Poslovni broj: Us I-251/2024-25

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Taraš, u upravnom sporu tužitelja pod 1. IŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2. UŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 3. ĆŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po opunomoćenicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Jeličić&Partneri d.o.o. Split, Kliška 29, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba pod 1. OŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2. VŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3. EŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 4. BŠ iz [adresa], zainteresirane osobe pod 2. i pod 4. zastupane po opunomoćeniku Željku Lubini, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Lubina i Čutura j.t.d. u stečaju, sa sjedištem u [adresa], radi građevinske dozvole, nakon javne rasprave zaključene 1. srpnja 2025. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja po 1. do pod 3. SŠ, tužitelja pod 2., zainteresiranih osoba pod 2. i pod 4., opunomoćenika zainteresiranih osoba pod 2. i pod 4. Željka Lubine, te bez prisutnosti uredno pozvanih tuženika i zainteresiranih osoba pod 1. i pod 3., objavljene 8. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-03/23-02/410, URBROJ: 531-03-4- 23-4 od 21. prosinca 2023.

II. Nalaže se tužiteljima da zainteresiranim osobama pod 2. i pod 4. naknade troškove ovog spora u iznosu od 1.375,00 (slovima: tisuću tristo sedamdeset pet) eura u roku od 60 dana od dana zaprimanja pravomoćne odluke o troškovima.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-03/23-02/410, URBROJ: 531- 03-4-23-4 od 21. prosinca 2023., povodom žalbe JŠ i ČŠ, pravnih prednika ovdje zainteresiranih osoba pod 1. i pod 2., EŠ i BŠ, ovdje zainteresiranih osoba pod 3. i pod 4., poništena je građevinska dozvola Splitsko- dalmatinske županije, Grad Split, Upravni odjel za urbanizam i izgradnju, Odsjek za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje, KLASA: UP/I-361-03/22-01/000111, URBROJ: 2181-1-10-3/4-23-0022 od 24. srpnja 2023. i predmet je vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovno rješavanje.

2. Predmetnom građevinskom dozvolom dozvoljava se investitorima TŠ. UŠ i ĆŠ, ovdje tužiteljima pod 1. do pod 3., građenje zgrade stambene namjene, 2.b skupine, katnosti E=Po+Pr+2K+N, s ukupno 6 stambenih jedinca i garažom s 3 GM, na građevnoj čestici kat. čest. zem. [katastarska čestica] (sud. čest. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina], u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake ZOP: GAL-15, koji je sastavni dio te građevinske dozvole, za koji je glavni projektant CŠ, dipl.ing.arh., broj ovlaštenja A 2491, a sadržava 6 Mapa. Ujedno je riješeno kako ta građevinska dozvola prestaje važiti ako se ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti iste, kao i da je investitor dužan prvostupanjskom tijelu prijaviti početak građenja najkasnije osam dana prije početka građenja.

