REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb – Istok, Turinina 3
Poslovni broj: Pp-3058/2024-16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sutkinji Korneliji Adamec, uz sudjelovanje Monike Golub kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ŠZ, kojeg brani Jure Mlinarić, odvjetnik u Zagrebu, zbog prekršaja iz članka 51. stavka 5. u vezi s člankom 293. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine‟ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.) povodom prigovora okrivljenika izjavljenog protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske postaja Zaprešić broj 211-07/24- 4/56907, nakon provedenog žurnog postupka, 6. kolovoza 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Okrivljenik: ŠZ, sin Š i P, rođen **.**.1953. u [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], VSS, diplomirani politolog, umirovljenik, ostvaruje mjesečna primanja od oko 1.000,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, s prebivalištem u [adresa], prekršajno neosuđivan, protiv njega se ne vodi postupak za drugi prekršaj ili kazneno djelo,
k r i v j e
što je 7. prosinca 2023. u 17.50 sati, u mjestu Igrišće, upravljao osobnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka], ulicom Dugi Konec u smjeru sjevera, a dolaskom do 65 metara sjevernije od kbr. 2 navedene ulice, gdje su se na kolniku izvodili radovi na sanaciji mosta, nije prilagodio brzinu kretanja vozila nailasku na radove na kolniku i iskop na kolniku, slabijoj vidljivosti u noćnim uvjetima vožnje i preglednosti, tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti odnosno da može postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, zbog čega je u kočenju vozilom najprije udario u dva prometna znaka - ploče za označavanje zapreke na cesti u vlasništvu poduzeća FRACASSO RI d.o.o., a zatim u zemljano građevinski otpad, nakon čega je odbačen u lijevo, gdje je sletio u građevinski iskop dimenzija 8x6 metara, dubine 4 metra i zaustavio se okrenut prednjim dijelom vodila prema dolje okomito u odnosu na kolnik, time da je prometnoj nesreći okrivljenik zadobio tjelesne ozljede,
čime je počinio prekršaj opisan u članku 51. stavku 1., kažnjivo po članku 51. stavku 5. u vezi sa člankom 293. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa mu se na temelju citiranog propisa izriče
novčana kazna od 390,00 € (tristo devedeset eura).
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 60 dana po primitku ove presude, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.
Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, sud upozorava okrivljenika da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, priloženom uplatnicom, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 € (dvadeset eura), troškove prometnog vještačenja u iznosu od 210,00 € (dvjesto deset eura) i trošak izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u iznosu od 26,54 € (dvadeset šest eura i pedeset četiri centa) u roku od 60 dana po primitku presude, priloženom uplatnicom, u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem članka 152. stavaka 4. i 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Policijska uprava zagrebačka, Policijska postaje Zaprešić pod brojem 211- 07/24-4/56907 izdala je 4. srpnja 2024. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude. Protiv obaveznog prekršajnog naloga, okrivljenik je, u otvorenom zakonskom roku, putem branitelja, uložio prigovor, zbog poricanja prekršaja. Sudac je pregledom predmeta utvrdio da ne postoje razlozi za odbacivanje prigovora okrivljenika navedeni u članku 243. Prekršajnog zakona, pa je u skladu sa odredbom članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona, obavezni prekršajni nalog stavio van snage i proveo žurni postupak.
