Republika Hrvatska

Poslovni broj: Pp-37/2025-5

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Meliti Šimić, uz sudjelovanje Lilijane Augustin kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I okr. pravne osobe AGMEN GRUPA d.o.o. Rijeka i II okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi Sanje Antolović, zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 4. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13 , 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22 - u daljnjem tekstu: ZMO),pokrenutom optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: UP/I-116-02/24-01/610,podnesenog ovome Sudu 3. siječnja 2025., nakon javne glavne rasprave provedene i završene 31. srpnja 2025., u nazočnosti ZN, predstavnika I.-okrivljene pravne osobe, na temelju odredbe članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona, (NN RH br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 ,118/18.114/22 - u daljnjem tekstu Prekršajni zakon) 4. kolovoza 2025. izrekao je, javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

protiv I okr. pravne osobe AGMEN GRUPA društvo s ograničenom odgovornošću za ugostiteljstvo, trgovinu i usluge, OIB: 84319226234, [adresa], MBS: 040289464, poslovni račun IBAN [broj bankovnog računa], otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d., predstavnik pravne osobe; ZN, rođen **.**.1982. godine, 018: 62385426935, prebivalište [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prokurist u I. okrivljenoj pravnoj osobi kao odgovorne pravne osobe

i

protiv II okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi Sanja Antolović, rođena **.**.1983. godine u [adresa], BIH, 018: 44273589209, s prebivalištem u [adresa], od oca Z i majke M, djevojačko Š, VŠS, u braku, majka dvoje maloljetne djece, državljanka Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavana i kazneno neosuđivana, ne vodi se postupak za prekršajno niti kazneno djelo - po vlastitoj izjavi, član uprave - zastupa samostalno i pojedinačno u I. okrivljenoj pravnoj osobi, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi

o d b i j a s e o p t u ž b a

da okrivljeni u svojstvu poslodavca nisu radnike, državljane treće zemlje, državljane Bangladeša:

AMIN MN, rođen **.**.1999., OIB: [osobni identifikacijski broj], s privremenim boravkom u Rijeci, na adresi [adresa], nositelj putovnice Bangladeša broj A02715511, vrijedeća do 9. 1. 2032. izdana od DIP/Dhaka,

ZNN, rođen **.**.1990., OIB: [osobni identifikacijski broj], s privremenim boravkom u Rijeci, na adresi [adresa], nositelj putovnice Bangladeša broj A12843440, izdana 23. 10. 2023., izdana od DIP/Dhaka,

ŠN, rođen **.**.1986., OIB: [osobni identifikacijski broj], s privremenim boravkom u Rijeci, na adresi [adresa], nositelj putovnice Bangladeša broj em0481770, izdana 5. 3. 2024. od DIP/Dhaka,

RANA LN, rođen **.**.2000., OIB: [osobni identifikacijski broj], s privremenim boravkom u Rijeci, na adresi [adresa], nositelj putovnice Bangladeša broj A00438802, izdana 28. 3. 2021., od DIP/Dhaka,

koji su započeli s radom na poslovima čišćenja i pranja kanalizacijskog tunela vodom na privremenom radilištu sanacije kanalizacijskog tunela i oborinskih voda, na adresi [adresa], na kojem građevinske radove izvode okrivljeni u svojstvu poslodavca temeljem ugovora broj 18-397-2021, o podizvođenju građevinskih radova na objektu "Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Rijeka, grupa 1 – Komponenta A – izgradnja transportnih kolektora i optimizacija postojećeg sustava Rijeka-zapad, 8. 11. 2024. u 7:30, te kojega dana su radili do 17:00, a koje poslove su nastavili raditi 9. 11. 2024. u 7:30, na kojim poslovima su zatečeni na radu od inspektorica rada u 8:45, obučeni u radnu odjeću zaprljanu metlom i radne cipele, koji su prilikom zaticanja na radu prali kanalizacijski tunel miniwashem, te manipulirali cijevima za pranje kanalizacijskog tunela, a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koje se zasniva radni odnos,

