Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž Ovr-313/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Butković Brljačić kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, protiv ovršenice UĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru poslovni broj Ovr-290/2024-2 od 26. travnja 2024., 6. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zlataru poslovni broj Ovr-290/2024-2 od 26. travnja 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog ovršenice od 22. veljače 2024. kojim je tražila da se naloži Financijskoj agenciji (dalje FINA) da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenice temeljem zahtjeva za izravnu naplatu podnesenog FINA-i 1. veljače 2024. na temelju zadužnice na kojoj je potpis dužnika ĆĐ ovjeren kod javnog bilježnika Zorana Jelavića iz Zagreba 14. svibnja 2007. pod brojem OV-11130/2007, kao neosnovan (točka I. izreke) te je odbijen prijedlog ovršenice od 22. veljače 2024. za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku koji se vodi kod FINA-e po zahtjevu ovrhovoditelja za izravnu naplatu od 1. veljače 2024. na temelju zadužnice na kojoj je potpis dužnika ĆĐ ovjeren kod javnog bilježnika Zorana Jelavića iz Zagreba 14. svibnja 2007. pod brojem OV-11130/2007, zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24, dalje: OZ), kao neosnovan (točka II. izreke).

1.1. Zaključkom sadržanim u istom pisanom otpravku ovršenica je upućena u roku od 15 dana pokrenuti parnicu protiv ovrhovoditelja radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenice na račun ovrhovoditelja zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točaka 7. i 11. OZ-a.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu podnosi ovršnica ne pozivajući se na žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. - dalje: ZPP) i člankom 21. stavak 1. OZ-a, već samo paušalno navodeći da moli da se još jednom pregleda navedeni predmet i da joj se izađe u susret jer je slabog imovinskog stanja - jedina u obitelji radi, uzdržava sebe, supruga, njegovog oca i troje malodobne djece.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba ovršenice nije osnovana.

5. Iz stanja spisa i utvrđenja suda prvog stupnja proizlazi:

- da je ovršenica 22. veljače 2024. podnijela Općinskom građanskom sudu u Zagrebu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred FINA-om temeljem zadužnice od 14. svibnja 2007. koju je potpisao njezin otac ĆĐ iz [adresa], a čiji je potpis na istoj ovjerio javni bilježnik Zoran Jelavić iz Zagreba pod brojem OV-11130/2007,

- da se Općinski građanski sud u Zagrebu rješenjem poslovni broj Ovr-802/24- 3 od 25. ožujka 2024. oglasio mjesno nenadležnim, te je predmet 25. travnja 2024. ustupljen Općinskom sudu u Zlataru jer je utvrđeno da ovršenica ima prebivalište u

[adresa],

- da je u prijedlogu ovršenica navela da potpis njezinog oca ĆĐ na zadužnici po svom obliku ne odgovara propisima o javnobilježničkim ispravama, a po svom sadržaju propisima o sadržaju javnobilježničkog akta, dakle da nema snagu javnobilježničkog akta i pravomoćnog rješenja o ovrsi. Nadalje, da su prema rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Lade Draškić iz Zagreba broj O-7372/08, UPP/OS- 67/08 od 20. siječnja 2009. njezinog oca ĆĐ naslijedili supruga GĐ, te djeca HĐ, KĐ (ovdje ovršenica), DĐ i NĐ, svaki u 1/5 dijela; da je ovršenica istaknula da je u vrijeme smrti svog oca bila maloljetna i nije mogla davati nasljedničku izjavu, a posebno bez mišljenja Centra za socijalnu skrb da nije mogla nasljeđivati nekretnine niti dugovanja odnosno obvezu vraćanja kredita [broj kredita] od 14. listopada 2008. godine; nadalje da je istaknula da je tražbina iz predmetne zadužnice OV-11130/2007 zastarjela.

6. Prvostupanjski sud ne nalazi prijedlog ovršenice osnovanim, navodeći da ovršenica nije učinila vjerojatnim postojanje opasnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

7. Donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena neka od bitnih postupovnih povreda iz članka 365. stavak 2. ZPP-a, u vezi s člankom 381. ZPP-a i člankom 21. stavak 1. OZ-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

8. Pravilno je prvostupanjski sud odbio prijedlog ovršenice za odgodom izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava kao i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku koji se vodi kod FINA-e.

9. Odredbom članka 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. OZ-a, prema odredbi članka 209. stavka 5. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti FINA-i da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Stavak 2. navedenog članka dalje propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. citiranog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe.

10. Odredba članka 65. stavak 1. OZ-a nadalje propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u članku 65. stavku 1. točki 1. - 11. OZ-a.

