Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
Poslovni broj: Kzd-1/2024-30
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci u vijeću za mladež sastavljenom od sutkinje toga suda Jesenke Kovačić, predsjednice vijeća, te sudaca porotnika za mladež Marije Špoljarić i Marka Smoljana, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Paule Salopek, u kaznenom predmetu protiv optuženika ZĐ, zbog kaznenih djela iz članka 166 stavak 1 i dr. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 155/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 dalje u tekstu: KZ/11) povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci, broj KOz-DO-4/2024 od 27. kolovoza 2024., nakon održane nejavne rasprave 13. ožujka 2025., 13. svibnja 2025., 7. srpnja 2025. i 28. srpnja 2025. u nazočnosti zamjenice Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci IĐ, optuženika ZĐ, braniteljice optuženika Jasminke Biloš, odvjetnice iz [adresa], te punomoćnice oštećene Anamarije Kvaternik, odvjetnice iz Rijeke, 1. kolovoza 2025. izrekao je, javno objavio i
p r e s u d i o j e
opt. UĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Z i TĐ r. I, rođen **.**.1986. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom srednjom grafičkom školom, po zanimanju grafičar pripreme, oženjen, otac dvoje mlt. djece od 6 i 2 i pol godine, vlasnik privatnog stolarskog obrta u kojem radi kao monter kuhinja, sa mjesečnim primanjima od cca 1.000,00 eura, služio HV u Puli, bez čina i odlikovanja, protiv njega se ne vodi drugi kazneni postupak, neosuđivan
k r i v j e
što je
u razdoblju od listopada 2023. do 22. prosinca 2023. u SR Njemačkoj, u Hannoveru, u stanu u kojem je živio sa pokćerkom djetetom FĐ, rođ. **.**.2011., znajući za njezinu dob, iskorištavajući odsutnost njezine majke, istu u više navrata dirao rukom po grudima i spolovilu te gurao prst u njezinu vaginu, a kada bi mu se dijete FĐ pokušala oduprijeti govoreći mu da joj je neugodno i da je boli te micala njegovu ruku, uzimao joj mobitel, branio da se druži sa prijateljima te joj u nekoliko navrata udario šamar i rukama ju tresao, pri čemu joj je u jednom navratu ozlijedio usnicu,
dakle, izvršio sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju s djetetom mlađim od 15 godina, a djelo je počinjeno od bliske osobe i osobe s kojom dijete živi u zajedničkom kućanstvu,
čime je počinio kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta – teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz članka 166 stavak 1 KZ/11 u svezi članka 158 stavak 1 KZ/11
pa se optuženik UĐ zbog tog kaznenog djela na temelju članka 166 stavak 1 KZ/11
o s u đ u j e
na kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine i 10 (deset) mjeseci.
Na temelju članka 148 stavak 1 Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu: ZKP/08) uz primjenu članka 145 stavak 1 i 2 točka 1 i 6 ZKP/08 optuženik UĐ dužan je snositi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 eura (tristo eura), troškove vještačenja po stalnim sudskim vještacima dr.sc. Klementini Ružić, psihijatru, mr.sc. ZĐZ, kliničkom psihologu u ukupnom iznosu od 1.751,40 eura (tisuću sedamsto pedeset jedan euro i četrdeset centi), te dr.sc. BĐ, psihijatru i NĐ, prof. kliničkom psihologu u ukupnom iznosu od 1.339,90 eura (tisuću tristo trideset devet eura i devedeset centi).
Optuženik UĐ na temelju članka 453 točka 1 ZKP/08
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da je
u razdoblju od početka listopada 2023. do 30. prosinca 2023. u SR Njemačkoj, u Hannoveru, u stanu u kojem je živio sa pokćerkom djetetom FĐ, rođ. **.**.2011., znajući za njezinu dob, iskorištavajući odsutnost njezine majke, istu u više navrata dirao rukom po grudima i spolovilu te gurao prst u njezinu vaginu, a kada bi mu se dijete FĐ pokušala oduprijeti govoreći mu da joj je neugodno i da je boli te micala njegovu ruku, uzimao joj mobitel, branio da se druži sa prijateljima te ju tukao rukama i tresao, pri čemu joj je u jednom navratu ozlijedio usnicu,
dakle, zlostavio dijete,
pa da bi time počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – povredom djetetovih prava iz članka 177 stavak 2 KZ/11.
U ovom djelu nisu nastali posebni troškovi kaznenog postupka.
Obrazloženje
1. Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci podiglo je optužnicu broj KOz-DO-4/2024 od 27. kolovoza 2024. protiv opt. ZĐ zbog kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta – teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz čl. 166 st. 1 u svezi čl. 158 st. 1 KZ/11 i kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – povrede djetetovih prava iz čl. 177 st. 2 KZ/11.
2. Opt. UĐ pozvan da se očituje o optužbi iskazao je da se ne smatra krivim.
3. U tijeku dokaznog postupka pročitani su izvješće Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Pešćenica, KLASA: 551-03/24-01/79, URBROJ: 139-119-05/11-24-12 od 20. veljače 2024., izvješće Caritasovog doma za žene i djecu Sv. Ana broj 86/24 od 15. veljače 2024., mišljenje više stručne savjetnice za mlt. svjedokinju-žrtvu FĐ od 11. ožujka 2024., nalaz i mišljenje kombiniranog psihijatrijsko psihologijskog vještačenja žrtve mlt. FĐ od 12. kolovoza 2024., zapisnik o ispitivanju mlt. svjedoka-žrtve djeteta FĐ na dokaznom ročištu od 18. ožujka 2024. sa reproduciranjem snimke ispitivanja. Na temelju čl. 431 st. 1 toč. 7 pročitani su iskazi stalnih sudskih vještaka psihijatra prof. dr. sc. BĐ i psihologa, prof. NĐ. Ispitani su svjedoci VĐ, TĐ, provedeno je kombinirano psihijatrijsko psihologijsko vještačenje opt. ZĐ po sudskim vještacima prof. dr. sc. Klementini Ružić, psihijatru i mr. spec. IĐZ, kliničkom psihologu, koji vještaci su ispitani i na raspravi. Pročitana je potvrda škole u Njemačkoj koju je pohađala žrtva FĐ prevedena na hrvatski jezik, kao i čestitke i crteži koji su prema navodima braniteljice sačinjeni od strane žrtve, a upućene su optuženiku, njenom očuhu. Na raspravi je ispitana mlt. žrtva FĐ putem audio i video tehničkih uređaja te je snimljen CD koji je sastavni dio raspravnog zapisnika, ispitan je svjedok LĐ, pročitan je izvadak iz kaznene evidencije za optuženika nakon čega je opt. UĐ iznio svoju obranu te je pročitan zapisnik o prvom ispitivanju optuženika sastavljen u Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci 25. lipnja 2024. i reproducirana je snimka tog ispitivanja.
4. Svjedok VĐ iskazala je da joj je njena kćerka FĐ to ispričala kada su se vratili iz Njemačke u Hrvatsku i kada je ona trebala početi raditi, a vratili su se na kraju 12. mjeseca 2023. dok je FĐ sa bakom i djedom otišla iz Njemačke 22. prosinca 2023. kada je završila škola. Baka i djed koje spominje to su roditelji od njenog supruga TĐ i U. Oni su tada živjeli u [adresa] i 16. siječnja 2024. ona je trebala početi raditi u pekari i prije nego što je otišla na posao odnosno kćerka joj je to ispričala u četvrtak navečer, a ona je trebala u utorak početi raditi u pekari i rekla joj je da ju je njen suprug dodirivao dolje. Rekla je da se to događalo u Njemačkoj, ali nije tada rekla u kojem periodu, uglavnom to bi se dešavalo kada bi onda odlazila raditi jer je i tamo radila noćne smjene u pekari. Nakon toga par puta ju je pitala, trebala joj je potvrda jer su se oni inače svi znali igrati na način da bi se škakljali pa je mislila da je možda i to bila neka igra između njih, ali joj je u očima vidjela da je to istina jer se kod djeteta vidi da vam ne laže, a ona inače nije bila sklona lažima. Povjerovala joj je, rekla je da će sve biti uredu i da suprugu neće reći ništa već da će ona to riješiti pa je tako čekala da ostane sama s djecom i da odu pa su tako i otišli u ponedjeljak kada se FĐ vratila iz škole i nakon toga je optuženika na Krku prijavila policiji. Prije Zagreba oni su živjeli u [adresa] i to tako da je najprije otišao suprug, a onda je ona došla sa kćerkom FĐ u studenom 2016. U Njemačkoj su dobili dvoje zajedničke djece, dvije kćeri i to 2019. T, a 2022. OĐ. Što se tiče odnosa između optuženika i njene kćerke FĐ njihovi su odnosi bili normalni, ona ga je brzo počela zvati tata jer nije imala neki odnos sa svojim ocem te može reći da su FĐ i optuženik imali lijepi odnos, a on nije pravio razliku između nje i njihove dvoje zajedničke djece. Ništa neobično nije primijetila u njihovom odnosu i dan danas se pita zašto se to dogodilo. Kada joj je kćerka ispričala bila je prvo u šoku, to je bio isti šok kao kada je izgubila majku. Nije pitala za detalje nikada, ni dan danas, te zna samo onoliko koliko joj je ona ispričala i koliko joj je ona sama željela reći. Uglavnom rekla je da ju je optuženik dodirivao par puta dolje po intimnim dijelovima dolje, a misli da se to događalo u dnevnom boravku. Rekla je da je u jednom trenutku bila prisutna i sestra F. Ona tada nije imala ni 5 godina i nije znala što se dešava. FĐ je još rekla da se tome odupirala i da je vrištala. Ovu noćnu smjenu imala je od 18,00 sati pa do sigurno iza ponoći, a iz kuće je izlazila oko 17,00 sati jer se dugo vozila do posla. U ovoj pekari radila je od 21. lipnja pa do tog 12. mjeseca 2023. dok se nisu