Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Stalna služba u Biogradu na Moru
Trg kralja Tomislava 2
Poslovni broj: P-1851/2021-30
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužiteljice ad. 1. BM, B, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužiteljice ad. 2. LM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužiteljice ad. 3. PM, L, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužiteljice ad. 4. ĆM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužitelja ad. 5. ŽM, Luka, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužiteljice ad. 6. KM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužiteljice ad. 7. BMF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužitelja ad. 8. ZM, P, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužitelja ad. 9. RM, Ć, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužiteljice ad. 10. NM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužiteljice ad. 11. UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužitelja ad. 12. TM, OIB: [osobni identifikacijski broj], Ž, [adresa], tužiteljice ad. 13. VM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužitelja ad. 14. EM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužitelja ad. 15. ŠM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužitelja ad. 16. CM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužiteljice ad. 17. DM, Juraj, OIB: [osobni identifikacijski broj], Zagreb, Tržna 8 A, tužiteljice ad. 18. ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužitelja ad. 19. Financijska Agencija-Fina, Zagreb, OIB: 85821130368, Ul. Grada Vukovara 70, tužitelja ad. 20. AM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužitelja ad. 21. ČM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužiteljice ad. 22. LMF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužiteljice ad. 23. IM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužitelja ad. 24. MM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužiteljice ad. 25. FM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnik Branimir Zorica, odvjetnik u Zadru, protiv tuženika Grada Biograda na Moru, OIB: 95603491861, Biograd na Moru, Trg kralja Tomislava 5, kojeg zastupa gradonačelnik GM, a isti po punomoćnici Višnji Galešić, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 9. lipnja 2025. u prisutnosti osobno tužitelja ad. 5. ŽM, osobno tužiteljice ad. 13. VM, zamjenice punomoćnika tužitelja Antonije Banić, odvjetnice u odvjetničkom uredu Branimira Zorice, odvjetnika u Zadru, zz tuženika GM i punomoćnice tuženika Višnje Galešić, odvjetnice u [adresa], na ročištu za objavu presude 6. kolovoza 2025.
p r e s u d i o j e
I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Utvrđuje se da su tužitelji 1. BM, OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. IM LM, OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. PM, OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. ĆM, OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. ŽM, OIB: [osobni identifikacijski broj], 6. BMF KM, OIB: [osobni identifikacijski broj], 7. K BMF, OIB: [osobni identifikacijski broj], 8. ZM, OIB: [osobni identifikacijski broj], 9. RM CM, OIB: [osobni identifikacijski broj], 10. NM LMF, OIB: [osobni identifikacijski broj], 11. UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], 12. TM, OIB: [osobni identifikacijski broj], 13. VM, OIB: [osobni identifikacijski broj], 14. VM EM, OIB: [osobni identifikacijski broj], 15. ŠM, OIB: [osobni identifikacijski broj], 16. CM, OIB: [osobni identifikacijski broj], 17. DM, OIB: [osobni identifikacijski broj], 18. ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj], 19. Financijska Agencija-Fina, OIB: 85821130368, 20. HM, OIB: [osobni identifikacijski broj], 21. ČM, OIB: [osobni identifikacijski broj], 22. JM LMF, OIB: [osobni identifikacijski broj], 23. JM IM, OIB: [osobni identifikacijski broj], 24. FM MM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 25. Nosil FM, OIB: [osobni identifikacijski broj], stekli pravo suvlasništva i to svaki za 1/25 dijela, nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], zv. "U mjestu", u naravi dvorište površine 759 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužitelji temeljem ove presude upišu u zemljišnim knjigama kao suvlasnici opisane nekretnine svaki za 1/25 dijela, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, u roku od 15 dana. "
II Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 6.625,00 EUR ( šesttisućašestodvadesetpet eura) u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu odbija zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelji u tužbi podnesenoj 1. listopada 2021. navodi da su tužitelji stvarni suvlasnici i suposjednici nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] površine 367 m[2] upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nadalje navode da su tužitelji stvarni suvlasnici i suposjednici nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], u naravi dvorište površine 759 m[2] , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina da predstavlja dvorište zgrade izgrađene na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ističu da se u naravi radi o stambenoj zgradi i dvorištu zgrade, zapravo parkingu. Nadalje, da su suvlasništvo opisanih nekretnina stekli temeljem ugovora o kupoprodaji stanova koje su isti kao kupci zaključili s građevinskim poduzećem „ Radnik“ Benkovac. Radnik Benkovac je bilo društveno poduzeće kojem je predmetno zemljište bilo dodijeljeno na korištenje radi izgradnje stambene zgrade i to temeljem Rješenja Općinskog sekretarijata za upravno pravne poslove i upravni nadzor broj: 03-1146/1-1971 od 22. kolovoza 1972. kojim se građevinskom poduzeću „Radnik“ Benkovac dodjeljuje u svrhu izgradnje stambeno-poslovnog objekta građevinsko zemljište u društvenom vlasništvu i to temeljem Rješenja Općinskog sekretarijata za upravno pravne poslove Općine Biograd na Moru broj: Up/I-03-873-1972 od 16. studenog 1972. kojim se građevinskom poduzeću „ Radnik“ Bekovac odobrava građenje stambeno-poslovnog objekta-solitera „D“ P+5, površine prizemlja 347,80 m[2] , a tlocrtne površine etažnih dijelova 341,17 m x 5, na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], predjel „ Centar I“. Nadalje, da se nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] nove izmjere odnosi na kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina], dok kat. čest. [katastarska čestica] nove izmjere u staroj izmjeri odgovora između ostalih i nekretninama oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tako da ne bi trebalo biti dvojbe da su upravo tužitelji kao pravni slijednici građevinskog poduzeća „ Radnik“ Benkovac suvlasnici nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, da nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja dvorište zgrade sagrađene na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj su tužitelji nesporno upisani kao suvlasnici odnosno vlasnici posebnih dijelova nekretnine, dok dvorište predstavlja dio zemljišta na kojem je zgrada izgrađena odnosno koja služi za redovnu upotrebu zgrade. Nadalje, navodi se da se tužitelji nalaze u mirnom i nesmetanom posjedu iste nekretnine od kada je zgrada izgrađena i nikada nitko ih u tom posjedu odnosno suposjedu nije uznemiravao niti smetao te u najmanju ruku da su tužitelji stekli pravo vlasništva dosjelošću. Predlažu prihvatiti tužbeni zahtjev te naložiti tuženiku da nadoknadi tužiteljima trošak parničnog postupka.
2. Tuženik se u odgovoru na tužbu od 27. listopada 2021. usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja danas predstavlja dvorište odnosno parking ispred zgrade nije bila predmet dodjele poduzeću, već isključivo i jedino nekretnina na kojoj je izgrađena zgrada, a to je nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bila predmet dodjele društvenom poduzeću „Radnik“ Benkovac. Iz priloženog Rješenja Općinskog sekretarijata je vidljivo da je Općinski sekretarijat za upravno-pravne poslove Općine Biograd na Moru građevinskom poduzeću „ Radnik“ Benkovac odobrio građenje stambeno-poslovnog objekta na nekretninama koje u staroj izmjeri odgovaraju čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Nadalje, da nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], dok nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara dijelu nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], što da proizlazi iz priložene identifikacije. Ističe da tužitelji nisu razjasnili na temelju čega točno se može zaključiti da je upravo predmetni parking odnosno kat. čest. [katastarska čestica] bila dodijeljena na korištenje građevinskom poduzeću Benkovac kad iz prednje citirane identifikacije čestica proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara raznim nekretninama odnosno konkretno dijelovima nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Dakle, iz priloženog Rješenja, a koji je zapravo jedina isprava koju tužitelji dostavljaju uz tužbu i na kojoj temelje tvrdnju o stjecanju svog prava suvlasništva se uopće ne može zaključiti da je dvorište parking odnosno čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bio dio dodijeljenih čestica. U odnosu na navode tužitelja kako čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja dio zemljišta na kojem je izgrađena zgrada odnosno koje da služi za redovnu upotrebu zgrade, naglašava kako parnični postupak nije vrsta postupka u kojoj bi se navedeno moglo dokazivati i tražiti, već da je to isključivo posebni upravni postupak. Nadalje, iz priloženog vlasničkog lista je razvidno da je etažirana isključivo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što da dodatno potvrđuje činjenica da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] samostalna čestica koja nema nikakve stvarne ili pravne veze sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Glede navoda tužitelja da su u najmanju ruku stekli pravo vlasništva dosjelošću, ističe da se na čestici koja predstavlja dvorište odnosno parking koji koristi veći broj osoba ne može steći pravo vlasništva dosjelošću, jer parking odnosno parking koji koristi veći broj osoba ne može steći pravo vlasništva dosjelošću jer parking svatko može slobodno koristiti, kao takav ga koristi veći broj građana pa da nema mogućnosti za stjecanje prava vlasništva putem instituta dosjelosti. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.