2. Okrivljenik je obranu iznio u nazočnosti branitelja, te je iskazao da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Navedene zgode upravljao je osobnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] u mjestu Igrišće, ulicom Dugi Konec u smjeru sjevera, a kretao se brzinom koja je mogla biti između 40 i 50 km/h, koliko je inače i ograničenje za kretanje vozila u naseljenom mjestu. Uvjeti vožnje su bili noćni i taj dio kolnika je bio loše osvijetljen, te je u jednom trenutku, otprilike 15 metara prije nailaska na prijekop preko kolnika primijetio prometni znak ograničenje brzine na 30 km/h te je dodatno usporio kretanje vozila, ali osim tog prometnog znaka nije bilo drugih prometnih znakova koji bi označavali nailazak na prijekop na kolniku, dok je taj dio kolnika posut šljunkom i zemljom, tako da je usprkos poduzetoj radnji intenzivnog kočenja naletio na zemljano građevinski otpad, od kojeg je odbačen u lijevo te je s vozilom sletio u građevinski iskop dubine oko 4 metra odnosno dimenzija oko 8x6 metara gdje se vozilo zaustavilo okomito u odnosu na kolnik, odnosno prednjim dijelom vozila je naletio na betonski nosač mosta koji se na tom dijelu kolnika gradio. Naime, taj prijekop nije bio označen prometnim znakovima koji označavaju zapreke na cesti, već je kasnije vidio da su dvije ploče položene na zemljano građevinski otpad, dok su nosači tih ploča bili na drugom mjestu odnosno pretpostavio je da je netko već ranije naletio na te ploče, tako da su se one rastavile, tako da sam prijekop nije bio propisno označen, jer bi u suprotnom stigao zaustaviti vozilo, odnosno reagirati sukladno postavljenoj prometnoj signalizaciji. Napominje da na tom gradilištu u trenutku prometne nesreće nije bilo radnika niti nekog drugog sudionika u prometu, te pretpostavlja da su ti radnici nakon utovarivanja zemlje koja je nastala prilikom iskopa građevinske jame, samo otišli sa gradilišta, a nisu ni očistili blato s kolnika ni postavili prometnu signalizaciju kako bi osigurali sigurno odvijanje prometa. S obzirom da je nakon prometne nesreće otprilike desetak minuta bio u nesvijesti, kada se osvijestio vidio je da se nalazi u toj građevinskoj jami, te je uspio nekako izaći iz nje na kolnik, a sjetio se da u blizini stanuje jedan njegov poznanik koji je imao mogućnost strojem izvući vozilo iz tog iskopa, jer je znao da on radi u Županijskim cestama, te ga je nazvao telefonom, a isto je pozvao i policiju, a naknadno je na mjesto prometne nesreće došla i hitna pomoć te je on odvezen u bolnicu gdje su mu konstatirane lakše tjelesne ozljede u vidu istegnuća mišića vrata i natučenja prsnog koša. PZ je prilikom dolaska na mjesto događaja snimio kako je izgledao kolnik u trenutku prometne nesreće te je tu fotografiju dostavio uz prigovor, a isto tako je fotografirano stanje kolnika slijedećeg dana, koju fotografiju je snimila njegova kćer, a na kojoj se vidi da je kolnik očišćen od blata te su postavljeni propisno prometni znakovi koji su označavali nailazak na tu građevinsku jamu u koju je upao vozilom.
2.1. Branitelj nije imao pitanja vezanih uz obranu okrivljenika te se u cijelosti pridružio njegovoj obrani.
3. U dokaznom postupku ispitan je svjedok PZ, koji je iskazao da se sjećao događaja od 7. prosinca 2023., jer je u poslijepodnevnim satima tog dana došao na kolnik Duge ulice u mjestu Igrišće, gdje su se izvodili radovi na rekonstrukciji mosta, iz razloga što se na tom dijelu kolnika dogodila prometna nesreća na način da je osobno vozilo upalo u građevinski iskop dimenzija oko 8x6m dubine oko 4 m te se vozilo nalazilo prednjim dijelom prema dolje odnosno okomito u odnosu na kolnik, time da je prednjim dijelom vozilo udarilo u betonski temelj budućeg stupa mosta. Primijetio