vratili u Hrvatsku. Znala je kada bi se vraćala sa posla poljubiti supruga i tada bi osjetila alkohol, a on bi joj rekao da je jeo luk i salamu i da to nije miris alkohola. Poslije joj je kćerka ispričala da bi on nakon njenog odlaska na posao pio pivo kojeg je imao ili u stanu ili bi po pivo otišao u podrum. Kćerka nije bila na ginekološkom pregledu jer su joj u sigurnoj kući sugerirali da to nisu godine za takav pregled, a u sigurnoj kući koristila je psihologa prema potrebi, tamo je psiholog uvijek bio dostupan. Ona je sada u tinejdžerskim godinama pa ne zna da li zbog toga ili onoga što je doživjela, izbjegava otići sa društvom van, najčešće boravi sa njom i sa sestrama, a i rekla je da osjeća nekakvu odbojnost prema muškarcima, primjerice prema učitelju ili slično, prema nekom netko joj je nekakav autoritet. Kada je suprug vidio da je nema kući zvao ju je i slao poruke, najprije mu nije odgovarala, bila je na Krku kod sestre, a onda ju je pitao samo da li su dobro i ona je rekla da su dobro. Bio je dosadan, normalno da je dosadan jer su nestale, a pokušao je stupiti sa njima u kontakt i preko Nelinog mobitela, ali joj je rekla da se ne javlja. Bila je jedna situacija kada je od njihovih prijatelja sin Marko na Krku na plaži prišao FĐ i rekao joj "tata te voli i nije htio ništa loše". FĐ je inače uredna djevojčica, normalno je pohađala školu, bila je odličan đak, imala je prijateljice, ne puno, ali ih je imala. Imala je izvannastavne aktivnosti, sate klavira, dok je bila manja trenirala je džudo, a kasnije rukomet. Upitana da li je u drugoj polovici 2023. primijetila neku promjenu ponašanja kod nje iskazala je da nije, da se samo u nekoliko navrta žalila da je boli trbuh pa je mislila da je možda mjehur pa je htjela s njom kod doktora, ali je FĐ rekla da ne treba. Znala je subotom ići oprati auto sa suprugom i nikada nije rekla da to ne želi. Upitana da li joj je ispričala da bi ju optuženik dodirivao još negdje drugdje po tijelu osim dolje po intimnim dijelovima iskazala je da je ona spomenula taj donji dio, a ona dalje nije ispitivala. Rekla je da su je ti njegovi dodiri boljeli. Upitana da li je FĐ u tom razdoblju imala kakvu fizičku ozljedu iskazala je da je nosila aparatić za zube i znala je imati neke povrede s unutarnje strane od aparatića, druge ozljede nije primijetila. Što se tiče odluke da se vrate u Hrvatsku to je bila nekako zajednička odluka između nje i optuženika, možda malo više njegova želja. Plan je bio da ostanu u Hrvatskoj, a FĐ je bila malo tom odlukom šokirana jer je u Njemačkoj krenula u školu, prilagodila se, imala je tamo svoje prijatelje pa je bila tužna, međutim to je bila njihova odluka kao roditelja. Jednom su se već kao obitelj vraćali u Hrvatsku 2020., ali su bili kratko i već su se na jesen vratili u Njemačku. Ona i suprug uvijek su imali međusobne konflikte zbog njegove ljubomore i sjeća se da se on bio jednom spakirao za Hrvatsku. FĐ se nije opirala da ide tada sa bakom i djedom u Hrvatsku prije njih. Što se škole tiče više joj se sviđalo u školi u Njemačkoj međutim trebalo joj je normalno vremena da se ovdje prilagodi. FĐ je imala svoj mobitel i bio joj je dostupan i internet, a optuženik je imao aplikaciju kojom je mogao pratiti koliko je na mobitelu i gdje se kreće. Ona je znala za tu aplikaciju. FĐ nije imala strah od nje ako bi dobila lošu ocjenu i nikada nije imala suicidalnih misli. Njen odnos sa bakom TĐ i djedom U bio je odličan, normalan, smatrala ih je pravom bakom i djedom. Bili su povezani, često su se čuli telefonom, a i dolazili bi kod njih u Njemačku, a i oni kod njih na godišnji u Zagreb. Djeca su znala biti kod njih za vrijeme školskih praznika i dok bi oni još radili. FĐ nije spavala sa njom i suprugom, imala je svoj krevet i svoju sobu, a kasnije je sobu dijelila s F, a OĐ je bila sa njima u sobi u svom krevetiću. FĐ bi došla kod njih u sobu jedino ako bi nešto trebala pitati ili bi možda skočila u krevet i legla sa njima na kratko. Optuženik je uglavnom bio za to da djeca ne spavaju sa njima. Oni su došli u Njemačku kada je FĐ imala 6 godina tako da joj je ona još možda do sedme godine pomagala oko kupanja, a poslije je bila samostalna. Nakon što joj je FĐ to ispričala tog četvrtka o događaju FĐ nije bila svjesna da će ona donijeti takvu odluku, ponašala se je normalno, možda ju je pitala kako se osjeća nakon što to zna, a ona joj je govorila da će sve biti uredu i da njemu neće reći ništa. Tako da su se svi ponašali kao da je sve okej, možda se jedino ona nije normalno ponašala jer joj je to bio šok. Upitana da li je mlt. žrtva opisivala kako je to dodirivanje dolje izgledalo iskala je da je rekla da ju je dodirivao rukom, ne spolovilom, ali ona ju nije išla dalje gnjaviti jer je to za nju bio šok. Upitana da li je spominjala da bi joj gurao prst ili prste u spolovilo iskazala je da da i da ju je boljelo. Isto tako FĐ joj je rekla da ju je optuženik u tome što se je događalo, a kada se ona protivila, znao lupiti u tom smislu kada ona ne bi htjela pristati, ali inače pred njom ju nikada nije fizički zlostavljao. Upitana da li je rekla gdje ju je lupio iskazala je u usnicu, tu negdje. Ona sa optuženikom nije komunicirala vezano za ovo što joj je kćerka ispričala.
5. Svjedok TĐ iskazala je da su njen sin i VĐ sa FĐ živjeli u [adresa] od 2016. od kada je njen sin vodio brigu o FĐ, kupao ju i ona je spavala sa njima u krevetu čemu se on protivio. FĐ je za kratko vrijeme zavoljela njenog sina i počela ga zvati tatom te se nije dala od njega odvajati. On ju je vodio u vrtić, učio pisati njemački abecedu, bavio se njome i FĐ nikada nije u vezi njega prigovarala. Majke se je bojala, morala ju je slušati, ako nije htjela nešto pojesti dobila bi batine po licu što je ona vidjela jer je bila prisutna. Brinuo se o FĐ i kada je bila bolesna, imala visoku temperaturu, a kada je VĐ, kako je on rekao sjedila i spavala, trijeznila se. Vodio je FĐ u vrtić, na džudo i na klavir. Inače FĐ je imala izbačene zečje zube pa je dobila protezicu koju je nosila 5 godina. On je i kupao VĐ do njene devete godine nakon čega se ona počela kupati sama. Jedanput da je od mame dobila batine jer da nije dobro kosu isprala, a i čula je kada joj je VĐ rekla da će kada navrši 18 godina letjeti iz njezine gajbe. VĐ je bila opsjednuta ocjenama i FĐ nije smjela imati manje od 5, stalno je davala neke zabrane, a i govorila kako druga djeca nisu na njezinom nivou. U međuvremenu se rodila F, njena prava unuka, i tu su počele tenzije, VĐ se nije htjela dizati da ju nahrani i presvuče već je tražila da to radi njen sin iako se ujutro oko 03,00 sata već dizao za posao. Kada je htjela podići T iz krevetića jer je plakala VĐ je rekla neka ju ostavi u krevetu jer da tako razvija pluća. VĐ se odjednom sjetila da im je tamo težak život i da se vraćaju za Hrvatsku pa su se i vratili, ona se zaposlila u Pan-Peku kao prodavač, a sin u PVC stolariji. FĐ je krenula u školu kojoj se protivila jer da su u toj školi glupi profesori, daju puno zadaće, ne žele ništa pokazati i da joj je u Njemačkoj bilo puno lakše. Onda je VĐ njenog sina poslala u Njemačku, on se vratio za tjedan dana i rekao da se svi vraćaju u Njemačku jer da tako VĐ želi. Tada im je posudila i novac koji joj nikada nije vraćen. U Njemačkoj su imali dosta svađa, njen sin je radio po cijele dane, a onda brine o djeci, dok je VĐ bila na porodiljnom. Tenzije su rasle 2023., VĐ je počela jako inzistirati da se njen sin mora crkveno rastati i prijetila je da ako to ne učini da će ga ostaviti. Rekla im je da joj puste djecu za praznike na što je VĐ na kraju pristala, ali pod uvjetom ako idu sve tri. FĐ je imala zaključenu četvorku i u tom trenutku je bila izašla na balkon, stavila nogu preko balkona i htjela se baciti. Kada je ona nazvala i rekla da suprug i ona kreću na put po njih što je FĐ čula i vratila se sa balkona nazad. Kada su stigli po djecu FĐ joj je rekla da ju je spasila jer da nije nazvala da dolazi po njih da bi se bacila sa balkona, o čemu je već i ranije razmišljala. U međuvremenu je VĐ dobila svjedodžbu i nazvala FĐ te počela vikati na nju da ne bi išla baki da je znala da je prošla sa 4 već da bi cijelo ljeto u Hannoveru učila na što joj je FĐ odgovorila da joj zato to nije ni rekla. Oni su u 8. mjesecu došli po djecu, krenula je škola, a između VĐ i UĐ krenule su još veće tenzije i to oko čuvanja OĐ. VĐ je htjela raditi pa je on bio prisiljen dati otkaz da čuva djecu. U 9. mjesecu nazvali su ju da se vraćaju natrag u Hrvatsku i oni su ostali šokirani. FĐ se protivila povratku, rekla je da ne želi u ovu školu i da tamo ima prijatelje. VĐ je rekla da se niti ona ne želi vratiti u Hrvatsku, ali da su tamo već stan i sve drugo otkazali. U 10. mjesecu sin je krenuo u Hrvatsku jer više nije mogao podnijeti poniženja od VĐ, ali mu je rekla neka se vrati i sredi odnose sa svojom ženom i onda se on vratio, pomirili su se i sve je bilo uredu. Nakon toga u 12. mjesecu suprug i ona došli su po njih sa kombijem, OĐ i F nisu mogle ići sa njima jer su bile male, ali je sa njime trebala ići FĐ koja je rekla da ne želi već da želi