Republika Hrvatska

Poslovni broj: Pp-938/2025-8

Općinski sud u Rijeci

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Meliti Šimić, uz sudjelovanje Lilijane Augustin kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika IK, kojega u postupku brani Igor Bezjak, odvjetnik u Rijeci,zbog prekršaja iz čl. . 3.,čl. 199. st. 8.,čl.32.st.4 i čl.163.st.8 Zakona o sigurnosti prometa na cestama ( NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13,158/13, 92/14,64/15, 108/17, 70/19, 42/20,85/22,114/22 - u daljnjem tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama), pokrenutom optužnim prijedlogom MUP, PU PG, Postaje prometne policije Rijeka, Klasa: 211-07/25-5/5827 podnesenog ovome Sudu 6. ožujka 2025., nakon javne glavne rasprave završene 24. srpnja 2025., u nazočnosti zamjenice branitelja okrivljenika Matee Jurić, odvjetničke vježbenice u Odvjetničkom uredu Marković i Bezjak na temelju odredbe čl. 183. Prekršajnog zakona (NN RH 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 I 118/18, 114/2022, u daljnjem tekstu: Prekršajnog zakona) 25. srpnja 2025. donio je, javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

okrivljenik IK, bez nadimka, sin I i Ž rođene Z, rođ. **.**.1972. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], brodski cjevar, SSS, zaposlen na građevini, oženjen, otac jednog djeteta, neodlikovan, srednjeg imovnog stanja – prema vlastitoj izjavi, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan prema vlastitoj izjavi, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak – prema vlastitoj izjavi,

k r i v  j e

I./što je,

3. studenoga 2024. u 1:20, upravljao osobnim vozilom marke „Renault", reg. ozn. [registarska oznaka], i kretao se u Rijeci, ulicom Pomerio iz smjera ulice Žrtava fašizma u smjeru ulice Pomerio:

1. kojom prilikom nije postupio po zahtjevu policijskog službenika danom pomoću svjetleće palice "stop"-policija" već je nastavio kretanje bez zaustavljanja, nakon čega je zaustavljen u ulici Fiorella la Guardia,

dakle, nije postupio po zahtjevu izraženom pomoću znaka policijskog službenika,

čime je postupio protivno odredbi članka 32.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i počinio prekršaj iz članka 32.st.4. istog Zakona,

2. kojom prilikom je utvrđeno da navedenim vozilom upravlja a da nije bio vezan sigurnosnim pojasom na način na koji je propisao proizvođač sigurnosnog pojasa,

čime je postupio protivno odredbi članka 163.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i počinio prekršaj iz članka 163.st.8. istog Zakona,

3. prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom, odnosno da nema položen vozački ispit niti jedne kategorije,

dakle, u prometu na cesti upravljao motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje,

čime je postupio protivno odredbi članka216.st.1.toč.3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i počinio prekršaj iz čl. . 3. istog Zakona,

4.upravljao vozilom dok je u organizmu imao alkohola u koncentraciji od 1,66 g/kg, što umanjeno za 0,10 g/kg dopuštene pogreške, iznosi 1,56 g/kg alkohola u organizmu, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, a što je utvrđeno alkometrom marke Drager,

dakle, kao vozač imao u krvi alkohola iznad 1,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka,

čime je postupio protivno odredbi čl. . 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te počinio prekršaj iz čl. . 8. istog propisa,

pa mu se, na temelju navedenih zakonskih odredbi, te odredbi čl. 39. st. 1. t. 2 i čl. 185. st.6. Prekršajnog zakona,

u t v r đ u j e

za djelo prekršaja pod t. 1. izreke novčana kazna u iznosu od 390,00 ( tristo devedeset) eura,

za djelo prekršaja pod t. 2. izreke novčana kazna u iznosu od 130,00 (sto trideset) eura,

za djelo prekršaja pod t. 3. izreke novčana kazna u iznosu od 1.320,00 (tisuću tristo dvadeset) eura

za djelo prekršaja pod t. 4. izreke novčana kazna u iznosu od 1.320,00 (tisuću tristo dvadeset) eura

te mu se i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 3.160,00 (tri tisuće sto šezdeset) eura

Na temelju odredbe čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti ove presude.