3. Pravodobno podnesenom tužbom, koja je kod ovog suda zaprimljena 26. siječnja 2024. pod gornjim poslovnim brojem, uvodno označeni tužitelji pod 1. do pod 3. pobijaju osporeno rješenje tuženika kao nezakonito i protuustavno, navodeći kako im je istim povrijeđeno pravo na pravično suđenje, te jamstvo mirnog uživanja vlasništva, a obrazloženje rješenja je proturječno i nekonzistentno. U bitnom ističu kako su oni uz odgovor na žalbu dostavili dokaz kako su i tužitelji suvlasnici nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] (sud. čest. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina], jer su stekli osnovu za stjecanje i upis prava vlasništva na toj nekretnini, te je dokaz priložen u upravni spis, dok je u zemljišnoj knjizi je zabilježen prijedlog za uknjižbu u predmetu Z-44392/2023, a o kojoj činjenici se tuženik nije očitovao. Ključni problem rješenja tuženika kako je pogrešna tvrdnja tuženika da nerazvrstana cesta, označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi [adresa] u [adresa] nisu izgrađene čestice, odnosno što smatra i tvrdi da je to neizgrađena nekretnina. S tim u vezi ističu kako je nesporna činjenica kako su predmetne nekretnine u naravi prometnica, koju desetljećima koristi veći broj vlasnika okolnih čestica za pristup do svojih kuća i zemljišta, te su iste dostupne svima bez ograničenja, a u istima su položene instalacije javne infrastrukture, te su kao takve privedene svrsi, odnosno na istima je izgrađena cestovna i druga infrastruktura što ih čini nerazvrstanom cestom, te su nesumnjivo građevina. Nadalje, ističu kako Urbanistički plan uređenja područja dijela Mejaša i Dragovoda (Službeni glasnik Grada Splita, broj 21/06, dalje UPU Mejaši-Dragovode) u niti jednoj odredbi ne govori kako se cesta ne može smatrati izgrađenom česticom, kao što to tvrdi tuženik u obrazloženju osporenog rješenja. Tužitelji dalje ističu kako nekretnina, označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], te koja se nalazi s južne strane predmetne građevne čestice nesporno je nerazvrstana cesta na području grada Splita te se nalazi u popisu nerazvrstanih cesta Grada Splita, sastavni dio te ceste kako je i kat. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] koja se nalazi sa zapadne strane građevne čestice te je također nerazvrstana cesta, upisana u zemljišnoj knjizi kao suvlasništvo zainteresiranih i trećih osoba, te sada i tužitelja pod 1. do pod 3. Tužitelji dalje citiraju odredbe Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22), kojima je propisano značenje pojma nerazvrstane ceste, zatim odredbu Zakona o gradnji kojim je propisano značenje pojma građevine, a iz kojih kako proizlazi definicija nerazvrstane ceste kako izgrađene cestovne građevine na građevnoj čestici. Potom tužitelji citiraju odredbu članka 4. stavak 1. alineje 12. i 38. Pravilnika o prostornim planovima ("Narodne novine", broj 152/23, dalje Pravilnik), prema kojima postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se odobrava građenje i svaka druga građevina koja je prema posebnom zakonu s njom izjednačena, a cesta je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (cestovnim zemljištem), trasom ili koridorom. Iz navedenog kako je jasno kako je postojeća nerazvrstana cesta po svemu građevina na izgrađenoj građevnoj čestici, slijedom čega da je nerazumljiv stav tuženika kako cesta nije izgrađena građevina. Nadalje, ističu kako tuženik nije vodio računa, niti je izvršio pregled kartografskih prikaza UPU-a Mejaši-Dragovode iz kojih jasno proizlazi da su čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], koje se nalaze s istočne strane predmetne građevne čestice na kojoj je planirana gradnja, u koridoru prometnice tj. buduće ceste te je na njima moguće izvesti samo cestovnu građevinu prema tom urbanističkom planu uređenju. Također, tužitelji ističu kako je i pojam interpolacije definiran navedenim Pravilnikom, prema kojem interpolacija je gradnja zgrade u pretežito izgrađenom uličnom potezu, na građevnoj čestici smještenoj između dvije već izgrađene, odnosno uređene građevne čestice, uključivo i uglovna građevna čestica. U konkretnom slučaju, kako je na terenu i sukladno mjerodavnim propisima, slijedeća situacija:

- sa sjeverne strane čestice na kojoj se planira zahvat (kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) se nalazi izgrađena građevinska čestica označena kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te u naravi predstavlja stambenu građevinu s okućnicom;

- s južne strane čestice na kojoj se planira zahvat (kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) se nalazi nerazvrstana cesta označena kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pa je time definitivno zadovoljen uvjet propisan u drugom dijelu odredbe članka 9. UPU Mejaši-Dragovode; jer da ne može biti sporno i nije sporno da je ispunjen uvjet po kojima se čestica formira između dvije već izgrađene čestice tj. da je riječ o interpolaciji;

- s istočne čestice na kojoj se planira zahvat (kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] se nalaze nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koje su obuhvaćene koridorom buduće prometnice, koje su uz to još i u isključivom vlasništvu tužitelja, međutim, iz razloga što se nalaze u koridoru prometnice ne mogu biti pripojene građevnoj čestici, a što kako jednoznačno proizlazi iz UPU Mejaši- Dragovode, te koje se prema Pravilniku o prostornim planovima smatraju cestom tj. građevinom;