sa tatom i mamom. Tada joj je mama rekla da onda nema božićnih poklona i jelke pa je na kraju otišla. U Hrvatskoj je sa FĐ okitila bor, kupili su poklone, a ona je na jednom papiru napisala sa kime bi željela živjeti i tu je navela baku i dedu, tatu i mamu, seke T i OĐ i B, od njene sestre kći. Nakon tjedan dana vratili su se VĐ i UĐ sa djecom, FĐ ju je u jednom trenutku zagrlila i rekla "oprosti mi za sve", a ona joj je rekla da joj nema što oprostiti. Došao je ponedjeljak, FĐ je ostala sama sa djecom, a UĐ i VĐ su otišli u HZZO, oko 18,00 sati UĐ se spustio do nje i rekao da ide u biznis jer da ga je VĐ poslala da ide sakupljati boce i željezo. Navečer oko 22,30 sati nazvao ju je i pitao da li zna gdje je VĐ, a ona mu je rekla da je doma sa djecom jer ih je čula doma kako trče, a on joj je rekao da gore nema nikog. Rekla mu je neka zove LĐ koji će mu ako išta zna reći što je on i učinio i LĐ mu je rekao da su VĐ i djeca kod njega na Krku. Sin se odmah spremio i otišao na Krk da ih vrati kući, međutim tamo su ga dočekala zaključana vrata i nisu ga pustili u kuću. U međuvremenu ih je nazvala policija, rekli su njenom sinu da dođe u policijsku postaju što je on i učinio. Policajac mu je rekao da neka si nađe dobrog odvjetnika. LĐ mu je rekao da ne zna ništa o njihovom bježanju, ni kada su došli ni sa čime su došli. Ona samo zna da njen sin nije FĐ ni taknuo, da nikada nije na nju dignuo niti ruku, volio je to dijete kao svoje vlastito, a i FĐ je njega jako voljela. On je rekao da bi radije išao u zatvor nego išta krivo rekao za svoju djecu i ženu i da mu jako teško pada ova optužba koja mu je stavljena da je počinio nešto što nije počinio. Ona bi jako voljela da se taj brak vrati nazad i da žive sretno jer su u biti oni svi dobri. Taj vikend prije nego što su otišle na Krk, nitko od njih nije pokazivao da nešto nije uredu. Posebno upitana iskazuje da ona nije vidjela da je FĐ zakoračila nogom preko balkona, ali da joj je FĐ to ispričala čim su došli u Hrvatsku u 7. mjesecu i da je to bilo radi te četvorke.
6. Svjedok LĐ iskazao je da poznaje optuženika i zna da je VĐ sa djecom došla kod njih na Krk. One su došle negdje u nedjelju tijekom noći, on se probudio u ponedjeljak ujutro u 15 do 6 jer je morao ići na posao u GP Krk i kada se probudio zatekao ih je u kući. U boravku na trosjedu bile su VĐ i FĐ, a ove druge dvije djevojčice su još uvijek spavale. VĐ je rekla da mora ići prijaviti to što se desilo pa su tako njegovim autom išli do Krka, on je VĐ i FĐ dovezao do njegove firme, a onda je VĐ dao auto da ode na policiju. Nakon toga išla je prijaviti slučaj, detalje prijave ne zna, a zatim je došla na portu sa tri policajca i dvije socijalne radnice, vratila mu auto i rekla da idu u zaštićenu kuću. Oni su je tada dovezli do njegove kuće gdje je preuzela dvoje djece i svi su zajedno otišli. Inače kada su one došle po noći njegova supruga im je otvorila vrata. Rekla mu je da su došle zbog tog nasilja koje se desilo, ali mu nije rekla točno o čemu se radi, a niti mu je o tome N pričala. Oni su međusobno bili u dobrim odnosima, znali su dolaziti ljeti kod njih na more, a dolazili su i roditelji od optuženika. Što se tiče nasilja koje je spomenuo samo zna da se je radilo o nasilju prema FĐ. FĐ poznaje od rođenja, VĐ i FĐ su i prije nego što je VĐ bila sa optuženikom dolazile kod njega na Krk, pomagao im je u životu i prema njima se zaštitnički odnosio. FĐ je bila pametna i dobra djevojčica, ona je i ovdje u Rijeci završila kao najbolji đak osmogodišnju školu. Želi reći nešto što je primijetio, a to je da je jednom mama od FĐ otišla u trgovinu zajedno sa njegovom suprugom pa je primijetio da je FĐ bilo strah ostati samu sa njime kao da se bojala od muške osobe. Isto tako jednom prilikom na plaži UĐ je preko jednog svog prijatelja poslao pozdrav FĐ i da je jako voli, a ona je tada počela jako drhtati. Toga dana kada je zatekao VĐ sa djecom kod njega u kući negdje poslijepodne nazvao je UĐ da ga pita što se dešava, a on mu je odgovorio neka pita VĐ. UĐ je znao da su djeca i VĐ kod njih jer mu je supruga rekla da se on to jutro približio kući i pokucao, ali mu supruga nije otvarala, bilo ju je strah, a on je rekao da bi uzeo djecu, ove dvije djevojčice koje su bile njihova zajednička djeca. Oni su pričali preko zatvorenih vratiju. On se u međuvremenu udaljio, otišao na policiju u Krk, vratio se natrag, rekao njegovoj supruzi da zna da je prijavljen i onda mu je supruga preko balkonskih vratiju, preko stakla, pokazala djecu.
7. Mlt. žrtva FĐ na dokaznom ročištu iskazala je da je u Njemačkoj živjela sve skupa 7 godina do 22. prosinca 2023. kada je otišla sa Željkovom mamom za Zagreb. U Njemačkoj je živjela sa mamom, očuhom i dvije sestre u Hannoveru. Sestre se zovu OĐ i F. F ima 5 godina, a OĐ uskoro 2. Na upit što se dešavalo između nje i očuha kada bi njena majka bila odsutna i to u periodu od listopada do kraja prosinca 2023. iskazala je da ju je dirao po njenom intimnom prostoru kao pod nekim dogovorom, ali ona taj dogovor nije htjela, ali bi on njoj davao kazne da bi joj bilo zabranjeno koristiti mobitel, ići kod prijatelja ili tako nešto ako ona ne bi pristala, a ako bi pristala da ju dira sve bi to smjela raditi. Jedanput ju je dirao bez njene volje, dirao ju je dvije tri minutice svojom rukom po njenom intimnom prostoru. Inače on bi joj onako malo spustio hlače i gaće, a jedno vrijeme joj je samo stavio ruku u hlače, bilo je različito. Takvih događaja bilo je 4, 5, možda 6 puta. Jednom joj se činilo da je htio staviti svoj dio u njen intimni prostor, izgledalo je kao da je izvadio, da vadi van iz hlača, a znao joj je reći da joj on hoće neku rupicu probušiti pa ju je jednom jako stisnuo i to ju je jako boljelo sigurno jedan dan i cijelu noć. Kada joj je rekao da će joj probušiti rupicu rekao je rukom. Kada joj se činilo da je htio svoj dio staviti u njen intimni prostor nije ju dotaknuo svojim spolnim organom jer je uspjela pobjeći, podigla se je i otišla u sobu. Ovo kada se dogodilo, 4, 5 ili 6 puta, ona mu je govorila da to ne želi, da joj nije ugodno, a neugodno joj je jer joj je on bio praktički tata. Ona ga je smatrala tatom i nije mogla vjerovati da joj on, bliska osoba, tako nešto radi. Probala bi mu vaditi ruku van, nekako izgurati, ali on je fizički dosta jači od nje. On joj je uvijek davao kao neki dogovor, tako je on to zvao, ako neće kazna, one kazne koje je nabrojala, a kao hoće onda nema kazne. Kazne su recimo bile da se ne smije nalaziti sa prijateljima, da mora učiti dok mama ne dođe, morala bi sjediti u dnevnoj sobi bez mobitela i bez ikakvog kontakta i oko 20,00 sati bi morala ići spavati. Isto tako prati suđe i čistiti malo po kući. Na upit da li je bilo kakvog fizičkog kažnjavanja iskazala je da nije sigurna da li je on to smatrao kaznom, ali se dešavalo ako ne pristane da ju je par puta istukao rukom, a jednom dosta jako da joj je usnica iznutra krvarila. On bi uzeo ruku i jednostavno ju šamarao ili tresao. Ona to nikome nije ispričala dok nije u Zagrebu ispričala svojoj mami jer je bila uplašena da će se to opet ponavljati jer je mama trebala opet raditi noćnu u pekari, a to se inače dešavalo po noći i bojala se da će se opet dešavati. Upitana na što misli kada spominje svoj intimni prostor iskazala je "pa na moj pipi", a misli da joj je par puta dirao i sise, ali to ne toliko, većinom pipi. Kada joj je dirao pipi dirao ju je iznutra, prstom bi prolazio tamo vamo, nekada bi prstom stao valjda na toj rupici, većinom bi ju znalo i boljeti kada bi joj to radio. To se sve dešavalo u dnevnom boravku, a jednom je i sestra F bila prisutna. UĐ je redovito pio alkohol, otprilike litru piva, to su bile četiri limenke od 0,25. To je bilo skoro svaki dan uz neke iznimke kao kada bi mama bila prisutna no međutim on je bio svjestan toga što radi jer da nije bio svjestan on to ne bi radio i kada nije pio. Više bi pio preko vikenda i on je uvijek bio svjestan tog dogovora koji joj je nudio i toga što radi. Na poseban upit iskazala je da nije baš bilo u školi nekih tema gdje su morali pisati ili crtati tako da nije spominjala tatu u nekim sastavcima, crtežima i slično. Ona je inače sa UĐ imala dobar odnos, prvih pola godine nije ga poznavala dobro, ali poslije je bilo sve normalno, kao da joj je bio pravi tata zato što se ona i njen pravi tata nisu puno i često vidjeli. Ovo što se događalo njoj je bilo glupo, ipak joj je bio kao pravi tata, nije očekivala ovakvo ponašanje od njega. Bilo ju je nekada strah ići doma tako da je uvijek gledala potrošiti vrijeme vani, izbjeći da dolazi doma jer je znala čim dođe da više neće moći vjerojatno van. Mama ove situacije nije prijavljivala u Njemačkoj jer nije bila svjesna toga. On joj je govorio ako bude rekla mami da će se oni samo posvađati i da nema šanse da će se rastati i onda da će mama otići na posao, a ona će imati doma problema. Onda se ona bojala da će se oni posvađati, mama će otići na posao i ona će imati problema. Pitala je UĐ zašto joj to radi, a on joj je rekao da zato što voli, da voli nju i da voli to raditi. U tom smislu joj je rekao.