u zakonom propisanom roku, najranije 8 dana prije početka rada, dakle, najranije 1. 12. 2024., a najkasnije prije početka rada, dakle najkasnije 8. 11. 2024. u 7:29, podnijeli prijavu za obvezno mirovinsko osiguranje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje s datumom stjecanja svojstva osiguranika 8. 11. 2024., već su radnike, državljane Bangladeša prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje kako slijedi: ZNN, rođen **.**.1990., OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavili na HZMO, podnošenjem prijave zaprimljene pri HZMO 9. 11. 2024 u 21:18:12, AMIN MD MN, rođen **.**.1999., OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavili na HZMO, podnošenjem prijave zaprimljene pri HZMO 9. 11. 2024 u 21:19:29, ŠN, rođen **.**.1986., OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavili na HZMO, podnošenjem prijave zaprimljene pri HZMO 9. 11. 2024 u 21:14:16, RANA LN, rođen **.**.2000., OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavili na HZMO, podnošenjem prijave zaprimljene pri HZMO 9. 11. 2024 u 21:16:23,

čime da su postupili protivno odredbi članka 112.st.1.toč.2. ZMO-a i počinili prekršaj iz članka 172. st.2. toč.4. i st.3. istog Zakona.

Na temelju odredbe čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 2. do 5. i toč. 7. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Obrazloženje

1. Ovlašteni tužitelj podnio je ovome Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja iz članka 172. st.2. toč.4. i st.3. ZMO-a, pobliže činjenično opisanog u izreci.

2.Na javnoj glavnoj raspravi Sud je pročitao optužni prijedlog, ispitao ZN u svojstvu predstavnika I okrivljene pravne osobe, a koji je kao takav imenovan odlukom od 24.7.2025. te ispitao Sanju Antolović u svojstvu odgovorne osobe u I okrivljenoj pravnoj osobi.

Ispitan, ZN se ponajprije izjasnio da se ne smatra krivim za prekršaj za koji se optužuje.

U svoju obranu iznio je da trgovačko društvo Agmen Grupa d.o.o. Rijeka je početkom rujna 2024. sklopila ugovor s firmom Godina d.o.o. Rijeka koja je građevinska firma, na način da bi Agmen Grupa kao njihovi podizvođači sanirali škurinjski tunel na adresi [adresa], a radi se o tunelu kojim protiču oborinske i kanalizacijske vode. No prije tih radova, sanacije a što su zapravo trebali biti građevinski radovi – betoniranje kinete i premazivanje zidova nepropusnim materijalom. No, kako se ti radovi nisu mogli napraviti prije nego što se opere tunel i prije nego što se preusmjere fekalne vode – a za što su oni i kupili svu opremu: kompresore, pumpe, agregat za struju, bačve za vodu – jer bi svi koji bi došli pogledati da li bi se uopće ulovili tih radova, odustajali. Našli su firmu Back Office d.o.o. Rijeka koji su pokazali da su voljni to napraviti te su s njima sklopili ugovor o takvim radovima. Inače, oni su imali dva radnika u firmi koji su bili zaduženi za kamion i opremu. U tu subotu, 8. 11. 2024., njihovi ljudi su bili – vani na parkingu ispred TC Špar u [adresa], dok je tunel odmah pored parkinga a gradilište je u tunelu, gdje su trebali raditi radnici iz firme Back Office, no niti oni nisu još radili, jer fekalne vode još nisu bile preusmjerene. Da je bilo 4 njihova radnika koji su samo gledali to mjesto, gdje će oni raditi te poslove. Tada je došao inspektor i zatekao ih te optužio da su radili što nije istina, jer da su i htjeli, nisu mogli raditi, jer fekalne vode nisu još uvijek bile preusmjerene, a planirano je bilo da bi oni započeli raditi u studenome 2024.

Ispitana, Sanja Antolović se ponajprije izjasnila da se ne smatra krivom za prekršaj za koji se optužuje, u svoju obranu je navela da se u cijelosti se pridružuje navodima predstavnika I.-okrivljene pravne osobe, koji je njezin suprug, te nadodala da oni posluju od 2012., da je kod njih sve uredno u poslovanju, da su tada imali sedam, osam prijavljenih djelatnika i naglašava da ne bi niti mogli uvesti tu radnu snagu – radnike koji se navode u optužnom prijedlogu da imaju ikakvog poreznog duga jer u tom slučaju ne bi mogli ishoditi dozvolu za rad za strance.

