Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: P-1094/2022-41
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Damiru Vinketi, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari u pravnoj stvari 1. tužiteljice DG iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) i 2. tužiteljice IG iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) te obje zastupane po odvjetnici Ani Vičević Gračanin iz Čavli, Šušnjevac 3, protiv tuženika GG iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) zastupanog po punomoćnicama Aniti Vrkić i Ivi Vrkić odvjetnicama iz Rijeke, Ante Starevića 2, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini, vrijednost predmeta spora 1.327,36 €, nakon zaključene javne, glavne rasprave dana 10. srpnja 2025. u prisutnosti punomoćnice 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG, tuženika GG i punomoćnice tuženika GG, dana 7. kolovoza 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG koji glasi:
„I. Utvrđuje se da su tužiteljice stekle pravo vlasništva na dijelu nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 384 m[2] upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – Čavle, i to u dijelu koji je prema mišljenju i nalazu izrađenom od strane stalnog sudskog vještaka za područje geodezije ŠG, ovl. ing. geod. označenom rozim brojčanim oznakama 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-14-15-16-17- 18-19-20-21-22-23-24-25-26 i ispunom roze boje u površini od 330 m2, slijedom čega su ovlaštene po pravomoćnosti ove presude ishoditi upis stečenog prava vlasništva na označenoj nekretnini s imena tuženika na svoje ime na način da u vlasničkom listu stoji:
1. ŽERAVICA VANJA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 1/2 dijela,
2. ŽERAVICA SANJA, BOK 18, RIJEKA, OIB: [osobni identifikacijski broj], u 1/2 dijela.“
II. Nalaže se 1. tužiteljici DG iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) i 2. tužiteljici IG iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) da tuženiku GG iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) naknade prouzročeni parnični trošak ovog postupka u iznosu od 1.250,00 € s pripadajućom zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja 7. kolovoza 2025. uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine pa do isplate, u roku od 15 dana, dok se tuženik GG odbija s ostatkom zatraženog parničnog troška.
Obrazloženje
1. Dana 19. kolovoza 2022. zaprimljena je tužba tužiteljice KG koje tvrde da na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 384 m[2] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] upisano je pravo vlasništva tuženika GG u cijelosti. U dokaz navedene tvrdnje 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG predlažu izvršiti uvid u izvadak iz zemljišne knjige za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa]. Nadalje se navodi da gruntovna oznaka nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] upisana u k. o. [katastarska općina]- [adresa] prema katastarskom operatu odgovara dijelu nekretnine oznake k. č. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa], i to gotovo cijeloj nekretnini. Napominje se da u priloženoj Identifikaciji čestica stoji: dio 3009/6, te da se radi o očitoj omaški u pisanju budući da nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] niti ne postoji u k. o. [katastarska općina] - [adresa], a iz kopije katastarskog plana te vlasničkog lista jasno je da se radi o nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – [adresa]. Također, iz priložene kopije katastarskog plana s uklopljenim zemljišnoknjižnim planom razvidno je i to da nekretnina gruntovne oznake k. č. br. [katastarska čestica] gotovo u cijelom svom opsegu ulazi u nekretninu katastarske oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – [adresa]. Prema tvrdnjama 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG one su u lipnju 2022. godine angažirale ovlaštenog inženjera geodezije Branka Manojlovića, dipl. ing. geod., ujedno i stalnog sudskog vještaka, za izradu Elaborata iskolčenja na katastarskim česticama k. č. br. [katastarska čestica] i dr. Predmetni Elaborat sadrži kopiju katastarskog plana s uklopljenim zemljišnoknjižnim planom koja se prilaže uz Tužbu. Na priloženoj kopiji katastarskog plana s uklopljenim zemljišnoknjižnim planom točkama i linijama je označeno koji dio predmetne nekretnine te u kojoj površini se nalazi u posjedu 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG te su 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG sukladno elaboratu i precizirale tužbeni zahtjev. Ističe se da nekretnina katastarske oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - [adresa] upisana je u Posjedovni list br. 4863 u odnosu na koju su kao katastarske posjednice upisane ovdje tužiteljice, sestre DG i IG, i to svaka u 1/2 dijela nekretnine. U dokaz navedenog predlaže se izvršiti uvid u: a) identifikaciju čestica, b) kopiju katastarskog plana s uklopljenim zemljišnoknjižnim planom i c posjedovni list br. 4863 k. o. [katastarska općina] – [adresa]. Prema tvrdnjama 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG predmetna nekretnina nalazi se u nesmetanom i kontinuiranom njihovom posjedu kao i njihovih pravnih prednika dugi niz godina. Naime, 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG predmetnu nekretninu koriste kao dio okućnice budući da ista neposredno graniči s ostalim nekretninama u odnosu na koje su 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG upisane kao suvlasnice u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Rijeci, te s istima oduvijek čine jednu cjelinu, a to su nekretnine oznaka: a) k. č. br. [katastarska čestica] u naravi put površine 133 m[2] , b) k. č. br. [katastarska čestica] u naravi oranica površine 131 m , c) k. č. br. [katastarska čestica] u naravi put površine 40 m[2] , d) k. č. br. [katastarska čestica] u naravi oranica i livada površine 1420 m[2] , i e) k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište površine 1118 m , sve upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – [adresa]. Navedene nekretnine 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG tvrde da su stekle u vlasništvo Ugovorom o kupoprodaji zaključenim dana 25. travnja 2008. godine s Ustanovom za zdravstvenu njegu u kući Žeravica, Kostrena, Sveta Barbara, Randići BB, ranijim upisanim vlasnikom u 1/1 dijela. Prethodno su iste nekretnine bile predmetom Ugovora o kupoprodaji koji je zaključen dana 20. travnja 2005. godine između PG iz Čavli, [adresa] (sada [adresa]), kao prodavatelja, i Ustanove za zdravstvenu njegu u kući Žeravica, kao kupca, kojim je Ustanova stekla nekretnine u 1/1 dijela. Dakle, nekretnina je bila u isključivom posjedu prednika 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG, prvo PG, pa Ustanove za zdravstvenu njegu u kući Žeravica, pa sada 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG, sve skupa više od 20 godina, a posjed je cijelo to vrijeme bio kvalificiran i kontinuiran. Dalje, u odnosu na katastarske oznake, na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – [adresa] nalazi se kuća 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG i dio dvorišta, dok nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – [adresa] u cijelosti predstavlja dvorište 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG. Prema tvrdnjama 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG jasno je da predmetna nekretnina čini jednu cjelinu s kućom i okućnicom, iz kojeg razloga je i nesporno da se godinama koristi u navedenu svrhu te predstavlja njihovo izvanknjižno vlasništvo. 