je da je mjesto prometne nesreće odnosno mjesto na kojem su se odvijali radovi na kolniku neosvijetljeno, jer nije bilo na tom dijelu javne rasvjete, dok je na kolniku prije tog građevinskog iskopa bila razasuta zemlja i šljunak, te isto tako nije bila propisno postavljena prometna signalizacija koja označava radove na kolniku budući nisu bili postavljeni treptači, odnosno bio je samo postavljen prometni znak "radovi na cesti" na udaljenosti od oko 80 metara od samog iskopa, iako se takav prometni znak mora postaviti na udaljenosti od najmanje 150 do 250 metara od samih radova, budući on predstavlja znak opasnosti i u konkretnom slučaju nije bio postavljen na dovoljnoj udaljenosti, a osim toga, kolnik je bio prekriven slojem zemlje i šljunka što vozaču koji je nailazio kolnikom nije moglo biti niti vidljivo do samog trenutka nailaska na taj dio kolnika, a što je on i fotografirao dolaskom na mjesto nesreće. Osim toga na mjestu samog iskopa nisu bili postavljeni prometni znakovi odnosno ploče koje zabranjuju prilaz odnosno barijere koje zabranjuju prolazak tim dijelom kolnika, iako se one postavljaju neposredno prije same prepreke na kolniku, a osim toga, s obzirom da je bio napravljen bajpas pored kolnika kako bi se zaobišao dio kolnika na kojem su se odvijali radovi treba biti postavljen prometni znak koji usmjerava promet prema tom bajpasu, također na dovoljnoj udaljenosti da ga vozači mogu na vrijeme uočiti i skrenuti sa kolnika prema njemu. U trenutku prometne nesreće ispred samog zemljano građevinskog otpada iza kojeg se nalazio iskop je bila postavljena samo uska traka zakačena na dva tanka štapa koja je trebala predstavljati prepreku, no takva prepreka u noćnim uvjetima vožnje nije uopće uočljiva jer ta traka nije načinjena od reflektirajućeg materijala tako da je nailazak na građevinski iskop bilo teško uočiti. Svjedok je nadalje iskazao da su na kolniku prije zemljano građevinskog otpada bili uočljivi tragovi kočenja vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nesreći s time da je većina tog zemljano građevinskog otpada bila na desnoj prometnoj traci, a tragovi su bili vidljivi po sredini kolnika te dijelom u lijevoj prometnoj traci iz čega je zaključio da je vozač neposredno prije prometne nesreće skretanjem u lijevo pokušao izbjeći nalet na prepreku, ali u tome nije uspio te je vozilo sletjelo u građevinski iskop. Svjedok je nadalje iskazao da su se radovi na rekonstrukciji mosta odvijali od rujna 2023. do kraja 2023. s time da su neposredno prije Božića pustili promet preko tog kolnika, s time da su i dalje na kolniku postojala oštećenja, odnosno kolnik nije bio u potpunosti dovršen već je asfaltiranje napravljeno uoči nove godine 2024.
3.1. Na upit branitelja okrivljenika svjedoku što je po struci, svjedok je odgovorio da je diplomirani inženjer prometa. Branitelj nije imao daljnjih pitanja i nije prigovarao iskazu svjedoka.
3.2. Radi potpunijeg utvrđivanja činjeničnog stanja provedeno je prometno vještačenje po vještaku prometne struke NZ, na okolnost dinamike nastanka prometne nesreće i mogućnost izbjegavanja nastanka prometne nesreće. U nalazu i mišljenju vještak je naveo da je do nesreće došlo 7. prosinca 2023. u 17.50 sati na kolniku ulice Dugi Konec u Igrišću. U vrijeme nesreće bila je noć, javna rasvjeta upaljena, a nalazila se s desne strane kolnika na smjer kretanja okrivljenika. U vrijeme nesreće obavljali su se radovi na zamjeni mosta zbog čega je kolnik bio prekopan, a gledano iz smjera kretanja okrivljenika od juga prema sjeveru nalazilo se područje kolnika koje je bilo uprljano rasutim šljunkom. Ispred samog građevinskog iskopa nalazila se hrpa zemlje, kamenja i građevinskog otpada. Gledano u istom smjeru bio je postavljen prometni