Ispitana na raspravi mlt. žrtva FĐ iskazala je da je 6. razred pošla s odličnim uspjehom i da prije dolaska u Hrvatsku nije od majke skrivala nikakve ocjene i nije joj prešutjela nikakvu ocjenu. Nakon tog 6. razreda došla je na ljetovanje u Zagreb kod majke od UĐ i ne sjeća se da bi tada imala nekakve ružne snove, a niti je baki govorila o tome da bi imala neke suicidalne namjere niti je uopće razmišljala da bi sebi mogla nešto nažao napraviti. Što se tiče njihova povratka u Hrvatsku više-manje odluka je bila donesena, ali razgovarali su o tome, pokušavali su joj objasniti da bi to bilo bolje za obitelj i ona se je naravno sa time složila. Ona je u Njemačkoj imala prijatelje i voljela je biti tamo, ali i pomirila se je sa time i tako je otišla sa Željkovim roditeljima u Zagreb. Na upit što je osjeća prema UĐ nakon što se on počeo ponašati kako je opisala iskazala je da ne zna, da nije mržnja, ali je bila ljuta, u strahu od njega i bojala se dolaziti doma znajući da će mama uskoro na posao i onda je kako je imala dobru prijateljicu znala često kod nje prespavati ili da ona dođe kod nje međutim UĐ je to zabranio i uspio izmanipulirati mamu. Upitana da li je za tu 2023. radila nekakve čestitke za Božić izjavila je da bi rekla da je, a za Dan očeva je radila čestitke, kako kad, misli da jednom je. Ne zna kada je to bilo, možda 2023. možda 2022., nije sigurna. Ne sjeća se točno tih čestiti, onako kroz maglu, vjerojatno je napisala sretan Božić i Nova godina. Jednom prilikom mama joj je spominjala ako se desi da se razvede od UĐ da zna da ona nije kriva, ali to joj je samo jednom rekla, to je bilo prije ovih događaja. Pred kraj ove 2023. njena je majka radila noćnu smjenu u pekari od 17,00 sati popodne, a kada bi se vratila bila bi noć, došla bi negdje možda oko 02,00/03,00 sata, radila je 8 sati. Kada su se vratili u Hrvatsku mama je trebala potpisati ugovor za noćnu smjenu. Čula je dok su pričali odrasli da je išla potpisat, da će opet ići raditi u pekaru pa je pretpostavljala opet noćnu smjenu jer je UĐ htio raditi ujutro pa joj je to bilo najlogičnije i jednostavno se je uplašila da će se to ponovno desiti i onda joj je u četvrtak navečer kada je UĐ otišao van i kada je ostala sama sa mamom sve ispričala. Upitana zašto to mami nije ispričala još u Njemačkoj gdje je isto radila noćne smjene iskazala je zato što joj je UĐ rekao da se ništa neće desiti, da će mama opet otići na posao i da će joj onda biti još gore, da će se on i mama samo posvađati, neće se rastati. Nekako se nadala da će u Zagrebu sve biti drugačije, ali onda kada je shvatila da mama opet mora ići raditi uhvatila ju je panika da će se to opet desiti i onda joj je rekla. Upitana da li je čula ili pročitala da se takve stvari dešavaju nekom drugom iskazala je da to postoji, ali nije znala točno što je to jer joj nitko nikada to nije objasnio, nikada se o tome nije pričalo, niti je čitala takve stvari. Znala je da postoje ljudi koji imaju privlačnost prema maloljetnoj djeci, ali nije znala što to točno znači. Kada su joj predočene čestitke o kojima je ranije pitana iskazala je da je to ona napravila, ali nije sigurna kada. Čestitku za Božić je radila u školi, po rukopisu možda 2023. ili 2022., a ovdje gdje piše F pretpostavlja da je to od sestre iz vrtića. Ona nije znala kada točno pada Dan očeva. Što se tiče ovoga gdje su članovi obitelji iskazala je da je dobila markere pa je crtala samo ovako, to nije bilo za nikog posebno, bilo joj je vjerojatno dosadno i jednostavno je crtala. Što se tiče ovih ukrasa i dekoracija to je radila u školi, a onda bi rekla da je tekst napisala doma. Sjetila se je da je bila napravila jednu čestitku za njegove roditelje, za SĐ, njegova brata i jednu posebnu za mamu. Kada je mami u Hrvatskoj ispričala što se dešavalo sa UĐ one se nisu dogovarale što će napraviti, ona nije znala, mama ju nije htjela stresirati tako da je mama zapravo u tri dana isplanirala kako bi otišla od UĐ. Ona joj je to u četvrtak navečer ispričala, a u ponedjeljak je rekla da idu kod tete Marije na Krk, a to je njena sestra, i jedino zna da je ponijela sa sobom svog plišanca kojeg ima od svoje šeste godine te svoj mobitel i tablet. Upitana što je mislila da će se dogoditi kada mami to ispriča odgovorila je da je mislila da će joj pomoć, da se to više ne dešava, a nije imala ideju što će ona napraviti. Upitana tko joj je kupio tog medu plišanca izjavila je da je to bio dar od njih dvoje zajednički, ali zna da je to mama kupila. U vezi onoga što je iskazivala da ju je UĐ znao udariti navela je da bi to bilo kada ona nije htjela da se dešava to što se dešavalo i onda bi ju on lupio. Nije ju baš istukao tako da bi ju tukao nego bi ju udario jednom-dva puta, ošamario bi ju. Sa svojom mamom ima jako dobar odnos i sa njom je mogla pričati o svemu, ona nije stroga, ima svoja pravila i granice, ali je shvaćala razloga nekih granica. Znala bi joj uzeti nekad mobitel na primjer. U vezi škole i ocjena nije joj nikada prijetila, govorila bi joj da mora učiti, ali ona je bila odlična učenica, imala je petice i četvorke, ali ako bi dobila i trojku mama nije bila ljuta. Više je bio on ljut i instalirao joj je family link na mobitelu jer je jednom dobila tri iz njemačkog. Nije bila u strahu od mame zbog eventualne neke četvorke. Dok je bila manja kupala ju je mama, ne sjeća se da joj je UĐ oko toga pomagao. Ona nije bila za to da se vrate u Hrvatsku, ali je to morala prihvatiti jer je to odluka koju su oni donijeli, nije bila sretna, sjeća se da je i plakala jer je to bio njen život kojeg je tamo imala, ali nikada nije rekla da će se ubiti i da će si nešto napraviti jer to nije ni mislila, nije imala takve misli. Nije se desilo da bi se ona htjela baciti preko balkona zbog zaključene četvorke i da je već nogom zakoračila preko tog balkona. Četvorka je dobra ocjena i nikada nije bilo problema sa time. Nikada nije mislila o nečem takvom, a kamo li da zakorači i baci se tako da se to nikada nije desilo. Inače UĐ je bio uključen više u školu, išao na informacije i roditeljske sastanke, ali je mama uvijek znala što se dešava.