3. Tužitelji su u tijeku postupka u podnesku od 16. studenog 2021. istaknuli da je iz identifikacije dostavljene uz tužbu razvidno kako predmetna nekretnina u staroj izmjeri odgovara između ostalih i nekretninama kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dakle nekretninama koje su Rješenjem Općinskog sekretarijata za upravno-pravne poslove Općine Biograd dodijeljene građevinskom poduzeću „Radnik“ na korištenje tako da vlasništvo tužitelja na navedenim nekretninama ne bi trebalo biti sporno, dok je glede preostalih nekretnina stare izmjere koje u novoj izmjeri odgovaraju kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], riječ je o stjecanju prava vlasništva dosjelošću s obzirom da sve nekretnine stare izmjere čine jedinstvenu cjelinu koju tužitelji drže u posjedu i koriste kao dvorište zgrade sagrađene na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ističu da nije riječ o javnom parkingu, već o nekretnini koju suvlasnici zgrade izgrađene na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koriste za parkiranje svojih vozila, tako da tužitelji ne vide apsolutno nikakvu prepreku za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću jer da se nalaze u mirnom i nesmetanom suposjedu predmetne nekretnine još od kada je izgrađena zgrada na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
3.1. Ujedno podneskom od 12. lipnja 2024. tužitelji su istaknuli da su građevinskom poduzeću „Radnik“ Benkovac dodijeljene na korištenje u svrhu izgradnje stambeno- poslovnog objekta kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina] za cijelo u ukupnoj površini od 952 m[2] . Budući da obje nekretnine nove izmjere kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] odgovaraju prethodno navedenim nekretninama stare izmjere ( a kat. čest. [katastarska čestica] još nekim nekretninama stare izmjere) a da na stambenu zgradu otpada površina od 367 m[2] ,[2] jasno je da preostali dio navedenih nekretnina stare izmjere u površini od 585 m predstavlja upravo dvorište zgrade. Onaj dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji odgovara preostalim nekretninama stare izmjere u površini od 174 m[2] tužitelji da su stekli dosjelošću obzirom da sve nekretnine stare izmjere čine jedinstvenu cjelinu koju tužitelji oduvijek drže u posjedu i koriste kao dvorište svoje zgrade.
4. U tijeku postupka tuženik je u podnesku od 22. travnja 2025. naveo da iz dokumentacije u spisu proizlazi da nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nastala od niza čestica te da navedena nekretnina nije dvorište zgrade izgrađene na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako to neosnovano navode tužitelji. Kako nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nije dvorište zgrade, već javna površina, to tužitelji da nisu mogli steći pravo vlasništva dosjelošću na bilo kojem dijelu nekretnine. Naveo je da je moguće životno i logično da su korisnici i vlasnici stanova svoje automobile parkirali na dijelu javne površine koji je najbliži njihovoj zgradi, međutim to da ne znači da samim parkiranjem automobila stječu pravo vlasništva. Tužitelji da su neosnovano na dio javne površine stavili rampu, kako bi time stvorili privid da se radi o površini koja pripada isključivo vlasnicima stanova i to upravo iz razloga jer su i ostali građani parkirali svoje automobile na tom dijelu nekretnine, a što da je očigledno suvlasnicima stvaralo problem u parkiranom prostoru, pa su bez bilo kakve pravne osnove odlučili staviti rampu na dio nekretnine. Nadalje, da iz geodetskog vještačenja, kako i iz priloženih fotografija jasno proizlazi da se kat. čest. [katastarska čestica] sastoji od parkirališta, zelene površine, natkrivene ostakljene terase kafića, pa da nije jasno kako su tužitelji mogli steći pravo vlasništva dosjelošću na ovim dijelovima nekretnine.
5. U dokazne svrhe sud je izvršio uvid i pročitao: zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 30-34), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 35), izvod iz katastarskog plana DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru, klasa: 935-06/17-01/245, ubroj: 541-22-04/5-17- 2 (list spisa 36), rješenje Općinskog sekretarijata za upravnopravne poslove i upravni nadzor broj: 01-1484/1-1972 od 31. srpnja 1972. (list spisa 37-38), rješenje Općinskog sekretarijata za upravnopravne poslove Općine Biograd na Moru, broj: UP/I-03- 873/1972 od 16. studenog 1972. (list spisa 39-41), rješenje Općinskog sekretarijata za upravnopravne poslove Općine Biograd na Moru broj: UP/I-03-4-380/1974 od 10. lipnja 1979. (list spisa 43-44), identifikacija čestica DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru, klasa: 936-02/18-04/385, ubroj:
541-22-04/7-18-2 (list spisa 45), popisni list broj 5705 k. o. [katastarska općina] (list spisa 46), povijest zk. upisa za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 47-50), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Igora Gulana (list spisa 143-157), odluka Gradskog vijeća Grada Biograda na Moru o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi, klasa: 363-02/22-01/06, urbroj: 2198-16-02-22-3 od 24. lipnja 2022. (list spisa 167), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka OM (list spisa 140), SM (list spisa 302) te je izveden dokaz stranačkim saslušanjem tužitelja ad. 1. ŽM i tužiteljice ad. 13. BJ te saslušanjem zz tuženika GM (list spisa 364-366), izvršen je uvid u spis Općinskog sekretarijata Biograd na Moru broj: UP/I-03-873/1972 (list spisa 67-131) i povijest zk. upisa za zk. ul. [broj ZK uloška] [adresa] (list spisa 173-298).
