K-778/2025-14

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split, Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu pojedincu Lovorki Kraljević, uz sudjelovanje zapisničarke Marije Živaljić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ŠN zbog kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179.a i dr. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22. , 114/23. i 36/24., dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO-638/25 od 1. srpnja 2025., izmijenjene 7. kolovoza 2025., nakon javne rasprave održane 28. srpnja 2025. i 7. kolovoza 2025., u prisutnosti okrivljenog ŠN, zamjenice njegovog branitelja Ane Jadrić, odvjetnice u Splitu, te savjetnice u ODO Split ŠNŠ, **.**.2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENIK: ŠN, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. Š i DN,  rođ. D,  rođen **.**.1976.  u [adresa],  s prebivalištem u [adresa], na adresi [adresa], državljanin Republike Hrvatske, konobar, nezaposlen, bez primanja, lošeg imovnog stanja, suvlasnik nekoliko poljoprivrednih zemljišta, pismen, sa završenom srednjom školom, oženjen, bez djece, bez čina, neodlikovan, neosuđivan,

k r i v  j e

I. što je u periodu od 3. lipnja 2022. do 3. lipnja 2025. u mjestu Krvavica na adresi [adresa] u obiteljskoj kući protivno odredbi čl. 10. st. 1. alineja 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24) u alkoholiziranom stanju u nakani da uznemiri, ponizi i ustraši svoju majku DN učestalo je vrijeđao raznim pogrdnim riječima, vikao na nju, prijetio joj i razbacivao stvari po kući, a što je sve kod njegove majke DN izazvalo osjećaj straha, uznemirenosti i tjeskobe te je njegovo ponašanje dovelo u ponižavajući položaj, dana 1. siječnja 2025. godine u alkoholiziranom stanju je došao u obiteljsku kuću te je u nakani da zastraši svoju majku DN istoj kazao da će nju i sve ukućane ubiti i zadaviti misleći pri tome na svog brata ČN i njegovu obitelj koji živi na prvom katu iste obiteljske kuće, te je i dana 3. lipnja 2025. godine, nakon što mu je majka rekla da prestane piti alkohol, u nakani da je zastraši istoj kazao da će je ubiti,

dakle, grubo i učestalo kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time člana obitelji doveo u ponižavajući položaj te u dva navrata drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

II. čime je u stjecaju počinio tri kaznena djela, i to jedno kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji – djelo opisano i kažnjivo po čl. 179.a Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18,126/19, 84/21, 114/22, 144/23 i 36/24, dalje: KZ/11) te dva kaznena djela protiv osobne slobode

– prijetnju – djela opisana po čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11, a kažnjiva po čl. 139. st. 3. KZ/11, sve u vezi s čl. 51. KZ/11.

III. Stoga se okrivljenom ŠN na temelju čl. 51. st. 1. KZ/11 za svako kazneno djelo prethodno utvrđuju pojedinačne kazne zatvora kako slijedi:

- za kazneno djelo nasilja u obitelji, na temelju članka 179.a KZ/11, kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine,

- za kaznena djela prijetnje, na temelju čl. 139. st. 3. KZ/11, kazne zatvora u trajanju od po 6 (šest) mjeseci,

IV. Potom se okrivljeni ŠN, uz primjenu čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11,

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 4 (četiri) mjeseca,

V. Potom se okrivljenom ŠN, na temelju čl. 57. KZ/11, izriče

DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA

s tim da će se dio kazne na koju je okrivljenik osuđen u trajanju od 6 (šest) mjeseci izvršiti, dok se preostali dio kazne u trajanju od 10 (deset) mjeseci neće izvršiti ako imenovani okrivljenik u roku provjeravanja u trajanju od 3 (tri) godine, računajući od pravomoćnosti ove presude, ne počini neko novo kazneno djelo. Vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne (čl. 57. st. 5. KZ/11).

VI. Na temelju čl. 54. KZ/11, okrivljenom ŠN se u neuvjetovani dio kazne zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 4. lipnja 2025. do 8. kolovoza 2025.

