Posl. broj P – 3351/2020-36

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sucu tog suda Katarini Heinrich, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice: EC, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Srečki Cvitanović, odvjetnici u Supetru, protiv tuženika: ad 1. RC, [adresa], zastupan po pun. Marku Udiljaku, odvjetniku u Splitu, ad 2. Grad Supetar, Supetar, Vlačica 5, OIB:10277440585, zastupan po punomoćnicima, odvjetnicima u OD Župić i partneri iz Zagreba, ad 3. AC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Josipu Anzuloviću Miroševiću, odvjetniku u Supetru, ad 4. PC pok. ŽC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Zoranu Vuloviću, odvjetniku u Supetru, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, nakon održane glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 1. srpnja 2025. godine, u nazočnosti tužiteljice EC osobno uz punomoćnicu odvj. Srečku Cvitanović, pun. tuženika ad 1. odvj. Marka Udiljka, pun. tuženika ad 2. odvj. Nives Bubalo, pun. tuženika ad 3. odvj. Josipa Anzulovića Miroševića, dana 1. kolovoza 2025. godine, donio je i objavio

p r e s u d u

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"1.Utvrđuje se da je darovni ugovor zaključen između SC pok. ŽC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćniku Zoranu Vuloviću iz Bola, Hrvatskih domobrana 18, OIB: [osobni identifikacijski broj] temeljem punomoći solemnizirane kod javnog bilježnika Dragana Radomirovića iz Kragujevca, ul. Nikola Pašića 7, broj OPU: 1543/2016 u Kragujevcu dana 29.11.2016.g. kao darovatelja s jedne strane i AC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao obdarenika s druge strane, ovjeren u potpisu punomoćnika darovatelja kod ŠC, javnog bilježnika u [adresa], pod brojem OV-360/2019, dana 30.01.2019. ništav te da isti Ugovor ne proizvodi nikakve pravne učinke.

2. U zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, koja se vodi za k. o. [katastarska općina] u ZU 1102 uspostavlja se ranije zemljišnoknjižno stanje koje je postojalo prije uknjižbe tuženika ad 3. AC kao vlasnika nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] šuma, izvršene temeljem darovnog ugovora zaključen između SC. ŽC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćniku Zoranu Vuloviću iz Bola, Hrvatskih domobrana 18, OIB: [osobni identifikacijski broj] temeljem punomoći solemnizirane kod javnog bilježnika Dragana Radomirovića iz Kragujevca, ul. Nikola Pašića 7, broj OPU: 1543/2016 u Kragujevcu dana 29.11.2016.g. kao darovatelja s jedne strane i AC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao obdarenika s druge strane, ovjeren u potpisu punomoćnika darovatelja kod ŠC, javnog bilježnika u [adresa], pod brojem OV- 360/2019, dana 30.01.2019., pod posl. brojem Z-3575/2019 pa se kao suvlasnik iste nekretnine ima ponovo uknjižiti E pok. petra iz Kragujevca za ¼ uz istodoban izbris suvlasništva sa imena AC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a po pravomoćnosti ove presude, sve u roku petnaest dana.

3. Utvrđuje se da je tužiteljica EC, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] šuma, Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to dijela koji je položen istočno od katastarske međe čest. zem [katastarska čestica] i ogradnog zida izgrađenog na čest. zem. [katastarska čestica], a koji dio je na skici mjesta očevida izrađenoj od Dražena Bušića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju dana 05.lipnja 2024.godine i koja je sastavni dio ove Presude označen žutom bojom i točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-A pa je temeljem ove presude tužiteljica ovlaštena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, ishoditi pred nadležnim tijelima cijepanje navedenog dijela nekretnine i formiranje nove zemljišnoknjižne (katastarske) čestice, te je nadalje tužiteljica ovlaštena temeljem prijavnog lista koji će biti sastavljen i ovjeren od strane nadležnog ureda za katastar i ove presude, zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva tako novoformirane zemljišnoknjižne čestice na svoje ime za cijelo u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu Zemljišnoknjižni odjel Supetar.“

