Republika Hrvatska

Trgovački sud u Varaždinu

Varaždin, Cehovska ulica 1

Poslovni broj: Povrv-27/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Varaždinu, po sucu tog suda Hugu Wedemeyeru, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Matije Kontreca, u pravnoj stvari tužitelja SVEA EKONOMI d.o.o., OIB 17863542417, Ulica Damira Tomljanovića – Gavrana 11, 10000 Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Branko Škarica, odvjetnik iz odvjetničkog društva ŠKARICA I PARTNERI u Zagrebu, Đorđićeva 3/b, protiv tuženika GRAD VARAŽDIN, OIB 13269011531, Trg kralja Tomislava 1, 42000 Varaždin, radi isplate, nakon zaključene glavne i javne rasprave 17. srpnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja, Matije Šabijana, odvjetnika u Varaždinu i punomoćnika po zaposlenju tuženika, EK, dipl. iur., na ročištu za objavu 1. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave vršiteljice dužnosti javnog bilježnika Mateje Ivković iz Varaždina poslovni broj Ovrv-11623/2024, UPP/OS-Ovrv-967/2024 od 30. listopada 2024., te se nalaže tuženiku GRAD VARAŽDIN, OIB: 13269011531, Trg kralja Tomislava 1, 42000 Varaždin, da tužitelju SVEA EKONOMI d.o.o., OIB: 17863542417, Ulica Damira Tomljanovića – Gavrana 11, 10000 Zagreb, na temelju vjerodostojne isprave i to:

- izvatka iz poslovnih knjiga, 20007478-201010, namiri tražbinu u iznosu od 282,24 eura uvećanu za zatezne kamate koje teku od 2. listopada 2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

- izvatka iz poslovnih knjiga, 20007478-201010, namiri tražbinu u iznosu od 356,58 eura uvećanu za zatezne kamate koje teku od 3. listopada 2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

- izvatka iz poslovnih knjiga, 20007478-201010, namiri tražbinu u iznosu od 36,12 eura,

- izvatka iz poslovnih knjiga, 20007478-201010, namiri tražbinu u iznosu od 124,89 eura uvećanu za zatezne kamate koje teku od 3. listopada 2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

te namiriti troškove ovršnog postupka u iznosu od 212,50 eura uvećane za zatezne kamate koje teku od dana donošenja rješenja o ovrsi, odnosno 30. listopada 2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku GRAD VARAŽDIN, OIB 13269011531, Trg kralja Tomislava 1, 42000 Varaždin, da tužitelju SVEA EKONOMI d.o.o., OIB 17863542417, Ulica Damira Tomljanovića - Gavrana 11, 10000 Zagreb naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 602,32 eura uvećano za pripadajuće zatezne kamate koje teku od 1. kolovoza 2025., kao dana donošenja ove presude, pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu, i to za iznos od 93,75 eura, zahtjev za naknadu parničnih troškova odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Vršiteljica dužnosti javnog bilježnika Mateja Ivković, donijela je rješenje o ovrsi poslovni broj Ovrv-11623/2024, UPP/OS-Ovrv-967/2024 od 30. listopada 2024. (list 14 spisa) u kojem je sadržan platni nalog kojim je naloženo ovršeniku, sada tuženiku, platiti ovrhovoditelju, sada tužitelju, iznos od 799,83 eura zajedno sa zateznim kamatama te trošak ovršnog postupka u iznosu od 212,50 eura zajedno s pripadajućim zateznim kamatama.