VII. Na temelju čl. 69. st. 1. KZ/11, okrivljenom ŠN izriče se sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, odnosno do proteka roka provjeravanja primjenom djelomične uvjetne osude, a najdulje tri godine. Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora izvršavat će se u okviru zatvorskog sustava, a izvan zatvorskog sustava, u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za otklanjanje ovisnosti, uz nadzor nadležnog tijela za probaciju za vrijeme trajanja roka provjeravanja.

VIII. Na temelju čl. 58. st. 5. KZ/11 sud može opozvati uvjetovani dio kazne iz djelomične uvjetne osude i odrediti izvršenje izrečene kazne osuđeniku koji bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom izrečenom uz djelomičnu uvjetnu osudu.

IX. Na temelju čl. 148. st. 1. u vezi s čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25, u daljnjem tekstu: ZKP/08) dužan je okrivljeni ŠN u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude podmiriti trošak kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 609,50 € (šesto devet eura i pedeset centi), od čega iznos od 409,50 € (četiristo devet eura i pedeset centi) predstavlja trošak provedenog psihijatrijskog vještačenja, dok iznos od 200,00 € (dvjesto eura) predstavlja paušalnu svotu.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je optužnicu broj KO-DO- 638/2025 od 1. srpnja 2025. protiv okrivljenog ŠN zbog stjecaja kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 i dvaju kaznenih djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 1. KZ/11. Ta je optužnica potvrđena rješenjem broj Kov-443/2025 od 18. srpnja 2025.

2. Na raspravi od 28. srpnja 2025., prilikom očitovanja o optužbi, okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim zbog počinjenja kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret pa je ispitan na završetku dokaznog postupka jer drukčije nije zahtijevao.

2.1. Na raspravi od 7. kolovoza 2025. zastupnica optužbe uredila je činjenični opis kaznenog djela nasilja u obitelji iz optužnice na način da je u prvom retku riječi: "u posljednje tri godine" zamijenila riječima i brojevima: "u periodu od 3. lipnja 2022. do 3. lipnja 2025." te je ispravila pravnu oznaku kaznenih djela prijetnje na način da je riječi i brojeve: "djela opisana i kažnjiva po čl. 139. st. 1. i 3. Kaznenog zakona" zamijenila riječima i brojevima: "djela opisana i kažnjiva po čl. 139. st. 2. i 3. Kaznenog zakona". Potom je okrivljenik izjavio da je razumio izmjenu optužnice.

3. U dokaznom postupku ispitani su svjedoci ČN i žrtva DN. Suglasnošću stranaka, na temelju čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08 pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za psihijatriju dr. Željka Ključevića od 24. lipnja 2025. (listovi 67-68 spisa). U dokazne svrhe sukladno čl. 430. u vezi s čl. 329. ZKP/08 pročitana je dokumentacija, i to medicinski nalaz Ispostave hitne medicine Makarska od 4. lipnja 2025. (list 10 spisa) i zapisnik Policijske postaje Makarska o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu ŠN od 4. lipnja 2025. (list 19 spisa). Na kraju dokaznog postupka, a prije ispitivanja okrivljenika, pročitan je izvadak iz kaznene evidencije od 25. srpnja 2025. (list 126 spisa) i potvrda iz prekršajne evidencije od 25. srpnja 2025. (list 127 spisa).

3.1. Kako nije bilo prijedloga za dopunu dokaznog postupka, okrivljenik je ispitan na kraju dokaznog postupka. Također je pročitan zapisnik Policijske postaje Makarska o ispitivanju okrivljenog ŠN od 4. lipnja 2025. sukladno članku 208.a ZKP/08 i reproducirana je audio-video snimka tog ispitivanja (listovi 21-24; omot 25 spisa) te je pročitan zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenog ŠN od 5. lipnja 2025. i reproducirana audio-video snimka tog ispitivanja (listovi 43-47, omot 48 spisa).

