Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž Zk-113/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Lidiji Oštarić Pogarčić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja EP iz I, P, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Filipu Liscu, odvjetniku iz Opatije, radi otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini, odlučujući o žalbi predlagatelja podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-32028/2023 od 1. srpnja 2024., 1. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-32028/2023 od 1. srpnja 2024. potvrđuje.

II. Nalaže se Općinskom sudu u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, Zemljišnoknjižnom odjelu, brisanje zabilježbe odbijenog prigovora i brisanje zabilježbe žalbe.

Obrazloženje

1. Citiranim rješenjem u točki I. izreke odbijen je prijedlog predlagatelja kojim predlaže ispravak vlasništva u njegovu korist na nekretninama k. č. [katastarska čestica] k.o. I-o i dijelu k. č. [katastarska čestica] k.o. i, dok je točkom II. izreke naloženo zemljišnoknjižnom odjelu upis zabilježbe odbijenog prijedloga na navedenim nekretninama.

2. Protiv tog rješenja žalbu podnosi predlagatelj pozivajući se sadržajno na žalbene razloge pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. toč. 2. i 3. u vezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“ broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022.; dalje: ZPP ) koji se primjenjuje temeljem odredbe čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/19., 128/22, 155/23 i 127/24 - u daljnjem tekstu: ZZK), s prijedlogom da se uvaženjem žalbe pobijano rješenje ukine, odnosno prihvati prijedlog predlagatelja te otvori i pokrene pojedinačni ispravni postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti povodom podnesene žalbe na temelju čl. 365. st. 2., u vezi s čl. 99. st. 2. ZZK-a pazeći na bitne procesne povrede iz čl. 354. st. 2. ZPP-a utvrđeno je da prilikom donošenja pobijane odluke nije počinjena nijedna od tih procesnih povreda.

5. Protivno tvrdnjama predlagatelja pravilno su utvrđene sve odlučne činjenice za donošenje odluke po prijedlogu te je pravilno primjenjeno materijalno pravo.

6. Naime, sud prvog stupnja utvrđuje da je predlagatelj podnio prijedlog za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka u kojem navodi da je vlasnik kuće sa okućnicom na adresi u ..., P, koja se sastoji od k. č. [katastarska čestica] koja je u njegovom vlasništvu te k. č. [katastarska čestica] k.o. ...-O u 1/1 dijela i točno određenog dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k.o. .... Obrazlaže da k. č. [katastarska čestica] k.o. lka-O predstavlja dio objekta na kojem je sagrađen dio kuće, stepenište, terasa i bazen. Dio nekretnine k. č. [katastarska čestica] k.o. lčići predstavlja prilazni put do kuće predlagatelja sa izgrađenim zidovima i ograđenu okućnicu od 2976 m2, za koji dio dostavlja skica izmjere i potvrda rezervacije brojeva katastarskih čestica izdane od ....

7. Nadalje utvrđuje da je uz prijedlog dostavio vlasnički list za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-O, izvod iz katastarskog plana nadležnog katastarskog operata od 30. studenog 2023. za nekretnine iz prijedloga, skicu izmjere, potvrdu rezervacije brojeva katastarskih čestica ... po broju zahtjeva: 847735/2023, Odluku radničkog savjeta ... od 15.1istopada 1980., Sporazum o načinu korištenja prolaza kroz autokamp i rasadnik I 26.siječnja 1984. te ovjerene izjave svjedoka LP, FP i RP.

8. Međutim, da u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku na koji način i u čiju korist trebali ispraviti. Moraju se navesti činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja), prijedlogu se moraju priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

9. Zaključuje da isprave koje je dostavio predlagatelj ne ulaze u krug isprava iz kojih bi proizlazila opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno da iste nemaju značaj isprava kojima bi se učinilo vjerojatnim pravo vlasništva predlagatelja jer da iz istih nije vidljiva niti činjenica posjeda, kao niti druge pretpostavke potrebne za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a da samo pozivanje na eventualnu dosjelost kao temelj stjecanja prava vlasništva, kao opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka dolazi u obzir kada se ti navodi dokažu ispravom, primjerice izvodom iz katastra, posjedovnim listom ili drugim ispravama, jer je u protivnom dosjelost povezana sa spornim činjenicama koje se ne mogu utvrđivati u izvanparničnom postupku, već u spornom, parničnom postupku. Stoga da te isprave ne čine takve isprave koje ima u vidu odredba čl. 209 st. 4 ZZK-a. Konačno, da niti dokumentacija koju je predlagatelj priložio ne navodi izričito nekretnine u odnosu na koje je podnijet prijedlog, jer da može upućivati i na to da se radi o nekretnini na kojoj se nalazi kuća predlagatelja kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ne prihvaća niti da bi pisane izjave svjedoka LP, SP i RP o činjenicama koje su im poznate imale značaj isprave kojima se čini vjerojatnim pravo vlasništva, jer ih nisu dale osobe koje se na bilo koji način mogu povezati sa vlasništvom ili posjedom nekretnine.

10. Uz to, da predlagatelj između ostalog, traži upis na dijelu nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k.o. lčići u površini od 2976 m2, a navedena nekretnina u zemljišnoj knjizi ima upisanu površinu od 123046 m2. Prema odredbi čl. 209 st. 5. ZZK-a, kada se prijedlogom predlaže promijeniti podatke u posjedovnici, prijedlogu treba priložiti prijavni list koji je pregledalo i potvrdilo tijelo nadležno za katastar jer će se u protivnom prijedlog odbaciti i upisati će se zabilježba odbačenog prijedloga.

10.1. U konkretnom slučaju da predlagatelj uz sve navedeno nije dostavio potvrđeni prijavni list nadležnog katastarskog operata, što da je bio dužan učiniti ukoliko se mijenjaju podaci u posjedovnici, već je dostavio samo potvrdu rezervacije katastarskih čestica.