II. Nalaže se tužiteljici da tuženicima naknadi parnični trošak kao slijedi: tuženiku ad 1. u iznosu od 1.800,00 EUR, tuženiku ad 2. u iznosu od 1.000,00 EUR, tuženiku ad 3. u iznosu od 2.000,00 EUR, te tuženiku ad 4. u iznosu od iznosi 1.000,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pravo vlasništva uknjiženo na imena RC za 5/16 dijela, Grad Supetar za 7/16 dijela, te je upisana plomba predmeta Z-3575/2019, predlagatelja AC i protustranke SC, radi uknjižbe prava vlasništva temeljem darovnog ugovora, no da je navedena uknjižba pogrešna jer da je stvarna i isključiva vlasnica dijela predmetne nekretnine tužiteljica čiji je sada pokojni otac još početkom 60.- tih godina stekao predmetno zemljište radi izgradnje kuće te je stupio u posjed iste i uknjižio se kao vlasnik čest. zem. [katastarska čestica]. Tužiteljičin otac da je ishodio građevinsku dozvolu te su tužiteljičini roditelji izgradili kuću i suhozidom ogradili svoju nekretninu. Tužiteljica da se od kada zna za sebe nalazi u mirnom posjedu kuće i okućnice-vrtova, s tim da je tek naknadnim mjerenjem utvrđeno da omeđeni dio posjeda tužiteljice osim čest. zem. [katastarska čestica] obuhvaća i dio čest. zem. [katastarska čestica]. Nadalje, da je tuženik ad 3. AC sa tuženikom ad 4. SC, zaključio darovni ugovor, a da ugovor o darovanju bez prave predaje treba biti zaključen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene ( solemnizirane ) privatne isprave, a da u konkretnom slučaju nije došlo do prave predaje predmeta spora jer to nije niti bilo moguće obzirom da dio nekretnine koja je bila predmet darovanja predstavlja u jednom dijelu dio tužiteljičinog posjeda a u preostalom dijelu gradsko groblje. Slijedom navedenog, predlaže se kao u izreci presude.

2. U odgovoru na tužbu tuženici ad 1. do ad 4. protive se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te predlažu istu odbiti uz nalog tužiteljici da tuženicima naknadi parnični trošak.

3. U dokaznom postupku pročitana je i pregledana sva pisana dokumentacija u spisu i to: skica mjesta očevida od 28.4.2017.g. u Psp-131/16, povijesni zk izvadak, darovni ugovor od 29.1.2019.g. sa solemnizacijonom klauzulom, preslika skice izmjere od 6.10.2014.g., preris katastarskog plana od 9.3.1962.g., te 3.5.62.g., skica premjeravanja, Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 25.10.2004.g., rješenje NR Hrvatske, Kotar Split, NO Općine Brač od 15.8.1960.g.,te od 30.7.1960.g., izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju Dražena Bušića koji je dostavio pisani nalaz vještačenja dana 5.6.2024.g., saslušani su svjedoci LC, VC, ĆC, ZC, HC, MC,

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

5. Tužbeni zahtjev tužiteljice usmjeren je na utvrđenje ništetnosti darovnog ugovora zaključenog između SC, kao darovatelja s jedne strane i AC, kao obdarenika s druge strane, na uspostavu stanja u zemljišnoj knjizi kako je bilo prije provedbe navedenog ugovora o darovanje te konačno na utvrđenje prava vlasništva tužiteljice na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. U tužbi se navodi da je je tuženik ad 3. AC sa tuženikom ad 4. SC, zaključio darovni ugovor, a da ugovor o darovanju bez prave predaje treba biti zaključen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene ( solemnizirane ) privatne isprave, a da u konkretnom slučaju nije došlo do prave predaje predmeta spora jer to nije niti bilo moguće obzirom da dio nekretnine koja je bila predmet darovanja predstavlja u jednom dijelu dio tužiteljičinog posjeda a u preostalom dijelu gradsko groblje.

7. Odredbom članka 482. ZOO-a, koja propisuje oblik ugovora o darovanju, u stavku 1. propisano je da se ugovor o darovanju nekretnine sklapa u pisanom obliku, te u stavku 2. da ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave. Odredbom članka 53. ZJB-a propisano je za koje pravne poslove je potreban javnobilježnički akt, a to je između ostalog i za pravnu valjanost darovnih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca (stavak 1. točka 2.).