4. Prije završetka dokaznog postupka, na temelju čl. 431. st. 3. i 4. ZKP/08, iz spisa su kao nezakoniti dokazi izdvojene službene zabilješke o obavljenim obavijesnim razgovorima sa DN i ŠN (list 26 spisa), sa DN i s AN (listovi 27-28 spisa), s AN (listovi 29 i 30 spisa) i sa ČN (list 31 spisa), koji materijali će se nakon pravomoćnosti rješenja o izdvajanju zatvoriti u poseban omot i predati sucu istrage radi čuvanja odvojeno od ostalih spisa, i ne mogu se razgledati niti koristiti u postupku. Navedene službene zabilješke sastavljene su na temelju obavijesti policije dobivenih od građana, a takve obavijesti ne mogu se koristiti u postupku i na njima se ne može temeljiti sudska odluka.

5. Nakon tako provedenog postupka te ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljeni ŠN u stjecaju počinio tri kaznena djela, i to jedno kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 i dva kaznena djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11, sve u vezi s čl. 51. KZ/11, na način na koji su ona opisana u izreci presude.

6. Kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 čini onaj tko grubo i učestalo ili na drugi način teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili druge bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo.

7. Kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 2. KZ/11 čini onaj tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak. O kvalificiranom obliku ovog kaznenog djela iz čl. 139. st. 3. KZ/11 bit će riječ ako je ono počinjeno prema službenoj ili odgovornoj osobi u obavljanju javne ovlasti ili u vezi s njezinim radom ili položajem, ili prema novinaru u vezi s njegovim poslom, ili prema odvjetniku u obavljanju njegove djelatnosti, ili iz mržnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, ili prema većem broju ljudi, ili ako je prouzročilo veću uznemirenost stanovništva, ili ako je osoba kojoj se prijeti dulje vrijeme stavljena u težak položaj.

7.1. Bliske osobe su, prema čl. 87. st. 9. u vezi sa st. 8. KZ/11, između ostalog, članovi obitelji, a u koje se ubraja srodnik po krvi u ravnoj lozi. Dakle, u ovu kategoriju ulazi okrivljenikova majka.

8. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik u razdoblju od 3. lipnja 2022. do 3. lipnja 2025. u mjestu [adresa] na adresi [adresa] u obiteljskoj kući, u alkoholiziranom stanju, u nakani da uznemiri, ponizi i ustraši svoju majku DN učestalo je vrijeđao raznim pogrdnim riječima, vikao na nju, prijetio joj i razbacivao stvari po kući, a što je sve kod njegove majke DN izazvalo osjećaj straha, uznemirenosti i tjeskobe te ju je njegovo ponašanje dovelo u ponižavajući položaj, zatim da je 1. siječnja 2025. u alkoholiziranom stanju došao u obiteljsku kuću te u nakani da je zastraši kazao majci da će nju i sve ukućane ubiti i zadaviti misleći pri tome na svog brata ČN i njegovu obitelj koji živi na prvom katu iste obiteljske kuće, kao i da je 3. lipnja 2025., nakon što mu je majka rekla da prestane piti alkohol, u nakani da je zastraši, kazao joj da će je ubiti.

9. Ovo proizlazi kako iz obrane koju je okrivljenik iznio na raspravi, tako i iz drugih izvedenih te prethodno pobrojanih dokaza, a posebno iz iskaza svjedokinje žrtve DN i svjedoka ČN.

10. Međutim, bilo je sporno je li okrivljenik svoju majku DN u razdoblju od 3. lipnja 2022. do 3. lipnja 2025. u obiteljskoj kući, u nakani da je uznemiri, ponizi i ustraši, hvatao rukama za vrat.

11. Naime, iako se okrivljeni ŠN na raspravi od 28. srpnja 2025. očitovao da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret, iznoseći svoju obranu na raspravi od 7. kolovoza 2025. izjavio je da priznaje da je počinio kazneno djelo nasilja u obitelji i dva kaznena djela prijetnje upravo na način na koji mu se to stavlja na teret izmijenjenom optužnicom.

11.1. Međutim, naveo je da prema majci nikada nije bio fizički nasilan, da je u životu nije dodirnuo i da je nikada nije hvatao rukama za vrat niti davio, dodajući da ni najpijaniji ne bi bio fizički nasilan prema svojoj majci.