5.1. U skladu s odredbom članka 299. stavka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP), sud nije uzeo u obzir dokazne prijedloge tuženika koji su predloženi podneskom zaprimljenim kod ovog suda od 22. travnja 2024. u vidu čitanja materijalnih dokaza i to: izvatka iz sudskog registra za društvo Bošana d.o.o., radne naloge društva Bošana d.o.o. te dokazni prijedlog saslušanjem svjedoka: LJ, PJ, ĆJ i ŽJ, budući da su predloženi nakon zaključenja prethodnog postupka.
6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da su stekli pravo suvlasništva nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to svaki za 1/25 dijela, te trpljenje upisa tuženika kao vlasnika predmetne nekretnine, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika kao upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika.
8. Između stranaka nije sporno da je predmetna nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo tuženika za cijelo, dok su tužitelji upisani kao suvlasnici nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] površine 367 m[2] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] odnosno kao vlasnici posebnih dijelova te nekretnine.
9. Među strankama je sporno je li predmetna nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila predmet dodjele pravnom predniku tužitelja, društvenom poduzeću „Radnik“, za izgradnju stambeno-poslovnog objekta, sporno je predstavlja li predmetna nekretnina zemljište koje služi za redovnu uporabu zgrade sagrađene na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ujedno je sporno predstavlja li predmetna nekretnina javno dobro u općoj uporabi te posljedično može li se na takvoj nekretnini stjecati pravo vlasništva.
10. Uvidom u rješenje Općinskog sekretarijata za upravnopravne poslove i upravni nadzor broj: 01-1484/1-1972 od 31. srpnja 1972. (list spisa 37-38) proizlazi da se Građevinskom poduzeću "Radnik" iz Benkovca dodjeljuje u svrhu izgradnje stambeno- poslovnog objekta građevinsko zemljište u društvenom vlasništvu i to dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 715 m[2] .
11. Uvidom u pravomoćno rješenje Općinskog sekretarijata za upravnopravne poslove Općine Biograd na Moru, broj: UP/I-03-873/1972 od 16. studenog 1972. (list spisa 39- 41) proizlazi da se Građevinskom poduzeću "Radnik" Benkovac odobrava građenje stambeno-poslovnog objekta – solitera "D" P+5 površine prizemlja 347,80 m[2] , a tlocrtne površine etažnih dijelova 341,17 m2x5, na čest. zem. [katastarska čestica] k.o.
[adresa], predjel Centar I.
12. Uvidom u identifikaciju čestica (list spisa 45) proizlazi da se kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosi na kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], dok uvidom u popisni list br. 5705 (list spisa 46) proizlazi da predmetna nekretnina ima površinu od 759 m[2] .
13. Uvidom u popisni list 5705 k. o. [katastarska općina] ( list spisa 46) proizlazi da nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] stare izmjere.
14. Tijekom postupka od Državnog arhiva pribavljen je spis Općinskog sekretarijata Biograda na Moru, broj: UP/I-03-873/1972 ( list spisa 67-131) kojem prileže naprijed citirana Rješenja, broj: 01-1484/1-1972 od 31. srpnja 1972. i broj: UP/I-03-873/1972 od 16. studenog 1972. Ujedno istom spisu prileži u urbanistička suglasnost Općinskog sekretarijata za upravno pravne poslove Općine Biograd na Moru od 14. studenog 1972. ( list spisa 98-99) kojom se potvrđuje da je na građevinskom zemljištu označenom kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], predjel " Centar I", dozvoljeno građenje investicionog objekta-poslovno stambene zgrade P+5 tlocrtne površine kako je to upisano u Položajnom nacrtu 1:200, koja je izgradnja u skladu s uvodno citiranom Odlukom, uz uvjete da objekt mora sadržavati prizemlje plus 4-5 etaža. Između ostalog, određeni su uvjeti da prizemni dio koji je orijentiran na ulicu i dijelom na trg, ispred zgrade organa sigurnosti, mora imati javnu namjenu tj. lokale sa trijemom minimum 1,20 m pred svakim ulazom u lokal. Dvorišni dio prizemlja sa južne strane mora biti ograđen zidom visine do 1 m i providnom ogradom do ukupne visine maksimum 1,60 m, da na taj način odvoji javni prostor od prostora koji pripada stambenoj zgradi i njenim korisnicima.
15. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka Igora Gulan, mag. ing. geod. (list spisa 143- 156) razvidno je da je vještak predmetnu nekretninu identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi asfaltirana površina, parkiralište, zelene površine, rampa i natkrivena ostakljena terasa kafića. Vještak je u nalazu i mišljenu naveo da je predmetna čest. 1711/5 k. o. [katastarska općina] omeđena sa sjeverozapadne strane betonskim zidom, s jugozapadne strane betonskim zidom, podzidom i željeznom ogradom, a sa sjeveroistočne strane nije ograđena vidljivim međnim znakovima.
16. Tijekom postupka saslušani su svjedoci OM i SM koji su u bitnom naveli da stanuju u susjedstvu stambene zgrade sagrađene 1973., predmet spora da je naknadno asfaltiran, a poslije da su stanari te stambene zgrade obilježili parkirna mjesta. Suglasno su naveli da su rampu stavili stanari, dok je svjedok SM dodatno naveo da je gledajući s javne površine, rampa smještena iza zgrade i to na jugozapadu, dok prednji dio dvorišta gdje se nalazi zelena površina, terasa kafića nisu pod rampom odnosno svi stanovnici [adresa], tako i stanari zgrade mogu prolaziti bez ikakve prepreke. Ujedno je dodao kako je od stanara te zgrade dobi daljinski za rampu kako bi mogao prolaziti preko njihovog dijela dvorišta odnosno nekretnine do svog parkirnog mjesta koji se nalazi pokraj zgrade u kojoj živi. Zaključno su naveli da nisu čuli da bi stanarima zgrade netko osporavao vlasništvo predmeta spora.
17. Tužitelj ad.5. KJ je u stranačkom iskazu ( list spisa 364) naveo da je Građevinsko poduzeće Radnik kupilo cijelu nekretninu radi izgradnje zgrade. Stanari da su se uselili 1973. i do današnjeg dana da im nitko nije stvarao problem, to da je njihovo vlasništvo. Međutim, kad bi netko drugi dolazio na ovo parkiralište da bi nastao pravi kaos, zbog čega da su postavili rampu. Navodi da ne vidi problem u tome da Bošana d.o.o. održava samo zelenu površinu koja se nalazi do asfaltne ceste. Na parceli da se nalazi i jedno stablo masline koje održava ZJ, dok travu ispod te masline kosi Z. Kad su postavili rampu, nitko iz Grada ih nije upitao za to, kao niti prije postavljanja spomenute rampe.
18. Tužiteljica ad. 13. VM se u stranačkom iskazu ( list spisa 365) pridružila navodima saslušanog tužitelja ŽM. Ujedno je dodala da stablo masline koje se nalazi na spornoj parceli održava i bere ZJ, a koliko joj je poznato zalijeva ga vatrogasno društvo sistemom „kap na kap“. Što se tiče zelene površine koja se nalazi ispred poslovnice Fine, navodi da joj nije poznato tko ga održava, ali da je riječ o urednoj površini. Dodaje da se uz predmetno dvorište uz njihovu zgradu nalaze kuće od RJ, NJ i UJ. NJ da se ne koristi njihovim dvorištem, dok je ZJ na svojoj parceli napravio parkirno mjesto do kojeg može doći samo preko njihovog parkinga, pa su oni stanari zgrade njemu dali ključ rampe. Zaključno je navela da nakon postavljanja rampe, kao i prije postavljanja rampe nitko da im nije branio niti iz Grada da se koriste ovim parkingom.
19. Zz tuženika GM je u stranačkom iskazu ( list spisa 365-366) naveo da sporno stablo masline koje se nalazi na ovoj parceli, kao i još druga stabla maslina koja se nalaze u [adresa] održavaju djelatnici Bošane. Konkretno predmetno stablo masline da zalijeva Dobrovoljno vatrogasno društvo Grada Biograda na Moru, što da financira Grad kad se ne može izvesti sistem „ kap po kap“. Sve zelene i javne površine u Gradu Biogradu na Moru da održava Bošana koja Gradu ispostavlja račune. Ističe da ovo nije jedina zgrada u Gradu u koju je gradio GP Radnik kojemu su bile dodijeljivane površine radi izgradnje stambenih zgrada, a po izgradnji stambene zgrade, okolni dio površine bi bio vraćen tadašnjoj Skupštini Općine Biograd. Predmetna parcela da je asfaltirana i koliko je njemu poznato da je istu asfaltirao Grad ili tadašnja Skupština Općine Benkovac. Dodaje da okolne zgrade koje je isto gradio GP Radnik nemaju u vlasništvu parkinge i okolno područje da je u vlasništvu Grada Biograda na Moru. Nadalje je naveo da se prema izmjeni Zakona o komunalnom gospodarstvu sve javne površine moraju upisati u javni registar i da se kao takve moraju upisati kao javno dobro u općoj uporabi, dakle kao ceste, trgovi, zelene površine. Što se tiče predmetne parcele, takva odluka da nije provedena jer su stanari pokrenuli ovaj sudski postupak.