Ukoliko okrivljenik, u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, dakle 2.166,66 (dvijetisuće sto šezdeset šest eura i šezdesetšest centi) smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II./ Na temelju odredbe čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 3. i čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura te trošak tužitelja uporabe alkometra u iznosu od 10,62 eura (deset eura i šezdeset dva centa), što ukupno iznosi 40,62 (četrdeset eura i šezdesetdva centa), u roku od 8 (osam) dana po pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1.Postaja prometne policije Rijeka podnijela je ovome Sudu, optužni prijedlog protiv okrivljenika, zbog prekršaja iz čl. čl. 216. st. 3.,čl. 199. st. 8.,čl.32.st.4 i čl.163.st.8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

2.Na javnoj glavnoj raspravi, Sud je pročitao optužni prijedlog, ispitao okrivljenika te je proveo dokazni postupak.

3. Ponajprije pozvan da se očituje o optužnom prijedlogu i krivnji za prekršaje za koje se tereti, okrivljenik je izjavio da se za neke prekršaje smatra krivim a za neke ne.

3.1.U svoju obranu navodi da mu je tada došao prijatelj iz Švedske nakon dugo vremena te su se našli na piću kod Guvernerove palače, nakon čega je on sjeo za volan, ne zna ni sam zašto, jer inače nema takvu naviku da vozi nakon što je pio alkoholna pića. Svjestan je da je napravio grešku. Nakon nekih 50-ak metara, kako je autobusna stanica iznad koje su K uređivali park, da je iz grmlja skočio jedan policajac te da ga je sa svjetlećom palicom, na kojem je pisalo policija - valjda, zaustavljao, no kako su bila dva auta iza njega, da se nije mogao odmah zaustaviti, već se zaustavio nakon nekih 20,30 metara na autobusnom ugibalištu u ulici Fiorella la Guardia. Da nije bježao. Kada se zaustavio sa vozilom, da se odvezao i izašao van iz vozila, policajac ga je pitao za dokumente, on je rekao da nema vozačku, ali osobnu i prometnu da mu je pružio. Zatim da ga je upitao da li je što popio, na što da je odgovorio da jeste, dvije, tri pive te da ga je alkotestirao i alkotest je pokazao koncentraciju navedenu u optužnom prijedlogu. Da je Istina da nema položeni vozački ispit za vozilo B kategorije niti je ikada, iako je upisivao autoškolu prije 15 godina, ali kako je padao na ispitima vožnje, izgubio je volju te odustao.

3.2.Na upit sutkinje koliko je od njega bio udaljen policijski službenik kada ga je ugledao okrivljenik navodi da se on, kao što je rekao, samo stvorio ispred njega, iskočio iz grmlja, stupivši na kolnik ispred njegovog vozila.

3.3.Na upit branitelja okrivljenik odgovara da naravno da se kaje za to što je vozio a da nema položen vozački ispit, kao i za to da je vozio pod utjecajem alkohola i da to više neće ponoviti, da je bio vezan tijekom cijele vožnje.

4.U dokaznom postupku pročitani su materijalni dokazi priloženi optužnom prijedlogu.

4.1. Iz službene zabilješke (str. 6. spisa), utvrđeno je da su utvrđenja policijskih službenika u istoj vrlo detaljna, da su istovjetna neposrednim iskazima pred Sudom samih policijskih službenika koji su je sastavili, a Sud je istu koristio kao dopunu i detaljiziranje iskaza predmetnih policijskih službenika, odnosno potpunije utvrđivanje činjeničnog stanja, obzirom da je ista sačinjena istoga dana, nakon što su isti neposredno opažali prekršaje iz članka 32.st.4. i 163.st.8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno kontrolom vozila i vozača IK utvrdili prekršaj iz članka 216.st.3. istoga Zakona te tehničkim uređajem utvrdili i o tome sačinili zapisnik za prekršaj iz članka 199.st.8. istoga Zakona - da je okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret predmetnim optužnim prijedlogom.