11.2. Naveo je da nije nikakav kriminalac, a sve ružno što je učinio svojoj majci dogodilo se dok je bio u alkoholiziranom stanju, zbog toga mu je žao i iskreno se kaje za svaku ružnu riječ koju je uputio svojoj majci i koja je kod nje izazvala uznemirenost. Takvo što nikad joj ne bi učinio u trijeznom stanju. Ovo kada je prema njoj bio verbalno grub i kad je prijetio majci, sve je to bilo zbog alkohola, no sada je čvrsto odlučio da više neće piti, da će potpuno s time prestati i želi otići na liječenje, ako je moguće ambulantno. Takvo liječenje mu je već ranije pomoglo i dugo je apstinirao od alkohola, punih 9 godina, a tada je uzimao terapiju koju i danas prima u zatvoru. Nažalost, nakon tog dugog razdoblja apstinencije, počeo je piti alkohol 2023. godine, a zadnjih godinu dana pije pretjerano i svjestan je da u takvom stanju ne funkcionira kako treba. Još jednom je ponovio da mu je žao, da se kaje i ispričava svojoj majci i cijeloj svojoj obitelji zbog svega lošeg što je učinio. Želja mu je da ponovno budu skladna i funkcionalna obitelj.

11.3. Upitan o svojim osobnim, obiteljskim i imovinskim prilikama, naveo je da je cijeli život radio u ugostiteljstvu, s jednom kraćom pauzom 2011. ili 2012. godine, zarađivao je za život i povremenim radom u poljoprivredi, ribarstvu i u građevini, a inače je zarađivao sezonski jer je takva priroda njegovog posla, po zanimanju je konobar. Želja mu je pronaći stalni posao i tako ostvarivati sredstva za vlastito uzdržavanje, a siguran je da ima priliku pronaći posao bilo u struci ili izvan nje. Supruga mu je također podrška u odluci da se izliječi od alkoholizma. Po izlasku iz istražnog zatvora odmah će početi s traženjem posla i nastaviti s propisanom terapijom. Još jednom je obećao da više neće piti i zamolio sud da mu odredi primjerenu uvjetnu kaznu i da ga pusti iz istražnog zatvora. Kada je bio na ispitivanju u policiji i pred državnim odvjetnikom, on je negirao ova kaznena djela, dijelom zbog straha, a dijelom zato što su mu se ta djela činila pretjerano teška, trebalo mu je jedno vrijeme da "posloži kockice", no nakon dva mjeseca provedena u istražnom zatvoru, imao je prilike o svemu razmisliti i još je sigurniji u odluci da prestane piti.

12. Svjedokinja žrtva DN u bitnom je navela da ona svom sinu ŠN sve oprašta, da je on skroz normalan kada je trijezan, a kada pije onda ne zna što govori. Kazala je da ŠN prema njoj nikada nije bio fizički nasilan, već ju je u pijanom stanju "psihički ubijao" na način da joj je govorio grube riječi, psovao je Č, govorio joj je da je glupa i vikao na nju.

12.1. Ponovila je da oprašta ŠN za sve što joj je učinio, on je njezin sin i zna da joj ne bi učinio ništa nažao da je bio u trijeznom stanju, on jednostavno ne zna što čini kad je pijan. Misli da mu je potrebno liječenje i da će to riješiti njegov i njihov problem.

12.2. Na upit zastupnice optužbe, kazala je da ju je sin ŠN prije 15 godina jednom prigodom uhvatio rukama za vrat.

12.3. Nakon što je žrtvi DN predočen iskaz svjedoka ČN kojeg je dao pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu dana 30. lipnja 2025. (listovi 74-75 spisa) te njegov iskaz kojeg je dao na raspravi od 28. srpnja 2025. (listovi 129-130 spisa), i to njegov navod da je ŠN nju hvatao rukama za vrat, svjedokinja je ponovila da se tu radilo o jednoj situaciji koja se zbila prije 15 godina i da nije točno da je nju ŠN u zadnje tri godine ijednom uhvatio za vrat ili prema njoj bio fizički nasilan.