2. Ovršenik, sada tuženik, je izjavio prigovor protiv rješenja o ovrsi (list 20 - 29 spisa) u kojem je naveo da osporava u cijelosti tražbinu ovrhovoditelja, sada tužitelja, i ističe prigovor zastare. Obrazlaže da predmetno potraživanje proizlazi iz dugovanja iza pok. NK, OIB [osobni identifikacijski broj], čijim je nasljednikom proglašen Grad Varaždin, budući da se radi o ošasnoj imovini. Prigovara vjerodostojnoj ispravi – izvatku iz poslovnih knjiga SVEA EKONOMI d.o.o., budući da iz iste nije vidljivo temeljem čega je predmetno dugovanje nastalo, već se samo navodi da je dugovanje otkupljeno po Ugovoru broj 20007478-201010, što nije sporno, ali iz iste nije vidljivo kada je dugovanje nastalo i na čemu se temelji predmetno dugovanje. Nadalje, navodi da je ovrhovoditelj, sada tužitelj, poslao ovršeniku, sada tuženiku, dopis od 28. kolovoza 2024., koji je tuženik zaprimio 2. rujna 2024., uz prilog "osnove za dugovanje pokojnog NK", čiji je ovršenik, sada tuženik, nasljednik, iz kojeg je vidljivo da se tužiteljevo otkupljeno dugovanje temelji na rješenju o ovrsi poslovni broj Ovrv- 4765/2010 javnog bilježnika Lade Drakšić iz Zagreba, koje rješenje je postalo pravomoćno 18. siječnja 2011. i kojim se nalaže NK da namiri društvu PRIMA SOLVENT d.o.o. u Zagrebu novčanu tražbinu od 2.126,50 kuna, što odgovara iznosu glavnice od 282,24 eura. Iz navedenog, prema stavu ovršenika, sada tuženika, proizlazi da je prije podnošenja prijedloga za ovrhu, koji je podnesen 3. listopada 2024., protekao zakonski rok od deset godina potreban za nastupanje zastare, u skladu s odredbom čl. 233. Zakona o obveznim odnosima, pa je time tražbina ovrhovoditelja, sada tužitelja, zastarjela. Također, ovršenik, sada tuženik, napominje i da u smislu odredbe čl. 139. st. 6. Zakona o nasljeđivanju predmetom ovrhe mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine, pa da stoga u konkretnom slučaju predmet ovrhe ne može biti općenito imovina ovršenika, sada tuženika. Slijedom navedenog, ovršenik, sad tuženik, predlaže stavljanje izvan snage pobijanog rješenja o ovrsi.

3. U povodu prigovora ovršenika, sada tuženika, Općinski sud u Varaždinu oglasio se rješenjem poslovni broj Povrv-322/2024-2 od 17. prosinca 2024. (list 30 – 33 spisa) stvarno nenadležnim i nakon pravomoćnosti dostavio spis predmeta na daljnje postupanje ovom sudu. U nastavku postupka, ovaj sud je donio rješenje poslovni broj Povrv-27/2025-2 od 31. siječnja 2025. (list 40 - 42 spisa) kojim je stavio izvan snage pobijano rješenje o ovrsi i postupak nastavio kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

4. Podneskom podnesenim ovome sudu 4. ožujka 2025. tužitelj se očitovao na prigovor tuženika navodeći da je raniji vjerovnik PRIMA SOLVENT d.o.o., kao ovrhovoditelj, podnio 20. studenog 2010. prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv ovršenika NK, OIB [osobni identifikacijski broj], radi naplate ustupljenog potraživanja vjerovnika temeljem Ugovora o ustupu potraživanja od 27. studenoga 2009. i Ugovora o ustupu potraživanja od 10. lipnja 2010. Dana 20. prosinca 2010. javni bilježnik Lada Draškić donijela je Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-4765/2010 koje je postalo pravomoćno i ovršno 18. siječnja 2011. Društvo PRIMA SOLVENT d.o.o. je kao ovrhovoditelj 16. ožujka 2011. podnijelo predmetno rješenje o ovrsi Financijskoj agenciji radi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, a u skladu s odredbama tada važećeg Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, prema kojem zakonu za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima nije postojalo vremensko ograničenje. Ovršenik NK preminuo je 26. prosinca 2017. te je stoga Financijska agencija obustavila provedbu osnove za plaćanje zbog trajne nemogućnosti izvršenja osnove za plaćanje. Nadalje, tužitelj obrazlaže da je rješenjem o nasljeđivanju iza pok. NK koje je donio javni bilježnik Stjepan Trstenjak iz Varaždina, poslovni broj O-17/2018, UPP-OS-6/2018 od 6. veljače 2018., koje je postalo pravomoćno 20. veljače 2018., ostavinska imovina koja se sastojala od mopeda, potraživanja po osnovi naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad po prestanku radnog odnosa, potraživanja po tekućem računu ostavitelja otvorenom kod Zagrebačke banke d.d. i potraživanja prema Centru za socijalnu skrb Varaždin po osnovi doplatka za pomoć i njegu, prenijeta u vlasništvo Grada Varaždina, sukladno čl. 20. Zakona o nasljeđivanju, a člankom 139. st. 1. istog Zakona određeno je da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove.