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG ističu da Nikada nitko nije NJIMA niti njihovim prednicima osporavao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini niti ih na bilo koji način ometao u posjedovanju iste. Radi se dakle o istinitom, poštenom i zakonitom posjedu te su 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG stekle pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini temeljem dosjelosti kao i neprekinutim nizom stjecanja. Obzirom da je Elaborat koji sadrži kopiju katastarskog plana s uklopljenim zemljišnoknjižnim planom izrađen po vještaku geodezije Branku Manojloviću, dipl. ing. geod. zaposlenom u Geoprojekt d.d. Opatija, a koji se nalazi na listi stalnih sudskih vještaka Općinskog suda u Rijeci, predlaže se naslovu donijeti odluku sukladno upravo priloženoj službenoj kopiji katastarskog plana, budući da nema potrebe ponovno provesti vještačenje na nekretnini. Podredno se predlaže, ukoliko bude postojala potreba za time, izlazak suda na lice mjesta, kako bi se i sam naslov uvjerio u vjerodostojnost izrađenog elaborata. u dokaz prethodno navedenih tvrdnji 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG predlažu uvid u slijedeću dokumentaciju i to: a) fotografija lica mjesta, b) izvadak iz zemljišne knjige za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – [adresa] (povijesni prikaz), c) Ugovor o kupoprodaji od dana 20. travnja 2005. godine i d) Uvjerenje o povijesti posjeda – dostavit će se odmah po ishodu istog. Također 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG predlažu da se njih sasluša u svojstvu stranaka kao i svjedoka PG iz [adresa], te po potrebi očevid na licu mjesta (izlazak suda na teren). 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG ističu da su one obavijestile tuženika GG o namjeri pokretanja parničnog postupka radi utvrđenja prava vlasništva. Slijedom iznesenog, 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG predlažu da sud po provedenom postupku donese sljedeću presudu: „Utvrđuje se da su tužiteljice stekle pravo vlasništva na dijelu nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 384 m[2] upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – [adresa], i to u dijelu koji je sukladan Elaboratu izrađenom od strane stalnog sudskog vještaka geodezije Branka Manojlovića, dipl. ing. geod. zaposlenog u Geoprojekt d.d. Opatija, koji elaborat sadrži kopiju katastarskog plana s uklopljenim zemljišnoknjižnim planom, u dijelu nekretnine označenom točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-A, površine 302 m[2] , slijedom čega su ovlaštene po pravomoćnosti ove presude ishoditi upis stečenog prava vlasništva na označenoj nekretnini s imena tuženika na svoje ime na način da u vlasničkom listu stoji: 1. ŽERAVICA VANJA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 1/2 dijela, 2. ŽERAVICA SANJA, BOK 18, RIJEKA, OIB: [osobni identifikacijski broj], u 1/2 dijela.“
2. U svom odgovoru na tužbu 5. siječnja 2023. tuženik GG je osporio tužbu i tužbeni zahtjev 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG u cijelosti, onako kako je ista činjenično, pravno navedena, određena u tužbi, tužbenom zahtjevu 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG. Naglašava se da tužba 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG ne sadrži sve ono što ista kao inicijalni podnesak tužitelja treba sadržavati sukladno odredbama članka 186 stavak 1., a u svezi članka 106. Zakona o parničnom postupku/činjenice na kojima temelji svoju tužbu, tužbeni zahtjev, dokaz kojima se utvrđuje te činjenice i dr./, te je ista neodređena i neodrediva, pa je u tom pravcu potrebno pozvati 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG da istu isprave temeljem odredbe članka l09. Zakona o parničnom postupku. Predmetna nekretnina nikada nije bila u suvlasništvu 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG niti pravnog prednika 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG, kako to one tvrde. Predmet kupoprodaje iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine sklopljenog između CG, kao prodavatelja i Ustanove za zdravstvenu njegu u kući Žeravica, kao kupca, od 20. travnja 2005.g., sasvim sigurno nije bila sporna nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Ćavle budući pravni prednik 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG nije nikada i ni na koji način stekao pravo vlasništva na spornoj nekretnini, pa tu vrijedi ono pravilo „Nitko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga ima”. U dokaz navedene tvrdnje tuženik GG predlaže uvid u Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 20.travnja 2005.g. Tuženik GG ističe da je točno da je on u zemljišnim knjigama k. o. [katastarska općina]- [adresa] upisan kao vlasnik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa] i to temeljem Kupoprodajnog ugovora sklopljenim s prodavateljem NG i ĐG, dana 01. veljače 2006.g., tada uknjiženim vlasnikom nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa], a koje su pak predmetnu nekretninu stekle temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pok. majke NG D. U dokaz navedene tvrdnje tuženik GG predlaže uvid u Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 01.veljače 2006.g., kao i povijesni zemljišno knjižni izvadak. Naglašava se da iz materijalne dokumentacije koju 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG prilažu uz tužbu, povijest promjena na katastarskim česticama izdanu od strane Državne geodetske uprave dana 05. rujna 2022.g.razvidno je da je predmetna nekretnina od revizije Katastra 1954.g. bila u posjedu obitelji NG, pravnog prednika tuženika GG dok je pravni prednik 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG tj. SG bio upisan kao posjednik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa]. Nadalje, SG 1991.g. prijavnim listom broj 936-02/91-02/91 od 14. veljače 1991.g. cijepao je parcelu oznake kč. br. [katastarska čestica] na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa], koje su kao takve do danas i formirane. U dokaz navedenog tuženik GG predlaže uvid u povijest promjena na katastarskim česticama od 05. rujna 2022.g. kao i saslušanje stranaka te svjedoka NG iz [adresa] i TG I iz [adresa]. Slijedom naprijed navedenog, te zbog činjenice da 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG apsolutno ničim nisu potkrijepili svoje navode; dokaze koje su predložili ne mogu biti dostatni za dokazivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva, tuženik GG predlaže da sud po provedenom postupku odbaci tužbu kao nedopuštenu, podredno odbije kao neosnovanu uz naknadu prouzročenog troška tuženiku GG sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na dosuđeni iznos od donošenja odluke pa do isplate.