8. Pregledom darovnog ugovora zaključenog između SC pok. ŽC zastupanog po punomoćniku Zoranu Vuloviću iz Bola, Hrvatskih domobrana 18, temeljem punomoći solemnizirane kod javnog bilježnika Dragana Radomirovića iz [adresa], broj OPU: 1543/2016 u [adresa] dana 29.11.2016.g. kao darovatelja, s jedne strane i AC kao obdarenika s druge strane, ovjeren u potpisu punomoćnika darovatelja kod ŠC, javnog bilježnika u [adresa], pod brojem OV-360/2019, dana 30.01.2019. utvrđeno je da je predmet ugovora 4/16 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – dakle predmetne nekretnine. Točkom 3. Ugovora stranke su ugovorile da danom potpisivanja ugovora darovatelj uvodi obdarenika u zakoniti i materijalni posjed darovanog dijela predmetne nekretnine. Navedeni ugovor potpisao je darovatelj PC po punomoćniku Zoranu Vuloviću, odvjetniku u [adresa] temeljem punomoći solemnizirane kod javnog bilježnika Dragana Radomirovića iz [adresa], broj OPU: 1543/2016 u [adresa] dana 29.11.2016.g. Navedenom punomoći PC iz [adresa], ovlašćuje svog punomoćnika da: " isti može u moje ime izvršiti prodaju ili darovanje za cijelo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te ga glede navedenog posebno i izričito ovlašćujem da može sklopiti kupoprodajni-darovni ugovor, ovjeriti potpis na ugovoru, zaprimiti kupoprodajnu cijenu, te provesti sve druge potrebite postupke pred svim nadležnim tijelima radi provedbe uknjižbe prava vlasništva predmetne nekretnine temeljem kupoprodajnog- darovnog ugovora na ime kupca-obdarenika, podnijeti zk prijedlog i zaprimiti zk rješenje. "

9. Odredbom čl. 313. Zakona o obveznim odnosima propisano je da je Punomoć ovlaštenje za zastupanje što ga opunomoćitelj pravnim poslom daje opunomoćeniku. Postojanje i opseg punomoći nezavisni su od pravnog odnosa na temelju kojega je punomoć dana. Čl. 314.ZOO-a propisano je da se oblik propisan zakonom za neki ugovor ili koji drugi pravni posao odnosi i na punomoć za sklapanje toga ugovora, odnosno za poduzimanje toga posla. Čl. 315. propisuje da opunomoćenik može poduzimati samo one pravne poslove za čije je poduzimanje ovlašten. Opunomoćenik kome je dana opća punomoć može poduzimati samo pravne poslove koji ulaze u redovito poslovanje. Posao koji ne ulazi u redovito poslovanje može opunomoćenik poduzeti samo ako je posebno ovlašten za poduzimanje toga posla, odnosno vrste poslova među koje on spada.

10. Obdarenik je danom potpisivanja spornog ugovora od strane darovatelja putem njegovog punomoćnika uveden u zakoniti i materijalni posjed darovanog dijela predmetne nekretnine. Prigovor tužiteljice da u konkretnom slučaju nije došlo do prave predaje predmeta spora jer da to nije niti bilo moguće obzirom da dio nekretnine koja je bila predmet darovanja predstavlja u jednom dijelu dio tužiteljičinog posjeda a u preostalom dijelu gradsko groblje, nije osnovan, jer iz skice mjesta očevida priložene nalazu vještaka za geodeziju od dana 6. lipnja 2024.g., proizlazi da predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja jednim dijelom sporni dio predmetne nekretnine kojega tužiteljica drži u posjedu, jednim dijelom gradsko groblje, te jednim dijelom zemljani put koji zajedno sa čest. zem. [katastarska čestica] u naravi predstavlja pristupni put do mora.

11. Odredbom čl. 14. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( dalje: ZV) propisano je da se posjed prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim stjecatelj ima vlast na stvari, a predaja je izvršena čim se stjecatelj s voljom prenositelja nađe u položaju izvršavati vlast glede stvari, a prema čl. 15. st. 1. ZV-a samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju taj stječe neposredni posjed samo ako je već u položaju da izvršava svoju vlast glede stvari. Posjed se, dakle, prenosi predajom stvari ili sredstva tako da stjecatelj zadobiva faktičnu vlast na stvari, a predaja je izvršena tada kada se stjecatelj s voljom prenositelja nađe u položaju da može izvršavati vlast glede stvari. Predaja, kao faktičan čin, se sastoji se od prednikovog voljnog čina predaje i slijednikovog voljnog čina primanja stvari, tako da ona iziđe iz prednikove faktične vlasti i dođe u faktičnu vlast slijednika.