- sa zapadne strane čestice na kojoj se planira zahvat (kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) se nalazi nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koja je već izgrađena i u naravi predstavlja sastavni dio nerazvrstane [adresa] u [adresa] jer je to jedini put i cesta kojom se pristupa do više stambenih objekata, te koja je po prirodi stvari i sukladno Zakonu o cestama nerazvrstana cesta, te sada i u suvlasništvu tužitelja.

Iz utvrđenog kako ujedno proizlazi da je građevna čestica na kojoj je planiran zahvat, te za koju je bila izdana građevinska dozvola, klasični primjer uglovne građevne čestice. Nadalje, ističu kako čestica na kojoj je planiran zahvat ima površinu od 466 m2, a čime je zadovoljen i kriterij od minimalno 300 m2, propisan odredbom članka 9. UPU Mejaši-Dragovode. Tužitelji po potrebi predlažu saslušanje glavnog projektanta i vještačenje po vještaku za arhitekturu i građevinarstvo. Tužbenim zahtjevom predlažu da sud poništi osporeno rješenje tuženika, te meritorno riješi ovu upravu stvar na način da odbije žalbu zainteresiranih osoba izjavljenu protiv građevinske dozvole KLASA: UP/I-361-03/22-01/000111, URBROJ: 2181-1-10-3/4-23-0022 od 24. srpnja 2023. i istu održi na snazi, podredno da poništiti osporeno rješenje tuženika, te predmet vrati tuženiku na ponovno raspravljanje i odlučivanje. Ujedno, potražuju troškove upravnog spora.

4. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

5. Sud je u smislu odredbe članka 20. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/24, dalje ZUS) rješenjem od 4. listopada 2024. pozvao ŽŠ, ČŠ, ZŠ te BŠ, da kao zainteresirane osobe sudjeluju u sporu, te se očituju na tužbene navode tužitelja. S tim u vezi za istaći je kako je dostava rješenja za ŽŠ i ČŠ vraćena s naznakom "umro", slijedom čega je sud pribavio rješenja o nasljeđivanju iza imenovanih. Iz rješenja o nasljeđivanju donesenom po javnom bilježniku u Splitu Tihani Majić, kao povjereniku Općinskog suda u Splitu, pod poslovnim brojem O-1235/2024, UPP/OS-39/2024 od 8. svibnja 2024. proizlazi kako je nasljednik iza JŠ, umrlog **.**.2024., proglašena kćerka OŠ, a iz rješenja o nasljeđivanju donesenog po javnom bilježniku u Splitu Anti Zlokiću, kao povjereniku Općinskog suda u Splitu, pod poslovnim brojem O-4634/23, UPP/OS-93/23 od 18. ožujka 2025., proizlazi kako je nasljednikom iza ČŠ, umrle **.**.2023., u odnosu na 9/54 dijela čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], proglašen VŠ za cijelo, slijedom čega je sud rješenjima od 19. prosinca 2024. i 14. travnja 2025. u spor kao zainteresirane osobe pod 1. i pod 2. uključio imenovane nasljednike.

6. Zainteresirane osobe pod 1. do pod 4. nisu dostavile odgovore na tužbu.

7. U sporu je održana rasprava 1. srpnja 2025., čime je strankama dana mogućnost da se u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nisu pristupili uredno pozvani tuženik i zainteresirane osobe pod 1. i pod 3., pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a održana bez prisutnosti tuženika i zainteresiranih osoba, kojom prilikom je opunomoćenik tužitelja istaknuo kako se u konkretnom slučaju radi o pravnom pitanju, odnosno tumačenju odredbe UPU-a Mejaši-Dragovode, ujedno istaknuvši kako je predmeta građevinska parcela omeđena sa sve četiri strane izgrađenim građevinskim zemljištima. Opunomoćenik zainteresiranih osoba pod 2. i pod 4. je predložio odbiti tužbeni zahtjev tužitelja. Istaknuo je kako nije predložen dokaz očevida na licu mjesta, te se ujedno pozvao na navode iznijete u žalbi protiv građevinske dozvole, odnosno nespornu činjenicu kako površina čestice na kojoj je planirani zahvat u prostoru ima površinu od 466 m2 dok je mjerodavnim podzakonskim aktom propisana površina od 500 m2.