3. U dokaznom postupku ovaj sud je izvršio uvid u slijedeću dokumentaciju i to: izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 384 m[2] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] (list sudskog spisa broj 8 i 27), prijepis posjedovnog lista 4863 za k. o. [katastarska općina]- [adresa] (list sudskog spisa broj 9 i 26), Elaborat iskolčenja tvrtke Geoprojekt d.d. Opatija od lipnja 2022. (list sudskog spisa broj 11, te od 21 do 25 kao i od 29 do 35), povijesni i aktualni izvadak iz zemljišne knjige za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] (list sudskog spisa broj 12, 13, 14 i 28), Ugovor o kupoprodaji nekretnina između SG kao prodavatelja i Ustanove za zdravstvenu njegu u kući Žeravica kao kupac od 20. travnja 2025. (list sudskog spisa broj 12), identifikacija čestica Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Rijeka Klasa: 930-04/22-04/1310; Ur. broj: 541-19-02/10-22-2 od 19. kolovoza 2022. (list sudskog spisa broj 39 i 40), povijest promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Rijeka Klasa: 930- 04/22-05/235; Ur. broj: 541-19-02/8-22-2 od 5. rujna 2022. (list sudskog spisa od broja 41 do 44), Kupoprodajni ugovor između RG i ĐG kao prodavatelja s jedne strane i GG kao kupca od 1. veljače 2006. (list sudskog spisa broj 53, 54 i 55), povijesni izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] u naravi stambena zgrada k.br. 21 i dvorište [adresa] površine 619 m[2] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] (list sudskog spisa od broja 65 do 68) te nalaz i mišljenje angažiranog mjerničkog vještaka Nenada Vidmara ovl. ing. geod. od 17. rujna 2024. (list sudskog spisa od broja 110 do 127). U svojstvu svjedoka saslušani su NG (list sudskog spisa broj 101 i 102), i DGC (list sudskog spisa broj 145 i 146). Na ročištu dana 6. veljače 2025. u svojstvu stranka saslušani su: 1. tužiteljica DG (list sudskog spisa broj 146 i 147), 2. tužiteljica IG (list sudskog spisa broj 147) i tuženik GG (list sudskog spisa broj 147 i 148).
4. Iz priloženog aktualnog izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 384 m[2] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] ovaj sud je utvrdio da kao vlasnik navedene nekretnine u cijelosti 1/1 je upisan tuženik GG.
5. Iz priloženog prijepisa posjedovnog lista 4863 za k. o. [katastarska općina]- [adresa] ovaj sud je utvrdio da su 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG [adresa] upisane kao posjednice katastarskih čestica i to: a) 6842/1 u naravi livada površine 1650 m[2] , b) 6842/2 u naravi kuća, Donja Draga, livada i dvorište livada površine 1118 m[2] , c) 6842/3 u naravi put površine 173 m[2] i d) 6842/4 u naravi livada površine 109 m odnosno ukupno 3050 m[2] .
6. Iz priloženog Elaborat iskolčenja tvrtke Geoprojekt d.d. Opatija iz lipnja 2022. između ostaloga prikazan je i sporni prijepor tj. nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 384 m[2] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] koja najvećim dijelom se nalazi po katastru unutar veće katastarske čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa].
7. Iz priloženog povijesnog i aktualnog izvatka iz zemljišne knjige za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] razvidno je da su 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG upisane kao suvlasnice svaka u 1/2 dijela slijedećih nekretnina i to: a) k. č. br. [katastarska čestica] u naravi put površine 133 m[2] , b) k. č. br. [katastarska čestica] u naravi oranica površine 131 m[2] , c) k. č. br. [katastarska čestica] u naravi put površine 40 m , d) k. č. br. [katastarska čestica] u naravi oranica i livada površine 1420 m[2] i e) k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište površine 1118 m[2] odnosno ukupno 2842 m . Prije 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG vlasnik navedenih nekretnina je bila Ustanove za zdravstvenu njegu u kući Žeravica.
8. Iz priloženog Ugovora o kupoprodaji nekretnina između SG kao prodavatelja i Ustanove za zdravstvenu njegu u kući Žeravica kao kupac od 20. travnja 2025. razvidno je da u čl. 1. kao predmet kupoprodaje se navode nekretnine koje su upisane kod Općinskog suda u Rijeci u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] i to: a) k. č. br. [katastarska čestica] u naravi put površine 133 m[2] , b) k. č. br. [katastarska čestica] u naravi oranica površine 131 m[2] , c) k. č. br. [katastarska čestica] u naravi put površine 40 m , d) k. č. br. [katastarska čestica] u naravi oranica i livada površine 1420 m[2] i e) k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište površine 1118 m[2] odnosno ukupno 2842 m .
9. Iz priložene identifikacije čestica Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Rijeka Klasa: 930-04/22-04/1310; Ur. broj: 541-19-02/10-22-2 od 19. kolovoza 2022. između ostaloga razvidno je da po katastru k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa] odgovara po zemljišnim knjigama k. č. br. [katastarska čestica] i dijelu utužene k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa].