20. Odredbom članka 14. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZVDSP) propisano je da se vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.
21. Prema prijelaznoj odredbi članka 388. stavka 2. ZVDSP stjecanje prava vlasništva do stupanja na snagu toga Zakona (1. siječnja 1997.) presuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja prava.
22. Odredbom članka 18. ZVDSP propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), stavkom 2. je propisano da je posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Stavkom 3. je propisano da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.
23. U skladu s odredbama članka 7. stavak 1. i članka 219. stavak 1. ZPP, svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, a prema odredbi članka 221.a ZPP-a, ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.
24. U konkretnom slučaju, iz činjeničnih navoda tužbe, kao i navoda iznijetih tijekom postupka, proizlazi da tužitelji svoj zahtjev temelje na tvrdnji da su suvlasništvo predmetne nekretnine kao i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekli temeljem ugovora o kupoprodaji stanova koje su kao kupci zaključili s građevinskim poduzećem „Radnik“ Benkovac kojemu je predmetno zemljište bilo dodijeljeno na korištenje radi izgradnje stambeno-poslovne zgrade, dok da su dio predmetne nekretnine koji odgovara preostalim nekretninama stare izmjere koje nisu bile predmetom dodjele i to u površini od 174 m[2] stekli dosjelošću ističući da je riječ o jedinstvenoj cjelini koju tužitelji oduvijek drže u posjedu i koriste kao dvorište svoje zgrade.
25. Imajući u vidu činjenice na kojima tužitelji temelje svoj zahtjev ( u odnosu na koje činjenice je sud vezan i u odnosu na koje primjenjuje pravo), slijedi da su tužitelji (na kojima je po članku 219.stavku 1. ZPP teret dokazivanja činjenica koja su stvarna osnova njihove tužbe), u ovom postupku trebali dokazati postojanje tog valjanog pravnog osnova.
26. Prvenstveno je za navesti da je Odlukom o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi, KLASA: 363-02/22-01/06, URBROJ: 2198-16-02-22- 3 od 24. lipnja 2022., dalje u tekstu: Odluka ( list spisa 167), koje je donijelo Gradsko vijeće Grada Biograda na Moru na 9. sjednici održanoj 24. lipnja 2022., predmetna nekretnina kat. čest. [katastarska čestica], površine 759 m[2] , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-parkiralište, proglašena javnim dobrom u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Biograda na Moru.
26.1. Prednje citiranu Odluku je donijelo Gradsko vijeće Grada Biograda na Moru pozivom na odredbe članka 59. i članka 62. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj: 68/18., 110/18 i 32/20, dalje: ZKG) i članka 26. stavka 3. Statuta Grada Biograda na Moru ( „Službeni glasnik Grada Biograda na Moru“, broj: 5/09., 3/13., 4/15., 2/18., 6/20. i 4/21.), a koje odredbe daju ovlast predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave da donese odluku o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi i u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Ujedno odredbom članka 61. stavka 4. ZKG također se navodi da na temelju članka 61. stavka 4. ZKG komunalna infrastruktura stječe status javnog dobra u općoj uporabi danom njezine izgradnje, uređenja odnosno stupanja na snagu odluke o proglašenju javnog dobra u općoj uporabi. Odluku o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi donosi predstavničko tijelo lokalne samouprave, u ovom slučaju Gradsko vijeće Grada Biograda na Moru. Naprijed citiranu odluku je u spis dostavio tuženik podneskom od 28. ožujka 2024., dakle nakon zaključenja prethodnog postupka. Iako su se tužitelji protivili da se ista uzme u obzir kao dokaz u ovoj pravnoj stvari navodeći da je tuženik prekludiran za dostavljanje dokaza, valja reći da je riječ o Odluci koja je objavljena u Službenom glasniku Grada Biograda na Moru, pa se ne radi o dokazu, već ista predstavlja podzakonske materijalnopravne propise. ( pa tako presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj: Gž-20/2025-2 od 19. ožujka 2025.).