8. Opunomoćenik tužitelja je popisao trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, 138/23 dalje Tarifa) na ime sastava tužbe i zastupanja na raspravi 1. srpnja 2025., svaka radnja po 500 bodova, ukupno 1000 bodova uvećano za 20% na ime zastupanja više osoba, odnosno 1200 bodova, uvećano za vrijednost PDV-a od 25%.

9. Opunomoćenik zainteresiranih osoba pod 2. i pod 4. je popisao trošak zastupanja na raspravi 1. srpnja 2025. od 500 bodova, uvećan za 10% na ime zastupanja dvije osobe, ukupno 550 bodova, uvećano za vrijednost PDV-a od 25%.

10. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka pregledana je i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu.

11. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

12. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama sporno jesu li u konkretnom slučaju bile ispunjene zakonske pretpostavke za izdavanje građevinske dozvole, a kako je to utvrdilo prvostupanjsko tijelo.

13. Iz spisa predmeta tuženika proizlazi kako je upravni postupak pokrenut zahtjevom tužitelja pod 1. do pod 3., kao investitora, od 24. veljače 2022. za izdavanje građevinske dozvole za građenje stambene građevine na kat. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

14. Odredbom članka 108. stavak 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisano je kako zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor. Prema stavku 2. zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. glavni projekt u elektroničkom obliku, 2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata, 3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana, 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima, 5. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole, 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji.

15. Odredbom članka 110. stavak 1. Zakona o gradnji propisano je kako je tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja, 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, 4. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, 5. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba, 6. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova, 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. Prema stavku 3. navedene zakonske odredbe tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građenje nove zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, 2. postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine, 3. postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje i 4. postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste.

16. Predmetna građevna čestica oznake kat. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] se nalazi u obuhvatu UPU-a Mejaši-Dragovode i to u zoni mješovite namjene "M1-pretežito stambena" (prema kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina UPU-a); oblici korištenja: rekonstrukcija - promjena korištenja radi poboljšanja funkcionalnosti dijelova naselja (prema kartografskom prikazu 4.1. Oblici korištenja UPU-a); način gradnje: "M-mješovita gradnja (prema kartografskom prikazu 4.2. Način gradnje UPU- a).

17. Odredbom članka 9. UPU-a Mejaši-Dragovode propisano je kako se stambene građevine planiraju kao niske (visine do najviše P+2) i srednje (visina je P+3 do P+4), a navedenom podzakonskom odredbom su za navedeno područje propisani uvjeti i način gradnje novih građevina, prema kojima:

- za novu izgradnju slobodnostojećih građevina Ppmin=500 m2; kig=0,3, kigP=0,6, E=Po+P+2, kis=1,5, kisN=0,9, minimalna širina fronte građevne "čestice slobodnostojeće građevine (ulične strane parcele) šmin=14 m, minimalna udaljenost građevine od granica susjedne građevne "čestice V/2 (V je visina građevine do vijenca), ukoliko se nova (jedna) građevna parcela formira između dvije izgrađene parcele Ppmin=300 m2 uz kig=0,30, kigP=0,6, E=Po+P+2, kis=1,20, kisN=0,9, maksimalna tlocrtna površina pod nadzemnim dijelom građevine za slobodnostojeće građevine 250 m2,

- udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca ulice mora biti usklađena s prevladavajućom istom udaljenošću postojećih građevina u uličnom potezu. Za novu izgradnju slobodnostojećih građevina minimalno 3 m,

- minimalno 30% površine građevne čestice obraditi kao zelenu površinu, uključujući visoko i nisko zelenilo.