10. Iz priložene povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Rijeka Klasa: 930-04/22-05/235; Ur. broj: 541-19- 02/8-22-2 od 5. rujna 2022. razvidno je da od revizije katastra 1954. godine dio k. č. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 747 m[2] bilo upisano u posjedovni list br. 620 k. o. [katastarska općina] – [adresa] na ime OG, ž. G, [adresa]. Godine 1960. temeljem Ugovora o darovanju od dana 26. siječnja 1959. godine u posjedovnom listu br. 620 k. o. [katastarska općina] – [adresa] mijenja se posjedovno stanje te se umjesto do sada upisanog posjednika upisuje EG. VG, [adresa]. Nadalje, 1969. godine posjedovni list br. 620 k. o. [katastarska općina] s dosadašnjeg posjednika prelazi na HG, [adresa]. Od revizije katastra 1954. godine, dio k. č. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 745 m[2] bila je upisana u posjedovni list br. 687 k. o. [katastarska općina] – [adresa] na [adresa] Š, [adresa], dio iste k.č. bila je upisana u posjedovni list br. 826 na HG D, [adresa] te dio iste k.č. u posjedovni list br. 860 na ime ĆG r. HG, [adresa]. Zatim 1978. godine prijavnim listom izvršeno je cijepanje parcela na sljedeći način: - dio k. č. [katastarska čestica] pašnjak od 745 m[2] iz posjedovnog lista br. 620 i dio k. č. [katastarska čestica] pašnjak od 745 m iz posjedovnog lista br. 687, sve k. o. [katastarska općina] – [adresa], ulaze u sastav k. č. [katastarska čestica] pašnjak od 911 m[2] , koja je upisana u posjedovni list br. 826 k. o. [katastarska općina] – [adresa] na ime:
BG r. K, [adresa], - dio k. č. [katastarska čestica] pašnjak od 745 m[2] iz posjedovnog lista br. 826 i dio k. č. [katastarska čestica] pašnjak od 745 m[2] iz posjedovnog lista br. 860, sve k. o. [katastarska općina] – [adresa], ulaze u sastav k. č. [katastarska čestica] pašnjak od 2472 m[2] , kojaje upisana u posjedovni list br. 860 k. o. [katastarska općina] – [adresa] na ime: JG r. BG, [adresa], BRD. Od revizije katastra 1954. godine k. č. [katastarska čestica] livada od 2205 m2 bila je upisana u posjedovni list br. 576 k. o. [katastarska općina] – [adresa] na ime: ČG, ud. Frana, Pašac 1. Nadalje, 1991. godine k. č. [katastarska čestica] bila je upisana u posjedovni list br. 2134 k. o. [katastarska općina] – [adresa] na [adresa], te je izvršeno cijepanje te parcele na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje u posjedovnom listu br. 2134 upisane na ime PG. Novom izmjerom za k. o. [katastarska općina] – [adresa] koja je započela 1994. godine, a stupila na snagu 2002. godine novoformirana je k. č. [katastarska čestica]/1
– Donja Draga, livada, površine 1650 m2, koja se upisuje u novi posjedovni list br. 3643 na posjednike: - LG, r. P, [adresa], u 1/2 dijela, i - SG, sin C, [adresa], u 1/2 dijela. 2002. godine k. č. [katastarska čestica] prelazi iz posjedovnog lista br. 3643 u novi posjedovni list br. 4863 k. o. [katastarska općina] – [adresa], na ime: - Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Žeravica, Kostrena, Radnići B.B. Iduće 2008. godine kao posjednice k. č. [katastarska čestica] upisuju se ovdje tužiteljice: DG, [adresa]-dio, [adresa] (vlasnik) u 1/2 dijela, i IG, [adresa]-dio, [adresa] (vlasnik) u 1/2 dijela. Do danas je stanje u katastarskom operatu ostalo nepromijenjeno.
11. Uvidom u Kupoprodajni ugovor između RG i ĐG kao prodavatelja s jedne strane i GG kao kupca od 1. veljače 2006. razvidno je da predmet kupoprodaje je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 910 m[2] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa].
12. Iz priloženog povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] u naravi stambena zgrada k.br. 21 i dvorište [adresa] površine 619 m[2] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] razvidno je da ta nekretnina je pripisana iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] te je kao prvi vlasnik upisan tuženik GG. Ta stambena zgrada se sastoji od dvije etaže koje su prodane 2018. od strane tuženika GG kao prodavatelja drugim osobama kao kupcima.
13. U svom nalazu i mišljenju od 26. rujna 2024. angažirani mjernički vještak Nenad Vidmar ovl. ing. geod. ističe da je prisustvovao očevidu suda na licu mjesta dana 30. kolovoza 2024. godine, na kojem je dobio zadatak izraditi nalaz i mišljenje u kojemu ću identificirati sporni prijepor, dio k. č. br. [katastarska čestica] upisan u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] i to prema pokazivanju 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG te napraviti skicu na kojoj će se naznačiti svi eventualni objekti na toj nekretnini, a rubove te nekretnine označiti točkama od 1 pa nadalje, kao i izračunati površinu spornog prijepora. U uvodu angažirani mjernički vještak Nenad Vidmar ovl. ing. geod. ističe da nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 384 m[2] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] se nalazi u lokalnoj samoupravi Općine Čavle. Za predmetno područje vode se različite službene evidencije o zemljištu tj. katastarski plan za zemljišnu knjigu i katastarski plan nisu usklađeni. Katastarski plan za zemljišnu knjigu (tzv. gruntovni plan) za područje oko predmetne nekretnine dobiven je u područnom uredu za katastar Rijeka u analognom obliku te je isti vektoriziran, tj. prenesen u digitalni oblik. Kopija katastarskog plana preuzeta je putem zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS OSS). Geodetska izmjera predmetne nekretnine te okolnog područja izvedena je GPS/GNSS uređajem u Hrvatskom terestričkom referentnom sustavu (HTRS96/TM) te naknadno manjom bespilotnom letjelicom. Obradom terenskih podataka mjerenja dobiven je snimak stvarnog stanja na terenu te digitalna ortofoto karta snimljenog područja. Prema obrađenim podacima izmjere izrađen je uklop katastarskog plana za zemljišnu knjigu te preklop službenog katastarskog plana na geodetsku izmjeru snimljenog područja, a sve u skladu s uputama Državne geodetske uprave (Zagreb, 10. lipnja 2013. godine). Potom angažirani mjernički vještak Nenad Vidmar ovl. ing. geod. daje tekstualni opis grafičkih priloga: 1) Na kopiji katastarskog plana za zemljišnu knjigu (Prilog br. 1a) u M 1:500: a) Rozim linijama i brojčanim oznakama prikazan je sadržaj katastarskog plana za zemljišnu knjigu k. o. [katastarska općina]- [adresa], b) Linijama narančaste boje i narančastom brojčanom oznakom prikazana je predmetna nekretnina zk.