znak radovi na cesti s dopunskom pločom 100m nakon čega je bio postavljen prometni znak prednost prolaska za vozila iz suprotnog smjera te znakovi spajanje sporedne ceste pod pravim kutom s desne strane i ograničenje brzine 30 km/h. Osim toga na mjestu nesreće pronađena su tri oštećena prometna znaka ploče za označavanje zapreke s time da su se dvije ploče nalazile porušene na hrpi zemlje ispred građevinskog iskopa u koju je prednjim dijelom okomito uletjelo osobno vozilo okrivljenika i svojim prednjim desnim dijelom se naslonilo na jednu od triju ploča za označavanje zapreke na cesti. Na kolniku mjesta nesreće po površini uprljanoj razasutim šljunkom pronađeni su tragovi kočenja osobnog vozila okrivljenika u dužini od 15,6 metara odnosno 15,4 metara koji su završavali na zemljanoj hrpi. Inače građevinski iskop je bio izgrađen na takav način da je prekidao u potpunosti tog prometa kolnikom zbog čega je s lijeve strane u odnosu na kolnik i građevinski iskop izrađen šljunčani put pri čemu na mjestu nesreće nisu postojali prometni znakovi koji bi usmjeravali promet u lijevo u odnosu na prekid prometnice. Prema nastalim oštećenjima na osobnom vozilu prilikom slijetanja u građevinski iskop relativni pad brzine osobnog vozila iznosio je najmanje 20 km/h s time da je osobno vozilo preko iskopa prešlo put od oko 3,5 metra na kojem je moglo ostvariti rovanjem zemlje usporenje od najmanje 3 m/s na kvadrat pa je brzina osobnog vozila nailaskom na hrpu zemlje iznosila najmanje 7,2 m/s ili 26 km/h. S obzirom na dužinu tragova kočenja kao i okolnost da se isti nalaze na površini rasutog šljunka usporenje snažnim kočenjem moglo je biti smanjeno u odnosu na suh i čisti kolnik praktično do iznad razine poledice pa je usporenje na tom dijelu puta iznosilo najmanje 2 m/s na kvadrat. Navedeno znači da se u trenutku oduzimanja snažnog kočenja okrivljenik kretao brzinom od najmanje 10,9 m/s ili 39 km/h, a do zemljane hrpe vozilo je prešlo put od oko 24,3 m. Iznad navedenog proizlazi da bi se vozilo okrivljenika zaustavilo ispred hrpe da se okrivljenik kretao brzinom do najviše 8,6 m/s ili 31 km/h odnosno oko brzine koja je ograničena prometnim znakom. Oštećenja na vozilu koja su nastala prilikom slijetanja u građevinski iskop su takvih karakteristika da onemogućavaju utvrđivanje okolnosti da li je osobno vozilo u svom kretanju tijekom kočenja naletjelo na ploče za označavanje zapreka jednu, dvije ili sve tri s time da se jedna od ploča nalazi u građevinskom iskopu upravo ispod prednjeg desnog dijela osobnog vozila što bi posredno ukazivalo na okolnost da je barem jedna ploča bila postavljena ispred zemljane hrpe. Budući da je okrivljenik prometnim znakom radovi na cesti, a zatim znakom prednost prolaska za vozila iz suprotnog smjera te znakom ograničenja brzine od 30 km/h bio posebno upozoren na mogućnost da kolnik zauzimaju radovi zbog kojih je nužno smanjiti brzinu i da njegov smjer kretanja nije u prednosti u odnosu vozila iz suprotnog smjera kao i činjenicu da je mjesto nesreće bilo osvjetljeno javnom rasvjetom te da su ispravna putna svjetla bila dovoljna za zapažanje i neosvijetljenih prepreka ispred sebe da se okrivljenik kretao ograničenom brzinom usprkos zaprljanom šljunčanom kolniku zaustavio bi se ispred hrpe zemlje i ne bi došlo do slijetanja u građevinski iskop. Da je dodatno područje mjesta nesreće bilo adekvatno označeno fizičkim preprekama, a ne samo pločama za označavanje zapreka pri čemu bi te fizičke prepreke u smislu crveno bijelih dijelova ograde tipa New Jersey i to tako da se iste postave u koso iz desna u lijevo prema šljunčanom putu povećala bi se mogućnost za sigurno reagiranje okrivljenika i bez poduzimanja naglih radnji te obilaska navede dionice kolnika.