13. S druge strane, svjedok ČN, ispitan pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu (30. lipnja 2025.), u bitnom je naveo da je u zadnje tri godine pa do momenta kad je odveden od strane policije početkom lipnja ove godine, njegov brat ŠN u stanju alkoholiziranosti znao majku DN hvatati rukama za vrat.

13.1. Ispitan na raspravi, svjedok ČN je u bitnom naveo da nema neposredna saznanja o okrivljenikovom ponašanju u kući kad je on bio u alkoholiziranom stanju, već mu je o tome pričala i žalila mu se njihova majka DN.

13.2. Na upit zastupnice optužbe da pojasni svoj navod iz prijašnjeg iskaza danog pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu, i to navod koji mu je predočen, a započinje riječima: „pa sam u nekim navratima i ja bio prisutan kad bi se moj brat tako ponašao prema majci“, svjedok je naveo da je doista bio prisutan u nekoliko situacija kada je brat u alkoholiziranom stanju vrijeđao majku i vikao na nju, ali da nije bio prisutan kad bi joj prijetio, hvatao je za vrat i razbacivao stvari po kući.

14. Iskaz okrivljenika koji je iznio na raspravi, a u kojem je cjelovito priznao kaznena djela prijetnje te djelomično priznao kazneno djelo nasilja u obitelji, opovrgnuvši jedino činjenicu navedenu u odlomku 10., u skladu je i s ostalim izvedenim te prethodno pobrojanim dokazima (odlomak 3.), pa ga sud prihvaća kao istinit.

15. Sud prihvaća kao istinit iskaz okrivljenika i u dijelu u kojem on negira da je majku DN hvatao rukama za vrat jer je takav njegov iskaz u potpunosti podržan iskazom svjedokinje žrtve DN koji sud ocjenjuje istinitim i uvjerljivim. Naime, žrtva DN je bila decidirana da ju okrivljenik u inkriminiranom razdoblju nijednom nije uhvatio za vrat niti prema njoj bio fizički nasilan. Stoga, sud u odnosu na ovu spornu činjenicu nije prihvatio kao vjerodostojan iskaz svjedoka ČN u dijelu u kojem je naveo da je okrivljenik majku znao hvatati rukama za vrat, budući da je ovaj svjedok na raspravi pojasnio da on nije bio prisutan kad bi okrivljenik to činio majci, već da je o tome saznao iz njezinog pričanja, a žrtva DN tu okrivljenikovu nasilnu radnju izričito opovrgava. Prema tome, sud ocjenjuje da sporna odlučna činjenica navedena u 10. odlomku nije dokazana pa ju je kao takvu ispustio iz činjeničnog opisa kaznenog djela nasilja u obitelji u izreci. Sud time nije prekoračio optužbu na štetu okrivljenika jer je zapravo u odnosu na okrivljenika smanjio kriminalnu količinu i tako postupio u njegovu korist, a ne na njegovu štetu.

16. Prema tome, sud je na osnovi svih izvedenih dokaza nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik u razdoblju od 3. lipnja 2022. do 3. lipnja 2025. u mjestu [adresa] na adresi [adresa] u obiteljskoj kući, u alkoholiziranom stanju u nakani da uznemiri, ponizi i ustraši svoju majku DN učestalo je vrijeđao raznim pogrdnim riječima, vikao na nju, prijetio joj i razbacivao stvari po kući, a što je sve kod njegove majke DN izazvalo osjećaj straha, uznemirenosti i tjeskobe te je njegovo ponašanje dovelo u ponižavajući položaj, zatim da je 1. siječnja 2025. u alkoholiziranom stanju došao u obiteljsku kuću te je u nakani da zastraši svoju majku DN istoj kazao da će nju i sve ukućane ubiti i zadaviti, misleći pri tome na svog brata ČN i njegovu obitelj, te da je 3. lipnja 2025., nakon što mu je majka rekla da prestane piti alkohol, u nakani da je zastraši kazao joj da će je ubiti.