12. Obzirom na sve navedeno, ovaj sud smatra da je za zaključivanje predmetnog Darovnog ugovora bio potreban samo pismeni oblik kojeg ovaj ugovor ima u smislu članka 482. stavak 1. ZOO-a, sve s obzirom na utvrđenje da je darovatelj PC, po ovlaštenom punomoćniku predao daroprimatelju AC posjed predmeta darovanja, na što upućuju i ugovorene odredbe Darovnog ugovora. Nije sporno da je tuženik ad 3. AC u posjedu dijela predmetne nekretnine kojega drži na ime svog suvlasničkog udjela na istoj, kojega je stekao temeljem spornog darovnog ugovora, obzirom da nije niti sporno, da isti može nesmetano koristiti i kao što i koristi dio predmetne čest. zem. [katastarska čestica] kao pristupni put do mora. Tužiteljica nije uspjela dokazati svoje tvrdnje da nije došlo do stvarne predaje u posjed predmeta darovanja zbog čega da bi bio potreban veći stupanj forme za valjanost takvog ugovora u smislu odredbe članka 53. ZJB-a u vezi s člankom 482. stavak 2. ZOO-a, odnosno nije dokazala da postoje razlozi za ništetnost Darovnog ugovora odnosno nema mjesta za utvrđenje da taj ugovor ne proizvodi pravni učinak u smislu odredbe članka 290. stavak 1. ZOO-a zbog nedostatka zakonom propisanog oblika, u tom je dijelu tužbeni zahtjev odbijen.

13. Tužbeni zahtjev tužiteljice pod točkom 3. odnosi se na zahtjev za utvrđenje prava vlasništva tužiteljice na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], temeljem dosjelosti.

14. Očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju te iz pisanog nalaza vještaka proizlazi da p redmet postupka u naravi predstavlja dio č. zem. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina], površine 271 m2, i to upravo njezin zapadni dio, označen na Skici mjesta očevida točkama „A,B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,M,N,O,A“ i žutom bojom, definiran međama u vidu suhozida, kameno betonskog zida, dijelom jugoistočnim pročeljem pomoćne građevine, dok zapadna granica nije vidljivo materijalizirana jer sa susjednom česticom 909/2 k. o. [katastarska općina], čini jedinstvenu cjelinu posjeda.

15. Tužiteljica EC uknjižila se kao vlasnica nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ( koja nekretnina graniči sa predmetnom čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ) temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 25. listopada 2004.g., zaključenim između DC i IC, kao primatelja uzdržavanja te ECtužiteljice, kao davateljice uzdržavanja. Kao predmet navedenog ugovora označena je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 1117 m2.

16. Nije sporno da sporni dio predmetne čest. zem. [katastarska čestica] čini sastavni dio posjeda tužiteljice, u naravi kuća, dvor, vrt i pomoćni objekti. Sporno je jesu li se na strani tužiteljice ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, prvenstveno, je li posjed tužiteljice ima zakonom određenu kakvoću te je li traje neprekidno kroz zakonom određeno vrijeme.

17. Nije sporno da je otac tužiteljice stekao pravo korištenja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem rješenja NO Općine Brač, broj: 4051-1/60 od 30. kolovoza 1960.g., radi izgradnje stambene zgrade. Nakon donošenja spomenutog rješenja, na temelju Prijavnog lista ureda za katastar broj: 1/51-62 od 9. ožujka 1962. godine, izvršena je promjena oblika čest. zem. [katastarska čestica], tako da je dotadašnje stanje, prema kojemu je površina čest. zem. [katastarska čestica] iznosila 1076 m2, izmijenjeno na način da je istim utvrđena površina navedene nekretnine od 1151 m2. U Prijavnom listu stoji napomena da je premjereno na licu mjesta u prisustvu nadležnih organa iz NO Općine Supetar, međe su bile vidljivo obilježene, te u naravi odgovaraju međama na planu, spora nije bilo. Tužiteljica je priložila i prijavni list od svibnja 1962.g., prema kojemu dosadašnja površina čest. zem. [katastarska čestica] iznosi 1151 m2, a prema novom stanju ista iznosi 1117 m2. I na ovom Prijavnom listu stoji napomena da je premjereno na licu mjesta u prisustvu zainteresiranih stranaka i predstavnika NO Općine.

