REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Stalna služba u Bujama – Buie

Buje, Istarska 1

Repubblica di Croazia

Tribunale comunale di Pisino

Sezione distaccata di Buje – Buie

Via dell'Istria 1, 52460 Buie

Poslovni broj Ovr-487/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sucu Svenu Babiću, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Snježane Krnjus Urbac, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja ĐŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Primorac, odvjetnik u Rijeci, protiv protivnika osiguranja HEP-Proizvodnja d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB 09518585079, radi osiguranja privremenom mjerom, 7. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, koji glasi:

"I. Radi osiguranja tražbine predlagatelja osiguranja i to vraćanja na rad i plaćanja naknade za vrijeme radnog spora,

o d r e đ u j e s e p r i v r e m e n a m j e r a

- tako što se protivniku osiguranja određuje rok od tri dana računajući od dana dostave ovog rješenja o osiguranju, da vrati predlagatelja osiguranja na rad tako da mu ponovno povjeri poslove Inženjera u Službi za pripremu i održavanje u Odjelu za automatiku i upravljanje u pogonu TE Plomin, što ih je obavljao prije nego što mu je nezakonito prestao radni odnos dana 20.05.2025. godine.

Ako protivnik osiguranja u tako određenom roku ne ispuni navedenu obvezu, sud protivniku osiguranja zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 EUR (članak 342. stavak 1. Ovršnog zakona u vezi sa člankom 269. stavak 2., člankom 262. stavak 2. i člankom 16. stavak 1.).

Ako protivnik osiguranja u roku koji mu je određen ne ispuni obvezu, sud će na prijedlog predlagatelja osiguranja, izreći novčanu kaznu kojom mu je zaprijetio (članak 294. stavak 1. Ovršnog zakona u vezi sa člankom 269. stavak 2., člankom 262. stavak 3.). Ako novčana kazna bude izrečena protivniku osiguranja kao pravnoj osobi, sud će izreći novčanu kaznu i odgovornim osobama u pravnoj osobi (članak 16. stavak 2. Ovršnog zakona).

II. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja za vrijeme radnog spora koji se vodi pred Općinskim sudom u Pazinu pod posl.br. Pr-23/2025, plaća naknadu u mjesečnom iznosu plaće prema ugovoru o radu, tj. u bruto iznosu od 3.300,00 EUR na mjesec (članak 270. Ovršnog zakona) i to počev od dana kada je predlagatelju osiguranja zbog otkaza prestao radni odnos do pravomoćnosti presude u ovom radnom sporu.

III. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončana radnog spora koji se vodi pred Općinskim sudom u Pazinu pod posl.br. Pr-23/2025."

II. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova postupka osiguranja.

Obrazloženje

1.1. Pred ovim sudom zaprimljen je prijedlog predlagatelja osiguranja protiv protivnika osiguranja radi osiguranja nenovčane tražbine odnosno vraćanja radnika na rad.

1.2. Predlagatelj osiguranja je u prijedlogu naveo da se pred ovim sudom, pod posl.br. Pr-23/2025, vodi spor između stranaka o nezakonitosti i nedopuštenosti otkaza ugovora o radu kojeg je protivnik osiguranja dao predlagatelju osiguranja. Navodi da otkaz nije dopušten između ostalog i iz razloga jer je u trenutku donošenja odluke o otkazu obavljao funkciju sindikalnog povjerenika. Smatra da je samim podnošenjem tužbe učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine. Nadalje ističe da, iako je imao saznanja o osnivanju sindikalne podružnice kao i o činjenici da je upravo on imenovan za sindikalnog povjerenika, protivnik osiguranja nakon zaprimanja dopisa Sindikata donio je pobijanu oduku o otkazu. Poziva se na članak 188. Zakonao radu na temelju kojeg sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti, a bez suglasnosti sindikata nije moguće otkazati ugovor o radu. U odnosu na navod da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, predlagatelj osiguranja navodi da je nezaposlen i da trenutno ne ostvaruje nikakve prihode, da živi u zajedničkom kućanstvu sa suprugom koja je na roditeljskom dopustu i ostvaruje minimalne prihode te sa malodobnim djetetom, rođ. **.**.2024., od plaće da je financirao sve potrebe mldb djeteta, režijske troškove te sve druge svakodnevne troškove kućanstva te privatne potrebe za suprugu i mldb dijete. Predlagatelj navodi da skrbi i o svojim roditeljima te da oni u potpunosti ovise o prihodima koje je ostvarivao predlagatelj od svog rada kod protivnika osiguranja. Ukupni mjesečni troškovi njegova kućanstva iznose 2.000,00 eura. Predlagatelj ima 51 godinu te uska specijalistička znanja isključivo za potrebe protivnika osiguranja te da stoga nije izgledno da će brzo pronaći drugi posao s obzirom da protivnik ima monopol nad svojim uslugama.

