REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž-1082/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Heleni Poropat, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja UČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Volić & Ružička & Cabadaj Cafuta d.o.o., odvjetnici u Garešnici, protiv prvotužene FČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Marina Lacković, odvjetnica u Daruvaru i drugotužene ZČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Dario Jozić, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi drugotužene protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi, poslovni broj P-875/2023-21 od 16. travnja 2025., 4. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba drugotužene ZČ i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi, poslovni broj P- 875/2023-21 od 16. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja odredio je privremenu mjeru radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja UČ koju ima prema protivnicama osiguranja FČ i ZČ u iznosu od 20.000,00 EUR-a zajedno sa zakonskim zateznim kamatama i to zabranom Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi da po nalogu protivnika osiguranja ili trećih osoba po njihovom ovlaštenju isplati iznos od 20.000,00 EUR-a iz sudskog pologa koji je osnovan u korist protivnika osiguranja temeljem rješenja suda od dana 9. svibnja 2024. poslovni broj P-193/2024, a u koji je PČ obvezan uplatiti iznos od 20.000,00 EUR-a (točka I. izreke). Odlučeno je i da se zabrana smatra provedenom dostavom ovog rješenja računovodstvu suda, kojem se nalaže da provede zabranu isplate protivniku osiguranja ili trećoj osobi po nalogu protivnika osiguranja novčanog iznosa za koji je određena ova privremena mjera iz sudskog pologa koji je osnovan za korist protivnika osiguranja, s time da se iznos novčanih sredstava protivnika osiguranja za koji je određena zabrana isplate ne može prenijeti sa računa sudskog pologa dok zabrana traje (točka II.), dok je točkom III. odlučeno da privremena mjera može trajati najduže do proteka 15 dana nakon stupanja uvjeta za ovrhu. U točki IV. izreke odlučeno je da žalba izjavljena protiv tog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.

2. Pravodobnom i dopuštenom žalbom to rješenje pobija drugotužena ZČ, kako navodi iz svih žalbenih razloga. Žaliteljica navodi da sredstva u sudskom pologu koja su predmetom privremene mjere nisu povezana s tužiteljem UČ, a niti su rezultat pravnog odnosa između tužitelja i tuženica, već se radi o novčanim sredstvima koje je u korist tuženica uplatila treća osoba temeljem pravomoćne presude. Tom uplatom je RČ ispunio svoju obvezu po toj pravomoćnoj presudi prema njima. Određenom privremenom mjerom onemogućila bi se isplata iz sudskog pologa i to bez pravomoćne presude, čime bi se prejudicirao ishod parnice. Ukazuje da nisu ispunjeni kumulativni uvjeti iz članka 344. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022. i 6/2024. dalje: OZ) jer tužitelj nije učinio vjerojatnim postojanje tražbine na dvostruku kaparu kao i postojanje opasnosti naplate te tražbine. Dodaje da svaka privremena mjera mora biti razmjerna cilju koji se s njom želi postići i njome se ne smije nepotrebno i nerazmjerno ograničiti pravo protivnika osiguranja na raspolaganje svojom imovinom, kako je to istaknuto u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Rev-1741/2021. Žalbeni je prijedlog da se pobijano rješenje ukine.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tužene ZČ nije osnovana.

5. Tužitelj, kao predlagatelj osiguranja, je u parničnom predmetu koji se kod suda prvog stupnja vodi pod poslovnim brojem P-399/2025 predložio predmetnu privremenu mjeru navodeći, u bitnome, da je s tuženicama, kao protivnicama osiguranja sklopio Predugovor o kupoprodaji nekretnine čk.br.1832/40 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je temeljem tog Predugovora kao kupac nekretnine tuženicama kao prodavateljicama isplatio iznos od 10.000,00 EUR-a za tu nekretninu, da je ugovoreno kako se taj iznos ima smatrati kaparom, da su tužene tu nekretninu prodale drugom kupcu RČ iz [adresa], da je RČ protiv tuženica vodio parnicu pod poslovnim brojem P-1185/2019, koji je pravomoćno okončan presudom kojom je naloženo tuženicama da s tužiteljem sklope kupoprodajni ugovor o kupnji predmetne nekretnine i izdaju mu tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva te je ujedno naloženo tužitelju da tuženicama na sudski polog uplati iznos od 20.000,00 EUR-a (po osnovi kupoprodajne cijene), da je taj iznos RČ uplatio, da su tuženice lošeg imovnog stanja i nemaju imovine iz koje bi se mogao naplatiti u slučaju donošenja usvajajuće odluke u ovoj parnici, da je tužena ZČ navela da je slabog imovnog stanja, lošeg zdravlja i da je samohrana majka, da je u odnosu na nju proveden postupak stečaja potrošača u kojem se vidi da ima određene dugove, a da se predmetna nekretnina i dalje nastavila opterećivati – Ugovorom o doživotnom uzdržavanju te da je privremena mjera koja je već određena u ovom predmetu postala bespredmetna jer je prije njenog upisa u zemljišnu knjigu upisana zabilježba spora za korist RČ.