11. Stoga primjenom odredbe čl. 120. st. 1. ZZK- a donosi pobijano rješenje.

12. U odnosu na žalbene navode predlagatelja valja odgovoriti da je odredbom čl. 208. st. 1. ZZK-a propisano je da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka. Nadalje, odredba stavka 3. istog članka ZZK propisuje da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

13. Prema odredbi članka 209. stavak 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes, u vezi čega je u stavku 4. istog članka ZZK propisano da prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

15. Iz sadržaja spisa proizlazi da je predlagatelj uz prijedlog dostavio Sporazum o načinu korištenja prolaza kroz auto kamp i rasadnik ... od 26. siječnja 1984. prema čijem sadržaju je ista suglasna da predniku predlagatelja HP omogući prolaz kroz auto kamp i rasadnik ... s time da prolaz može koristiti samo on osobno sa putničkim automobilom u određenom razdoblju i sa teretnim vozilom te da je ista dužna izgraditi rampu na prostoru gdje ulazi u auto kamp, dok će tijekom turističke sezone za prolaz koristiti drugi zaobilazni-gornji, a ne donji put uz obvezu pridržavanja kućnog reda, koji sporazum se sklapa na razdoblje od dvije godine. Nadalje, dostavljena je Odluka radničkog savjeta ... od 26. rujna 1980. kojom je predniku predlagatelja odobrena izrada pristupnog puta prema priloženoj skici s time da je dužan po čitavoj dužini uz cestu, a uz stranu koja graniči sa rasadnikom, postaviti žičanu ogradu visine 2 m te od nadležnog organa Skupštine općine - Zavoda za društveno planiranje i urbanizam zatražiti mišljenje s obzirom na izradu detaljnog urbanističkog plana ....

16. Prema sadržaju priloženih (identičnih) izjava svjedoka LP, FP i RP, isti potvrđuju da predlagatelj nesmetano koristi i da je u njegovu posjedu kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 1965. kako on tako i njegov prednik UP, te da iste predstavljaju kuću s okućnicom i prilazom do ceste. Nadalje, da je UP bio vlasnik nekretnine u centru Ike, a odlukom općine Opatija i poduzeća Opatija da je došlo do zamjene nekretnina 1965. na način da je UP ustupio nekretninu u centru Ike za izgradnju marketa, a za uzvrat dobio teren za izgradnju kuće s okućnicom koju je nesmetano koristio, a to čini i danas predlagatelj, koristi ih i održava te da nije bio uznemiravan niti smetan od strane drugih osoba niti mu je tko to osporavao. Navedene izjave svjedoka ovjerene su od strane javnog bilježnika.

17. Pored daljnjih utvrđenja iz javno dostupnih podataka, da je nekretnina kč. br. [katastarska čestica] upisana u zemljišnim knjigama kao ... površine 422 m2 i vlasništvo Republike Hrvatske, a kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po kulturi različiti upisi (vrt, plastenik, gospodarsko dvorište, šuma, uređeno stepenište i dr.) ukupne površine 123046 m2 također kao vlasništvo Republike Hrvatske, a da predlagatelj predlaže da se upiše kao vlasnik na 2976 m2 te da je kao posjednik navedenih nekretnina u Odjelu za katastar nekretnina Opatija kao posjednik upisana Republika Hrvatska, pravilan je zaključak suda prvog stupnja da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.

18. I prema mišljenju ovoga suda iz naprijed opisanog sadržaja priloženih isprava (Sporazuma i Odluke, izjava svjedoka) ne proizlazi da bi predlagatelj učinio vjerojatnim pravo vlasništva upravo na dijelu navedenih nekretnina za koje je podnesen prijedlog. Naime, predlagatelj se u konkretnom slučaju poziva na dosjelost kao osnov stjecanja vlasništva u smislu odredbe čl. 159. st. 4.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( “Narodne novine” broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14; dalje ZV ) , pa bi priloženim ispravama trebao učiniti vjerojatnim upravo te okolnosti relevantne za posjed i dužinu izvršavanja posjeda i kakvoću posjeda upravo na tom dijelu nekretnine. Međutim, iz sadržaja navedene Odluke i Sporazuma, ne proizlazi vjerojatnim da bi radna organizacija na koju se predlagatelj poziva na njegova prednika prenijela upravo vlasništvo nekretnina iz prijedloga, niti iz izjava svjedoka proizlazi na koje se nekretnine njihovi navodi odnose, pa osnovano sud prvog stupnja cijeni da bi se iste mogle odnositi i na druge nekretnine, a ne i one iz prijedloga. Stoga navedene isprave i prema mišljenju ovoga suda ne predstavljaju isprave koje ima u vidu odredba čl. 209. st. 4. ZZK-a.

19. Kako je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg upisa bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, ali ne i postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da će se saslušavati svjedoci i utvrđivati činjenice koje se inače utvrđuju u kontradiktornom parničnom postupku, na što se odnosi i utvrđivanje pretpostavki za stjecanja prava vlasništva dosjelošću, tada predlagatelj svoje pravo može ostvariti u odgovarajućem parničnom postupku.

20. Pored opisanih utvrđenja su svi suprotni žalbeni navodi predlagatelja neosnovani kao i pozivanje na navodno drugačije postupanje u zemljišnoknjižnim predmetima koji se odnose na odluke po identičnom prijedlogu.

21. Slijedom izloženog, valjalo je odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i rješenje suda prvog stupnja potvrditi primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, dok se odluka iz točke II. temelji na odredbi čl. 149. st. 3. ZZK-a

U Rijeci, 1. kolovoza 2025.

Sutkinja

Lidija Oštarić Pogarčić