18. Prvostupanjskim rješenjem tužiteljima je izdana građevinska dozvola, kojom je dozvoljeno građenje zgrade stambene namjene, 2.b skupine, katnosti E=Po+Pr+2K+N, s ukupno 6 stambenih jedinca i garažom s 3 GM, na građevnoj čestici na kat. čest. zem. [katastarska čestica] (sud. čest. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina], a sve u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake ZOP: GAL-15, koji je sastavni dio te građevinske dozvole, za koji je glavni projektant CŠ, dipl.ing.arh., broj ovlaštenja A 2491, uz obrazloženje u bitnom kako je strankama u postupku omogućeno da izvrše uvid u spis predmeta radi izjašnjenja; kako su tužitelji kao investitori dokazali pravni interes za izdavanje građevinske dozvole; kako je predmetni zahvat u skladu s odredbama UPU-a Mejaši-Dragovode, kako je glavni projekt izradila ovlaštena osoba, kako je isti propisno označen, te je izrađen na način da se onemogućava promjena njegovog sadržaja odnosno zamjena njegovih dijelova; kako su tužitelji uz zahtjev priložili potrebnu dokumentaciju propisanu odredbom članka 108. Zakona o gradnji te su ispunjeni svi uvjeti propisani odredbom članka 110. Zakona o gradnji. Pri tome je u pogledu oblika i veličine građevne čestice, čija površina iznosi 466 m2, prvostupanjsko tijelo primijenilo odredbu o minimalnoj veličini građevne čestice Ppmin=300, uz obrazloženje kako predmetna građevna čestica graniči sa sjeverne strane s česticom na kojoj je izgrađena zgrada, a s južne i zapadna strane predmetna građevina graniči s javnoprometnim površinama, a s istočne strane s prometnicom koja je planirana UPU-a Mejaši-Dragovode.

19. Osporenim rješenjem tuženika po žalbi pravnih prednika zainteresiranih osoba pod 1. i pod 2., te zainteresiranih osoba pod 3. i pod 4., poništena je predmetna građevinska dozvola, pri čemu tuženik ističe kako iz odredbe članka 9. UPU-a Mejaši- Dragovode proizlazi kako za novu izgradnju slobodnostojećih građevina minimalna veličina građevne čestice iznosi Ppmin=500 m2, te minimalna širina fronte građevne čestice slobodnostojeće građevine (ulične strane parcele) šmin=14m, a što kako nije ispunjeno u predmetnom slučaju jer veličina predmetne čestice iznosi 466 m2. Pri tome tuženik pojašnjava kako se u predmetnom slučaju, građevna čestica, gledajući susjednu istočnu i zapadnu česticu, nalazi između neizgrađene k. č. [katastarska čestica] (sud. čest. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina], u vlasništvu žalitelja, i neizgrađenih čestica k. č. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], čiji je način korištenja u katastarskom operatu upisan kao „vrt“, dok se gledajući susjednu sjevernu i južnu česticu nalazi između izgrađene k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i javno prometne površine na k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], tj. susjedna južna čestica je „ulična strana parcele“, koja se, a kako proizlazi i iz same odredbe članka 9. UPU-a, ne može smatrati izgrađenom česticom. Stoga, a kako se u konkretnom slučaju ne radi o interpoliranju građevine između dviju izgrađenih parcela na kojima se nalaze izgrađene građevine (stambene/poslovne/javne namjene), da nema mjesta primjeni drugog dijela odredbe članka 9. UPU-a Mejaši-Dragovode koja propisuje Ppmin = 300 m2, budući da se infrastruktura, ovdje javno-prometna površina, ne može smatrati „izgrađenom“ česticom, nego se pod time smatraju samo nadzemne građevine u interpolaciji, pa se ima primijeniti minimalna veličina čestice Ppmin =500 m2.

20. Sud je suglasan s iznijetim obrazloženjem tuženika, pri čemu sud ima u vidu smisao pojma interpolacije u arhitekturi, zatim značenje pojmova građevna čestica, građevina javne i društvene namjene te infrastrukture, kako su određeni prema Zakonu o prostornom uređenju.