č.br. 3006/9 k. o. [katastarska općina]- [adresa] i c) Crvenim brojčanim oznakama prikazani su kućni brojevi, 2) Na kopiji katastarskog plana (Prilog br. 1b) u M 1:1000: a) Crnim linijama i brojčanim oznakama prikazan je sadržaj katastarskog plana k. o. [katastarska općina]- [adresa], b) Linijama plave boje i plavom brojčanom oznakom prikazana je predmetna nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa] i c) Crvenim brojčanim oznakama prikazani su kućni brojevi, 3) Na skici lica mjesta uklop katastarskog plana za ZK na katastarski plan – (Prilog br. 2a) u M 1:500: a) Crnim linijama i brojčanim oznakama prikazan je sadržaj katastarskog plana k. o. [katastarska općina]- [adresa], b) Rozim linijama i brojčanim oznakama prikazan je katastarski plan za zemljišnu knjigu, c) Linijama narančaste boje i narančastom brojčanom oznakom prikazana je predmetna nekretnina zk.č.br. 3006/9 k. o. [katastarska općina]- [adresa], d) Crvenim brojčanim oznakama prikazani su kućni brojevi, e) Linijama crvene boje i odgovarajućim topografskim znakovima prikazan je snimljeni detalj, f) Prijeporna površina prikazana je rozim brojčanim oznakama 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-14-15-16-17-18-19-20- 21-22-23-24-25-26 te ispunom roze boje i g) Linija zelene boje prikazuje poziciju nekadašnjeg suhozida po pokazivanju svjedokinje. Nadalje angažirani mjernički vještak Nenad Vidmar ovl. ing. geod. ističe da u legendi skice lica mjesta opisano je značenje prikazanih i korištenih znakova, 4) U Prilogu br. 2b prikazan je uklop katastarskog plana za zemljišnu knjigu na katastarski plan sa ucrtanom pozicijom suhozida (linija zelene boje) prema pokazivanju svjedokinje (bivše vlasnice nekretnine), na podlozi Hrvatske osnovne karte (HOK), 5) U Prilogu br. 3, skica lica mjesta prikazana je na digitalnoj ortofoto karti u M 1:500 i 6) Izrađene su i fotografije s lica mjesta (Prilog br. 4), kao prilog nalazu i mišljenju vještaka, koje su prije svega informativnog karaktera (vizualizacija prostora predmetne katastarske čestice, način obrade i korištenja zemljišta...), tj. projekcija predmetnog područja na ravninu senzora uz pomoć svjetlosti i optičkog sustava te kao takve, fotografije nemaju mogućnost mjerljivosti. Nakon toga angažirani mjernički vještak Nenad Vidmar ovl. ing. geod. je izvršio identifikaciju predmetne nekretnine. Prilikom očevida suda na licu mjesta pokazan je prijepor, koji se nalazi u mjestu [adresa], na predjelu zvanom Donja Draga. Proteže se zapadno od kuće tužiteljica na adresi [adresa], a u naravi predstavlja zemljište ograđeno potpornim zidom na jugoistoku, odnosno pokosom na zapadu, dok s istočne i sjeverne strane nema vidljive granice. Na prijeporu se prilikom očevida suda zatiče manji ograđeni vrt s 4 gredice. Vrt je dimenzija cca 9 x 5 m, a oko njega se zatiču kante za smeće i vaze za cvijeće. Pristup do prijepora moguće je jedino preko nekretnina u vlasništvu 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG (k. č. br. [katastarska čestica]). Angažirani mjernički vještak Nenad Vidmar ovl. ing. geod. ističe da na skici lica mjesta (prilog br. 2 i 3) rozim brojčanim oznakama 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-14- 15-16-17-18-19-20-21-22-23-24-25-26 i ispunom roze boje prikazan je prijepor pokazan prilikom očevida suda na licu mjesta, površine 330 m[2] . Predmetna nekretnina z. k. č. br. [katastarska čestica] upisana je u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa], kao pašnjak upisane površine 384 m[2] , u vlasništvu ŽG. U Prilogu br. 2b uklop katastarskog plana za zemljišnu knjigu na katastarski plan sa ucrtanom pozicijom suhozida (linija zelene boje) prema pokazivanju svjedokinje (bivše vlasnice nekretnine) prikazan je na podlozi Hrvatske osnovne karte (u daljnjem tekstu HOK). Na skici je vidljivo kako zapadnu granicu predmetne zk.č.br. 3006/9 k. o. [katastarska općina]- [adresa] prema HOK-u predstavlja suhozid/gromača, dok na mjestu gdje je svjedokinja pokazala položaj nekadašnje gromače ne postoji simbol koji prikazuje gromaču ili suhozid te kao takva nije prikazana na HOK-u. Hrvatska osnovna karta (HOK) je osnovna službena državna karta i izrađuje se u mjerilu 1:5000. Službena državna karta kodirana je slika prirodnih i izgrađenih objekata zemljine površine koja se izrađuje za cjelokupno područje Republike Hrvatske. Hrvatska osnovna karta, prijašnjeg naziva Osnovna državna karta, izrađivala se od šezdesetih godina prošlog stoljeća (1954. god.) do 2009. godine kada su zadnji listovi HOK-a pušteni u službenu uporabu. Osnovni izvornik za izradu HOK-a je aerofotogrametrijsko snimanje krupnijeg mjerila, a podaci na karti su prikazani s minimalnim stupnjem generalizacije. (izvor: https://dgu.gov.hr/proizvodi-i-usluge/sluzbene-drzavne-karte-i- ostale-karte/hrvatska-osnovna-karta-175/175) Zaključno u svom mišljenju angažirani mjernički vještak Nenad Vidmar ovl. ing. geod. ističe da usporedbom stvarnog stanja na terenu temeljem geodetske izmjere s kopijom katastarskog plana (k. o. [katastarska općina]- [adresa]) može konstatirati da stvarno stanje na terenu (položaj međa, te veličina i smještaj objekata) ne odgovara obliku samih čestica prema službenoj kopiji katastarskog plana (Prilog br. 3). Prema identifikaciji, prijeporna površina – predmetna nekretnina zk.č.br. 3006/9 k. o. [katastarska općina]- [adresa] nalazi najvećim dijelom unutar k. č. br. [katastarska čestica], a manjim dijelom unutar k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]- [adresa]. Angažirani mjernički vještak Nenad Vidmar ovl. ing. geod. ponavlja kao što je već u uvodu naveo, da katastarski plan za zemljišnu knjigu i katastarski plan nisu usklađeni, a za usklađenje stanja katastarskog plana, katastarskog operata i zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem na terenu svakako je potrebno izraditi Geodetski elaborat za usklađenje katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja. Nadalje, pošto je vidljivo da na dijelu oko predmetne nekretnine postoje određena odstupanja kopije katastarskog plana od stanja u naravi, potrebno je izraditi i Geodetski elaborat u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, u skladu s Pravilnikom o geodetskim elaboratima (NN59/2018). Geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica izrađuje se u svrhu evidentiranja pogrešno ili nedovoljno točno evidentiranih katastarskih čestica, a u koji postupak trebaju biti uključeni i nositelji prava na susjednim katastarskim česticama kako bi se utvrdila i nespornost predmetne prema svim susjednim katastarskim česticama. Nitko od stranaka nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje angažiranog mjerničkog vještaka Nenada Vidmara ovl. ing. geod. od 26. rujna 2024., a istog je prihvatio u cijelosti i ovaj sud budući je stekao dojam da je isti stručan i objektivan.