11. U odnosu na prijedlog ovršenice za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, stav je ovog suda da je pravilno utvrđenje prvostupanjskog suda da ovršenica nije učinila vjerojatnim postojanje opasnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Naime, ovršenica u svom prijedlogu ničim nije dokazala vjerojatnost da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Pravilno utvrđuje prvostupanjski sud da puko predlaganje odgode provedbe ovrhe nije dovoljno da bi sud odredio odgodu ovrhe već je isto potrebno učiniti vjerojatnim konkretnim dokazima. Nastanak nenadoknadive štete ovisi prvenstveno o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno mogućnosti ovrhovoditelja da štetu nadoknadi, ako prijenos i pljenidba budu proglašeni nedopuštenima. Ovršenica nadalje ničim nije učinila vjerojatnim da joj ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti eventualnu štetu naknaditi.

12. U odnosu na prijedlog ovršenice za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, ističe se da povodom prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, u ovršnom postupku sud može donijeti odluku kojom pljenidbu i prijenos proglašava nedopuštenima ili odluku kojom ovršenika upućuje na pokretanje parničnog postupka radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenima.

13. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je predmetna zadužnica izdana 14. svibnja 2007. i da je na njoj ovjeren potpis dužnika ĆĐ po javnom bilježniku Zoranu Jelaviću iz Zagreba pod brojem OV-11130/2007. Odnosno, da unatoč činjenici da zadužnica nije solemnizirana, ona ne gubi svoju djelotvornost iz razloga što se valjanost zadužnice ima procijeniti prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme kad je zadužnica izdana. Naime, u vrijeme kada je predmetna zadužnica izdana na njoj je, da bi bila valjana, sukladno članku 183. Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 57/1996, 29/1999, 42/2000, 173/2003, 194/2003, 151/2004, 88/2005, 121/2005 dalje: OZ/08), morao biti javno ovjerovljen potpis dužnika. Potvrda od strane javnog bilježnika (solemnizacija) nije bila propisana kao pretpostavka za valjanost zadužnice odnosno bjanko zadužnice. Također, članak 183. stavak 7. OZ/08 izričito je propisivao da zadužnica ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamca platca na drugim predmetima ovrhe. Navedeno uređenje zadržano je i u članku 214. stavku 7. OZ-a.

14. U konkretnom je slučaju potpis dužnika ĆĐ javno ovjerovljen u skladu s odredbom članka 77. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine" br. 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16., 57/22.) kojom je propisano da javni bilježnik može potvrditi da je stranka u njegovoj nazočnosti vlastoručno potpisala pismeno, ili svoj rukoznak na njega stavila, ili da je potpis ili rukoznak, koji je već na pismenu, pred njim priznala kao svoj. Nadalje, stavkom 2. navedenog članka propisano je da se istovjetnost stranke mora utvrditi u skladu s odredbama članka 60. i 61. navedenog zakona, odnosno, ako javni bilježnik ne poznaje sudionike osobno i po imenu, njihovu istovjetnost utvrdit će osobnom iskaznicom ili putovnicom. Ako ni to nije moguće, njihovu istovjetnost mora posvjedočiti koji drugi javni bilježnik ili dva svjedoka istovjetnosti. Svjedoci istovjetnosti moraju biti punoljetne osobe koje javni bilježnik osobno poznaje ili čiju istovjetnost može utvrditi na temelju osobne iskaznice ili putovnice. Također, stavkom 3. navedenog članka propisano je da će se ovjera, s pozivom na poslovni broj zapisnika ili upisnika o ovjerama i potvrdama, staviti na izvornom pismenu uz naznaku na koji je način utvrđena istovjetnost te dodatak da je potpis ili rukoznak istinit, i uz datum, potpis i službeni pečat javnog bilježnika.

15. Stoga je pravilno utvrđeno da nije ostvaren žalbeni razlog iz odredbe članka 50.stavka 1. točke 1. OZ-a, a niti je ostvaren neki od žalbenih razloga na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 50.stavka 5.OZ-a.

16. U odnosu na prigovor zastare tražbine iz ovršne isprave te prigovor da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave protiv ovršenice, kao i da sukladno odredbi iz članka 139.stavka 3. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19) nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine te da prema stavku 4. citiranoga članka kad ima više nasljednika, oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, ovršenica je zaključkom prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-290/2024-2 od 26.travnja 2024. upućena na parnicu pozivom na žalbene razloge iz odredbe članka 50.stavka 1. točaka 7. i 11. OZ-a.

17. Iz ovih je razloga na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. OZ-a, odbijena žalba ovršenice kao neosnovana i potvrđeno pobijano prvostupanjsko rješenje.

U Rijeci 6. kolovoza 2025.

Sutkinja

Dubravka Butković Brljačić