3.3. Na poseban upit branitelja okrivljenika vještaku na kojem bi se putu osobno vozilo zaustavilo u slučaju da je kolnik bio čist a ne samo suh pri brzini od 39 km/h navodim da bi tada uz ostvarivo snažno kočenje u pravcu s usporenjem od 7,5 m u sekundi na kvadrat zaustavni put iznosio 15,6 m odnosno da nije bilo šljunka na kolniku osobno vozilo bi se zaustavilo za oko 8,7 m ispred hrpe zemlje pa ne bi došlo ni do naleta na hrpu ni do slijetanja u građevinski iskop. U konkretnom slučaju znakovi opasnosti postavljaju se na mjestu opasnosti jer trebaju obilježiti samo mjesto koje je opasno ,a ako se najavljuje opasnost tada je postavljena i dopunska ploča. U konkretnom slučaju ispred mjesta nesreće bio je postavljen znak radovi na cesti s dopunskom pločom 100m. Da se dakle okrivljenik kretao ograničenom brzinom do nesreće ne bi došlo i za kolnik uprljan šljunkom a da kolnik nije bio uprljan šljunkom ne bi došlo i sa brzinom kojom bi se najmanje kretao od 39 km/h , a koja je manja od u naselju ograničenom od 50 km/h a za koju je na vozilo primjereno imati upaljena kratka svjetla. Branitelj nije imao drugih pitanja te nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.
3.4. U dokaznom postupku sudac je pročitao izvješće o počinjenom prekršaju, zapisnik o očevidu, bolničku prijavu za ŠZ i izvod iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske za okrivljenika iz kojeg je vidljivo da okrivljenik nije pravomoćno prekršajno osuđivan unazad tri godine, te je razgledao skicu mjesta prometne nesreće u razmjeru i fotografije mjesta prometne nesreće. Okrivljenik i branitelj okrivljenika nisu imali primjedbi na izvedene dokaze, niti su imali drugih dokaznih prijedloga.
3.5. U završnoj riječi branitelj okrivljenika je naveo da u cijelosti ostaje kod obrane okrivljenika koju je iznio tijekom postupka, te smatra da okrivljenik nije odgovoran za nastanak ove prometne nesreće budući se ista ne bi dogodila da je kolnik bio čist odnosno da na njemu nije bilo šljunka, te da je navedena dionica ceste bila propisno označena privremenom prometnom signalizacijom koja bi vozila usmjerila na obilazak oko djela kolnika koji je bio u rekonstrukciji, te je stoga predložio da sud okrivljenika oslobodi od optužbe.
4. Sudac nije prihvatio obranu okrivljenika koji je poricao počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret, navodeći da zbog nedostatne prometne signalizacije nije mogao na vrijeme uočiti radove koji su se odvijali na kolniku i građevinski iskop, te tome prilagoditi brzinu kretanja vozila kojim je upravljao, ocijenivši istu neosnovanom i neuvjerljivom, te suprotnu nalazu i mišljenju vještaka prometne struke. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke ČZ proizlazi da se prometna nesreća dogodila na kolniku na kojem su se odvijali radovi na zamjeni mosta zbog čega je kolnik bio prekopan, a gledano iz smjera kretanja okrivljenika prema sjeveru nalazilo područje kolnika koje je bilo uprljano rasutim šljunkom, dok se ispred samog građevinskog iskopa nalazila hrpa zemlje, kamenja i građevinskog otpada. Gledano u istom smjeru bio je postavljen prometni znak radovi na cesti s dopunskom pločom 100m nakon čega je bio postavljen prometni znak prednost prolaska za vozila iz suprotnog smjera te znakovi spajanje sporedne ceste pod pravim kutom s desne strane i ograničenje brzine 30 km/h. Osim toga na mjestu nesreće pronađena su tri oštećena prometna znaka ploče za označavanje zapreke s time da su se dvije ploče nalazile porušene na hrpi zemlje ispred građevinskog iskopa u koju je prednjim dijelom okomito uletjelo osobno vozilo okrivljenika i svojim prednjim desnim dijelom se naslonilo na jednu od triju ploča za označavanje zapreke na cesti. Iz navedenog proizlazi da je na kolniku bila postavljena privremena prometna signalizacija i prometni znak ograničenja brzine kretanja vozila na 30 km/h, dok je prometnim vještačenjem utvrđeno da se okrivljenik neposredno prije prometne nesreće kretao brzinom od najmanje 39 km/h, te bi vozilo zaustavio u slučaju da se kretao brzinom do najviše 31 km/h. Kako je u građevinskoj jami ispod prednjeg desnog dijela vozila okrivljenika pronađena jedna od ploča koje su označavale nailazak na prijekop na kolniku, sa sigurnošću se može zaključiti da se barem jedna od ploča za označavanje zapreka nalazila ispred zemljanog iskopa, te je okrivljenik mogao vidjeti privremeno postavljenu prometnu signalizaciju, te da je brzinu kretanja vozila prilagodio istoj, usprkos kolniku na kojem se nalazio rasuti šljunak, te lošijoj vidljivosti u noćnim uvjetima vožnje, iako je mjesto nesreće bilo osvjetljeno javnom rasvjetom pa su ispravna putna svjetla bila dovoljna za zapažanje i neosvjetljenih prepreka na kolniku, mogao to uočiti izbjeći nastanak prometne nesreće. Sudac je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka prometne struke, budući je isti dan u skladu sa pravilima znanosti i vještine i nepristrano, smatrajući ga vjerodostojnim dokazom. Sudac nije prihvatio iskaz svjedoka PZ, budući je navedeni svjedok iskazivao samo o stanju kolnika i postavljenoj privremenoj prometnoj signalizaciji, te nije bio neposredni očevidac prometne nesreće, te budući je njegov iskaz bio suprotan nalazu i mišljenju vještaka prometne struke, te ga sud nije cijenio vjerodostojnim.