14. Saslušana na očevidu dana 30. kolovoza 2024. svjedokinja NG koja je rođena dana **.**.1939. od oca pok. VG i majke pokojne N je iskazala da sporna nekretnina je vlasništvo njezinog pokojnog djeda VG, a njega je naslijedio njezin pokojni otac VG koji je preminuo 1952. Iza smrti njihovog oca tu nekretninu su naslijedili su njezina sestra ĐG i ona. Sporni prijepor su potom ona i njezina sestra prodale tuženom GG ali se više ne sjeća točno kada. Prema tvrdnjama svjedokinje NG sporni prijepor je ona koristila do 1987. godine na način da je tu napasala kozu i kosila travu. Nakon 1987. ona sporni prijepor nije koristila ni na koji način. Na samom očevidu dana 30. kolovoza 2024. svjedokinja NG je pokazala mjesto za koje tvrdi da je nekad postojao od davnine suhozid i da je isti postojao i kada su ona i njezina sestra prodale sporni prijepor tuženom GG. Prema tvrdnjama svjedokinje NG visina tog suhozida je nešto manja od jednog metra i protezao se je cijelom dužinom prijepora, a zapadno od tog zida je postojao pješački put širine oko jedan metar. Prema tvrdnjama svjedokinje NG ona je stanovala u [adresa] u [adresa] te je rijetko dolazila na sporni prijepor. Koliko se sjeća zadnji put je na spornom prijeporu bila 1990. i potom kada je tu nekretninu prodala FG. Prilikom prodaje bili su nazočni ona, tuženik GG i njezina sestra. Svjedokinja NG tvrdi da ne zna da li u vrijeme kupoprodaje je postojala današnja kuća na adresi [adresa]. Od kada je prodala spornu nekretninu tuženiku GG prema tvrdnjama svjedokinje NG ona više ne dolazi na sporni prijepor te joj je potpuno nepoznato tko ga je koristio i na koji način. Nakon što joj je pokazan potporni zid na južnoj strani spornog prijepora svjedokinja NG je iskazala da ne zna tko je istog sagradio i kada. Međutim, naglašava da sporni prijepor je pripao u vlasništvo njoj i njezinoj sestri ĐG dok njezin pradjed je bio vlasnik puno šireg područja koje je međutim pripalo drugim nasljednicima. Na kraju svoga iskaza svjedokinja NG je iskazala da sada je teren puno niži nego što je ranije bio budući ranije od ruba spornog prijepora na zapadu se je teren spuštao, a što je razvidno na sjevernoj strani prijepora. Naime, teren je bio u blagom padu od zapada prema istoku. Čiji su tereni istočno od spornog prijepora svjedokinja NG tvrdi da se više ne sjećam ali čini joj se da se je radilo o pokojnom Đ.
15. Saslušana na ročištu dana 6. veljače 2025. svjedokinja DGC koja je rođena dana **.**.1954. je iskazala da je bila na očevidu dana 30. kolovoza 2024. kada joj je i pokazan sporni prijepor. Sporni teren tj. kuća s okućnicom je kupila njezina Ustanove za zdravstvenu njegu u kući Žeravica kao kupac od 20. travnja 2025. i to od Vladimira Malekovića 2005. godine. Odmah je ušla u posjed te nekretnine i okućnice koji se nesmetano koristi sve do danas. Naime, nju i njezine kćerke 1. tužiteljicu DG i 2. tužiteljicu IG nikada nitko nije ometao u korištenju te nekretnine, a na prijeporu su one imale vrt kojeg i danas imaju, a tu su odlagali i razne stvari. Nakon što joj je predočena donja fotografija na listu spisa broj 124 svjedokinja DGC je iskala da se na njoj vidi i jedna od kuća koje je sagradio tuženik GG. Naime, tuženik GG je sagradio najmanje tri kuće a ova je bila zadnja u nizu. Naime stanove u toj kući je on prodao a također je napravio i potporni zid. To bi moglo biti negdje oko 2018. godine. Prema tvrdnjama svjedokinje DGC njezina Ustanove za zdravstvenu njegu u kući Žeravica je 2008. godine prodala te nekretnine njezinim kćerkama 1. tužiteljici DG i 2. tužiteljici IG koje su ušle u posjed kako kuće tako i cijele okućnice. Napominje da ona i njezine kćerke od 2005. pa nadalje su kontinuirano su u mirnom posjedu spornog prijepora. Prije 2005. one nisu dolazile na sporni prijepor, a u posjedu te nekretnine je prije bio SG koji je nju i uveo u posjed spornog prijepora. Nadalje svjedokinja DGC je iskazala da prije kupnje 2005. godine ona je angažirala i geodeta koji je potvrdio da sporni prijepor je vlasništvo SG tj. točno onako kako je to pokazao sam SG. Naime njezinoj Ustanovi za zdravstvenu njegu u kući Žeravica je SG prodao točno 3.050 m[2] , a što obuhvaća i sporni prijepor koji je predmet ove parnice. Prema kazivanju svjedokinje DGC ona nije imala saznanja u to vrijeme da katastarski i gruntovni podaci se razlikuju. Naime ona je oduvijek bila u uvjerenju da je vlasnik tog spornog prijepora ukoliko je sporni prijepor i dobio neki novi broj to je zasigurno napravljeno naknadno. Napominje da 2005. gdje je sporni prijepor bile su stijene skoro do same kuće pa su one poravnali taj teren 2005. godine tako da je faktičko stanje ne promijenjeno od 2005. godine pa do danas. Prema tvrdnjama svjedokinja DGC njezina Ustanove za zdravstvenu njegu u kući Žeravica je kupila taj teren u travnju 2005. godine, a kompletno poravnanje terena je napravljeno u lipnju 2005. godine i takvo stanje je i danas. Na donjoj fotografiji na listu sudskog spisa broj 124 svjedokinja DGC tvrdi da se ne sjeća da li je tuženik GG najprije sagradio stambenu zgradu pa potporni zid ili obrnuto. Njih nitko pa niti tuženik GG nije ometao u mirnom posjedu spornog prijepora a niti je tuženik GG njima nekad govorio da je to njegovo vlasništvo.