26.2. Što sve spada pod pojam nerazvrstane ceste definirano je odredbom članka 98. stavkom 1. Zakona o cestama ( „ Narodne novine“ broj: 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22.) kojim je propisano je da su nerazvrstane ceste one ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može koristiti na način i pod uvjetima određenim tim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu toga Zakona. Člankom 100. ZC-a propisano je da nerazvrstanu cestu čine - cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično), prometna signalizacija (okomita, vodoravna i svjetlosna) i oprema za upravljanje i nadzor prometa, javna rasvjeta i oprema ceste (odbojnici i zaštitne ograde, uređaji za zaštitu od buke, uređaji za naplatu parkiranja i slično).
26.3. U svrhu utvrđivanja relevantnih činjenica izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta, uz sudjelovanje vještaka mjerničke struke Igora Gulana, mag.ing.geod. koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da predmetna nekretnina u naravi predstavlja asfaltiranu površinu, parkiralište, zelenu površinu, rampu, natkrivenu ostakljenu terasu kafića. Na izrađeni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka, stranke nisu imale primjedbi te po ocjeni suda isti je izrađen u skladu s pravilima struke, stručno i objektivno.
26.4. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da predmetna nekretnina predstavlja dijelom i zelene površine koje održava upravo komunalno društvo Bošana d.o.o. u vlasništvu tuženika. Navedeno proizlazi iz stranačkog iskaza tužitelja ŽM koji je jasno iskazao da navedeno komunalno društvo održava zelenu površinu do asfaltne ceste, a suglasno je iskazao i zakonski zastupnik tuženika u svom iskazu navodeći da „sve zelene i javne površine u Gradu pa tako i ovu održava Bošana koja Gradu ispostavlja račune“. Iako se tužiteljica VM u svom iskazu nije mogla izjasniti tko održava zelenu površinu na spornoj nekretnini, ali je istaknula da je riječ o „ urednoj površini“, pa cijeneći iskaze tužitelja ŽM i zz tuženika, ovaj sud zaključuje da je riječ o zelenoj površini koja se redovito održava od strane trgovačkog društva Bošana d.o.o. nesporno u vlasništvu tuženika. Nadalje, geodetskim vještačenjem i uviđajem na licu mjesta je utvrđeno da predmetna terasa ugostiteljskog objekta nije sastavni dio stambeno-poslovne zgrade izgrađene na kat čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već upravo sporne javne površine, a do koje po iskazu svjedoka SM mogu svi prolaziti bez ikakve prepreke. Što se tiče sporne rampe postavljene na dijelu sporne nekretnine, iz iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja, ovaj sud je utvrdio da su isti postavili stanari zgrade kako bi sebi osigurali parkirna mjesta. Međutim, slijedom svih izvedenih dokaza, ovaj sud zaključuje se da ne radi o privatnom parkingu stanara stambene zgrade izgrađene na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već o javnom dobru u općoj uporabi na kojem se ne može stjecati pravo vlasništva niti dosjelošću. Iako iz izvedenih dokaza proizlazi da doista stanari stambene zgrade nisu u tom činu postavljanja rampe spriječeni od strane tuženika ili komunalnog redarstva, slijedom svega ranije obrazloženog, po stavu suda, tužitelji u svakom slučaju za isto nisu imali pravne osnove. Ovdje valja podredno ukazati da su nejasni navodi tužitelja na koji način bi predmetna parcela sa stambenom zgradom u vlasništvu tužitelja činila „jedinstvenu cjelinu koja je oduvijek u njihovom posjedu i koriste kao dvorište svoje zgrade“ kad iz samih iskaza tužitelja i svjedoka proizlazi da dijelovi nekretnine koji nisu ograđeni spornom rampom su pristupačni većem broju korisnika, a isto proizlazi iz same skice sudskog očevida.