4.2. Izvršen je uvid u Prekršajnu evidenciju, kroz e-spis te se utvrđuje da okrivljenik u istoj nema odluke.

4.3.Upitan o svom imovnom stanju okrivljenik navodi da nije vlasnik nekretnina niti vrijednih pokretnina, nezaposlen je a supruga je zaposlena sa plaćom od 1.000,00 eura. Ne prima nikakve naknade za nezaposlenost i nema druge izvore prihoda. Živi sa suprugom i kćeri u stanu koji je u vlasništvu supruge te je auto također njezin.

4.4. Okrivljenik i branitelj predložili su da se provedu personalni dokazi saslušanjem policijskih službenika Postaje prometne policije Rijeka ŽK i ZK na okolnosti počinjenja prekršaja iz čl. 32. st. 3. i čl. 163. st. 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a koji dokazni prijedlog je Sud rjepšenjem i prihvatio.

4.5.Kada mu se predočava zbog čega je danas pozvan u svojstvu svjedoka na ovaj Sud, svjedok policijski službenik ŽK iskazuje da se sjeća predmetne zgode kada su on i kolega ZK vršili nadzor vozila i vozača u ulici Pomerio u Rijeci, uredno obučeni u policijsku uniformu, s reflektirajućim prslukom te je on, tako odjeven, i sa svjetlećom STOP palicom zaustavljao vozila, te je tako, stojeći na sredini prometne trake kojom se kretao vozač Renaulta, zaustavljao ga na način da je desnom rukom podigao u zrak svjetleću STOP palicu a lijevom ga usmjeravao da skrene na obližnje autobusno ugibalište koje je bilo s desne strane tog vozača, pri čemu ističe da je to mjesto osvijetljeno javnom rasvjetom. No, uočio je da navedeni vozač ne želi stati te se morao uzmaknuti kako ne bi završio na haubi predmetnog auta. Kolega i on su potom sjeli u auto i krenuli za istim a nakon što su ga zaustavili s upaljenom rotacijom na autu – prepriječili su mu put, te su utvrdili da je u autu sam i pamti da je kod sebe imao samo prometnu dozvolu. Rekao mi je da se zove IK i svoj datum rođenje te su oni provjerili preko OKC točnost tog podatka. Alkotestirali su ga. Pamti da je bilo podosta alkohola. Isključili su ga iz prometa. O svemu su sačinili službenu bilješku te zapisnik o ispitivanju alkohola i uručili mu obavijest o počinjenom prekršaju. Pouzdano može reći i da navedeni vozač nije bio vezan pojasom a što je on uočio dok je isti približavao se vozilu prema njemu koji j e stajao na cesti, pri čemu ističe da je vozač imao bijelu košulju i da je nemoguće da ne bi vidio pojas preko prsa vozača.

4.5.1.Na upite braniteljice svjedok odgovara da se vozač IK, dok mu je prilazio vozilom, kretao normalnom brzinom za tu ulicu; da je njihovo službeno vozilo bilo parkirano na autobusnom ugibalištu ispod parkića Pomerio; da su okrivljenikovo vozilo zaustavili na autobusnoj stanici ispod gdje je poslovni prostor agencije za nekretnine; da su ga prestigli kada su stigli; da se nijedno vozilo nije kretalo iza vozila okrivljenika, dok ga je on zaustavljao; potvrđuje da je i te zgode nosio naočale baš kao što ih nosi i danas.

4.6.Kada mu se predočava zbog čega je danas pozvan u svojstvu svjedoka na ovaj Sud, svjedok policijski službenik ZK iskazuje da se poprilično sjeća toga događaja kada su kolega ŽK i on zaustavljali i kontrolirali vozila i vozače u ulici Pomerio u Rijeci. Sjeća se da je predmetni IK svojim vozilom prošao pored njih odnosno da nije stao na znak kolege i da su oni zbog toga gotovo istog trenutka krenuli svojim službenim vozilom koje je bilo parkirano na autobusnoj stanici. No kako se isti nije i dalje zaustavljao, oni su mu službenim vozilom prepriječili put. Pamti da isti prvo nije htio izaći iz auta niti je odmah htio dati podatke.