8. Iz nalaza i mišljenja kombiniranog psihijatrijsko psihologijskog vještačenja žrtve mlt. FĐ po stalnim sudskim vještacima prof. dr. sc. BĐ, psihijatru i prof. NĐ, kliničkom psihologu, utvrđeno je da je žrtva u početku komunikacije blago opreznija, a protekom vremena se uspijeva upustiti. Na pitanja odgovara i spontano producira. U sadržaju misli bilježi se tematika stresnih i traumatičnih događaja. Tijekom iskazivanja o traumatskim događajima intrapsihički je tenzionirana do uznemirenosti, plačna. Dominiraju fenomeni pojačane pobudljivosti dok su simptomi ponovnog proživljavanja i izbjegavanja naznačeni. Sklona je potiskivanju osjećaja koji povremeno probijaju. Sposobna je razlikovati istinu od laži, usmjeriti i održati pažnju, očuvanih je sposobnosti učenja i dosjećanja. Logički strukturirani sadržaj sposobna je prepričati bez iskrivljavanja ili krivog povezivanja činjenica. Emocionalno je topla, no u interpersonalnim situacijama je sklona povlačenju, ne zna se adekvatno zauzeti za sebe. Navodi kako je najgore što je uradila to što je vjerovala očuhu i sve bi učinila da zaboravi što joj je očuh radio. Najveća joj je greška što mami nije ranije rekla što joj se događalo. Na ljestvici simptoma traume kod mladih ne bilježi se sklonost umanjivanju ili naglašavanju tegoba. Na ljestvicama koje mjere vrstu i intenzitet reakcija na traumu ne bilježi se klinički značajnijih simptoma posttraumatske reakcije, profil bilježi granične rezultate na ljestvici posttraumatskog stresa i anksioznosti. Tijekom razgovora o predmetnim događajima tenzionirana je do uznemirenosti, plačna i tužna. Spram optuženika osjeća najviše ljutnju, a psihoterapija joj je pomogla da se ne osjeća krivom za događaje. Naznačena je konfuznost u mišljenju i slici o sebi, a što može ukazivati da traumatska iskustva još uvijek nisu u potpunosti prorađena i u ličnost integrirana. U emocionalnom odgovoru dominiraju osjećaji nelagode, ljutnje i srama. Mlt. FĐ je odlazila dva puta tjedno na psihoterapiju kod psihologinje u sigurnoj kući te navodi da su joj ti razgovori pomogli da se lakše nosi s predmetnim događajima, a rezultati obrade ukazuju kako su još uvijek prisutni simptomi reakcije na traumu, a kroz odgovore na upitniku tegobe su vidljive kao granični rezultati na ljestvicama posttraumatskog stresa i anksioznosti. Ove ljestvice opisuju prisustvo simptoma pojačane pobuljidvosti, ponovnog proživljavanja i izbjegavanja sjećanja, misli i osjećaja vezanih za iskazana traumatska iskustva. Kod mlt. FĐ se ne bilježe dublja psihopatološka odstupanja koja bi ju priječila u opisivanju realiteta. Kognitivni kapaciteti i karakteristike ličnosti ju ne priječe u davanju vjerodostojnog iskaza. Kod mlt. FĐ se prepoznaju simptomi proživljenih traumatskih iskustava u vidu svih klastera simptoma PTSP-a. Predmetni događaji predstavljaju rizik pod njen psihoscijalni razvoj. Proživljena traumatska iskustva su prestavljala i još uvijek predstavljaju značajan rizik za njen daljnji psihostocijalni razvoj zbog čega je nepohodno da nastavi proradu traumatskih iskustava. U zaključnom mišljenju navodi se da su kod mlt. FĐ vještaci utvrdili posljedice traumatskih događaja u vidu posttraumatskog stresnog poremećaja, a uz navedeno da mogu dijagnosticirati psihosomatski poremećaj. Mlt. FĐ sposobna je dati vjerodostojan iskaz, nije sklona davanju socijalno poželjnih odgovora, niti uvećavati, niti umanjivati smetnje. Mlt. FĐ je samim time što je u razvojnom dobu razvojno osjetljiva, ali se ne može reći da je u vrijeme inkriminiranih događaja bila dijete pojačane osjetljivosti u smislu da se razvojno razlikovala od svojih vršnjaka. Izloženost traumatskim iskustvima mlt. FĐ čini pojačano osjetljivom. U sadašnjem psihičkom stanju kod mlt. FĐ nalaze simptomatologiju koja zadovoljava kriterije za postavljanje dijagnoze posttraumatskog stresnog poremećaja i psihosomatske smetnje, a što sve utječe na njen emocionalni razvoj i predstavlja značajan rizik za njen daljnji emocionalni i psihosocijalni razvoj zbog čega se preporuča da nastavi proradu traumatskih iskustava kroz rad na sebi. Vještaci ispitani na raspravi izjavili su da su rastava roditelja, česta seljena i promjena sredine bile nepovoljne okolnosti odrastanja. Na ljestvici simptoma traume mlt. FĐ je opisivala svoje simptome, a dobiveni profil je bio karakterističan za posttraumatsku reakciju s time da su dobiveni rezultati dosegli granične rezultate. Bez obzira na to sam profil je konfiguriran kao posttraumatski stresni događaj. Za naglasiti je da je mlt. FĐ prije dolaska na vještačenje prošla tretman psihologa u sigurnoj kući što je značajno moglo umanjiti njenu kliničku sliku reakcije na stres i traumu. U nalazu i mišljenju je navedeno da su prisutni svi klasteri PTSP-a prema valjanim dijagnostičkim kriterijima psihijatrijske struke. Na upit braniteljice da li su vještaci upoznati da projektivna tehnika Wartegg nije standardizirana u RH i da može dovesti do pogrešnih zaključaka vještak psiholog odgovara da niti jedna projektivna tehnika nije sredstvo na kojem se temelji nalaz i mišljenje vještaka pa se tako niti ovdje nije temeljio na projektivnoj tehnici Wartegg. Projektivne tehnike službe psihologu ili vještaku da bi procijenio da li postoje nekakva konfliktna područja na koja bi vještak trebao dodatno obratiti pažnju. Nalaz i konačno mišljenje psihologa temelji se na standardiziranim tehnikama koje su navedene u dijelu koji se odnosi na primjenu psihodijagnostičkog materijala, a to su inventar ličnosti za djecu i adolescente PAI-A, zatim upitnik načina suočavanja sa stresom SUO-Ž i ljestvica simptoma traume za djecu i mlade TSCC. Konačno mišljenje i nalaz vještaka temelji se na standardiziranim tehnikama, a projektvina tehnika kao i uvijek služi kao pomoćno sredstvo u testiranju određenih hitpoteza vještaka kako kod nas tako i u svijetu. Na daljnji upit braniteljice da li im je poznato da testni materijal WB-II je zastarjeli test i nije standardiziran u RH vještak psiholog odgovara da su korištene dvije ljestvice Veschlerovog testa za procjenu intelektualne sposobnosti, to jest starija tehnika, a za djecu postoji nova tehnika također Veschlerovog testa koji se zove Wisck. Mlt. FĐ nije na procjenu došla da bi se utvrdile njene intelektualne sposobnosti ili određeni deficiti već su ove ljestvice korištene da bi se procijenila razina mišljenja i razumijevanja socijalnih i konkretnih životnih situacija. U testu Wisck postoji identični test ljestvice, a ostale ljestvice koje ovdje nisu korištene se razliku od testa WB-II. Procjena psihologa koje će testove i tehnike koristiti ovisi o svrsi testiranja tj. psihodijagnostičke obrade. Kod izbora testova psiholog se vodi prvenstveno zadaćom psihodijagnostičke obrade i stavlja naglasak na one tehnike i one testove koji će odgovoriti na zadana pitanja. U ovom vještačenju trebao im je orijentacijski odgovor da li se radi o djetetu nedovoljnog duševnog razvitka i zato su im bile dovoljne primijenjene tehnike. Da li je osoba sposobna razlikovati istinu od laži to se može utvrditi i bez testa. Tijekom vještačenja u više navrata na različite načine propituje se da li ispitivana osoba razlikuje istinu od laži. Upravo inventari i upitnici ličnosti kao standardizirane tehnike imaju različite ljestvice valjanosti kojima se mjeri sklonost osobe da se prikazuje u socijalno poželjnom ili socijalno nepoželjnom slikom ili da simulira ili disimulira smetnje. Mlt. FĐ je postizala na takvim ljestvicama uredne rezultate što zapravo kaže da nije pokazivala sklonost niti ka socijalno poželjnom ni ka socijalno nepoželjnom odgovaranju. U susretu s testnim materijalom odgovarala je iskreno. To se moglo prepoznati i u psihijatrijskom pregledu odnosno u razgovoru s mlt. FĐ na kliničkoj razini.
9. Iz izvješća Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Pešćenica, KLASA 551-03/24-01/79, URBROJ 139-119-05/11-24-12 od 20. veljače 2024. utvrđeno je da je Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Pešćenica uputio Policijskoj upravi Zagrebačkoj, IV. Policijskoj postaji Zagreb i Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci dopis u kojem se navodi da je optuženik po svom odvjetniku uputio podnesak da je njegova supruga VĐ otišla od kuće sa svojom kćeri FĐ i dvije zajedničke kćeri F i OĐ te da on nema nikakve informacije gdje se one nalaze, isto tako da između njih nije bilo nikakvih nesuglasica i da on nikada nije bio nasilan prema svojoj supruzi i djeci. Nadalje Područni ured da je zaprimio i obavijest Područnog ureda Krk da im se obratila VĐ i prijavila sumnje na seksualno zlostavljanje od strane ZĐ u odnosu na mlt. FĐ. Dana 19. veljače 2024. Ured da je zaprimio izvješće sigurne kuće u kojoj su smještene VĐ i mlt. djeca, a dostavljena im je i potvrda Općinskog državnog odvjetništva Rijeci iz kojeg je vidljivo da je VĐ s mlt. FĐ podnijela kaznenu prijavu zbog kaznenih djela iz čl. 158. 177 i čl. 179a. U tijeku da je postupak donošenja privremene mjere u djelu obnašanja roditeljske skrbi sa mlt. djecu T i OĐ pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu što je pokrenuo UĐ u kojem traži da mlt. kćeri F i OĐ žive sa njime.