18. U rješenju NO općine Brač, broj 03 460671 od 15. kolovoza 1960. godine, ( list 85 spisa ) navodi se da je rješavajući po zahtjevu NC da mu se odobri lokacija za vikend kućicu, u [adresa], na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], donio rješenje kojim se DC iz [adresa] odobrava predložena lokacija za gradnju vikend kućice na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U obrazloženju navedenog rješenja stoji da je predlagatelj uz molbu podnio dokumentaciju iz koje proizlazi da želi izgraditi vikend kućicu, te da se iz podnesenog katastarskog plana vidi da parcela ima površinu od 400 m2 a zgrada će imati cca ? ( nečitko) m2.

19. U Ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju u članku 3., koji je zaključen između TC i CC, kao primatelja uzdržavanja i EC, kao davateljice uzdržavanja, uglavljeno je da je davateljica uzdržavanja u izvršavanju svoje obveze uzdržavanja dužna osigurati primateljima uzdržavanja, između ostalog i: "dosmrtno stanovanje u kući u [adresa] ( označena kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina je različita od nekretnine koja je predmet ovog spora a koja nosi oznaku čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] op.a. ) i stanu u [adresa], u kojoj primatelji uzdržavanja stanuju.". Znači predmetna nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bila predmet citiranog Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.

20. Na okolnost posjeda predmetne nekretnine izveden je dokaz saslušanjem svjedoka i stranaka. Svjedok LC svom je iskazu naveo da je obnašao dužnost vijećnika u gradskom vijeću Grada Supetra od 1990. pa do pred 5 godina tako da su mi poznate okolnosti predmeta spora. U vrijeme načelnika UC i to između 2003. i 2006. godine, Grad Supetar je od ČC kupio suvlasnički udio predmetne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], površine cca 300 m2 u idealnom dijelu od 7/16 radi potrebe proširenja mjesnog groblja i izgradnje šetnjice. Iako se Grad knjižio na suvlasnički udio u trenutku kupnje je predmet kupoprodaje bio definiran na terenu. Upitan je li u vrijeme kada je Grad Supetar kupio suvlasnički udio na predmetnoj nekretnini već postojao ogradni zid posjeda tužiteljice, navodi da u to vrijeme nije postojao, međutim navodi da je negdje u to vrijeme izgrađen taj zid prema groblju i šetnici. Sjeća se da mu je tužiteljica jedne prigode rekla i o tome pokazala račun da je taj zid prema groblju izgradilo Komunalno društvo Supetar i to upravo na međi koja je utvrđena kao međa posjeda između tužiteljice i grada [adresa]. Upitan je li u trenutku kada je Grad kupio dio predmetne nekretnine jedini vlasnik bio PC navodi da je. Potvrđuje da tužiteljica nije uzurpirala dio posjeda grada jer je ta međa utvrđena uz sudjelovanje obiju strana. Upitan je li Grad Supetar u vrijeme određivanja međe s posjedom tužiteljice uključio i suvlasnika preostalog dijela navodi da mu to nije poznato, pretpostavlja da je to razvidno iz dokumentacije koja je sastavljena prilikom kupoprodaje. Svjedok ističe kako je Grad Supetar kupio površinu koja je bila potrebna za proširenje groblja i izgradnju šetnice, a kada ponovno razmisli navodi da je moguće da je ogradni zid izgrađen i prije toga, o tome ne može sa sigurnošću svjedočiti. Posebno upitan od strane pun. tužiteljice navodi kako je poznavao DC i CC koji su roditelji tužiteljice, u vrijeme kada ih je posjećivao navodi da je njihov posjed bio u istim gabaritima u kojima je i danas. Na daljnje pitanje istog punomoćnika navodi da na mjestu na kojem je danas izgrađena šetnjica uz zid groblja postojalo ogromno grmlje smrče kada zbog njegove visine nije bilo moguće ni vidjeti je li postoji zid ili ne. Na poseban upit pun. tuženika ad. 1 navodi kako mu nije poznato na koji način su roditelji tužiteljice stekli ovaj sporni dio predmet nekretnine. Na daljnje pitanje istog punomoćnika navodi da nema neposrednih saznanja o tome koliko je površina dodijeljena predniku tužiteljice radi izgradnje zgrade. Poznato mu je da je otac tužiteljice radio u poljoprivrednoj zadruzi kao inženjer građevine. Na poseban upit pun. tuženika ad. 3 navodi da je tužiteljica po zanimanju inženjer građevine. Također mu je poznato da je tužiteljica građanski aktivista. Navodi kako mu je poznato da je tužiteljica dolazila u Grad radi utvrđivanja granica pomorskog dobra, po pitanju cesta, inače je bila jako aktivna.