4.1. Vezano uz prigovor zastare, tužitelj je naveo da je isti neosnovan s obzirom da je odredbom čl. 233. Zakona o obveznim odnosima propisano da sva potraživanja koja su utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom zastarijevaju za 10 godina, pa i ona za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare. Raniji vjerovnik je ovršnu ispravu – rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-475/2010 od 20. prosinca 2010. podnio na naplatu Financijskoj agenciji 16. ožujka 2011., te je time prekinuta zastara do datuma isknjiženja zbog smrti ovršenika – 26. prosinca 2017. Zbog smrti ovršenika, Financijska agencija je 26. prosinca 2017. isknjižila osnovu za plaćanje te je time, u skladu s odredbom čl. 245. st. 1., u svezi sa st. 5. Zakona o obveznim odnosima zastara počela teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u rok za zastaru. Isto tako, tužitelj navodi da nakon smrti NK, vjerovnik nije bio u mogućnosti prisilno naplatiti svoju tražbinu sve do pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanja iza pok. NK, odnosno do 20. veljače 2018., zbog čega za to vrijeme, u skladu s odredbom čl. 237. Zakona o obveznim odnosima ne teče zastara. Dakle, zastara je ponovno počela teći tek od pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pa do pokretanja ovog postupka nije protekao zastarni rok.

4.2. Nadalje, vezano uz prigovor tuženika da predmet ovrhe radi ostvarenja ili osiguranja tražbine ostaviteljevih vjerovnika prema općini, odnosno gradu na koje je prešla ošasna imovina mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine, tužitelj se poziva na čl. 139. st. 7. Zakona o nasljeđivanju kojim je propisano da ako je stvar ili pravo koje je sastavni dio ostavine otuđeno prije podnošenja ovršnog prijedloga odnosno prijedloga za osiguranje, da se ne primjenjuje odredba čl. 136. st. 6. Zakona o nasljeđivanju na koju se referira tuženik, a sve to iz razloga jer se pokretnina – moped, kao ni potraživanja koja su rješenjem pripala tuženiku, više ne nalaze u njegovom vlasništvu, dakle, izvjesno je da je tuženik raspolagao ostavinom.

4.3. Nadalje, tužitelj je i pojasnio svoju aktivnu legitimaciju na način da je naveo da je 7. kolovoza 2023. između društava PRIMA SOLVENT d.o.o. i tužitelja sklopljen Sporazum o ustupu tražbina, dok je dana 24. studenoga 2023. između tužitelja i društava PRIMA COLLECT d.o.o. i PRIMA SOLVENT d.o.o. zaključen Ugovor o prijenosu zadužnica, sudskih i javnobilježničkih rješenja o ovrsi, suglasnosti o zapljeni primanja i sudskih odluka, na temelju kojeg ugovora je tužitelj postao nositelj svih prava i obveza na temelju prenesenih ovršnih isprava pa i na temelju rješenja o ovrsi poslovni broj Ovrv-4575/2010 za ovršenika NK, čime je dokazana cesija predmetnog potraživanja, s time da je tuženik obaviješten o otkupu potraživanja dopisom od 18. kolovoza 2023.

4.4. Slijedom svega navedenog, tužitelj predlaže nakon provedenog dokaznog postupka i održavanja usmene rasprave u cijelosti održati na snazi platni nalog sadržan u pobijanom rješenju o ovrsi uz naknadnu parničnih troškova uvećanih za zatezne kamate.

5. U podnesku od 17. ožujka 2025. tuženik se očitovao na navode tužitelja te u bitnome ističe da u cijelosti osporava tražbinu tužitelja i to iz razloga zastare potraživanja budući da je prije podnošenja prijedloga za ovrhu 3. listopada 2024. protekao zastari rok od 10 godina. Nadalje, tuženik je učinio nespornim i da je moped koji je bio predmet nasljeđivanja u međuvremenu prodan. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao u cijelosti neosnovan.