10. Iz izvješća Caritasovog doma za žene i djecu Sv. Ana broj 86/24 od 15. veljače 2024. utvrđeno je da su VĐ i njena mlt. djeca FĐ, F i OĐ smještene hitno 16. siječnja 2024. u Sv. Ana Caritasov dom za žene i djecu u Rijeci posredstvom Područnog ureda Krk, Hrvatskog zavoda za socijalni rad radi obiteljskog nasilja od strane supruga, očuha mlt. FĐ. Unatoč niskoj dobi mlt. V i OĐ VĐ efikasno usklađuje svakodnevne obaveze što uključuje izvršavanje radno-okupacijskih zadataka propisanih od strane ustanove kao i sve aspekte skrbi o djeci, obuhvaćajući školske obveze, zdravstvenu njegu, higijenu, slobodno vrijeme i aktivnosti. Bez poteškoća se snalazi po gradu i obavlja potrebno. Na prepreke i izazove reagira smireno i promišljeno, traži rješenje i po njemu postupa. Njena sposobnost samostalnog funkcioniranja omogućuje kontinuiranu brigu o djeci osiguravajući zadovoljavanje njihovih svakodnevnih potreba. U radu sa stručnjacima pokazuje zainteresiranost i suradljivost. Ozbiljno je shvatila pravila ustanove i poštuje ih. U interakciji sa drugim korisnicama doma je suzdržana, sa svima komunicira, drži distancu, posvećena je sebi i svojoj djeci. Opterećena je egzistencijalnim temama. Na navode mlt. djeteta FĐ i sumnje na spolno zlostavljanje od strane očuha reagira sa primjerenim užasom. Mlt. FĐ je pristojno, drago dijete, ostavlja dojam djevojčice pretjerano zrele za svoju dob, jasno iskazuje strah od očuha i zabrinuta je zbog posljedica prijave. VĐ u komunikaciji ostavlja dojam sabrane i stabilne nenametljive osobe kojoj je važno da ostavi dobar dojam na sugovornika. Navodi da je o nasilju doznala kada joj se dijete povjerilo po dolasku u Zagreb. Uočava se da majka ima podržavajući i povjerljiv odnos prema mlt. FĐ što je ujedno i značajan zaštitni faktor u situaciji nasilja. Iz dosadašnjeg perioda boravka u domu opaža se da majka odlično funkcionira i da je period prilagodbe prošao uspješno. Vrijeme provodi s djevojčicama, potpuno adekvatno se skrbi o njima i služi kao primjer ostalim korisnicama u ustanovi. Djeca su čista i uredna, majka ih disciplinira na prihvatljive načine i opaža se topao odnos usmjeren na djecu i njihove potrebe. Dominantna emocija kod nje je strah. Sa mlt. FĐ psihologinja radi kroz individualne susrete koji se odvijaju dva puta tjedno. Provela se psihodijagnostička obrana, psihoedukacija, suport i prorada traumatskog iskustva. Mlt. FĐ ostavlja dojam emocionalne tople, drage i skromne djevojčice, tijekom verbalizacije o iskustvima u obitelji je napeta, plače, evidentno joj je teško, emocionalna reakcija na izrečene sadržaje je adekvatna i intenzitetom primjerena. Situacije nasilja da bi se događala između 17,00 i 02,00 sata kada je majka radila te da u obitelji nitko nije znao za događaje. Ambivalencija u odnosu na očuha potvrđuje dojam autentičnosti i iskrenosti djetetova iskaza. Nakon proteka vremena i individualnog rada sa psihologom simptomi kao trzajne reakcije tijela, mučnina u želucu, napadi plača, teškoće s koncentracijom se smanjuju. Svjesna je i zahvalna zbog podrške koju ima u članovima obitelji i rodbine što je također značajan faktor koji će doprinijeti njenom oporavku od traume.
11. Iz mišljenja više stručne savjetnice za mlt. žrtvu FĐ utvrđeno je da na osnovu pripremnog razgovora sa istom uvažavajući kronološku dob djevojčice, njen psihofizički status te vrstu kaznenog djela koje se optuženiku stavlja na teret mlt. FĐ može sudjelovati na dokaznom ročištu odnosno moguće ju je saslušati putem audio-video uređaja time da je tijekom iskazivanja potrebno izostaviti traženje podataka o adresi sigurne kuće u kojoj se nalazi kao i o nazivu škole koju pohađa.
12. Iz kombiniranog psihijatarsko psihologijskog vještačenja opt. ZĐ po sudskim vještacima prof. dr. sc. Klementini Ružić, psihijatru i mr. spec UĐZ, kliničkom psihologu, utvrđeno je da je tijekom provedene obrade optuženik pokazivao dostatnu motivaciju za suradnjom. Dobije se dojam iskrenog iskazivanja u odnosu na povijest života, njegovom funkcioniranju u svim segmentima života. Tijekom obrade uočava se naglašena intrapsihička tenzija koja može biti situacijski motivirana. Optuženik je osoba urednog duševnog razvitka, a opće intelektualno funkcioniranje je na gornjoj razini prosjeka. Ne nalazi se specifične simptomatologije za postojanje neke prave i trajne duševne bolesti i ne nalazi se odstupanja koja bi ukazivala na moguću organsku disfunkciju. Ne uočavaju se naglašene karakterološke osobine koje bi mogle ukazivati na varijantu nekog specifičnog poremećaja ličnosti. Prema dostupnim podacima optuženik je funkcionalno bio neupadan tijekom čitavog života. Ne dobiju se podaci o rizičnom ponašanju ili aktivnostima. Negira kontrolirajuća, zlostavljajuća i agresivna ponašanja. Agresivni potencijal kod optuženika ne nalazi se. U sadašnjim okolnostima optuženik ne pokazuje osjećaj ljutnje ili bijesa ili neko naglašeno obrambeno ponašanje. Na temelju kliničkog pregleda opservacije, provedene psihodijagnostike i temeljem podataka dobivenih od optuženika vještaci ne nalaze jasnih pokazatelja koji bi upućivali na optuženikovu seksualnu devijantnost odnosno na poremećaje seksualne sklonosti. Zaključno mišljenje vještaka je da optuženik nije prezentirao psihopatologiju koja bi upućivala na neku duševnu bolest, na organsko cerebralno oštećenje, na ovisnost o alkoholu ili ovisnost o opojnim drogama. Razina intelektualnih potencijala isključuje mogućnost da bi se kod optuženika radilo o osobi s nedovoljnim duševnim razvitkom. Kod optuženika ne nalaze jasnih pokazatelja parafilije ili poremećaja spolnih sklonosti niti sklonosti neprirodnim spolnim ponašanjem. Ukoliko se dokaže da je optuženik počinio predmetna kaznena djela vještaci ne nalaze elemenata za redukciju optuženikovih sposobnosti shvaćanja vlastitih postupaka i sposobnosti vladanja svojom voljom. In tempore criminis optuženik je bio ubrojiv.
13. Iz izvatka iz kaznene evidencije od 25. srpnja 2025. utvrđeno je da opt. UĐ do sada nije osuđivan.
14. U svojoj obrani optuženik UĐ izjavio je da nije kriv i da ne zna iz kojih razloga je to FĐ prijavila, možda je bila ljuta na njega jer su se iz Njemačke vratili u Hrvatsku. Kada su se vratili VĐ i FĐ su odmah htjele ići na Krk umjesto u Zagreb. FĐ i on imali su dobar odnos te su se i dan prije nego što su one otišle na Krk kući igrali i tukli se u šali. Navodi da je to sve što bi imao za reći u svoju obranu, a dalje da bi želio odgovarati samo na pitanja svoje odvjetnice, pa je tako još dodatno iskazao da dok su živjeli u [adresa] je sve bilo normalno, obaveze, škola, igra, park. Njegova supruga je izrazila želju da radi u 9. mjesecu 2023. pa je tako on dao otkaz, a ona je počela raditi. Ona je na tome inzistirala jer nije željela više biti kući. Odnosi između njega i supruge bili su konfliktni vezano za financijsko stanje i zato što je tražila crkvenu rastavu s njegovom bivšom ženu u vezi čega je podnio zahtjev, ali nije uspio do kraja to riješiti. On nije bio zadovoljan životom u Njemačkoj zato se je i vraćao za Hrvatsku jer je imao svoj stan u [adresa]. VĐ da je trebala početi raditi ujutro 17. siječnja 2024., a u Hrvatskoj je i on počeo raditi od 17,00 sati pa do 02,00/03,00 sati ujutro. FĐ da nije znala kakvo će radno vrijeme imati njegova supruga. Do njihova odlaska na Krk bilo je sve normalno, nije se ništa događalo. Svjedok LĐ da mu je dojavio kako su djeca na Krku i da dođe po njih. FĐ nikada nije fizički kažnjavao niti joj je uzimao mobitel, to je njezina mama krojila kada smije, a kada ne smije imati mobitel. FĐ je imala neograničeni pristup sadržajima na internetu i često je koristila mobitel i Internet. U njihovom bračnom krevetu FĐ je spavala i kada je bila velika, nije često, ali je znala doći i on se je tome protivio.
Pročitan je zapisnik o prvom ispitivanju opt. ZĐ u Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci 25. lipnja 2024. te je reproducirana snimka tog ispitivanja nakon čega je optuženik izjavio da potvrđuje u cijelosti svoju obranu odnosno ono što je iskazao prilikom prvog ispitivanija.
U odnosu na čestitke koje su pregledavane na raspravi iskazao je da ih je dobio za Božić 2023., a vezano za čestitku za Dan očeva na kojoj piše F iskazuje da je tu čestitku napravila FĐ i da je ona napisala i ovo ime F što bi značilo da je FĐ u Anino ime napravila tu čestitku. Što se tiče meda plišanca kojeg je ponijela iz Njemačke u Hrvatsku iskazuje da je to prvi medo kojeg joj je on osobno kupio, ne mama nego on, da ga je imala oko 7 godina i sa sobom ga je uzela u Hrvatsku.
15. Ocjenom provedenih dokaza kako pojedinačno tako i u njihovom međusobnom odnosu te cijeneći obranu optuženika sud je utvrdio da je optuženik UĐ počinio kazneno djelo za koje se tereti optužnicom iz čl. 166 st. 1 u svezi čl. 158 st. 1 KZ/11 na način kako je to, uz manje činjenične izmjene, opisano u izreci ove presude.
16. Opt. UĐ kako u istražnom postupku tako i na raspravi poriče izvršenje ovog kaznenog djela navodeći da je žrtva mlt. FĐ možda bila ljuta na njega što su se iz Njemačke vratili u Hrvatsku pa ga je možda zbog toga prijavila. FĐ nikada da nije udario i imali su dobar odnos kako u Njemačkoj tako i kada su se vratili u Hrvatsku.
Obrani optuženika sud nije poklonio vjeru jer je obeskrijepljena provedenim dokazima. Da je opt. UĐ počinio ovo kazneno djelo na način na koji se tereti, odnosno na način na koji je to činjenično opisano u izreci ove presude, proizlazi prvenstveno iz iskaza žrtve mlt. FĐ čiji je iskaz detaljan, okolnostan i dosljedan tijekom njenog iskazivanja na dokaznom ročištu, ali isto tako i na raspravi, a potkrijepljen je i ostalim provedenim dokazima zbog čega ga je sud cijenio istinitim.