21. Svjedok VC, naveo je da su pregovori u vezi kupoprodaje predmetne nekretnine za potrebe proširenja groblja, započeti s ocem tuženika ad. 4 a dovršili su ih sa KC. Radovi proširenja groblja započeli su koncem 2003. i početkom 2004 godine, s tim da je najprije izgrađen ogradni zida groblja. Točno je da prije početka izvođenja radova Grad Supetar nije kontaktirao z.k. vlasnika koji je u to vrijeme bio otac tuženika ČC, zbog čega je 2005. ili 2006. godine isti pokrenuo postupak obustave izvođenja građ. radova, a kasnije je Grad u ožujku 2009. godine sa KC zaključio kupoprodajni ugovor, kojim je stekao vlasništvo 7/16 dijela nekretnine. Upitan je li u vrijeme početka izgradnje zida groblja postojao zid uz posjed tužiteljice navodi da je postojao suhozid u obliku kakav je i danas, a na dijelu na kojem je izgrađena šetnjica bilo je nisko raslinje, drača i dr. Prije izgradnje šetnjice između zida starog groblja i suhozida kuće tužiteljice postojali neki puteljci kojima se moglo pristupiti do groblja. Upitan jesu li prilikom kupoprodaje ovog suvlasničkog udjela predmetne nekretnine utvrdili međe iste, navodi da u to vrijeme to nisu utvrđivali, već su koristili skicu iz katastarskog plana, a na njega je geometar preklopio projekat groblja. Prilikom planiranja izrade šetnjice poštivali su granicu prema posjedu tužiteljice u vidu suhozida. Napominje da je u vrijeme pregovora sa ŽC već bilo nekih dilema o točnoj lokaciji čest. zem. [katastarska čestica] zbog čega su i plan proširenja groblja sveli na okvir koji bi trebao biti nedvojben. Na daljnje pitanje pun. tužiteljice navodi da je na nekretnini u posjedu tužiteljice izvorno postojala samo glavna kuća obitelji EC, a naknadno su se na istočnom dijelu parcele izgradili pomoćni objekti. Na poseban upit pun. tuženika ad. 1 navodi kako je točno da je PC u razgovorima nudio Gradu cijelu nekretninu, s time da je Grad kupio samo dio koji mu je potreban za proširenje groblja. Upitan je li mu poznato koliko je ocu tužiteljice dodijeljeno zemljišta radi izgradnje zgrade, navodi da mu to nije poznato međutim sjeća se da je u pregovorima s Prosom bilo govora o tome da bi prednik tužiteljice koristio do 300 m više od onoga što mu je bilo dozvoljeno. O svemu ovome postoji dokumentacija u arhivi Grada Supetra. Na daljnje pitanje navodi kako koliko je njemu poznato predniku tužiteljice nije dodijeljena čest. zem. [katastarska čestica] jer bi to bilo negdje upisano. Nije mu poznato na koji način je prednik tužiteljice stekao predmetnu nekretninu. Na poseban upit pun. tuženika ad. 3 navodi kako mu je poznato da je tužiteljica aktivistica koja se bori za javno dobro te je dolazila kod njega osobno. Na daljnje pitanje je li tužiteljica ima saznanja o geodeziji, granicama, površini, svjedok navodi da tužiteljica vlada tim podacima. Poznato mu je da je sudjelovala u radu povjerenstva za određivanja granica pomorskog dobra. Navodi da mu je kao zaposleniku Grada bilo poznato da nije utvrđena granica pomorskog dobra.