6. Tijekom postupka ovaj sud je proveo dokaz čitanjem dokumentacije u spisu predmeta i to: izvatka iz poslovnih knjiga od 1. listopada 2024. (list 9 spisa), dopisa tužitelja tuženiku od 28. kolovoza 2024. (list 22 spisa), rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog NK od 6. veljače 2018. (list 23 – 24 i 55 – 56 spisa spisa), obavijesti o ustupu od 18. kolovoza 2023. (list 25 i 85 spisa), prijedloga i rješenja o ovrsi javnog bilježnika Lade Draškić iz Zagreba (list 26 – 29 i 49 - 52 spisa), specifikacije izvršenja osnove za plaćanje Ovrv-4765/10 od 13. rujna 2024. (list 57 spisa), Ugovora o prijenosu zadužnica, sudskih i javnobilježničkih rješenja o ovrsi, suglasnosti o zapljeni primanja i sudskih odluka (list 79 – 84 spisa)

6.1. Provođenje drugih dokaza stranke nisu predlagale.

7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev za isplatu novčane tražbine tužitelja u iznosu od 799,83 eura na temelju vjerodostojne isprave – izvatka iz poslovnih knjiga tužitelja od 1. listopada 2024., a koja tražbina proizlazi iz rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-4765/2010 od 20. prosinca 2010.

8. Između stranka je sporno je li tražbina tužitelja utvrđena rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-4765/2010 od 20. prosinca 2010. u zastari.

9. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), sud je našao tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovanim i to iz razloga koji se navode u nastavku ove presude.

10. Prije svega, u konkretnom slučaju relevantna je odredba čl. 139. st. 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, dalje u tekstu: ZN) kojom je propisano da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove, zatim odredba čl. 139. st. 3. ZN-a kojom je propisano da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika. Nadalje, relevantna je i odredba čl. 139. st. 6. ZN-a kojom je pak propisano da predmet ovrhe radi ostvarenja ili osiguranja tražbina ostaviteljevih vjerovnika prema općini, odnosno gradu na koje je prešla ošasna ostavina mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine, dok je čl. 139. st. 7. ZN-a propisano da se odredba st 6. ne primjenjuje ako je stvar ili pravo koje je sastavni dio ostavine otuđeno prije podnošenja ovršnog prijedloga, odnosno prijedloga za osiguranje.

10.1. Isto tako, u konkretnom slučaju relevantne su odredbe čl. 214. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, dalje u tekstu: ZOO) kojima je propisano da zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze, da zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze te da se sud neće obazirati na zastaru ako se dužnik nije na nju pozvao. Nadalje, odredbom čl. 233. st. 1. ZOO-a propisano je da sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koje zakon inače predviđa kraći rok zastare, dok je odredbom čl. 237. ZOO-a propisano da zastara ne teče za sve vrijeme za koje vjerovniku nije bilo moguće zbog nesavladivih prepreka sudskim putem zahtijevati ispunjenje obveze. Konačno, odredbom čl. 241. ZOO-a propisano je da se zastara prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine, dok je odredbama čl. 245. propisano je da nakon prekida zastara počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru. Zastara prekinuta priznanjem od strane dužnika počinje teći iznova od priznanja. Kad je prekid zastare nastao podnošenjem tužbe ili pozivanjem u zaštitu, ili isticanjem prijeboja tražbine u sporu, odnosno prijavljivanjem tražbine u nekom drugom postupku, zastara počinje teći iznova od dana kad je spor okončan ili završen na neki drugi način. Kad je prekid zastare nastao prijavom tražbine u stečajnom postupku, zastara počinje teći iznova od dana okončanja toga postupka. Isto vrijedi i kad je prekid zastare nastao zahtjevom ovrhe ili osiguranja. Zastara koja počinje teći iznova poslije prekida navršava se kad protekne onoliko vremena koliko je zakonom određeno za zastaru koja je prekinuta.

11. Iz materijalne dokumentacije u spisu predmeta sud je utvrdio sljedeće:

- iz izvatka iz poslovnih knjiga tužitelja od 1. listopada 2024. proizlazi da tražbina tužitelja prema tuženiku iznos ukupno 799,83 eura, koji iznos je i predmet ovog parničnog postupka,

- iz obavijesti tuženika tužitelju od 28. kolovoza 2024. proizlazi da je tužitelj obavijestio tuženika da je na temelju Sporazuma o ustupu tražbina od 7. kolovoza 2023. društvo PRIMA COLLECT d.o.o. ustupilo tražbinu koju je imalo prema NK društvu SVEA EKONOMI d.o.o., ovdje tužitelju,

- iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. NK poslovni broj O-17/2018, UPP- Os-6/2018 od 6. veljače 2018. proizlazi da je isto postalo pravomoćno 20. veljače 2018. te da je istim ostavinska imovina pok. NK, kao ošasna imovina, prešla u vlasništvo Grada Varaždina, ovdje tuženika, s time da se imovina pok. NK sastojala od pokretnine i to mopeda god. proizvodnje 2007., neutvrđenog novčanog iznosa na ime naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad, neutvrđenog novčanog iznosa na tekućem računu otvorenom kod Zagrebačke banke d.d. te neutvrđenog novčanog iznosa na ime doplatka za pomoć i njegu,