16. Saslušana na ročištu dana 6. veljače 2025. 1. tužiteljica DG koja je rođena dana **.**.1979. je iskazala da je slušala iskazivanje svoje majke DGC te može u cijelosti potvrditi istinitost njezinog iskazivanja. Prema tvrdnjama 1. tužiteljice DG neposredno prije nego su podnijele tužbu njima se obratio ZG koji je htio kupiti od njih sporni prijepor budući je on kupio gornji teren a trebala mu je još površina za put do te njegove nekretnine. Tek onda su one angažirale odvjetnicu i utvrdili da formalno nešto ne štima. Prema tvrdnjama 1. tužiteljice DG ona i njezina sestra 2. tužiteljica IG odmah su odbile ponudu ZG budući nemaju namjeru prodavati sporni prijepor. 1. tužiteljica DG kao što je rekla i njezina majka DGC naglašava da njima se nikad GG nije obraćao ili tvrdio da je on vlasnik spornog prijepora. Što više od 2005. godine pa nadalje tuženik GG je cijelo vrijeme i bio na spornom prijeporu te je tamo sagradio tri kuće i nikada nije imao nekih primjedbi, a također tuženik GG je sagradio i potporni zid koji graniči s njihovom nekretninom. Naime potporni zid ide sve do puta i proteže se od sjevera prema jugu i omeđuje njihovu nekretninu sa zapadne strane. Nakraju svoga iskaza 1. tužiteljica DG je iskazala da prije ove tužbe ZG je njoj priopćio da je svoj gornji teren koji je sjeverno od njihove kuće on je kupio od tuženika GG i da mu još fali dio terena za prilaz tom terenu.
17. Saslušana na ročištu dana 6. veljače 2025. 2. tužiteljica IG je iskazala da je slušala iskazivanje njezine majke DGC kao i sestre 1. tužiteljice DG te može u potpunosti potvrditi istinitost njihovog iskazivanje te nema ništa posebno za dodati.
18. Saslušan na ročištu dana 6. veljače 2025. tuženik GG koji je rođen dana **.**.1948. je iskazao da je on 2005. godine od RG kupio sporni prijepor i tada je ta čestica imala površinu 910 m[2] . Tuženik GG je učinio nespornom tvrdnju 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG da su one 2005. godine ušli u njegov teren na način da su poravnali teren budući je tu bila kamena stijena tako da je on odmah IGC rekao da je ušla u njegov teren. Međutim DGC ona se na to nije osvrtala tako da je točna tvrdnja da od 2005. pa nadalje svjedokinja DGC i njezine kćerke 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG koriste taj sporni prijepor. Međutim netočna je tvrdnja svjedokinje DGC da ona navodno nije znala da je to njegov teren budući je ona odmah znala to još 2005. godine. Prema tvrdnjama tuženika GG s kćerkama svjedokinje DGC on nikad nije razgovarao. Prema tvrdnjama tuženika GG čini mu se da tek negdje 2010. geodeta je od jedne čestice napravio dvije tako da ona njegova čestica od prvotnih 910 m[2] se je podijelila tako da jedna čestica tj. 3006/9 ima površinu 394 m[2] a ona druga ima površinu 526 m . Dakle sad je predmet spora upravo ova k. č. br. [katastarska čestica] i to u pretežnom dijelu. ZG prije nekih dvije tri godine se je njemu obratio da bi kupio njegovu česticu k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 384 m[2] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] budući je on utvrdio da je on vlasnik iste ali mu on nije htio prodati isključivo iz razloga što u međuvremenu su 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG podigle ovu tužbu. Nakon što mu je predočena donja fotografija na listu sudskog spisa broj124 tuženik GG je potvrdio da tu kuću i potporni zid ja on sagradio i to negdje oko 2018. godine. Naime ta kuća se sastoji od prizemlja i kata koju je on prodao. Iako su 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG koristile njegov teren on nije protiv njih poduzimao nikakve mjere u smislu pravne zaštite. Naime, nadao se je da će se to nekako riješiti ali se to do danas nije riješilo. Zaključno tuženik GG naglašava da 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG kao i njihova majka svjedokinja DGC su oduvijek znale da sporni prijepor je u njegovom vlasništvu. Nakon što je tuženiku GG predočen Kupoprodajni ugovor između RG i ĐG kao prodavatelja s jedne strane i GG kao kupca od 1. veljače 2006. (list sudskog spisa od broja 53 do 55) isti je potvrdio vjerodostojnost toga ugovora. Napominje da UG je njegova kćerka i ona je bila punomoćnica MG budući je ona radila u Njemačkoj kao i njezine sestre RG. Prema kazivanju tuženika GG prilikom same kupoprodaje RG nije bila nazočna ali je prije toga ona njemu pokazala teren koji se prodaje i tada nije bilo ništa sporno. To je bilo još 2005. godine tj. prije nego što su tužiteljice i njihova majka kupile svoju nekretninu. Nadalje tuženik GG je iskazao da on ima uvid na sporni prijepor od 2000. godine budući je tada kupio prvi teren i tamo je neprekidno sve do danas. Tuženik GG naglašava da poznaje SG te može učiniti nespornim da majka 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG je kupila kuću i okućnicu upravo od SG. Što više on osobno je kao izvođač napravio potkrovlje i krov kuće koju danas koriste 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG. Kada je majka 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG kupila kuću ta kuća nije bila podobna za stanovanje već je bila u fazi roh bau i ista je bila useljiva možda dvije do tri godine iza 2005. godine. Sam iskop na spornom prijeporu je bio odmah 2005. godine. Prije iskopa spornog prijepora to je u naravi bio jedan kameni stjenoviti brijeg visine oko 3 m. Naime taj stjenoviti kameni brijeg je bio u ravnini kuće koja se vidi na donjoj fotografiji lista sudskog spisa broj 124. Prema tvrdnjama tuženika GG negdje 2010. godine geodet je čak na terenu točno označio među ali su to 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG maknule. Na kraju svoga iskaza tuženik GG je iskazao da na spornom prijeporu su bila dva suhozida i mjesto da su tužiteljice iskopale tren do prvog suhozida one su iskopale do drugog suhozida koji je bio udaljen 9 metara.
19. Sukladno nalazu i mišljenju angažiranog mjerničkog vještaka Nenada Vidmara ovl. ing. geod. od 26. rujna 2024. svojim podneskom od 20. veljače 2025. 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG su precizirale svoj tužbeni zahtjev.