2. U svom očitovanju na prijedlog za izdavanje privremene mjere, protivnik osiguranja je naveo da se protivi predloženoj mjeri vraćanja radnika na radno mjesto jer je kao poslodavac izgubio svako povjerenje u bivšeg radnika (predlagatelja osiguranja) slijedom čega nastavak radnog odnosa više nije moguć te radi sprječavanja nastanka nenadoknadive materijalne štete poslodavcu i ugrožavanja njegovog ugleda. Nadalje, osporava osnivanje podružnice Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije za pogon TE Plomin jer je predmetno osnivanje, između ostalog, bilo i nezakonito, a razloge zašto smatra da je isto bilo nezakonito detaljno obrazlaže. Isto tako, od uručenja izvanrednog otkaza predlagatelju osiguranja pa do predlaganja privremene mjere evidentiran je niz dodatnih teških povreda radne obveze od strane bivšeg radnika koje imaju elemente kaznenih djela te iste detaljno obrazlaže. Navodi i okolnost da je Direktor pogona TE Plomin tri puta pozivao predlagatelja osiguranja na iznošenje obrane prije donošenja Odluke o izvanrednom otkazui, što radnik nije učinio. Isto tako, i Radničko je vijeće zatražilo njegovo očitovanje, a koje on nije dao. Smatra da je predlagatelj osiguranja zloupotrebljavao pravne institute kako bi ostvario svoje interese.

3. Zahtjev za osiguranje nenovčane tražbine privremenom mjerom vraćanja radnika na rad nije osnovan.

4. Na temelju čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024. dalje OZ) radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim:

1.ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili

2.ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

5. Nadalje, OZ propisuje da uz ispunjenje pretpostavki za izdavanje privremene mjere iz čl. 346. st. 1. OZ, mora biti ispunjena i pretpostavka iz čl. 347. st. 1. toč. 10. OZ, odnosno da je određivanje privremene mjere privremenog vraćanja na rad nužno za uzdržavanje radnika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

6.1. Za potrebe utvrđivanja vjerojatnosti postojanja tražbine koja se osigurava, sud ocjenjuje ima li više argumenata za njezinu osnovanost ili suprotno, a polazeći od činjenica na kojima predlagatelj osiguranja kao tužitelj temelji svoju tražbinu i dokaza koje je priložio (isprave) odnosno predložio (saslušanje).

6.2. Po ocjeni ovog suda predlagatelj osiguranja učinio je vjerojatnim postojanje svoje tražbine podnošenjem tužbe 20. lipnja 2025. u predmetu Pr-23/2025. U tužbi, koja je priložena uz prijedlog za određivanje privremene mjere (str. 48-56 spisa), sud ocjenjuje da ima više argumenata za njegovu osnovanost, polazeći od činjenice na kojima predlagatelj osiguranja kao tužitelj temelji svoju tražbinu, prvenstveno navod i priloženi dokazi da je isti bio sindikalni povjerenik te da su u tom smislu postojala ograničenja glede prestanka njegova radnog odnosa. Međutim naglašava se da ocjena ovog suda vezana za osnovanost tužbenog zahtjeva djeluje samo u ovom postupku te da se tužitelj se na isto ne može pozivati u parničnom postupku koji teče među strankama.

7.1. Radi utvrđivanja da li je ispunjeni i druga kumulativna pretpostavka za određivanje privremene mjere vraćanja radnika na rad odnosno nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, na ročištu 29. srpnja 2025. saslušan je predlagatelj osiguranja.

7.2. U svom je iskazu predlagatelj osiguranja naveo da je kod protivnika osiguranja bio zaposlen u periodu od 01. kolovoza 2000. do 20. svibnja 2025., u odjelu automatike, na radnom mjestu samostalni inženjer 5 te da mu je u posljednjem periodu plaća iznosila oko 2.300,00 eura neto. Trenutno je nezaposlen te ne radi nikakav posao i ne ostvaruje nikakve prihode. U zajedničkom domaćinstvu živi sa suprugom, koja je trenutno na porodiljnom dopustu i koja ostvaruje prihode od oko 500,00 eura mjesečno i sinom koji ima deset mjeseci. Iako je prijavljen na Hrvatski zavod za zapošljavanje, ne ostvaruje nikakvu naknadu. Od trenutka prestanka radnog odnosa aktivno je tražio zaposlenje, prvenstveno u struci, ali se ništa nije realiziralo. Navodi da niti njegova supruga ne ostvaruje dodatne prihode. Mjesečno im režijski troškovi iznose sigurno 400,00 eura te im tako za život ostaje 100-200 eura mjesečno što nije dovoljno za život njega i obitelji. Skrbi i o svojim roditeljima, o njima je skrbio i ranije, prvenstveno na način što ih je vozio na različite preglede s obzirom na to da su njegova braća u Zagrebu odnosno na Grobniku. Oni imaju mirovinu od par stotina eura svatko, ne zna točno. Financijski ne pomaže roditeljima već oni sad njemu financijski pomažu. U tijeku svog zaposlenja kod protivnika osiguranja nikada nije dobio nikakvu opomenu, već da je bio cijenjen i hvaljen. Supruga mu je zaposlena u Pučkom učilištu u Labinu. U vlasništvu ima nekretninu u mjestu Zartinj 12, a u kojoj nekretnini živi sa svojom obitelji. Navedenu je nekretninu kupio 2006., radi se o staroj istarskoj kući u nizu, ista još potrebuje obnovu te nema uporabnu dozvolu. Navodi da on i supruga nemaju ušteđevine.

