REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Dr. Franje Tuđmana 35

Poslovni broj: Pp-5454/2023-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Nediljki Dereti, na temelju prijedloga sudske savjetnice Petre Barać, uz sudjelovanje zapisničarke Anelle Mišolongin, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog ŠO, zbog prekršaja iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022.), u povodu prigovora okrivljenika izjavljenog protiv prekršajnog naloga Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, KLASA: 211-07/23-1/11936 od 9. rujna 2023., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 6. kolovoza 2025., u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, 7. kolovoza 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)

okrivljeni ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Š, rođen **.**.2002. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, s adresom stanovanja u [adresa], prekršajno neosuđivan, ostali podaci neutvrđeni

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da je 09.09. 2023. godine u 02:45 sati u mjestu Zadar kao vozač moped marke Efun Pusa reg. oznake [registarska oznaka], isti je upravljao navedenim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje vozilom bilo koje kategorije,

čime je počinio prekršaj opisan u članku 216. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 216. stavku 3. cit. Zakona,

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Zadar je 9. rujna 2023. izdala protiv okrivljenika prekršajni nalog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

2. Postupajući po izjavljenom prigovoru na prekršajni nalog, u smislu članka 243. Prekršajnog zakona, sud je utvrdio da je prigovor dopušten i izjavljen u zakonskom roku te je istog stavio izvan snage na temelju članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona te je proveo redovni postupak.

3. Sud je okrivljenika pozvao na raspravu za 4. rujna 2024., međutim okrivljenik nije uredno zaprimio poziv jer se isti vratio sudu uz naznaku poštanskog ureda "Obaviješten, nije podigao pošiljku". S tim u vezi ističe se da je okrivljenik uz prekršajni nalog dobio i obavijest po članku 109.a Prekršajnog zakona kojom je između ostalog upozoren i da se rasprava pred tijelom postupka može održati i u njegovoj odsutnosti i donijeti odluka o prekršaju.

4. Na glavnu raspravu održanu 4. studenog 2024. i 6. kolovoza 2025. nisu pristupile uredno pozvane stranke. S tim u vezi ističe se da je okrivljeniku u pozivu istaknuto da svoju obranu može iznijeti pisanim podneskom pa je uručivanjem poziva odnosno obavijesti te davanjem odgovarajućih pouka i upozorenja, istom omogućeno sudjelovanje u postupku, odnosno pružena mu je mogućnost da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete te iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist. Međutim, kako je riječ o pravu, a ne obvezi okrivljenika, korištenje tog prava je isključivo na njegovoj dispoziciji, a realizaciju istog okrivljenik je propustio svojom voljom. Slijedom navedenog, sud je glavnu raspravu od 4. studenog 2024. i 6. kolovoza 2025. održao u odsutnosti uredno pozvanih stranaka na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona.

5. Sud je u dokaznom postupku pročitao podnesak Policijske uprave zadarske, Postaje granične policije Gračac (list spisa 8) i podnesak Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar (16). Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa (list spisa 11-12).

6. Nakon provedenog dokaznog postupka sud nije utvrdio dokazanim da je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

7. Člankom 216. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da osoba može steći pravo na samostalno upravljanje vozilom određene kategorije ako je: 1) duševno i tjelesno sposobna upravljati vozilom određene kategorije; 2) navršila najnižu dob za upravljanje vozilom određene kategorije; 3) položila vozački ispit za upravljanje vozilom određene kategorije i 4. nastanjena u Republici Hrvatskoj te ima prebivalište, prijavljeno boravište na razdoblje od najmanje 185 dana, uobičajeno prebivalište, školuje se ili ima odobren privremeni ili stalni boravak.

8. Člankom 216. stavkom 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora do 60 dana kazniti za prekršaj osoba koja u prometu na cesti upravlja motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje.

9. Prvenstveno treba reći da je člankom 28. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/1990., 135/1997., 08/1998., 113/2000., 124/2000., 28/2001., 41/2001., 55/2001., 76/2010., 85/2010., 05/2014.) i člankom 6.1 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006., 2/2010., 13/2017.) propisana presumpcija nedužnosti prema kojoj se svatko smatra nedužnim dok mu se u skladu sa zakonom ne utvrdi krivnja. Iz navedene presumpcije proizlazi da je teret dokaza krivnje okrivljenika na tužitelju.

10. Tužitelj je ovom sudu u spis predmeta dostavio samo optužni akt (prekršajni nalog) koji kao takav nije dokaz krivnje okrivljenika. Dakle, jedno je optužni akt kojim se određenu osobu tereti za učin određenog prekršajnog djela, a drugo su dokazi na kojima se taj optužni akt temelji i koji bi u postupku služili za utvrđenje krivnje okrivljenika.

11. S tim u vezi, prema članku 88. stavku 1. Prekršajnog zakona sud je dužan na temelju provedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist. Dakle, načelo inkvizitornog postupanja (tzv. inkvizicijska maksima) sastoji se u tome da tužitelj pokrene postupak po službenoj dužnosti te je u obvezi suda da po službenoj dužnosti izvodi dokaze i utvrđuje činjenice.

12. Stoga je sud, radi utvrđenja odlučnih činjenica, od Policijske uprave zadarske, Službe upravnih poslova, državljanstva i stranaca zatražio podatak ima li okrivljenik položen vozački ispit te je Postaja granične policije Gračac 17. rujna 2024. dostavila podatak da okrivljenik nema položen vozački ispit.

13. Međutim, pored činjenice da okrivljenik nema položen vozački ispit, u postupku je bilo potrebno utvrditi da je upravo okrivljenik navedene prigode i mjesta upravljao mopedom registracijske oznake [registarska oznaka]. Radi utvrđenja te okolnosti sud je dopisom od 19. studenog 2024. zatražio od tužitelja dostavu izvješća o počinjenom prekršaju.