Ističe i da su oni istog dana kada je bila inspekcija, prijavili te radnike na mirovinsko i zdravstveno, jer im je inspekcija rekla da moraju, iako oni nisu radili ni taj dan niti kasnije sve do početka studenoga 2024. kada su počeli raditi radove na sanaciji tog tunela.

Na upit sutkinje, navodi da se njihovi radnici navedeni u optužnom prijedlogu dobro služe engleskim jezikom te se na istom može s njima normalno komunicirati.

3.U dokaznom postupku, Sud je ponajprije, na temelju odredbe čl. 121. Prekršajnog zakona iz spisa predmeta izdvojio Zapisnik tužitelja od 9. studeni 2024, klasa: 116-02/24-01/4994 (listovi 9 i 12 spisa), a obzirom da isti sadrže utvrđenja, a da prisutna stranka, ZN, prije toga nije propisno upozoren sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju osumnjičenika u prekršajnom postupku.

Potom je proveo materijalne dokaze priložene optužnom prijedlogu - na koje okrivljenici nisu imali primjedbe te dokaze koje su okrivljenici priložili u spis.

3.1.Na upit sutkinje, Sanja Antolović navodi da je izvršena izravna naplata tražbine od strane FINE, u iznosu nešto višem od 10.000,00 eura te je inspektorica rekla ukoliko odmah uplate 1.000,00 eura da će im dati još prostora za plaćanje razlike do 10.000,00 eura. Inspektorica im uopće nije rekla njihova prava u vezi toga i smatra da su pogriješili što nisu angažirali branitelja i time što su uopće platili samovoljno 1.000,00 eura a što se očito smatralo njihovim pristankom - odobravanjem plaćanja kazne od 10.000,00 eura.

3.2.Upitani imaju li dokaznih prijedloga, okrivljenici navode da predlažu da u spis dostave da je izvršena izravna naplata tražbine od iznosa 1.000,00 eura koliko su sami platili do 10.000,00 eura, koji dokazni prijedlog je Sud prihvatio te je glavna rasprava odgođena nakratko, za šest dana, a kako bi okrivljenici dostavili navedeni dokaz na koji se pozivaju te je ZN predao u sudski spis isprintane dokaze – ispis prometne stavke – potvrda isplate od Erste bank te izvadak po transakcijskom računu (mjesečni, od Privredne banke Zagreb).

4.U završnoj riječi predstavnik okrivljene pravne osobe navodi da ostaje pri svojoj izjavi da se ne smatra krivim, da oni zaista nastoje plaćati svoje obaveze i kao što je već ranije rekao imaju firmu od 2012. te sve svoje obveze uredno plaćaju.

5. Odredbom članka 172. st. 2. t.4. i stavka 3. ZMO-a, koji je bo na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, bilo je propisano:

„(2) 4. Poslodavac će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 5.000,00 do 50.000,00 kuna, ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točka 2., 3. i 5.).

(3) Za postupke iz stavka 1. i 2. ovoga članka, kazniti će se za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 1.000,00 do 10.000,00 kn. “

5.1.Obzirom je nakon počinjenja prekršaja na snagu stupio novi Zakon o mirovinskom osiguranju (NN broj 96/25), 1. srpnja 2025., to je Sud postupajući po odredbi čl. 3. Prekršajnog zakona, utvrdio da postoji pravni kontinuitet predmetnog prekršaja i to u odredbi čl. 166. st. 2. toč. 4. i st. 3. istog Zakona.

6.Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja, Sud je utvrdio da se radi o presuđenoj stvari.

6.1.Naime, u svom Zapisniku od 11. studeni 2024., tužitelj navodi da su predmetni radnici, navedeni u optužnom prijedlogu, prijavljeni na obvezno mirovinsko osiguranje s datumom stjecanja svojstva osiguranika 8. 11. 2024., prijava zaprimljena 9. 11. 2024.; da su stranke dale na uvid inspektorici rada prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prijave za navedene radnike; u Zapisniku od 15. studenog 2024. tužitelj navodi da je uvidom u prijave na HZMO utvrđeno da su podneseni nakon inspekcijskog nadzora 9. 11. 2024., s datumom stjecanja svojstva osiguranika 8. 11. 2024.