4.6.1.Na upit sutkinje izjavljuje da je njegov kolega ŽK stajao na rubu ceste sa svjetlećom STOP palicom u desnoj podignutoj ruci i da je tom vozaču KK s lijevom rukom pokazao da se prestroji na autobusnu stanicu koja je bila odmah s desne strane. Vozač je mogao ugledati kolegu s 30 m udaljenosti, jer je tolika udaljenost od zavoja u navedenoj ulici malo prije te autobusne stanice, do mjesta na kojem je stajao njegov kolega koji je bio odjeven u službenoj uniformi s reflektirajućim prslukom i kapom. Kolega je cijelo vrijeme stajao, kao što je on rekao na rubu ceste, no ne bi rekao da je to bilo na cesti jer ne smiju oni sebe ugroziti – skakati pred auto. Da nemaju običaj stajati na cesti i zaustavljati vozila. Kolega je zapravo stajao negdje između tog autobusnog ugibališta i prometne trake kojom se kretao predmetni vozač. On kada zaustavlja vozila, nikada ne dođe do sredine ceste, a iako napravi koji korak prema prometnoj traci, da se odmah povuče da se ne bi ugrozio.

Na upit sutkinje odgovorio je da se stvarno ne sjeća da li je vozač bio vezan sigurnosnim pojasom.

4.6.2.Na upit braniteljice svjedok odgovara da je bio van vozila dok je njegov kolega zaustavljao predmetnog vozača; da su zaustavljali, obzirom je bila noć, svaki auto koji je prošao; da nije bilo drugih vozila iza okrivljenika a što se dobro sjeća obzirom da su se, odlučivši krenuti za njim, odmah mogli uključiti u promet; da je to mjesto na kojem su zaustavljali, pored autobusne stanice u ulici Pomerio pored parkića a da su ga konačno zaustavili u ulici Fiorella la Guardia, pored stepenica koje vode na Ekonomski fakultet; da je njegov kolega tada nosio naočale kao što ih i inače uvijek nosi.

5. U završnoj riječi zamjenica branitelja iznijela je da predlažu da Sud okrivljenika oslobodi optužbe da bi učinio prekršaje čije počinjenje je okrivljenik osporio odnosno prekršaje iz čl. 32. sr. 1. i čl. 163. st. 1. ZSPC, obzirom da počinjenje istih od strane okrivljenika nije nedvojbeno dokazano te da se okrivljenika oglasi krivim u odnosu na one prekršaje čije počinjenje je okrivljenik priznao. U svakom slučaju, ako bi Sud oglasio okrivljenika krivim za učin svih prekršaja koji su mu stavljeni na teret, obrana predlaže da se okrivljeniku izrekne minimalna novčana kazna uz primjenu odredbi Prekršajnog zakona o ublažavanju kazne obzirom na postojanje olakotnih okolnosti na strani okrivljenika a to su: neosuđivanost, činjenica da okrivljenik nije prekršajno kažnjavan, da je isti nezaposlen, lošeg imovnog stanja i bez prihoda, živi od plaće svoje supruge te je otac jednog djeteta te je i izrazio žaljenje zbog učinjenih prekršaja.

6. Na temelju provedenih materijalnih i personalnih dokaza, kao i navoda obrane okrivljenika – u odnosu na prekršaj iz članka 216.st.3. i 199.st.8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a koje okrivljenik ne poriče, Sud je utvrdio nedvojbeno dokazanim da je okrivljenik počinio te prekršaje za koje se optužuje predmetnim optužnim prijedlogom.

6.1. Potom, u odnosu na prekršaj iz članka 32.st.4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na temelju iskaza policijskih službenika, Sud je, poklonivši vjeru policijskim službenicima kao ovlaštenim službenim osobama tužitelja, koji su u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora ZSPC-a, neposredno opažali radnju počinjenja prekršaja, a o čemu su sačinili i službenu bilješku koja je pročitana kao materijalni dokaz, i čijim iskazima je u cijelosti poklonio vjeru kao logičnim, životnim i uvjerljivim te, kao takvim, istinitim i vjerodostojnim, a ne nalazeći razloge zašto istima ne bi povjerovao, odnosno zašto bi isti neosnovano teretili okrivljenika, Sud je utvrdio nedvojbeno dokazanim da je okrivljenik svojim postupanjem inkriminirane zgode – a to je da nije postupio po zahtjevu policijskog službenika danom pomoću svjetleće palice "stop-policija" već je nastavio kretanje bez zaustavljanja, nakon čega je zaustavljen u ulici Fiorella la Guardia, postupio protivno odredbi članka 32.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i počinio prekršaj iz članka 32.st.4. istog Zakona.

