelovaru, u roku od osam dana. Žalba ne odgađa provedbu ovog rješenja (članak 11. i 352. OZ-a). Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik Vjekoslav Kovačević.