14. Podneskom od 2. prosinca 2024. tužitelj je sud obavijestio da nije bilo potrebe za sastavljanjem dodatnog izvješća jer je policijski službenik nakon utvrđenog činjeničnog stanja okrivljeniku uručio prekršajni nalog u kojem je opisao zašto je izdan.

15. S tim u vezi ističe se sljedeće: odredbom članka 158. stavka 1. do 3. Prekršajnog zakona propisane su dužnosti poduzimanja potrebnih mjera ovlaštenih osoba tijela državne uprave kada postupaju u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora ili ako postoje osnove sumnje da je počinjen prekršaj. Odredbom članka 158. stavka 4. Prekršajnog zakona propisano je da će se činjenicama i okolnostima koje su utvrđene prilikom poduzimanja pojedinih radnji iz stavka 1. do 3. ovoga članka, a od interesa su za prekršajni postupak, sastaviti službena bilješka, ako Prekršajnim zakonom ili posebnim propisom nije određeno da se sastavlja zapisnik. Odredbom članka 158. stavka 4. Prekršajnog zakona propisano je ako je ovlaštena službena osoba tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora neposredno opažala radnju počinjenja prekršaja ili to neposredno utvrdila odgovarajućim tehničkim uređajima i o tome sačinila službenu bilješku ili tehničku snimku, službena bilješka i tehnička snimka dokazi su u prekršajnom postupku. Kao dokaz u prekršajnom postupku mogu se koristiti i zapisnici koje su tijela nadzora sačinila obavljajući nadzor prema posebnim propisima, ako su ti zapisnici sačinjeni prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku ili posebnim propisima kojima se uređuje nadzor. Odredbom članka 64. stavka 1. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima („Narodne novine“ broj: 76/2009., 92/2014. i 70/2019.) propisano je kad postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj, policija prikuplja podatke o tom kaznenom djelu i prekršaju, počinitelju, sudionicima, tragovima, dokazima i drugim okolnostima korisnim za otkrivanje i razjašnjenje tog kaznenog djela ili prekršaja. Odredbom članka 65. stavka 1. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima propisano je da policija sastavlja izvješće kad je to propisano zakonom i čim sazna za nove okolnosti važne za postupanje. Odredbom članka 4. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika („Narodne novine“ broj: 20/2022., 37/2023. i 114/2023. - dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je: (1) Policijski službenik će o obavljenim policijskim poslovima te primijenjenim policijskim ovlastima podnijeti pisano izvješće nadređenom policijskom službeniku. (2) Podnošenje usmenog priopćenja ne oslobađa policijskog službenika obveze podnošenja izvješća iz stavka 1. ovog članka. (3) Odredbe stavka 1. i 2. ovog članka ne odnose se na podatke koji se unose u zbirku operativnih izvješća, službene zabilješke i druga izvješća koja se odnose na rad ili na podatke prikupljene od informatora ili davatelja obavijesti. Odredbom članka 49. Pravilnika propisano je da policijski službenik može prikupljati podatke, među ostalim, neposrednim opažanjem. Odredbom članka 51. Pravilnika propisano je da je policijski službenik dužan o prikupljenim podacima bez odgode usmeno i u pisanom obliku izvijestiti nadležnog rukovoditelja ili te podatke unijeti u odgovarajuću zbirku Ministarstva.

16. Dakle, iako je u postupku službenom provjerom nadležnih tijela utvrđeno da okrivljenik nema položen vozački ispit, koje utvrđenje je ovaj sud prihvatio, nije dokazano da bi upravo okrivljenik navedene prigode i mjesta upravljao mopedom registracijske oznake [registarska oznaka], jer bez obzira na činjenicu da je prekršajni nalog naslovljen na okrivljenika, ponovno se ističe da prekršajni nalog predstavlja optužni akt, a ne dokaz o krivnji okrivljenika, te na traženje suda nisu dostavljeni nikakvi materijalni dokazi iz kojih bi proizlazilo takvo utvrđenje, a koje je tada postupajući policijski službenik bio dužan sastaviti sukladno ranije citiranim zakonskim odredbama.

17. Također se ističe da primjena inkvizitornog načela ne smije dovesti do toga da sud preuzme ulogu tužitelja, jer bi se u protivnom narušila objektivnost i pravičnost postupka.

18. Presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim sud će izreći ako nedvojbeno utvrdi da je okrivljenik počinio prekršaj za koji je optužen. Prema stajalištu sudske prakse (VSRH, I Kž-406/1998-3 od 2. listopada 2002.) postojanje jedne takve činjenice, koja je za okrivljenika povoljnija, utvrđuje se već i onda kada je vjerojatnost njenog postojanja samo osnovana, pa dakle takva činjenica ne mora biti izvjesna, za razliku od odlučne činjenice koja ide na teret okrivljeniku, koja mora biti utvrđena do takve izvjesne mjere da čak ne postoji ni mogućnost postojanja neke druge činjenice koja bi ovu prethodnu isključila. Njegova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu.

19. Stoga kako po provedenom dokaznom postupku sud nije sa izvjesnom sigurnošću odnosno izvan svake razumne sumnje utvrdio da je okrivljenik 9. rujna 2023. u 02:45 sati u [adresa] upravljao mopedom marke "E-Fun Pusa" registracijske oznake [registarska oznaka] prije stjecanja prava na upravljanje vozilom bilo koje kategorije, to ga je sud na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.

20. Budući da je sud okrivljenika oslobodio optužbe, to je odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

21. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Zadar, 7. kolovoza 2025.

Sudska savjetnica

Sutkinja

Petra Barać

Nediljka Dereta

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presudu dostaviti:

1. Tužitelju

2. Okrivljeniku

3. U spis