Stoga jer je Sud, na temelju iskaza oba saslušana policijska službenika utvrdio nedvojbeno dokazanim odlučne činjenice za postojanje predmetnog prekraja, a to su: da je policijski službenik ŽK, koji je nadzirao promet na cestama i okrivljeniku davao naredbu odnosno zahtjev izraženim pomoću svjetleće policijske palice "Stop – Policija", da se zaustavi vozilom, a pri čemu je utvrđeno da je takav znak davao tako da je njegovo značenje za okrivljenika, kao sudionika u prometu, bilo jasno i nedvojbeno, a to obzirom i na udaljenost vozila okrivljenika na kojoj se nalazio u trenutku kada je mogao ugledati policijskog službenika ŽK, a to obzirom na njegovu poziciju te obzirom da je i bio odjeven u policijsku uniformu sa svjetlećim prslukom

6.2.Naime,odredbom članka 32. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (nastavno: ZSPC), propisano je:

„(1) Sudionici u prometu moraju postupati po zahtjevima izraženim pomoću znakova, ili po naredbama policijskim službenika ili drugih osoba, koje, na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona, nadziru i upravljaju prometom na cestama (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba).

Odredbom članka 32. st. 3. ZSPC-a propisano je:

„(3)Znaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se davati iz vozila.“

Odredbom članka 32.st.4. istoga Zakona propisano je da će se novčanom kaznom kazniti za prekršaj vozač motornog vozila ako postupi suprotno zahtjevu izraženom pomoću znaka ili po naredbi policijskog službenika ili druge ovlaštene osobe.

Odredbom članka 33. st. 2. ZSPC-a propisano je:

„ (2) Znaci iz stavka 1. ovoga članka moraju se davati tako da njihovo značenje za sudionike u prometu bude jasno i nedvojbeno.“

Način postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama propisan je Pravilnikom o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama (NN br. 141/11, u daljnjem tekstu: Pravilnik).

Odredbom članka 17. stavka 1. Pravilnika propisano je da nadzor prometa na cestama obavljaju policijski službenici kretanjem i zadržavanjem na najugroženijim mjestima na cesti kako bi svojom nazočnošću, upozorenjima, zapovijedima, uputama i savjetima te primjenom tehničkih sredstava utjecali na pravilno i zakonito ponašanje sudionika u prometu i na poštivanje prometnih pravila.

Odredbom članka 18. Pravilnika propisano je da se nadzorom sudionika u prometu na cesti utvrđuje se i provjerava njihovo pridržavanje prometnih propisa, valjanost prometnih isprava te njihovo psihofizičko stanje i drugi uvjeti koje moraju ispunjavati za sigurno i nesmetano sudjelovanje u prometu.

Odredbom članka 3. Pravilnika, propisano je da upravljanje prometom na cestama policijski službenici i druge ovlaštene osobe obavljaju, između ostalog, izdavanjem naredbi.

Odredbom članka 6.stavka 1. Pravilnika, propisano je da znakove kojima se naređuje smanjenje brzine kretanja, ubrzavanje kretanja i zaustavljanje određenog sudionika u prometu, policijski službenik može davati i iz policijskog vozila.

Odredbom članka 6.stavka 2. Pravilnika, propisano je da u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, na krovu policijskog vozila mora biti uključeno plavo rotacijsko svjetlo ili bljeskalice plave boje i zvučni signali, policijsko vozilo kreće se iza ili ispred vozila koje se namjerava zaustaviti, a policijski službenik pomoću pločice »Stop policija«, rukom ili drugim tehničkim sredstvom izdaje sudioniku u prometu odgovarajuće naredbe odnosno zapovijedi.