22. Tužiteljica EC, navela je da je njen otac kuću na čest. zem. [katastarska čestica] izgradio 1961. godine, a za nju je tražio izdavanje građevinske dozvole. Dodijeljena mu je parcela površine od 1150 m2, s time da je u vrijeme kada je parcela dodijeljena ista imala potpuno drugačiji oblik i položaj, a kada su oko njega susjedi počeli graditi svoje kuće te tražiti izdavanje građ. dozvola, od dijela njihove izvorne čest. 909/2 oduzet je jedan dio površine i to njen južni dio radi formiranja puta. Upitana temeljem čega je proširio svoj posjed prema groblju, unutar ove predmetne 909/3 navodim da je u to vrijeme došlo do promjene čestice u odnosu na oblik u katastru pa je ista proširena prema groblju s time da ta izmjena nije izvršena u katastarskom planu precizno. Uobičajena je pogreška u katastru do cca 20,30 m. Što se tiče dužine trajanja posjeda ovoga spornog dijela od strane mojih prednika navodim da još moja majka do 1965. godine na predmetnoj parceli počela držati kokoši za koje je izgrađen kokošinjac koji se danas nalazi na istom mjestu uz među prema šetnici, a između šetnjice i kokošinjca i ostalog dijela dvorišta proteže se suhozid koji postoj na istom mjestu. Dodaje kako je posjed predmetne nekretnine naslijedila u granicama posjeda svojih roditelja. Upitana kada je saznala da nije uknjižena na 909/3 na kojoj leži sporni dio njenog dvorišta, navodi da obzirom da nije usklađeno katastarsko stanje sa stvarnim stanjem taj sporni dio da nosi oznaku 909/3 a u stvari u naravi predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica]. Na poseban upit od strane svoje pun. navodi da unutar njenog posjeda nije postojala nikakva međa. Navodi kako se ne sjeća da bi se na njihovom posjedu pojavio netko iz obitelji PC isto kao ni AC. Na poseban upit pun. tuženika ad. 1 navodi da ne može točno odrediti koja je površina njene parcela, te kao je izvršila izmjeru terena ali ne može sada reći njenu točnu površinu. Posebno upitana je li upoznata sa rješenjem sa kojim je njenom ocu dodijeljeno na korištenje zemljište i o kojoj se površini u tom rješenju radi tužiteljica navodi da joj to nije poznato. Posebno upitana da li se rješenje odnosi na površinu od 400 m2 navodi kako pretpostavlja kako postoji i neko drugo rješenje na neku veću površinu, jer inače ta površina ne bi bila označena u z.k. izvatku. Na poseban upit pun. tuženika ad 4. je li joj poznato da bi ikome bila dodijeljena površina od 1000m2 navodi da joj to nije poznato i da to nije bitno. Na poseban upit pun. tuženika ad 3. navodi je nekrentinu čest. zem. [katastarska čestica] od svojih roditelja stekla ugovorom od 2004. godine. Na daljnje pitanje istog punomoćnika kada je saznala da čest. zem. [katastarska čestica] nije oblika kakav je označen u katastru navodi da je to saznala kada je išla izmjeriti stvarno stanje, to je bilo nakon što je podnijela tužbu u ovom predmetu. Na daljnje pitanje navodi kako je njen otac bio oženjen tri puta iz kojih brakova ima troje djece. Na daljnje pitanje navodi je li određena granica pomorskog dobra navodi da nije, ali uredba Vlade postoji kojom su određene lovne točke pomorskog dobra. Navodi kako su oba roditelja umrli 2006. godine.

