Poslovni broj: Us I-1913/2024-11
Republika Hrvatska
Upravni sud u Splitu
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, te Tamari Taraš, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, radi ispravka katastarskog plana, nakon javne rasprave zaključene 10. srpnja 2025. u prisutnosti tužiteljice, te bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 8. kolovoza 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/24-07/50, URBROJ: 541-11/4-24-2 od 18. lipnja 2024.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-932-07/24-07/50, URBROJ: 541- 11/4-24-2 od 18. lipnja 2024. odbijena je žalba ČL, ovdje tužiteljice, izjavljena protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Odjel za katastar nekretnina Sinj, KLASA: 932-01/23-01/122, URBROJ: 541-28- 03/1-23-4 od 28. studenog 2023., kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za ispravkom službenog katastarskog plana.
2. U tužbi, koja je kod ovog suda zaprimljena pod gornjim poslovnim brojem 1. rujna 2024., tužiteljica pobija osporeno rješenje tuženika u bitnom navodeći kako tuženik izvodi netočan zaključak da ona traži izmjenu katastarskog plana, te je upućuje na izradu geodetskog elaborata, budući da ona samo traži da se zauste izmjene granica čestica i na njima položenih objekata. Navodi kako je homogenizacija provedena nezakonito, kako je uputila prigovor nakon homogenizacije, koji je tuženik usvojio, a prvostupanjsko tijelo tek dijelom provelo. Ističe kako je priložila snimku tvrtke RAZMJER d.o.o., rađenu za potrebe sudskog spora sa suvlasnikom Č na čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u kojoj je izmjera predmetnih čestica, a što kako se ne može odbiti.
Nadalje, uz podnesak od 10. rujna 2024., a radi uvida u promjene katastarskog plana koje kako vrši prvostupanjsko tijelo dostavlja: katastarski plan od 6. srpnja 2007., katastarski plan nakon homogenizacije, katastarski plan od 5. listopada 2021. nakon izjavljenog prigovora (koji da odgovara povijesnoj verziji iz 2007. uz zadržane linije homogenizacije), katastarski plan od 10. ožujka 2023. (koji je isti onome iz listopada 2021., unatoč činjenici što su suvlasnici srušili čest. zgr. [katastarska čestica], izvod iz Geoportala za čest. zgr. [katastarska čestica], gdje su granice čestica (u crveno) iscrtane po stanju katastarskog plana kojeg osporava (proširena istočna granica čest. zgr. [katastarska čestica], smanjena čest. zem. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica] ucrtana na čest. zem. [katastarska čestica], a na čest. zgr. [katastarska čestica] s koje je srušen objekt, je stavljena anagrafska oznaka; te sliku s Geo portala od 6. rujna 2021. s objektima i prirodnim granicama. Tužbenim zahtjevom traži da sud poništi osporeno rješenje tuženika i uvaži žalbu tužiteljice.
3. U odgovoru na tužbu tuženik ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.
4. U sporu je održana rasprava 11. srpnja 2025. čime je strankama u skladu sa odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS), dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima, koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nisu pristupili uredno pozvani tužitelj i tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a održana bez njihove prisutnosti, kojom prilikom je tužiteljica opetovano istaknula kako ona ne traži izmjenu katastarskog plana, već upravo suprotno, kako se ona protivi bilo kakvim daljnjim izmjenama katastarskog plana, a koje ne prate stvarno stanje na terenu, odnosno koje nisu rezultat eventualne diobe prava vlasništva na terenu. Pojašnjava kako je čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] srušena, međutim, kako joj je unatoč tome dodijeljena anagrafska oznaka, kao i da je također bitno smanjenja čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].
5. U cilju ocijene zakonitosti osporenog rješenja tuženika, tijekom dokaznog postupka sud je pregledao dokumentaciju priloženu u sudskom spisu predmeta, te je pregledana i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu.
6. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.
7. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.