20. Na ročištu dana 10. srpnja 2025. 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG su odustale od saslušanja svjedoka SG dok je tuženik GG odustao od svog prijedloga za saslušanjem svjedoka TG. U smislu čl. 7. st. 1. Zakon o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014 i 70/2019, 80/2022 i 114/2022, 155/2023 u daljnjem tekstu: ZPP) sud je upozorio prisutne da su same stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice budući sukladno čl. 352. st. 1. ZPP-a u žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti. Budući na ročištu 10. srpnja 2025. stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga to je ovaj sud na tom ročištu i zaključio glavnu raspravu u ovoj parnici. Naime sud više nije ovlašten provoditi bilo kakve dokaze po službenoj dužnosti (osim iznimno u slučajevima taksativno propisanim ZPP-om) već može sukladno čl. 220. st. 2. ZPP-a odlučiti samo o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica. U svojoj završnoj riječi punomoćnica 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG je predložila usvajanje tužbenog zahtjeva 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG na način kako je to precizirano u njihovom podnesku od 20. veljače 2025. Punomoćnica tuženika GG predložila je odbijanje tužbenog zahtjeva 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG u cijelosti kao neosnovanog.
21. Na temelju tako provedenog postupka ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno članku 8. ZPP-a po prosudbi ovoga suda tužbeni zahtjev 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG je neosnovan u cijelosti.
22. U smislu čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014 te u daljnjem tekstu skraćeno: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Sukladno čl. 159. st. 2. ZV-a samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Prema čl. 159 st. 3 ZV-a samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. U smislu čl. 159. st. 4. ZV-a samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka. Sukladno članku 160. stav 1. ZV-a vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost dok prema članku 160. stav 2. ZV-a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Prema čl. 18. st. 1. ZV-a posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Nadalje sukladno čl. 18. st. 2. ZV-a posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. U smislu čl. 18. st. 3. ZV-a posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Nadalje je čl. 18. st. 4. ZV-a propisano da ako je u sporu o pravu na posjed pravomoćno odlučeno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nepošten od časa kad je primio tužbu; to na odgovarajući način vrijedi i kad je o pravu na posjed konačno odlučilo drugo nadležno tijelo ili sud u nekom drugom postupku. Na kraju je čl. 18. st. 5. ZV-a propisano da se posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.
23. Po prosudbi ovoga suda 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG uključujući i njihovog prednika su u mirnom i nesmetanom posjedu utužene nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 384 m[2] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] i to od 20. travnja 2005. godine kada je njihov pravni prednik tj. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Žeravica kupila nekretnine od SG. Međutim predmet kupoprodaje nije bila i utužena nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 384 m[2] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] budući se navode sasvim druge nekretnine. Naime, majka 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG je odmah još 2005. godine počela sa izravnavanjem terena budući su na spornom terenu su bile stijene do same kuće. Nakon izravnavanja terena 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG nesmetano koriste sporni prijepor za svoje potrebe. Da se je radilo o kamenoj stijeni koju je poravnala svjedokinja DGC potvrđuje u svom iskazu i sam tuženik GG. Međutim, tuženik GG ničim ne dokazuje svoje tvrdnje da je navodno još od 2005. godine pa nadalje upozoravao svjedokinju GGC da je ušla u njegov teren tako da po prosudbi ovoga suda temeljem prethodno citiranih propisa od 20. travnja 2005. godine pa do lipnja 2022. one su bile u savjesnom posjedu utužene nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 384 m[2] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa]. Naime, u lipnju 2022. 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG su angažirale tvrtku Geoprojekt d.o.o. Opatija kada je napravljen Elaborat iskočenja tako da su tada one dobile nedvojbeno saznanje da drže u posjedu utuženu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 384 m[2] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] koja nije njihovo vlasništvo nego tuženika GG.
24. Međutim, 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG ničim ne dokazuju da su one ili njihov pravni prednik bili u posjedu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 384 m[2] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] i prije dana 20. travnja 2025. Naime, 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG su odustale od saslušanja ključnog svjedoka SG. Po prosudbi ovoga suda SG nije mogao dana 20. travnja 20205. prodati utuženu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 384 m[2] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] Ustanovi za zdravstvenu njegu u kući Žeravica kao kupcu budući nije bio vlasnik iste. Naime tu važi rimska pravna maksima: Nemo plus iuris ad alium transferre potest quam ipse habet (Nitko ne može drugome prenijeti više prava nego što sam ima). Također 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG nisu dokazale da je SG uopće bio u posjedu utužene nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 384 m[2] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa]. Naime, temeljem provedenog dokaznog postupka očito je da nitko nije bio u posjedu utužene nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 384 m[2] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] koja je do 2005. godine bila u naravi kamenita stijena. Zaključno prema utvrđenju ovoga suda 1. tužiteljica DG i 2. tužiteljica IG nisu zakoniti posjednici utužene nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 384 m[2] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] dok su savjesne posjednice manje od 20 godina. Iz svih prethodno navedenih razloga temeljem prethodno citiranih propisa njihov tužbeni zahtjev je valjalo odbiti kao neosnovan te je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I.
25. Prema čl. 154. st. 1. ZPP-a stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Nadalje čl. 155. st. 1. ZPP-a je propisano da sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. U smislu čl. 151. st. 1. ZPP-a parnične troškove čine izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu postupka. Sukladno prethodno navedenom tuženiku GG su priznati troškovi njezinog zastupanja po angažiranim punomoćnicama i to: a) za sastav odgovora tuženika GG od 5.1.2023. na tužbu 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG po Tbr. 8. toč. 1. važeće odvjetničke tarife iznos od 200,00 €, b) za pristupe ročištima punomoćnice tuženika GG dana 22.3.2023. i 1.7.2025. na kojima se raspravljalo samo o procesnim pitanjima po Tbr. 9. toč. 2. važeće odvjetničke tarife iznos od 100,00 € za svako od tih ročišta i c) za pristupe ročištima punomoćnice tuženika GG dana 30.8.2024., 6.2.2025. i 10.7.2025. na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari po Tbr. 9. toč. 1. važeće odvjetničke tarife u iznosu od 200.00 € za svako od tih ročišta odnosno ukupno 1.000,00 €. Navedeni iznos valja još uvećati za 25% poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 250,00 € tako da ukupni troškovi odvjetničkog zastupanja tuženika GG iznose 1.250,00 € te je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom II.
U Rijeci 7. kolovoza 2025.
Sudac:
Damir Vinketa
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu nadležnom županijskom sudu u Republici Hrvatskoj u roku od 15 dana računajući od dana dostave. Žalba se predaje putem ovog suda pisanim podneskom u tri primjerka.
U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti.
Dostaviti:
- pun. 1. tužiteljice DG i 2. tužiteljice IG zajedno s nalogom za uplatom sudske pristojbe na nepravomoćnu presudu Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: P-1094/2022-41 od 7. kolovoza 2024. u iznosu od 53,09 € i
- pun. tuženika GG.