17. Na utvrđeni način (odlomak 16.) okrivljenik je radnjama opisanima pod točkom I. izreke presude, a koje se odnose na kazneno djelo nasilja u obitelji, postupio protivno blanketnoj normi – članku 10. stavku 1. alineji 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kojom je propisano da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, budući da je nad žrtvom DN grubo i učestalo ispoljavao psihičko nasilje na način kako je to opisano u izreci presude i time kod nje izazvao strah, uznemirenost i tjeskobu i doveo je u ponižavajući položaj.

18. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da je okrivljenik svojim postupanjem ostvario sva zakonska obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 te dvaju kaznenih djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11, sve u vezi s čl. 51. KZ/11, pri čemu je navedena djela počinio prema svojoj majci koja kao član obitelji predstavlja blisku osobu u smislu čl. 87. st. 9. KZ/11.

19. Budući da je odredbom čl. 52. st. 2. KZ/11 propisano da se kaznena djela koja predstavljaju napad na život, tijelo, spolnu ili druge slobode osobe ne mogu pravno označiti kao produljena, a kazneno djelo prijetnje predstavlja napad na osobnu slobodu, zaključeno je da je riječ o počinjenju dvaju kaznenih djela prijetnje u stjecaju.

20. Što se tiče prijetnje, ona mora biti ozbiljna, a takvom se smatra ona prijetnja koja je po svom sadržaju i okolnostima pod kojima je izražena objektivno podobna da kod osobe kojoj je upućena izazove osjećaj straha i osobne ugroženosti. Dakle, ozbiljnost prijetnje procjenjuje se prema objektivnim mjerilima i standardima, pri čemu je irelevantno je li prijetnja stvarno izazvala osjećaj straha ili uznemirenosti kod osobe kojoj je upućena i je li ju počinitelj zaista imao namjeru ostvariti. U konkretnom slučaju, kada je okrivljenik žrtvi DN uputio riječi navedene pod točkom I. izreke (u dijelu u kojem su opisani događaji od 1. siječnja 2025. i 3. lipnja 2025.) jasno je da je riječ o ozbiljnim prijetnjama jer su one bez ikakve sumnje bile objektivno prikladne da kod žrtve izazovu strah, uznemirenost i osjećaj ugroženosti.

20.1. Slijedom toga je iz činjeničnog opisa kaznenih djela prijetnje u izreci u odnosu na optužbu ispušten kao suvišan tekst koji glasi: „a što je sve kod DN izazvalo osjećaj straha i bojazni za njezin život i život njenih bliskih osoba" kao i tekst: „a što je također sve kod DN izazvalo osjećaj straha i bojazni za njezin život“. Najzad, sud je precizirao pravni opis kaznenih djela prijetnje u izreci na način da je riječ "ubiti“ zamijenio riječju „usmrtiti“, a što je u skladu sa zakonskim opisom tog kaznenog djela (čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11). Opisanom intervencijom Sud nije dirao u kvalifikaciju djela niti je unosio navode o činjenicama koje predstavljaju obilježja kaznenog djela koje se okrivljeniku stavlja na teret, tako da nije došlo do povrede objektivnog identiteta između optužbe i presude, a time ni do prekoračenja optužbe.

21. Odredbom članka 23. KZ/11, propisano je da je kriv za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog.

22. Vezano za ubrojivost okrivljenika, tijekom postupka je provedeno vještačenje psihijatrijskim pregledom okrivljenika po stalnom sudskom vještaku za psihijatriju dr. Željku Ključeviću iz čijeg nalaza i mišljenja u bitnom proizlazi da se okrivljenikovo intelektualno funkcioniranje odvija u granicama prosječnih mogućnosti, uz odstupanja u smislu eventualnog organskog oštećenja psihičkih funkcija. Okrivljenik je ovisnik o alkoholu teže kliničke slike. U vrijeme počinjenja terećenih kaznenih djela, nalazi se objektivnih pokazatelja da je okrivljenik bio pod odlučujućim utjecajem alkohola i da je bio bitno smanjeno ubrojiv.

22.1. Vještak smatra da postoji opasnost od ponavljanja istovjetnog, sličnog ili težeg kaznenog djela i preporučuje da se okrivljeniku izrekne mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu.

22.2. Sud nalaz i mišljenje dr. Željka Ključevića ocjenjuje pouzdanim, stručnim i vjerodostojnim i kao takvog ga prihvaća.