6. Sud prvog stupnja donio je pobijano rješenje s obrazloženjem da među strankama nije sporno da je u predmetu poslovni broj P-193/2024 donesena presuda od 09. svibnja 2024. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-2150/24-3 od 9. listopada 2024. kojom je utvrđeno da je tužena FČ iz [adresa] kao prodavatelj s tužiteljem RČ kao kupcem dana 5.06.2019. zaključila kupoprodajni ugovor pod nazivom Ugovor o kapari dana 5.06. 2019. i to za nekretninu čkbr. [katastarska čestica] kuća broj 11 i dvorište u [adresa] čhv, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; da su tužene s tužiteljem 9. srpnja 2019. zaključile Predugovor o kupoprodaji nekretnina, a kojim su ugovorili da FČ i ZČ prodaju i u vlasništvo predaju kupcu UČ čitave dijelove svojih nekretnina koje iznose ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čk. br. 1832/4 (sada nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-centar i to čk.br. 1523, ĐČ, 811 m2 i dvorište 481 m2, kuća, [adresa] sa 106 m2 i pomoćna zgrada sa 24 m2) za ukupnu ugovorenu kupoprodajnu cijenu od 20.000,00 EUR-a te da je u članku 2. toga ugovora navedeno kako kupac prodavateljima isplaćuje na ime kapare iznos od 10.000,00 EUR-a , a što prodavatelji potvrđuju potpisom na ugovoru te na takvu isplatu nemaju primjedbe te da su se tuženice ugovorom obvezale u slučaju odustanka od ugovora tužitelju vratiti dvostruku kaparu. Stoga da je tuženik kao predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine.

7. Uvidom u izvadak iz zemljišnih knjiga utvrđeno je da su tužene-protivnice osiguranja upisane kao suvlasnice nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-centar i to čk.br. 1523 te da je na istim nekretninama rješenjem Z- 11861/19 od 26. kolovoza 2019. zabilježen spor po rješenju ovoga suda P-1185/19- 2 od 22. kolovoza 2019., a rješenjem broj Z-5661/20 od 8. svibnja 2020. zabilježen je ugovor o doživotnom uzdržavanju od 8. svibnja 2020. tj. da je stjecanje vlasništva za korist davatelja uzdržavanja NČ nakon smrti primateljice uzdržavanja FČ.

8. Osim toga tužitelj je učinio vjerojatnim i postojanje opasnosti da će bez mjere osiguranja naplata tražbine tužitelja biti znatno otežana obzirom na to da je drugotužena lošeg imovnog stanja, a što proizlazi iz podneska od 29. studenog 2023., u kojem ona navodi da je slabog imovnog stanja, lošeg zdravlja, a pri tom još i samohrana majka te iz priložene dokumentacije FINA-e prema kojoj proizlazi da je nad njom proveden i postupak stečaja potrošača iz koje dokumentacije su razvidni razni dugovi.

9. Time da su ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere iz čl. 344. st. 1. OZ-a.

10.Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći pri tome po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava, prema članku 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP) u vezi s člankom 21. st. 1. OZ-a ovaj sud ocjenjuje da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti te da je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.

11.Odredbom članka 344. stavak 1. OZ-a propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, a prema stavku 2. te odredbe predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

12.Odrebom članka 345. stavka 1. OZ-a propisano je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takvog osiguranja.

13.Ovaj sud ocjenjuje da je pravilno utvrđena vjerojatnost postojanja novčane tražbine koju tužitelj ima prema tuženicama, jer to proizlazi iz Predugovora o kupoprodaji nekretnine kojeg su stranke sklopile 9. srpnja 2019. u [adresa], a tuženice nisu osporile primitak iznosa od 10.000,00 EUR-a kojeg im je osnovom tog ugovora tužitelj predao, niti su one navele da su mu taj iznos vratile.

14.Iz tog njihovog ugovornog odnosa proizlazi da minimalna tražbina tužitelja iznosi 10.000,00 EUR-a.

15.Tužitelj je pored te pretpostavke za određivanje privremene mjere učinio vjerojatnim postojanje i one druge pretpostavke, postojanje opasnosti da će tuženice bez takve mjere spriječiti ili znatno otežati naplatu njegove tražbine na način da će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Naime, prema ponašanju tuženica utvrđeno je da su one višestruko otuđivale svoje nekretnine, pa su tako nekretninu koja je bila predmetom prodaje otuđile kupoprodajnim ugovorom RČ, da je predmetom Ugovora o doživotnom uzdržavanju kojeg je tužena FČ ugovorila sa svojim sinom bila i nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na kojoj je kasnije određena privremena mjera u ovom predmetu i na kojoj nekretnini je upisana zabilježba spora rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Garešnici poslovni broj P- 1185/2019-2 od 22. kolovoza 2019.

16.Ujedno je utvrđeno da tuženice nemaju dovoljno imovine, barem nisu tu činjenicu učinile dovoljno vjerojatnom, iz koje bi se tužitelj u slučaju uspjeha u ovome sporu, pa i djelomičnog, mogao naplatiti.

17.Predmetno rješenje pobijala je samo drugotužena ZČ koja je navela u podnesku da je slabog imovnog stanja, lošeg zdravstvenog stanja i da je samohrana majka. Osim toga u spisu prileži dokaz da je protiv te tužene pokrenut jednostavni postupak stečaja potrošača iz kojeg se može zaključiti da postoje više osnova za plaćanje prema njoj.

18.Slijedom navedenog ovaj sud utvrđuje da su ispunjeni kumulativni uvjeti za određivanje privremene mjere i da bi bez takve mjere protivnice osiguranja spriječile ili znatno otežale naplatu tražbine tužitelja, odnosno da bi isplatom navedenog iznosa iz sudskog pologa tužitelju bila onemogućena ili znatno otežana naplata njegove tražbine za slučaj da u navedenom parničnom postupku bude donijeta usvajajuća presuda. Radi se o kumulativnim uvjetima za određivanje privremene mjere iz članka 344. stavak 1. OZ-a.

19.Žalbu tuženice ZČ valjalo je kao neosnovanu odbiti i potvrditi rješenje suda prvog stupnja (članak 380. točka 2. ZPP-a).

U Puli 4. kolovoza 2025.

Sudac:

Helena Poropat