- iz prijedloga i rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv- 4765/2010 od 20. prosinca 2012. proizlazi da je istim naloženo ovršeniku NK namiriti novčanu tražbinu u iznosu od 282,24 eura zajedno s pripadajućim kamatama, kao i trošak ovršnog postupka u iznosu od 124,89 eura također zajedno s pripadajućim kamatama,

- iz specifikacije izvršena osnove za plaćanje Ovrv-4765/2010 proizlazi da je Financijska agencija obustavila izvršenje po navedenoj osnovi zbog trajne nemogućnosti izvršenja, a da je ista navedenu osnovu zaprimila 16. ožujka 2011.

- iz Ugovora o prijenosu zadužnica, sudskih i javnobilježničkih rješenja o ovrsi, suglasnosti o zapljeni primanja i sudskih odluka ovjerenog 24. studenoga 2023. od strane javnog bilježnika Marine Babić iz Zagreba proizlazi da je tužitelju ustupljena tražbina koja je utvrđena rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovrv-4765/2010, koje je dužnik NK,

- iz obavijesti o ustupu od 18. kolovoza 2023. proizlazi da glavnica iznosi 282,24 eura, kamate 356,58 eura, a trošak 124,89 eura.

12. Analizom gore navedenih materijalnih dokaza sud je izveo sljedeće zaključke o spornim činjenicama.

13. Prije svega, razvidno je da se u konkretnom slučaju radi o tražbini utvrđenoj pred sudom, odnosno drugim nadležnim tijelom, u ovom slučaj u rješenju o ovrsi donesenim od strane javnog bilježnika, pa se stoga primjenjuje desetogodišnji zastarni rok, a sve u skladu s odredbom čl. 233. st. 1. ZOO-a. Predmetno rješenje o ovrsi doneseno je 20. prosinca 2010. Međutim, s obzirom da je raniji vjerovnik podnio tako doneseno rješenje o ovrsi na prisilnu naplatu Financijskoj agenciji 16. ožujka 2011. (dakle, pokrenuta je izvansudska ovrhe unutar desetogodišnjeg zastarnog roka iz čl. 233. st. 1. ZOO-a) to je došlo do prekida zastare u smislu odredbe čl. 241. ZOO-a. Pritom valja istaknuti da u skladu s odredbama tada važećeg Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine" broj 91/10, 112/12) nije postojalo vremensko ograničenje za provedbu prisilne naplate putem Financijske agencije. Međutim, u međuvremenu je tadašnji ovršenik NK umro i to 26. prosinca 2017. pa je nastupila trajna nemogućnost izvršenja predmetne osnove za plaćanje, pa je Financijska agencija obustavila prisilnu naplatu, dakle isknjižila predmetnu osnovu za plaćanje iz redoslijeda plaćanja.

13.1. Nadalje, valja reći da od trenutka smrti ranijeg ovršenika NK pa do pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju (kojim rješenjem je kao nasljednik ošasne imovine utvrđen ovdje tuženik), koja pravomoćnost je nastupila 20. veljače 2018. nije postojala pravna mogućnost da tadašnji vjerovnik traži prisilnu naplatu svoje tražbine pa je u tom razdoblju došlo do zastoja zastare u smislu odredbe čl. 237. ZOO-a, dakle, desetogodišnji zastarni rok je počeo iznova teći u smislu odredbi čl. 245. ZOO-a tek nakon pravomoćnosti predmetnog rješenja o nasljeđivanju, dakle, tek nakon 20. veljače 2018. Slijedom navedenog, razvidno je da u trenutku kada je tužitelj (kojem je sporna tražbina ustupljena, a o čemu je tuženik uredno obavješten) podnio prijedlog za ovrhu vršiteljici dužnosti javnog bilježnika Mateji Ivković iz Varaždina – 3. listopada 2024. – nije protekao desetogodišnji zastarni rok. Stoga je tuženikov prigovor zastare u cijelosti neosnovan.

13.2. Nadalje, kako je tuženik u tijeku postupka učinio nespornim da je pokretnina (moped) koja je činila ošasnu imovinu u međuvremenu prodana, to je u konkretnom slučaju ovrha mogla biti određena općenito na imovini ovršenika, sada tuženika, a sve u smislu odredbe čl. 139. st. 7. ZN-a, pa ni taj prigovor tuženika nije osnovan.