23. Nadalje, sud je zaključio da je okrivljenik kaznena djela prijetnje i kazneno djelo nasilja u obitelji počinio s izravnom namjerom jer kada se ponašao prema svojoj majci na način opisan u izreci bio je svjestan svih obilježja tih kaznenih djela i htio je njihovo ostvarenje.

24. Pored ubrojivosti i oblika krivnje, kod okrivljenika je ujedno postojala i svijest o protupravnosti takvog njegovog postupanja, odnosno on je bio svjestan da je njegovo djelo zabranjeno. Sama svijest o protupravnosti svodi se zapravo na zahtjev da počinitelj kaznenog djela mora biti svjestan društveno-opasnog značenja svojih radnji, čega je okrivljenik nesumnjivo bio svjestan kao odrasla poslovno sposobna osoba.

25. Na strani okrivljenika nije utvrđeno da bi on postupao u zabludi kako o protupravnosti djela, biću djela ili o okolnostima koje isključuju protupravnost, što znači da nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.

26. Stoga je okrivljeni ŠN kriv zbog počinjenja kaznenih djela opisanih u izreci presude.

27. Na okrivljenika je primijenjen materijalni zakon koji je važio u vrijeme počinjenja kaznenih djela – KZ/11, a koji propis se kasnije nije mijenjao.

28. Nakon što je utvrđeno da je okrivljenik počinio kaznena djela za koja je proglašen krivim, trebalo je odlučiti o primjerenoj vrsti i visini kaznenopravne sankcije, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11 te pritom ocijeniti sve okolnosti koje utječu na to da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, a osobito jačinu ugrožavanja i stupanj povrede zaštićenog dobra, način počinjenja kaznenih djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne prilike i odnos prema žrtvi.

29. Kao olakotne okolnosti na strani okrivljenika sud je cijenio njegovu dosadašnju kaznenu i prekršajnu neosuđivanost, što proizlazi iz pročitanih podataka iz kaznene i prekršajne evidencije, okrivljenikovo priznanje kaznenih djela prijetnje i djelomično priznanje kaznenog djela nasilja u obitelji (osporio je jedino fizički oblik nasilja prema majci) jer je takvim stavom prema optužbi pokazao kritičnost prema vlastitom ponašanju, zatim njegov odnos prema žrtvi kojoj se prilikom iznošenja obrane na raspravi ispričao, iskazujući ujedno žaljenje i kajanje zbog počinjenog, spremnost da se podvrgne liječenju od alkoholizma, stav žrtve DN koja je na raspravi iskazala da okrivljeniku sve oprašta te okrivljenikovu bitno smanjenu ubrojivost u vrijeme počinjenja djela.

30. Kao otegotne okolnosti na strani okrivljenika sud je cijenio da je okrivljenik kaznena djela počinio s izravnom namjerom kao najvišim stupnjem krivnje, iskazanu količinu kriminalne aktivnosti i visoki stupanj upornosti, uzimajući u obzir brojnost kaznenih djela za koja je okrivljenik proglašen krivim, pri čemu je kod kaznenog djela nasilja u obitelji sud cijenio otegotnim i duljinu razdoblja (3 godine) kroz koje je okrivljenik činio to djelo zbog čega je žrtva dulje vrijeme bila u strahu i dovedena u ponižavajući položaj. Sud je otegotnim cijenio i izuzetnu društvenu opasnost ovih kaznenih djela te naročiti porast kaznenih djela nasilja u obitelji u nekoliko zadnjih godina.

31. Uzimajući u obzir sve gore navedene okolnosti, a polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, kao i propisane kazne za počinjena kaznena djela, sud je zaključio da je u odnosu na okrivljenika svrhovito primijeniti djelomičnu uvjetnu osudu jer postoji visok stupanj vjerojatnosti da on i bez izvršenja cijele kazne neće ubuduće činiti kaznena djela.