7.1.Okrivljenik se predmetnim optužnim prijedlogom optužuje da je postupio protivno odredbi članka 32.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama time što nije postupio po zahtjevu policijskog službenika danom pomoću svjetleće palice "stop"-policija," već je nastavio kretanje bez zaustavljanja, nakon čega je zaustavljen u ulici Fiorella la Guardia, dakle, da nije postupio po zahtjevu izraženom pomoću znaka policijskog službenika, čime da je počinio prekršaj iz članka 32.st.4. istog Zakona.

7.2. Podvodeći utvrđeno činjenično stanje pod citirane zakonske i podzakonske odredbe, Sud je utvrdio nedvojbeno dokazanim da okrivljenik inkriminirane zgode, svojim postupanjem vozilom u prometu na cesti, opisanim u točki I./1. izreke presude, nije postupio po naredbi ovlaštene osobe, odnosno, konkretno po predmetnoj opisanoj, naredbi policijskog službenika, u smislu odredbe članka 32. ZSPC-a i smislu odredbi navedenog Pravilnika.

7.2.1.Naime, članak 32. (kao i nastavni članak 33.) nalazi se ZSPC-u, u dijelu IV Prometni znakovi, točki 6. „Znaci koje daju ovlaštene osobe“.

7.2.2.Nesporno je da je predmetni policijski službenik ŽK, zajedno sa kolegom ZK, inkriminirane zgode vršio nadzor sudionika u prometu na cestama.

7.2.3.Za postojanje prekršaja iz članka 32. stavka 4. ZSPC-a, odlučna činjenica je da li je policijski službenik, znakove za zaustavljanje okrivljeniku davao tako da je njihovo značenje za okrivljenika, kao sudionika u prometu bilo jasno i nedvojbeno.

7.2.4.Na temelju iskaza saslušanih policijskih službenika, Sud je utvrdio da je nedvojbeno dokazano da je policijski službenik ŽK znakove za zaustavljanje okrivljeniku davao tako da je njihovo značenje za okrivljenika, kao sudionika u prometu bilo jasno i nedvojbeno.

Naime, stajao je na prometnoj traci kojom se kretao okrivljenik – pri čemu nije od važnosti da li doista stajao na sredini prometne trake, kako je sam iskazao ili, pak, na rubu, prometne trake odnosno na površini između prometne trake i autobusnog ugibališta - kako je iskazao njegov kolega, a što sve zapravo predstavlja jednu, ničim odvojenu površinu.

Bio je obučen u policijsku uniformu, s reflektirajućim prslukom i sa svjetlećom STOP palicom zaustavljao vozila, te je tako, stojeći na sredini prometne trake kojom se kretao vozač Renaulta, zaustavljao ga na način da je desnom rukom podigao u zrak svjetleću STOP palicu a lijevom ga usmjeravao da skrene na obližnje autobusno ugibalište koje je bilo s desne strane tog vozača, pri čemu ističe da je to mjesto osvijetljeno javnom rasvjetom. No, uočio je da navedeni vozač ne želi stati te se morao uzmaknuti kako ne bi završio na haubi predmetnog auta.

Potom, svjedok ZK je iskazao da nije bilo drugih vozila iza okrivljenika, a što da se dobro sjeća obzirom da su se, odlučivši krenuti za njim, odmah mogli uključiti u promet; zatim, iskazao da je to mjesto na kojem su zaustavljali, pored autobusne stanice u ulici Pomerio, te da je vozač IK mogao ugledati kolegu s 30 m udaljenosti, jer je tolika udaljenost od zavoja u navedenoj ulici malo prije te autobusne stanice, do mjesta na kojem je stajao njegov kolega koji je bio odjeven u službenoj uniformi s reflektirajućim prslukom i kapom

7.2.5.Sud nije uvažio navode obrane okrivljenika da je kako je autobusna stanica iznad koje su K uređivali park, da je iz grmlja skočio jedan policajac te da ga je sa svjetlećom palicom, na kojem je pisalo policija - valjda, zaustavljao, no kako su bila dva auta iza njega, da se nije mogao odmah zaustaviti.