21. Naime, interpolacija predmnijeva gradnju stambene građevine na neizgrađenoj građevnoj čestici uz koju su s više od jedne strane već izgrađene građevine; građevna čestica je u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu (članak 3. stavak 1. točka 6. Zakona o prostornom planu), građevine javne i društvene namjene su građevine namijenjene obavljanju djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga građana i vjerskih zajednica (članak 3. stavak 1. točka 7. Zakona o prostornom planu), dok infrastruktura su komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektroničke komunikacijske i druge građevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara (članak 3. stavak 1. točka 10. Zakona o prostornom planu točka 10.).

22. Odredba članka 9. UPU-a Mejaši-Dragovode, u djelu Uvjeti i način izgradnje na površinama mješovite namjene (M1 i M2) propisuje minimalnu površinu građevne čestice od 300 m2 za gradnju nove stambene građevine, ali samo u situaciji kada se građevna parcela formira između dvije izgrađene parcele, dakle, dva građevinska zemljišta predviđena za gradnju, koja su izgrađena, koji uvjet prema geodetskoj situaciji stvarnog stanja na terenu priloženoj u glavnom projektu zajedničke oznake ZOP: Gal-15, koji je sastavni dio te građevinske dozvole, za koji je glavni projektant CŠ, dipl.ing.arh., broj ovlaštenja A 2491, i baš Arhitektonskom projektu, u konkretnom slučaju nije ispunjen.

23. Stoga je pravilan zaključak tuženika kako se u konkretnom slučaju ne radi o interpoliranju građevine između dviju izgrađenih parcela na kojima se nalaze izgrađene građevine (stambene/poslovne/javne namjene), odnosno da nema mjesta primjeni iznimke u pogledu minimalne površine građevne čestice propisane odredbom članka 9. UPU-a Mejaši-Dragovode, dok prigovori tužitelja nisu osnovani, te nisu od utjecaja na drugačiju odluku ovog suda. Također, a u svezi pozivanja tužitelja na odredbe Pravilnika, konkretno članak 4. stavak 1. Pravilnika, odnosno navode tužitelja kako bi se u konkretnom slučaju radilo o uglovnoj građevini, za istaći je kako se pojmovi određeni navedenom podzakonskom odredbom u skladu s odredbom članka 2. tog Pravilnika (propisana primjena Pravilnika) ne mogu odnositi na prostorne planove izgrađene i donesene prije stupanja na snagu tog Pravilnika, a što je slučaj u konkretnoj upravnoj stvari.

24. Slijedom sveg navedenog, sud je ocijenio kako osporenim rješenjem tuženika uz obrazloženje kakvo je njime dano nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

25. Stoga je sud pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

26. Odredbom članka 144. stavak 1. i 2. ZUS-a propisano je kako troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora, te obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu. Stavkom 3. te zakonske odredbe propisano je kako se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom.

27. Prema odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

28. Kako su tužitelji izgubili spor u cijelosti, to je u skladu s naprijed navedenim zakonskim odredbama, te Tbr. 27., 40., 46. i 54. Tarife, zainteresiranim osobama pod 2. i pod 4. priznat kao opravdan zatraženi i popisani trošak na ime zastupanja na raspravi od 1. srpnja 2025. od 500 bodova, te uvećano za 10% na ime zastupanja dvije osobe iznosi 550 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 1.100,00 eura, te uvećano za vrijednost PDV od 25% daje iznos od 1.375,00 eura. Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.

U Splitu, 8. kolovoza 2025.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. IŠ iz [adresa]

2. GŠ iz [adresa]

3. ĆŠ iz [adresa], svi zastupani po opunomoćenicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Jeličić&Partneri d.o.o. Split, Kliška 29

4. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14

5. OŠ iz [adresa]

6. VŠ iz [adresa]

7. EŠ iz [adresa], uz zapisnik od 1. srpnja 2025.

8. BŠ iz [adresa], pod 6. i pod 8. putem OD Lubina i Čutura j.t.d. u stečaju, sa sjedištem u [adresa]

9. u spis