6.2.Iz rješenja tužitelja Klasa: UP/I-116-02/24-01/610 od 15. 11. 2024., utvrđeno je da se donosi na temelju odredaba članka 7. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada

(NN broj 151/22) i čl. 70. st. 1. Zakona o državnom inspektoratu (NN broj 115/18, 117/21, 67/23 i 155/23).

Točkom 1. istog rješenja se nalaže poslodavcu AGMEN GRUPA d.o.o. Rijeka, da HZMO-u, za radnike navedene u optužnom prijedlogu podnese prijave na obvezno mirovinsko osiguranje na puno radno vrijeme, počevši od 8. 11. 2024., a koji je zapisnikom tužitelja od 9. 11. 2024. i 15. 11. 2024. utvrđen kao početak njihovog rada za poslodavca.

Točkom 2. istog rješenja se nalaže poslodavcu da uplati iznos od 2.650,00 eura, za svakog neprijavljenog radnika iz točke 1. ovog rješenja, odnosno ukupni iznos od 10.650,00 eura, u korist Državnog proračuna RH.

Točkom 3. istog rješenja utvrđuje se da su predmetni radnici prijavljeni na obvezno mirovinsko osiguranje na puno radno vrijeme, počev od 8. 11. 2024. – te se točka 1. ovog rješenja neće izvršiti.

Točkom 4. istog rješenja odlučeno je da je poslodavac nalog iz točke 2. ovog rješenja, dužan izvršiti u roku od tri dana od dana dostave rješenja tj. do 19. 11. 2024.

Točkom 5. istog rješenja riješeno je da, ukoliko poslodavac, u roku iz točke 4. ovog rješenja ne izvrši nalog iz točke 2. ovog rješenja provesti će se ovrha radi naplate novčanog iznosa od 10.650,00 eura.

U obrazloženju rješenja navodi se, između ostalog, da je utvrđen neprijavljeni rad iz čl. 3. st. 2. toč. 1. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada.

6.3.Iz zapisnika tužitelja od 23. prosinca 2024. utvrđeno je da u odnosu na obvezu poslodavca da izvrši prijave HZMO-u u toč. 3. rješenja je navedeno da se toč. 1. rješenja neće izvršiti budući je poslodavac radnike prijavio s prvim danom početka rada nakon inspekcijskog nadzora. Konačno, na samom kraju zapisnika navedeno je i to masno otisnutim slovima – da se utvrđuje da stranka nije postupila po rješenje više inspektorice rada Državnog inspektorata te će se u skladu s toč. 5. rješenja provesti ovrha na novčanim sredstvima.

6.4.Iz dopisa tužitelja od 20. prosinca 2024. upućenog Financijskoj agenciji u Rijeci, utvrđeno je da se istima dostavlja Zahtjev za izravnu naplatu radi naplate novčane obveze u korist Državnog proračuna RH, temeljem izvršnog rješenja tužitelja klasa: UP/I-116-02/24-01/610 od 15. 11. 2024. te se dostavlja specifikacija novčanih sredstava i traži se da se izvrši naplata tražbine u iznosu od 9.650,00 eura. Prilaže se izvještaj za stavke izvoda računa Državnog proračuna za 2. 12. 2024., s evidentiranom provedenom uplatom novčane kazne po rješenju, u iznosu od 1.000,00 eura., te se u svrhu dokaza dostavlja izvadak (list 55 spisa).

6.5.Konačno, iz ispisa prometne stavke – potvrda isplate od Erste banke te iz izvatka po transakcijskom računu (mjesečni), od Privredne banke Zagreb, utvrđeno je da je nad okrivljenom pravnom osobom izvršena naplata iznosa od 8.567,07 eura te zapljena u iznosu od 1.082,93 eura.