Takva obrana je neživotna i nelogična, kako obzirom na iskaze svjedoka policijskih službenika koji su međusobno podudarni tako i obzirom na notornu i ovom Sudu poznatu činjenicu udaljenosti od zavoja kojim je, krećući se iz smjera Guvernerove palače kako je iskazao i sam okrivljenik, do predmetne autobusne stanice na kojoj su se nalazili predmetni policijski službenici, i na kojem mjestu su vršili zaustavljanje vozila – dovoljna udaljenost da je okrivljenik na vrijeme mogao opaziti policijskog službenika ŽK i njegovu naredbu, za koju je Sud utvrdio da je bila u skladu sa svim prethodno citiranim zakonskim i podzakonskim propisima.

8. U odnosu na prekršaj iz članka 163.st.8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Sud nije povjerovao obrani okrivljenika da je bio vezan i da se odvezao nakon što se vozilom zaustavio, već je na temelju iskaza policijskog službenika ŽK - čiji iskaz je cijenio uvjerljivim, logičnim i životnim, te time istinitim i vjerodostojnima a to obzirom da je iskazao da pouzdano može reći da okrivljenik nije bio vezan pojasom, a što je on uočio dok se isti približavao vozilom prema njemu koji je stajao na cesti, pri čemu je istaknuo da vozač ima bijelu košulju i da je nemoguće da ne bi vidio pojas preko prsa vozača - nedvojbeno dokazanim da okrivljenik inkriminirane zgode tijekom vožnje nije koristio sigurnosni pojas na način na koji je propisao proizvođač sigurnosnog pojasa, čime je postupio protivno odredbi članka 163.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i počinio prekršaj iz članka 163.st.8. istog Zakona.

8.1.Iako se drugi policijski službenik kao svjedok ne sjeća da li je okrivljenik bio ili nije vezan sigurnosnim pojasom za vrijeme vožnje, za ovaj Sud to nije bilo od važnosti pri utvrđivanju predmetnog prekršaja, a to obzirom da je isti bio udaljeniji dok se okrivljenik vozilom kretao prema mjestu gdje su isti stajali te očito nije niti zamjećivao odnosno obraćao pažnju da li je okrivljenik vezan sigurnosnim pojasom ili nije.

9.Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti prema okrivljeniku za počinjene prekršaje iz čl. .3. i čl. 199. st. 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno mjeru novčane kazne za počinjeni prekršaj iz članka 32.st.4. istog Zakona, Sud je cijenio sve okolnosti iz čl. . 2. Prekršajnog zakona, pri čemu mu nije našao olakotnih okolnosti, dok mu je kao otegotnu okolnost uzeo u obzir činjenicu da je inkriminirane zgode počinio stjecaja prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od kojih su prekršaji iz članka 199.st.8. i 216.st.3.,obzirom na opasnost i težinu, jedni od najopasnijih i najtežih prekršaja iz toga Zakona, te prekršaj iz članka 163.st.8., jedan od opasnijih prekršaja iz istog Zakona.

No, ipak mu je za počinjene prekršaje iz članka 216.st.3. i 199.st.8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odlučio izreći novčane kazne, a ne kaznu zatvora, odmjerivši mu novčane kazne u posebnim minimumima, smatrajući da će se i tako odmjerenim novčanim kaznama postići svrha prekršajnog kažnjavanja, te mu je, također za prekršaj iz članka 32.st.4. istog Zakona, odmjerio novčanu kaznu u posebnom minimumu.

Za počinjeni prekršaj iz čl. 163.st.8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, okrivljeniku je izrečena novčana kazna u Zakonom utvrđenom iznosu, te stoga nije primijenjena odredba čl. 36. Prekršajnog zakona, odnosno, nije primijenjen institut individualizacije kazne.

10.Kako je okrivljenik proglašen krivim, Sud je okrivljenika obvezao na plaćanje troška uporabe alkometra, te paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu koji je odmjeren obzirom na složenost i trajanje postupka, te njegovo imovno stanje.

U Rijeci, 25. srpnja 2025.

Sutkinja

Melita Šimić, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, za Visoki Prekršajni sud u Zagrebu, u dva istovjetna primjerka, a oslobođena je od plaćanja pristojbi.

Dostavna naredba:

1. okrivljeniku,

2. tužitelju,

3. branitelju,

4. spisu.