5. Na temelju obrane okrivljenika i provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze po slobodnom uvjerenju, sudac je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, odnosno da je navedene zgode osobnim vozilom u mjestu Igrišće, ulicom Dugi Konec u smjeru sjevera, a dolaskom do 65 metara sjevernije od kbr. 2 navedene ulice, gdje su se na kolniku izvodili radovi na sanaciji mosta, nije prilagodio brzinu kretanja vozila nailasku na radove na kolniku i iskop na kolniku, slabijoj vidljivosti u noćnim uvjetima vožnje i preglednosti, tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti odnosno da može postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, zbog čega je u kočenju vozilom najprije udario u dva prometna znaka - ploče za označavanje zapreke na cesti u vlasništvu poduzeća FRACASSO RI d.o.o., a zatim u zemljano građevinski otpad, nakon čega je odbačen u lijevo, gdje je sletio u građevinski iskop dimenzija 8x6 metara, dubine 4 metra i zaustavio se okrenut prednjim dijelom vodila prema dolje okomito u odnosu na kolnik, te time prouzročio prometnu nesreću u kojoj je zadobio tjelesne ozljede, te je okrivljenika proglasio krivim i izrekao mu novčanu kaznu koju smatra primjerenom težini počinjenog prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenika.
6. Prilikom odmjeravanja kazne sudac je olakotnom okolnošću cijenio dosadašnju prekršajnu neosuđivanost okrivljenika, dok otegotnih okolnosti nije našao, pa je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u zakonom propisanom iznosu novčane kazne, smatrajući da će se i ovako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja i okrivljenika u buduće odvratiti od vršenja ovakvih i sličnih prekršaja. Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenika primijenio odredbu članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, na način da mu je omogućio da plaćanjem dvije trećine izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti.
7. Na temelju u izreci citiranih propisa, s obzirom na to da je okrivljenik proglašen krivim, obavezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, izrade skice mjesta prometne nesreće u razmjeru i troškove prometnog vještačenja. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, te je visina paušalnog iznosa troškova postupka primjerena je složenosti i trajanju postupka, dok je visina troškova izrade skice mjesta prometne nesreće određena prema Rješenju o utvrđivanju cijena posebnih troškova nastalih radom Ministarstva unutarnjih poslova („Narodne novine‟ broj 55/11, 100/12, 110/14 i 45/16), a u presudi su iznosi troškova izraženi u eurima sukladno članku 42. i 92. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22. i 88/22.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023. Iznos troškova za izradu nalaza i mišljenja prometnog vještaka specificiran prilikom izrade nalaza i mišljenja prometnog vještaka.
8. Ova presuda je pravomoćna.
U Zagrebu 6. kolovoza 2025.
Zapisničar
Sudac
Monika Golub, v.r.
Kornelija Adamec
Dostavna naredba:
1. Okrivljeniku ŠZ, [adresa],
2. Branitelju Jura Mlinarić, Zagreb, II. Barilovićka 5/I,
3. Tužitelju Policijska postaja Zaprešić,
4. Pismohrana.