8.1. Na prijedlog protivnika osiguranja zatraženo je od predlagatelja da u spis dostavi službeni podatak o visini primanja njegove supruge za posljednja tri mjeseca. Podatak o primanjima roditelja predlagatelja osiguranja nije zatražen s obzirom na to da je sam predlagatelj u svom iskazu naveo da im on financijski ne pomaže,

8.2. Iz potvrda koje je u spis dostavio predlagatelj osiguranja (str. 84-86 spisa) proizlazi da je njegova supruga na ime rodiljne naknade primila za travanj 2025. iznos od 1.092,96 eura, za svibanj 2025. iznos od 1.092,96 eura a za lipanj 2025. iznos od 1.043,28 eura.

9. Iz navedenog proizlazi kako predlagatelj osiguranja u svom iskazu, a ranije i u prijedlogu, nije naveo istinite podatke o primanjima njegove supruge. Naime, u prijedlogu je naveo da njegova supruga ostvaruje minimalne prihode, u iskazu je naveo da ti prihodi iznose oko 500,00 eura mjesečno dok iz dostavljenih potvrda proizlazi da su prihodi njegove supruge s osnova rodiljne naknade duplo veći od onih koje je on naveo. Nije životno a niti logično da predlagatelj osiguranja ne zna koliki su mjesečna primanja njegove supruge s kojom živi u zajedničkom kućanstvu, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da je on sada nezaposlen. Slijedom navedenog, sud ne može u tom dijelu prihvatiti iskaz predlagatelja osiguranja. Isto tako, u cijelosti je doveden u sumnju i preostali dio iskaza predlagatelja osiguranja, kao u konačnici i navod da im je primanje supruge jedini izvor prihoda.

10. Neovisno o navedenom, ovaj sud smatra da prestankom radnog odnosa predlagatelj osiguranja nije ostao bez prihoda odnosno sredstava za život potrebnih za uzdržavanje sebe, supruge i malodobnog djeteta. Sama činjenica da je predlagatelj osiguranja ostao bez posla i plaće ne znači sama po sebi teško nadoknadivu štetu. Naime, njegova supruga s kojom živi u zajedničkom kućanstvu ostvaruje kontinuirane mjesečne prihode koji, iako nisu veliki, po ocjeni ovog suda dovoljni su za podmirivanje osnovnih životnih potreba nje i djeteta. Nesporno je da život sa malim djetetom iziskuje dodatne troškove, međutim niti predlagatelj nije dokazao, a na njemu je teret dokaza, da je poduzeo radnje kojima bi ublažio posljedice ostanka bez zaposlenja odnosno prihoda. Naime, iako navodi da je aktivno tražio zaposlenje isto ničime nije dokazao. Predlagatelj nema zdravstvenih problema, bar se na njih u prijedlogu i u svom iskazu ne poziva, a koji bi ga sprječavali u obavljanju bilo koje vrste posla, ima 51 godinu te ovaj sud smatra da je u svrhu ostvarivanja barem minimalnih prihoda mogao naći zaposlenje koje privremeno ne mora nužno biti u struci, a sve kako bi ostvario prihode dok se njegov spor sa poslodavcem ne okonča.

11. Slijedom svega navedenog, s obzirom na to da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim opasnost da bi bez predložene privremene mjere nastala nenadoknadiva šteta odnosno da je određivanje privremene mjere potrebno za uzdržavanje radnika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere iz čl. 346. st. 1 OZ-a u vezi sa čl. 347. st. 1. toč. 10. OZ, te je odlučeno kao u t. I. izreke rješenja.

12. Predlagatelj osiguranja podnio je zahtjev za naknadu troškova za sastavljanje prijedloga za privremenu mjeru. Budući da je prijedlog za osiguranje u cijelosti odbijen, sud je na temelju čl. 14. OZ-a odlučio kao u t. II. izreke.

U Bujama - Buie 7. kolovoza 2025.

Sudac

Sven Babić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dostave rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri pisana primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud. Žalba ne odgađa provedbu rješenja.

DNA:

1. predlagatelju osiguranja, p.p.,

2. protivniku osiguranja.