32. Stoga su okrivljeniku, na temelju čl. 51. st. 1. KZ/11, za svako od počinjenih kaznenih djela prethodno utvrđene pojedinačne kazne zatvora, i to za kazneno djelo nasilja u obitelji, na temelju čl. 179.a KZ/11, kazna zatvora u trajanju od jedne godine, a za kaznena djela prijetnje, na temelju čl. 139. st. 3. KZ/11, kazne zatvora u trajanju od po šest mjeseci.

33. Potom je okrivljenik, na temelju čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11, osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i četiri mjeseca, a zatim mu je na temelju čl. 57. KZ/11 izrečena djelomična uvjetna osuda, s tim da će se dio kazne na koju je okrivljenik osuđen u trajanju od 6 mjeseci izvršiti, dok se preostali dio kazne u trajanju od 10 mjeseci neće izvršiti ako on, u roku provjeravanja u trajanju od 3 godine, računajući od pravomoćnosti ove presude, ne počini neko novo kazneno djelo. Vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne (čl. 57. st. 5. KZ/11).

34. Za očekivati je da će se navedenom kaznenom sankcijom ostvariti svrha kažnjavanja propisana člankom 41. KZ/11 i da će se njome primjereno izraziti individualizirana i zakonom predviđena društvena osuda zbog počinjenja predmetnih kaznenih djela kao i jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava i utjecati na okrivljenog ŠN, kao i na druge, da ne čine kaznena djela.

35. Na temelju čl. 54. KZ/11, okrivljenom ŠN je u neuvjetovani dio kazne zatvora uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 4. lipnja 2025. do 8. kolovoza 2025.

36. Na temelju čl. 69. KZ/11, okrivljeniku je izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, odnosno do proteka roka provjeravanja primjenom djelomične uvjetne osude, a najdulje tri godine. Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora izvršavat će se u okviru zatvorskog sustava, a izvan zatvorskog sustava, u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za otklanjanje ovisnosti, uz nadzor nadležnog tijela za probaciju za vrijeme trajanja roka provjeravanja.

37. Naime, prema čl. 69. st. 1. KZ/11 sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti sud će izreći počinitelju koji je kazneno djelo počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu, drogi ili druge vrste ovisnosti ako postoji opasnost da će zbog te ovisnosti u budućnosti počiniti teže kazneno djelo. Upravo to je i utvrđeno provedenim psihijatrijskim vještačenjem zbog čega je okrivljeniku ova mjera i izrečena.

38. Na temelju čl. 58. st. 5. KZ/11 sud može opozvati uvjetovani dio kazne iz djelomične uvjetne osude i odrediti izvršenje izrečene kazne osuđeniku koji bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom izrečenom uz djelomičnu uvjetnu osudu.

39. Konačno, budući da je okrivljenik proglašen krivim, sud ga je na temelju čl. 148. st. 1. u vezi s čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 obvezao podmiriti trošak kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 609,50 € (šesto devet eura i pedeset centi), od čega iznos od 409,50 € (četiristo devet eura i pedeset centi) predstavlja trošak provedenog psihijatrijskog vještačenja, dok iznos od 200,00 € (dvjesto eura) predstavlja paušalnu svotu, koja je određena uzevši u obzir trajanje i složenost sudskog postupka te broj poduzetih radnji. Naime, iako je okrivljenik trenutno nezaposlen, on je osoba zrele životne dobi, radno je sposoban, po zanimanju je konobar i stoga može pronaći neki posao i tako priskrbiti novac potreban za plaćanje troškova kaznenog postupka. Ovo time više što je okrivljenik i sam iskazao da je zarađivao radom u poljoprivredi, ribarstvu i u građevini, da je cijeli život radio u ugostiteljstvu i da je siguran da ima priliku pronaći posao u svojoj struci ili izvan nje. Okrivljeniku će po pravomoćnosti ove presude posebnim podneskom biti dostavljene instrukcije za plaćanje navedenog troška.

40. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 8. kolovoza 2025.

SUTKINJA

Lovorka Kraljević

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- Općinsko državno odvjetništvo u Splitu

- okrivljeni ŠN, A, [adresa]

- branitelj Petar Bačić, odvjetnik u Splitu

- žrtva DN, [adresa] (po pravomoćnosti)

- u spis