13.3. Isto tako, valja reći da prema odredbi čl. 139. st. 3. ZN-a nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, međutim, na navedeno sud ne pazi po službenoj dužnosti, već samo po prigovoru nasljednika (ovdje tuženika), a da u konkretnom slučaju tuženik kao osoba na koju je prešla ošasna imovine nije podnio takav prigovor, a posljedično onda ni predložio provođenje kakvih dokaza u tom smislu, pa se stoga ima smatrati da je ošasna imovina dostatna za pokriće ostaviteljevih dugova, pa tako i tražbine koja je predmet ovog postupka.

13.4. Slijedom svega ranije navedenog, razvidno je da su svi prigovori tuženika iznijeti u tijeku ovog postupka u cijelosti neosnovani.

14. Imajući u vidu sve ranije navedeno, sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja te primjenom čl. 451 st. 3. ZPP-a održao na snazi platni nalog sadržan u pobijanom rješenju o ovrsi, i to u dijelu kojem je naloženo platiti tuženiku iznos od 799,83 eura zajedno sa zateznim kamatama te troškove ovršnog postupka u iznosu od 212,50 eura zajedno sa zateznim kamatama, o čemu je odlučeno u toč. I. izreke presude.

15. O troškovima ovršnog postupka riješeno je u toč. I. izreke presude, a o troškovima parničnog postupka riješeno je u toč. II. izreke presude na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a kojom je propisano da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Nadalje, odredbom čl. 155. ZPP-a propisano je da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti. Nadalje, sud je primijenio odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23; dalje u tekstu: Tarifa) s obzirom da je odredbom Tbr. 52. st. 3. Tarife propisana primjena tarife i vrijednosti boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, kao i odredbe Pravilnika o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku ("Narodne novine" broj 9/21, 18/22, dalje u tekstu: Pravilnik).

16. Kao opravdani ovršni trošak tužitelju je priznat trošak sastava prijedloga za ovrhu u iznosu od 150,00 eura, trošak predujma naknade javnog bilježnika u iznosu od 10,00 eura (čl. 7. Pravilnika), kao i trošak ostatka naknade javnog bilježnika u iznosu od 10,00 eura (čl. 5. Pravilnika), sve uvećano za pripadajući iznos PDV-a po stopi od 25%, odnosno ukupno 212,50 eura.

17. Kao opravdani parnični trošak tužitelju je u smislu čl. 155. ZPP-a priznat trošak sastava podnesaka od 4. ožujka 2025. i 22. travnja 2025. u iznosu od po 150,00 eura (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), te trošak zastupanja na ročištu održanom 17. srpnja 2025. u iznosu od 150,00 eura (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), odnosno ukupno 450,00 eura, na koji iznos tužitelj ima pravo i na PDV po stopi od 25% u skladu s Tbr. 46. Tarife, što ukupno iznosi 562,50 eura. Nadalje, tužitelj ima pravo i na trošak sudske pristojbe na prvostupanjsku presudu u iznosu od 39,82 eura. Dakle, tužitelj sveukupno ima pravo na naknadu parničnih troškova u iznosu od 602,32 eura, koji iznos je sud naložio da tuženik plati tužitelju uvećano za zatezne kamate u smislu odredbe čl. 151. st. 3. ZPP- a kojom je propisano da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka, s time da je visinu kamatne stope sud odredio u skladu s odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a.

17.1. Tužitelju nije priznat trošak zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 75,00 eura uvećano za PDV s obzirom da sud navedeni trošak nije smatrao opravdanim u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a, a iz razloga što se ova presuda objavljuje javno, na e-Oglasnoj ploči suda, pa je u tom dijelu odbio zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka kao neosnovan.

17.2. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u toč. II. izreke ove presude.

18. Slijedom svega navedenog, sud je odlučio kao u izreci ove presude.

U Varaždinu 1. kolovoza 2025.

Sudac

Hugo Wedemeyer

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o tom ročištu. Ako stranka nije uredno obaviještena o tom ročištu, može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske.

Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a.

U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ne odgađa ovrhu. Rokovi za žalbu ne teku od 1. do 15. kolovoza.

Dostaviti:

1. Tužitelju, po punomoćniku, odvjetniku Branku Škarici u Zagrebu

2. Tuženiku