27. Budući da su tijekom postupka tužitelji upirali na razliku u površini izgrađene stambeno-poslovne zgrade na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ( površine 367 m[2] ) i ukupne površine zemljišta koje je dodijeljeno GP Radniku za izgradnju ( 952 m[2] ), ovaj sud smatra potrebnim osvrnuti se i na te navode. Naime, uvidom u naprijed citirano Rješenje Općinskog sekretarijata za upravno-pravne poslove, broj: 03-1146/1-1971 od 10. listopada 1972. ( list spisa 80) proizlazi da je građevinskom poduzeću „Radnik“ iz Benkovca dodijeljeno u svrhu izgradnje stambeno-poslovnog objekta građevinsko neizgrađeno zemljište u društvenom vlasništvu i to čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 688 m[2] , čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 21 m i čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 243 m sve k. o. [katastarska općina], dakle u ukupnoj površini od 952 m[2] . Isto tako uvidom Rješenjem Općinskog sekretarijata za upravno-pravne poslove Općine Biograd na Moru, broj:
UP/I-03-873/1972 od 16. studenog 1972. ( list spisa 93-95) odobrava se građevinskom poduzeću „Radnik“ Benkovac građenje stambeno-poslovnog objekta-solitera „D“ P+5, površine prizemlja 347,80 m[2] , a tlocrtne površine etažnih dijelova 341,17 m x 5, na prednje navedenim katastarskim česticama. Međutim, unatoč evidentnoj razlici u površini između kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je izgrađena navedena stambeno-poslovna zgrada i dodijeljenog zemljišta za izgradnju iste, ne može se prihvatiti tvrdnja tužitelja da bi predmetna nekretnina predstavljala dvorište odnosno dio zemljišta na kojem je zgrada izgrađena i koji služi za redovnu upotrebu zgrade. Naime, iz sadržaja spisa ne proizlazi da je predmetna nekretnina utvrđena kao nekretnina koja služi za redovitu uporabu nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je izgrađena zgrada, a u tom pravcu tijekom postupka nisu izvedeni niti predlagani dokazi ( u pogledu postojanja zemljišta koje bi služilo redovitoj uporabi). Nadalje, u postupku nije bilo sporno da zgrada u kojoj se nalaze stanovi ( i poslovni prostori) kao posebni dijelovi zgrade koji su u vlasništvu tužitelja nosi posebnu zemljišnoknjižnu oznaku kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], različitu od nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koju tužitelji tvrde da služi redovitoj uporabi zgrade. Naime, prema priloženoj identifikaciji čestica ( list spisa 45) proizlazi da nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara nekretninama oznake: kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] stare izmjere, dok predmetna nekretnina pored nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere odgovara još i dijelu nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere, sve k. o. [katastarska općina]. Točno jest da kupci koji kupuju stan ujedno kupuju i idealni dio zgrade i zemljišta na kojem je zgrada izgrađena, međutim imajući u vidu naprijed navedeno, po ocjeni ovog suda zemljište koje ima posebnu zemljišnoknjižnu oznaku i koje je upisano u zemljišnoj knjizi u poseban zemljišnoknjižni uložak ne predstavlja zemljište koje služi za redovitu uporabu zgrade. ( tako odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Rev- 978/2008-2 od 18. travnja 2012.). Ujedno je za navesti, da je u pravu tuženik kada navodi da se u ovom parničnom postupku ne može utvrđivati oblik i veličina građevne čestice nužne za redovitu uporabu zgrade.
28. Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, u skladu s odredbom članka 8. ZPP, ovaj sud drži neosnovanim tužbeni zahtjev, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.
29. Na temelju članka 154. stavka 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23.; dalje - Tarifa) tužitelji su u obvezi tuženiku naknaditi troškove postupka jer je tuženik u cijelosti uspio u sporu.
29.1. Tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 250 bodova (Tbr. 8.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima od 7. ožujka 2022., 11. studenog 2022., 9. veljače 2023., 28. ožujka 2024., 16. svibnja 2024., 12. rujna 2024. i 9. lipnja 2025. od po 250 bodova (Tbr. 9.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), dok je tuženiku za pristup ročištu od 25. veljače 2025. priznato 50 bodova (Tbr. 9.t.5 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife). Nadalje, tuženiku je priznat trošak sastava podneska od 11. studenog 2022., 23. travnja 2025. od po 250 bodova ( Tbr. 8.t.1. u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), dok je tuženiku za sastav podneska od 28. ožujka 2024. priznato 100 bodova ( Tbr. 8.t.3. u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), dakle 2650 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 5.300,00 EUR, uvećano za PDV od 25%, ukupno iznosi 6.625,00 EUR.
29.2. Po ocjeni ovog suda, u smislu odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a, za vođenje postupka nije bila potrebna požurnica, jer se njome nije značajnije utjecalo na dinamiku rada ovog suda, slijedom čega tuženiku nije priznat trošak sastava požurnice od 5. siječnja 2024. Nadalje, tuženiku nije priznat trošak sastava podneska od 19. studenog 2021. kojim dostavlja punomoć za zastupanje u ovom postupku budući da je navedena punomoć ranije dostavljena u spis i to uz odgovor na tužbu od 27. listopada 2021., pa je u tom dijelu odbijen zatraženi trošak ( odnosno za iznos od 1.500,00 EUR). Slijedom navedenog, tuženiku je priznato ukupno 6.625,00 EUR, pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.
30. Slijedom svega naprijed iznesenog, odlučeno je kao u izreci presude.
Biograd na Moru, 6. kolovoza 2025.
Sutkinja
Senia Bušljeta
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).
Dostavna naredba:
- tužiteljima po punomoćniku Branimiru Zorici, odvjetniku u Zadru
- tuženiku po punomoćnici Višnji Galešić, odvjetnici u Zagrebu.