Provedeno je i kombinirano psihijatrijsko psihologijsko vještačenje žrtve mlt. FĐ te je zaključno mišljenje vještaka da su kod mlt. FĐ utvrdili posljedice traumatskih događaja u vidu posttraumatskog stresnog poremećaja, da je mlt. FĐ sposobna dati vjerodostojni iskaz, da u sadašnjem psihičkom stanju kod mlt. FĐ nalaze simptomatologiju koja zadovoljava kriterije za postavljanje dijagnoze PTSP-a i psihosomatske smetanje, a što sve utječe na njen emocionalni razvoj i predstavlja značajan rizik za njen daljnji emocionalni i psihosocijalni razvoj zbog čega se preporuča da nastavi proradu traumatskih iskustava. Ne bilježe se dublja psihopatološka odstupanja koja bi ju priječila u opisivanju realiteta i sposobna je prepričati događaje bez iskrivljavanja ili krivog povezivanja činjenica.
Ispitani na raspravi vještaci su ustvrdili da je za naglasiti da je mlt. FĐ prije dolaska na vještačenje prošla tretman psihologa u sigurnoj kući što je moglo značajno umanjiti njenu kliničku sliku reakcije na stres i traumu međutim da je u nalazu i mišljenju navedeno da su prisutni svi klasteri PTSP-a prema valjanim dijagnostičkim kriterijima psihijatrijske struke.
17. Tako je iz iskaza žrtve mlt. FĐ utvrđeno je da je živjela u [adresa] do kraja 2023. odnosno do 22. prosinca kada je otišla sa bakom i djedom u Hrvatsku. Živjela je sa svojom mamom EĐ, očuhom optuženikom i njihovom zajedničkom djecom odnosno svojim sestrama F i OĐ. Optuženik ju je u razdoblju od 10. do 12. mjeseca do povratka u Hrvatsku dirao po njenom intimnom prostoru kao pod nekim dogovorom koji ona nije htjela, ali ako ne bude htjela zabranit će joj koristiti mobitel, ići kod prijatelja ili tako nešto ako ne bi pristala, a ako bi pristala da ju dira onda bi sve to smjela. Ako ne bi pristala dogodilo bi se jedanput da ju je dirao bez njene volje neke dvije do tri minutice svojom rukom po njenom intimnom prostoru. Tom prilikom spustio bi joj hlače i gaće ili bi joj stavio ruku u hlače. Toga je sve skupa bilo 4. 5 ili 6 puta. Činili joj se da joj je jednom htio svoj dio staviti u njen intiman prostor, izgledalo je kao da vadi iz hlača i znao je reći da joj on hoće neku rupicu probušiti. Jako bi ju rukom stisnuo i to bi ju boljelo. On nije uspio staviti svoj intimni dio jer mu je ona uspjela pobjeći. Govorila mu je da to ne želi, da joj nije ugodno, nije mogla vjerovati da joj on, tako bliska osoba, to radi. Probala mu je vaditi ruku, ali on je jači. Tako ju je par puta ošamario i tresao pa joj je jednom i usnica iznutra krvarila. Kada su došli u Zagreb ona je to ispričala svojoj mami jer je mama ponovno trebala raditi u pekari pa se bojala da će raditi noćnu i da će se to opet dešavati. Kada se to dešavalo u Njemačkoj većinom joj je dirao pipi, a par puta i sise. Pipi joj je dirao prstom. To se događalo u dnevnom boravku, a jednom je bila prisutna i F. Govorio joj je da to ne kaže svojoj mami jer da će se onda oni posvađat, a onda će ona imati problema kada mama ode na posao. Iz njenog iskaza na raspravi utvrđeno je još da ona nije skrivala svoje ocjene od majke, da zapravo nije imala što skrivati jer je bila odlična učenica. U 10. mjesecu 2023. da je bila svađa između UĐ i mame. Njena mama i UĐ htjeli su se vratiti u Hrvatsku i ona je to prihvatila, pomirila se je sa time. Mama joj je jednom prilikom bila rekla da se želi rastati od UĐ, ali neka se ona ne osjeća krivom. Sa mamom je imala dobar odnos, mogle su pričati o svemu. Nije joj bilo drago da se vraćaju u Hrvatsku, ali nije imala misli da će se ubiti.
O tome kakva je učenica bila mlt. žrtva proizlazi iz potvrde ravnatelja škole od 24. listopada 2024. gdje se navodi da je FĐ bila marljiva i uspješna učenica, samostalno je i ciljano izvršavala zadatke te pokazala visoku razinu osobne odgovornosti, bila je uzornog ponašanja.
Imajući u vidu iskaz žrtve sud je izmijenio činjenični opis na način da je kao datum završetka kaznenog djela naveden 22. prosinac 2023., a ne 30. kako je to bilo u optužnici. Da se je žrtva vratila 22. prosinca 2023. u Hrvatsku osim iz njenog iskaza to proizlazi i iz iskaza njezine majke te optuženikove majke TĐ. Isto tako, a temeljem iskaza mlt. FĐ u presudi se navodi umjesto "tukao je rukama" da joj je "u nekoliko navrata udario šamar", a kojom izmjenom nije prekoračena optužba. Iskaz žrtve osim kombiniranim psihijatrijsko psihologijskim vještačenjem kojim je utvrđeno da je mlt. žrtva pretrpjela traumu i da su kod nje prisutni svi klasteri PTSP-a prema valjanim dijagnostičkim kriterijima psihijatrijske struke kao i da se preporuča nastaviti proradu traumatskih iskustava zbog rizika za njen daljnji psihosocijalni i emocionalni razvoj potkrijepljen je i iskazom svjedoka VĐ, žrtvine majke, koja je potvrdila da joj je kćerka FĐ sve ovo ispričala kada su se vratili iz Njemačke u Hrvatsku, krajem 12. mjeseca 2023. i kada je ona trebala početi raditi, te da je FĐ iz [adresa] otišla ranije, 22. prosinca, kada je završila škola, a oni su krenuli 30. prosinca. Rekla je da joj je FĐ ispričala da se to događalo u Njemačkoj, da ju je njen suprug dodirivao dolje, a to da se je dešavalo kada bi ona odlazila raditi jer je tamo radila noćne smjene isto u pekari. Vidjela joj je u očima da je to istina, FĐ nije bila sklona lažima, povjerovala joj je i rekla da će sve biti u redu te da suprugu neće ništa reći. Čekala je da ostane sama sa djecom i da odu pa su otišli u ponedjeljak kada se FĐ vratila iz škole nakon čega je optuženika na Krku prijavila policiji, što je potvrdio i svjedok LĐ, šogor VĐ, kod kojeg su i došli na Krk. Nadalje iz iskaza žrtvine majke proizlazi da su inače FĐ i optuženik imali lijep odnos i da on nije radio razliku između nje i njihove zajedničke djece pa ona nije ništa neobično primijetila tako da je prvo bila u šoku, nije nikada pitala za detalje, zna onoliko koliko joj je FĐ željela reći. Uglavnom da ju je optuženik nekoliko puta dodirivao po intimnim dijelovima, to se je događalo u dnevnom boravku, a jednom je bila prisutna i sestra F. Nela da se je tome odupirala i da je vrištala. Rekla je da su je i ti njegovi dodiri boljeli. Ona nije na njoj primijetila ozljede, a inače je znala imati povrede s unutarnje strane ustiju jer je nosila aparatić za zube. Ona i optuženik zajednički su donijeli odluku o povratku u Hrvatsku, možda je malo više to bila njegova želja. FĐ je tom odlukom bila malo šokirana jer se je u Njemačkoj prilagodila, imala je svoje prijatelje pa je bila tužna. Isto tako FĐ je rekla da ju je optuženik dirao rukom, a ne spolovilom, da joj je gurao prst u spolovilo i da ju je to boljelo, a kada se protivila da ju je znao lupiti, ali inače pred njom ju nije nikada fizički zlostavljao.