8. Iz podataka sadržanih u spisu upravnog postupka proizlazi kako je tužiteljica pred nadležnim prvostupanjskim tijelom dana 10. listopada 2023. podnijela (ponovno) zahtjev za ispravak neosnovano izmijenjenog katastarskog plana, vezano za čest. zgr. [katastarska čestica], te čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], na kojima kako je suvlasnica. Zahtjevom je zatražila da se izvrši ispravak i katastarski plan vrati u gabarite onog iz 2007., a u pogledu čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], da se ista u pravilnoj dimenziji (10,5x6,5m, površine oko 72 m2), ucrta pri južnom dijelu kat. čest. [katastarska čestica], a ta čestica uskladi sa svojom južnom granicom tj. proširi, pa da na Geo portalu budu vidljive prirodne granice te čestice (koje kako su pogrešno označene sa 1516). Pri tome je napomenula kako je južna granica čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], ujedno i južna strana čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koja da je pomalo gotovo izmještena na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u vlasništvu trećih osoba.
9. Zaključkom prvostupanjskog tijela KLASA: 932-01/23-01/122, URBROJ: 541- 28-03/1-23-2 od 18. listopada 2023. pozvana je tužiteljica u roku od dvadeset dana od dana dostave tog zaključka prvostupanjskom tijelu dostaviti odgovarajući geodetski elaborat (evidentiranje stvarnog položaja pojedinih već evidentiranih katastarskih čestica) za kat. čest. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], izrađen od ovlaštene osobe, pri čemu je tužiteljica upozorena kako će u slučaju nepostupanja po navedenom zaključku, zahtjev biti odbijen. U obrazloženju zaključka, tužiteljica je obaviještena kako je za navedenu katastarsku općinu 2019/2020 provedena homogenizacija planova, čime se vršilo položajno poboljšanje planova te unutrašnje nehomogenosti plana, koji nemaju utjecaja na podatke upisane u popisno knjižnom dijelu katastarskog operata, kako je tužiteljica 2021. zahtijevala ispravak provedene homogenizacije, kojem je udovoljeno. Nadalje, prvostupanjsko tijelo je izvijestilo tužiteljicu kako za predmetne čestice od nastanka u arhivskoj građi nema nikakvih elaborata. Također, da je izvršen uvid u arhivsku analognu mapu DL 14M 1:2880 za K. O. [katastarska općina], na kojoj je jasno razvidan položaj i oblik k. č. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], na tj mapi kako je susjedna južna kat. čest. [katastarska čestica] znatno veća od kat. čest. [katastarska čestica], a međa između te dvije čestice kako "udara" u čest. zgr. [katastarska čestica] po sredini, a što je sukladno današnjem Digitalnom katastarskom planu. Čestica puta (kat. čest. [katastarska čestica]) koja okružuje predmetne čestice sa istoka i zapada kako na Digitalnom katastarskom planu odražava stanje prema analognoj mapi. Zaključno se ističe kako se o stvarnom položaju, obliku i površini ne može razgovarati bez izrade odgovarajućeg geodetskog elaborata.
10. Kako tužiteljica u ostavljenom roku nije dostavila geodetski elaborat, prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužiteljice, koje rješenje je potvrđeno osporenim rješenjem tuženika.