Dakle, utvrđeno je da je izvršena izravna naplata cjelokupnog iznosa, te je i sam tužitelj u Zapisniku ustvrdio da je poslodavac otklonio nedostatke, te nastavno navodi da se radi toga neće provesti točka 1. rješenja tužitelja od 15. studenog 2024.

Dakle, u cijelosti je provedeno rješenje tužitelja od 15. studenog 2024.

7.Sud je utvrdio da se Zapisnici ovlaštenog tužitelja, a po utvrđenjima u istima je, potom, doneseno i rješenje na temelju članka 7. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, odnose na utvrđene nedostatke opisane u Zapisnicima, a na kojima tužitelj temelji i predmetni optužni prijedlog.

7.1.Stoga ovaj Sud smatra da se radi o presuđenoj stvari, jer je okrivljenicima za isti propust, odnosno za isti činjenični supstrat već izrečena upravna mjera rješenjem inspektora, koje je u cijelosti izvršeno.

7.2.Pri tome se ističe da se upravna mjera naložena rješenjem inspektora od 15. studenog 2024. odnosi upravo na utvrđene nedostatke u odnosu na Zakon o mirovinskom osiguranju, a to je da predmetni radnici nisu bili prijavljenu, u roku propisanom člankom 112.st.1.toč.2. ZMO-a, na obvezno mirovinsko osiguranje sa datumom stjecanja svojstava osiguranika 8. studenoga 2024., već su okrivljenici to učinili 9. studenoga 2024., odmah po inspekciji, odnosno odmah po predmetnom rješenju inspektora, od 15. studenog 2024.

7.3.Naime, obzirom da izrečena upravna mjera u konkretnom slučaju sadrži nalog okrivljenoj pravnoj osobi da otkloni nedostatke u ostavljenom roku ,a što su i učinili, izrečena upravna mjera predstavlja sredstvo kažnjavanja za okrivljenike i ima penalni karakter, pa bi vođenje prekršajnog postupka i za prekršajno djelo iz članka 172.st.2.toč.4. i st.3. ZMO-a, za isti činjenični supstrat, u konkretnom slučaju predstavljalo povredu načela „ne bis in idem“, u smislu čl.4. Protokola 7 Konvencije.

7.4.Dakle, utvrdivši da je okrivljenicima izrečena upravna mjera, po kojoj su isti postupili na način da su predmetne radnike prijavili HZMO-u, i to s 8. studenim 2024. kao danom početka rada kao i da je nad okrivljenom pravnom osobom izvršena izravna naplata tražbine izrečene im rješenjem tužitelja od 15. studenog 2024., dakle, da je naplaćen iznos od 2.650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika u korist državnog proračuna Republike Hrvatske – sveukupno 10.650,00 eura, a koju mjeru i uplatu je izrekao, odnosno, naložio inspektor na temelju odredbe članka 7. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, a čime su okrivljenici, zapravo platili i novčanu kaznu za djelo koje je obuhvaćeno predmetnim rješenjem inspektora, a za koje, istovjetno djelo je podnesen i predmetni optužni prijedlog, to je Sud utvrdio da su okrivljenici već pravomoćno kažnjeni za taj prekršaj, dakle, da se radi o presuđenoj stvari te je, na temelju odredbe članka 181.t.4. Prekršajnog zakona, valjalo odbiti optužbu protiv okrivljenika za prekršaj iz članka 172.st.2.toč.4. i st.3. ZMO-a.

8.Konačno, posebno se ističe da je nakon počinjenja prekršaja – 1. srpnja ove godine stupio na snagu novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji za predmetni prekršaj propisuje višestruko niže novčane kazne, i za pravnu (660.00 – 6.630.00 eura) i za odgovornu osobu (130.00 – 1.320.00 eura), od novčanog iznosa koji je od okrivljenika izravno naplaćen od strane Financijske agencije – a to je 10.650,00 eura.

9. Odluka o trošku temelji se na tome da je optužba protiv okrivljenika odbijena.

U Rijeci, 4. kolovoza 2025. Sutkinja Melita Šimić, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, za Visoki Prekršajni sud u Zagrebu, u dva istovjetna primjerka.

Dostavna naredba:

1. okrivljenicima,

2. tužitelju,

4. spisu