Iz iskaza mlt. žrtve kao i njene majke VĐ proizlazi da je odluka da se vrate u Hrvatsku zapravo bila zajednička odluka optuženika i njegove supruge zbog čega se ukazuje neuvjerljiva obrana optuženika da bi mu se FĐ na neki način svetila zbog povratka u Hrvatsku i zbog toga ga prijavila. Optuženik je u svojoj obrani iskazao da kada je FĐ saznala da se vraćaju u Hrvatsku je rekla da će se baciti sa balkona i da će mu uništiti život, a majka optuženika je u svom iskazu navela da je FĐ stavila nogu preko balkona i htjela se baciti pa kada je ona došla po djecu da joj je FĐ rekla da ju je spasila jer da nije nazvala da dolazi po njih da bi se bacila s balkona o čemu je već i ranije razmišljala. Ovakav iskaz svjedoka TĐ sud smatra prilagođenim obrani optuženika. Mlt. žrtva ispitana na ovu okolnost iskazala je da nije baki govorila o tome da bi imala neke suicidalne namjere niti je uopće razmišljala da bi sebi mogla nešto nažao napraviti. Nikada nije rekla da će se ubiti jer to nije ni mislila, nije imala takvih misli. Nije se desila situacija da bi se ona htjela baciti preko balkona zbog zaključene četvorke i da bi već nogom zakoračila preko tog balkona. Nikada nije mislila o nečem takvom, a kamoli da zakorači i baci se tako da se to nikada nije desilo. Isto tako svjedok TĐ je majku žrtve VĐ opisala kao osobu koja ne radi, pije, spava, ne brine o djeci i tuče ih, dok je njen sin, optuženik, sve po kući i oko djece morao raditi. O tome kakva je majka VĐ proizlazi iz izvješća Caritasovog doma za žene i djecu Sv. Ana gdje je VĐ sa svojom djecom našla sklonište krijući se od optuženika pa je tako utvrđeno da VĐ efikasno usklađuje svakodnevne obaveze što uključuje izvršavanje radno okupacijskih zadataka propisanih od strane ustanove kao i sve aspekte skrbi o djeci obuhvaćajući školske obveze, zdravstvenu njegu, higijenu, slobodno vrijeme i aktivnosti. Na prepreke i izazove reagira smireno i promišljeno. Ostavlja dojam sabrane, stabilne, nenametljive osobe. Opaža se topao odnos usmjeren na djecu i njihove potrebe. Odlično funkcionira, samostalna je u obavljanju zadataka, vrijeme provodi s djevojčicama potpuno adekvatno se skrbeći o njima i služeći kao primjer ostalim korisnicima u ustanovi. Zbog navedenog sud smatra da je svjedokinja TĐ svojim iskazom htjela pogodovati optuženiku koji joj je sin. U postupku je isto tako utvrđeno da su VĐ i opt. UĐ imali nekih nesuglasica i svađa, a nije sporno niti to da je optuženik brinuo o svojoj djeci pa tako i o mlt. FĐ koja mu je pokćerka, a koju je prihvatio kao vlastito dijete, što sve proizlazi iz iskaza žrtve i svjedokinje VĐ, međutim nema utjecaja na utvrđenje činjenica koje se odnose na predmetno kazneno djelo. Konačno za naglasiti je da je majka mlt. FĐ u svom iskazu navela da je primijetila da FĐ izbjegava sa društvom otići van i rekla joj je da osjeća neku odbojnost prema muškarcima, primjerice prema učitelju ili slično, prema nekome tko joj je nekakav autoritet, a svjedok LĐ je naveo kako je primijetio da je jednom mama od FĐ otišla u trgovinu zajedno s njegovom suprugom te da je FĐ bilo strah ostati sama sa njime, kao da se bojala muške osobe. Isto tako jednom prilikom na plaži UĐ (optuženik) da je preko jednog svog prijatelja poslao pozdrav FĐ i da je jako voli, a ona je tada počela jako drhtati. Ovu situaciju kojom prilikom je FĐ upućen pozdrav i poruka od njenog oca potvrdila je i majka mlt. žrtve koja je još dodala da joj je optuženik poručio "tata te voli i nije htio ništa loše". Slijedom svega navedenog sud je utvrdio da je opt. UĐ u razdoblju od početka listopada 2023. pa do 22. prosinca 2023. u Njemačkoj u Hannoveru u stanu u kojem su živjeli počinio kazneno djelo na štetu djeteta FĐ i to kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta – teškim kaznenim djelom spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz čl. 166 st. 1 u svezi čl. 158 st. 1 KZ/11. To je počinio tako što je izvršio sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju, što je FĐ u više navrata rukom dirao po spolovilu i grudima, ali i gurao prst u njeno spolovilo što ju je boljelo, a ukoliko bi se ona tome protivila uzimao bi joj mobitel, branio da se druži s prijateljicama, a i u nekoliko navrata joj je udario šamar i rukama ju tresao. Optuženik je znao za dob žrtve sa kojom je živio u zajedničkom kućanstvu, a to je sve činio u trenucima kada je njena majka bila odsutna jer je radila u pekari i odlazila je od kuće u 17,00 sati, a vraćala se je iza ponoći.
18. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog obrane da se provede novo psihijatrijsko psihologijsko vještačenje žrtve iz razloga što su vještaci koji su provodili psihijatrijsko psihologijsko vještačenje pozvani na raspravu i na raspravi su odgovorili na sva pitanja koja obrana ističe kao okolnosti koje bi se trebale utvrditi novim vještačenjem žrtve, a kojim bi se žrtva dodatno viktimizirala jer se radi o djevojčici od 14 godina koja je između ostalog zbog usvajanja dokaznog prijedloga obrane da se mlt. žrtva dodatno ispita na raspravi ponovno pozvana na sud neovisno o tome što neće nazočiti raspravi u sudnici nego će biti ispitana putem audio video veze. Što se samih vještaka tiče napominje se da se radi o prof. dr. sc. BĐ, psihijatru, sub. specijalisti dječje i adolescentne psihijatrije te prof. NĐ, kliničkom psihologu. Nije prihvaćen dokazni prijedlog da se u svojstvu svjedoka ispita psihijatar Gordana Toci Šimunković koja da je terapeut okrivljenika obzirom na činjenicu da je usvojen dokazni prijedlog obrane i provedeno je kombinirano psihijatrijsko psihologijsko vještačenje optuženika. Odbijen je dokazni prijedlog da se ispita brat optuženika SĐ na okolnost njegovih saznanja o odnosima u obitelji te vezano za suicidalne namjere žrtve iz razloga što brat optuženika nije bio prisutan inkriminiranim događajima, živio je u Hrvatskoj, a oni u Njemačkoj, a o odnosima u obitelji svjedočila je majka optuženika TĐ koja je ispitana na raspravi od 13. ožujka 2025. kao dokaz obrane. Odbijen je dokazni prijedlog obrane da se preslušaju snimke razgovora koje su snimili optuženik i njegova majka, a radi se o njihovom razgovoru sa svjedokom LĐ jer se radi o neovlašteno pribavljenom dokazu, svjedok nije imao saznanja da ga se snima, a okolnosti na koje se predlaže ovaj dokaz nisu bitne za utvrđivanje kaznene odgovornosti optuženika kao što nije bitna niti činjenica da li je mlt. FĐ u [adresa] u školi imala predmet seksualni odgoj i da li je pisala pismo dečku u Njemačku nakon što se vratila u Hrvatsku pa su i ti dokazni prijedlozi odbijeni kao nevažni i odugovlačeći.
Sud nije prihvatio prijedlog obrane za odgodu rasprave koja je bila 28. srpnja 2025. u trenutku kada je trebalo prijeći na obranu optuženika, a iz razloga da bi "obrana imala vremena za pripremanje obrane" zato što rasprava teče kontinuirano od 13. ožujka 2025. i prema tijeku postupka svima je bilo razvidno da rasprava ide prema zaključenju te je prema ocjeni ovog suda bilo vremena u proteklom periodu za pripremu obrane. Konačno valja napomenuti da je nalogom broj Kzd-1/2024 od 21. ožujka 2025. određeno kombinirano psihijatrijsko psihologijsko vještačenje opt. ZĐ po stalnim sudskim vještacima prof. dr. sc. Klementini Ružić, psihijatru i prof. NĐ, psihologu. Ovo prof. NĐ psihologu omaška je u prijepisu, vjerojatno pisano preko nekog ranijeg naloga, jer NĐ, psiholog, nije mogla vještačiti optuženika obzirom da je u istom ovom predmetu vještačila žrtvu tako da je na tom mjestu trebalo stajati, prema odluci suda, mr. IĐZ, psihologu, a što je ispravljeno ovosudnim rješenjem poslovni broj Kzd-1/2024 od 1. travnja 2025. zbog čega je zahtjev za izuzeće vještaka prof. NĐ, psihologa, postalo bespredmetan.
19. Slijedom svega navedenog sud je opt. ZĐ proglasio krivim zbog kaznenog djela iz čl. 166 st. 1 u svezi čl. 158 st. 1 KZ/11.
20. Odlučujući o izboru vrste i mjere kazne optuženiku je kao olakotno cijenjena dosadašnja neosuđivanost, te činjenica da je otac dvoje maloljetne djece o kojoj je dužan skrbiti, a kao otegotno cijenjena mu je okolnost da je djelo počinio na štetu svoje pokćerke koja ga je zapravo smatrala svojim ocem i zvala tata posebno imajući u vidu i činjenicu da postupci optuženika predstavljaju rizik po psihosocijalni razvoj žrtve. Ovakvom kaznom po ocjeni suda izraziti će se društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u javni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibljenosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo.
21. Obzirom da je optuženik proglašen krivim dužan je snositi troškove ovog kaznenog postupka, a trošak se sastoji od paušalnog iznosa koji je odmjeren prema trajanju i složenosti ovog kaznenog postupka te imovinskim prilikama optuženika, te od troškova vještačenja po stalnim sudskim vještacima na način kako je to navedeno u izreci ove presude.
22. U odnosu na kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – povredom djetetovih prava iz čl. 177 st. 2 KZ/11 tijekom rasprave nije se uopće stekao dojam da se optuženik tereti za ovo kazneno djelo niti je isto spomenuto u završnom govoru tužitelja. Za postojanje ovog kaznenog djela potrebno je da se radilo o grubom nasrtaju na dijete usmjerenom kako bi ga se u velikoj mjeri povrijedilo, a što bi onda dovelo do toga da trpi znatan stupanj fizičke ili psihičke boli i neugode. Potrebno je utvrditi i hotimično nanošenje takvih fizičkih ili psihičkih boli i neugoda. Međutim obzirom da činjenični opis u optužnom aktu ne sadrži zakonska obilježja inkriminiranog kaznenog djela tj. ne sadrži subjektivnu komponentu bića inkriminiranog kaznenog djela proistječe da ovo kazneno djelo za koje se optuženik progoni nije kazneno djelo. Konačno opisano postupanje optuženika u osuđujućem dijelu presude pa tako i udaranje šamara i tresenje žrtve kada bi ona odbila postupiti na njegovo traženje isključivo je bilo usmjereno ka postizanju odnosno zadovoljenju pohote optuženika, a kako se žrtva ne bi opirala, odnosno u cilju počinjenja kaznenog djela za koje je optuženik proglašen krivim. Zbog navedenog sud je u odnosu na kazneno djelo iz čl. 177 st. 2 KZ/11 donio oslobađajuću presudu.
U ovom dijelu nisu nastali posebni troškovi kaznenog postupka.
U Rijeci 1. kolovoza 2025.
Predsjednica vijeća za mladež
Jesenka Kovačić
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa presude.
Žalba se podnosi u 3 (tri) primjerka putem ovog suda Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske.
DNA:
1. ŽDO Rijeka
2. opt. UĐ
3. braniteljica opt. odvjetnica Jasminka Biloš iz Zagreba
4. punomoćnica oštećene odvjetnica Anamarija Kvaternik iz Rijeke