11. Tuženik u obrazloženju osporenog rješenja u bitnom ističe kako u pogledu predmetnih čestica nije bila provedena promjena u katastarskom operatu temeljem geodetskog elaborata, koji je rezultat geodetskog snimanja terena, odnosno ističe kako za predmetne čestice nakon nastanka katastarskog plana za K. O. [katastarska općina], još u vrijeme Austrougarske monarhije nije bio ažuriran katastarski plan na odgovarajući način što za posljedicu ima da prikaz položaja, oblika, veličine tih čestica na katastarskom planu ne odražava stvarno stanje na terenu. Nadalje, tuženik potvrđuje kako je na navedenom području provedena homogenizacija, međutim, ističe kako je postupak homogenizacije tehnička radnja kojom se ne mijenja stanje katastarskih podataka u pravnom smislu te koja ne može zamijeniti snimanje stvarnog stanja na terenu (katastarsku izmjeru ili geodetski elaborat). Također, navodi kako je nakon provedbe postupka homogenizacije tužiteljica zatražila i dobila povrat stanja katastarskog Plana za predmetne tri katastarske čestice u stanje prije homogenizacije, kako nakon homogenizacije nije bilo nikakve promjene na digitalnom planu, a što kako potkrjepljuju prilozi dostavljeni uz žalbu. Vezano za snimku izrađenu od Razmjer d.o.o., kako je nakon uvida u istu razvidno kako tužiteljica u konkretnom slučaju ne traži ispravak katastarskog plana, već da se radi o izmjeni katastarskog plana na temelju stvarnog stanja na terenu koje je je snimio ovlašteni geodetski izvoditelj, prema kojem čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] je prikazana kao samostalna katastarska čestica unutar kat. čest. [katastarska čestica], dok na svim ostalim prilozima u žalbi, smještaj predmetne čestice nije samostalan, već graniči sa česticama kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Zaključno, tuženik ističe kako ažuriranje katastarskog plana na osnovi geodetskog mjerenja, o kojem snimanju se izrađuje geodetski elaborat, je promjena koja se obavlja na zakonom propisani način i to u upravnom postupku sukladno odredbi članka 89. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj 112/18 i 39/22), uz koju se prilaže odgovarajući geodetski elaborat, kojeg tužiteljica, iako pozvana na prilaganje istog, nije priložila. Stoga, a kako tužiteljica nije uz svoj zahtjev, niti po daljnjem nalogu prvostupanjskog tijela, priložila geodetski elaborat, tuženik je potvrdio prvostupanjsko rješenje.
12. Sud prihvaća obrazloženje tuženika kao pravilno i zakonito, te je suglasan s utvrđenjem tuženika kako se u konkretnom slučaju traži izmjena katastarskog plana na temelju stvarnog stanja, pri čemu sud ima u vidu zahtjev tužiteljice, te dostavljenu dokumentaciju, posebno skicu snimanja sačinjenu od RAZMJER d.o.o., geodet IL, a za što je potrebno izraditi geodetski elaborat.
13. Naime, odredbom članka 89. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je kako je nositelj prava na katastarskim česticama dužan u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta. Stavkom 2. je propisno kako je nositelj prava na katastarskoj čestici dužan uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti odgovarajući elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta.
14. Prema odredbi članka 94. stavak 1. Zakona zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta može podnijeti: a) vlasnik ili ovlaštenik, b) pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes.
15. Odredbom članka 5. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine", broj 59/18 i 112/18) propisano je kako se geodetski elaborati mogu upotrebljavati u svrhu i za potrebe za koju su izrađeni kada su potvrđeni od strane katastarskog ureda.
16. Nadalje, prema odredbi članka 6. stavak 1. točka 14. Pravilnika geodetski elaborati mogu biti izrađeni u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica.
17. Odredbom članka 7. stavak 1. Pravilnika je propisano kako geodetski elaborati su tehnička osnova za provedbu promjena u katastarskom operatu i mogu se izrađivati za potrebe: održavanja katastra nekretnina, postupnog osnivanja katastra nekretnina i provođenja promjena u katastru zemljišta.
18. Slijedom iznijetog, kako tužiteljica nije dostavila geodetski elaborat, dok grafički prikazi izrađeni od RAZMJER d.o.o. nisu potvrđeni od strane nadležnog ureda, ocjena je ovog suda kako osporenim rješenjem tuženika, kao i prvostupanjskim rješenjem, uz obrazloženje koje je njima dano nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, dok prigovori tužiteljice nisu osnovani, te nisu od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari.
19. Stoga je sud, pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a, odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, pa je presuđeno kao u izreci.
20. Odluka o trošku je izostala, budući da isti nije zatražen.
U Splitu, 8. kolovoza 2025.
S U T K I NJ A
Anđela Becka
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. (članak 126. ZUS-a). Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (članak 131. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).
DNA:
1. ČL iz Splita, [adresa]
2. Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20
3. u spis