23. Svjedokinja ĆC navela je da je sa tužiteljicom u dobrim prijateljskim odnosima, dok tuženike poznaje iz viđenja. Tužiteljicu vrlo dobro poznaje, poznavala je i njene roditelje tako da su joj okolnosti vezane za predmetnu nekretninu poznate. Upitana je li se površina okućnice tužiteljice mijenjala od vremena kada je kao dijete tamo odlazila do danas navodi da nije, sa njene istočne strane omeđena je suhozidom koji je bio dosta visok, prema moru također sa suhozidom. Uz suhozid s istočne strane postojao je kokošinjac u kojem su roditelji tužiteljice držali kokoši i kunce. Tamo je počela odlaziti 1967. – 1968. godine, možda čak i ranije. Upitana što se ranije nalazilo iza istočne gomile navodi da su se nalazile škrapa i borovi preko kojih su trebali preskakati kako bi došli do mora, sjeća se da je prije više od 20 godina groblje sa njegove zapadne strane prošireno na način da su dodana još 4 reda grobova pa je dodana i kapija za ulaz u groblje, a vjerujem da su tijekom tih radova uklonjene škrape koje je ranije spominjala i na tom mjestu je napravljen puteljak. Posebno upitan od strane pun. tuženika ad 3. je li joj poznato što su bili roditelji tužiteljice po zanimanju navodi da je otac tužiteljice bio građ. tehničar, a majka arhitektica. Nije joj poznato je li otac tužiteljice vodio radove na svojoj kući, ali joj je poznato da je bio zaposlen u poljoprivrednoj zadruzi Supetar u svojoj struci. Posebno upitan od strane pun. tuženika ad 1. navodi da joj je poznato da je otac tužiteljice kupio parcelu za izgradnju kuće ali ne zna od koga.

24. Svjedok ZC navela je da poznaje tužiteljicu već dugi niz godina obzirom da je vrlo često odlazila na kupanje na plažu iza njene kuće. Nekoliko je puta bila kod tužiteljice, ne prečesto, a upitana je li dvorište tužiteljice ograđeno na isti način s njegove istočne strane kao i ranije, navodim da je i to starom gomilom. Koliko joj je poznato uz tu gomilu se nalazio neki kokošinjac i bušak, s time da joj nije poznato jesu li roditelji tužiteljice napravili taj kokošinjac. Na upit pun. tužiteljice navodi da osim te gomile s istočne strane ne postoji drugi zid koji bi predstavljao među unutar parcele u posjedu tužiteljice. Na upit pun. tuženika ad 3. navodi da je poznavala roditelje tužiteljice i da je majka tužiteljice bila sklona umjetnosti, a otac je bio u to vrijeme politički funkcionar.

25. Svjedok HC naveo je da je davno počeo odlaziti u kuću tužiteljice, još za vrijeme života njenih roditelja, obzirom da su se i njihovi roditelji poznavali, a ima znanja da se površina posjeda tužiteljice zadnjih 50 godina nije mijenjala, ista je bila omeđena s istočne strane, dijelom gomilom, a dijelom zidom, s time da je moguće da je taj dio zida izgrađen u vrijeme kad se proširivalo groblje, odnosno kad je nakon uređivanja grobova izgrađen ogradni zid groblja kada je i formiran put između posjeda tužiteljice i groblja. S unutarnje strane dvorišta uz suhozid bila je neka mala kamena kućica, kokošinjac. Na upit pun. tuženika ad 3. navodi da je otac tužiteljice bio zaposlen u zadruzi kao građ. tehničar, bio je i politički aktivan dok je majka tužiteljice bila arhitektica. Poznato mu je da je tužiteljica po zanimanju građevinski inženjer te da je nekretninu stekla nasljeđivanjem. Na upit pun. tuženika ad 1. navodi da mu nije poznato kako je otac tužiteljice stekao predmetnu nekretninu.

26. Svjedok MC naveo je da su mu okolnosti o predmetnoj nekretnini poznate jer je na tom predjelu i njegov otac dobio parcelu za izgradnju objekta i to upravo zahvaljujući ocu tužiteljice koji je to sam sebi omogućio, pa je stoga i ostalima omogućeno da dobiju parcele za sebe. Upitan o površini posjeda tužiteljice navodi da se otac tužiteljice "širio" na sve strane kako mu je to bilo potrebno, a što se tiče njegove istočne međe navodi da je otac tužiteljice konačno definirao površinu svog posjeda izgradnjom zida u formi suhozida međutim učvršćenog betonom i to nakon 1970. godine, kada se napokon prestao "širiti". Napominje kako je na tom području postojalo mnogo podzida kao ostataka nekadašnje poljoprivrede. Navodi da može sa sigurnošću potvrditi da je posjed tužiteljice danas je veći od površine koja je njenom ocu dodijeljena radi izgradnje stambene zgrade, jer su u to vrijeme sve parcele bile formirane u površini od 450 do 500 m2, a površina parcele tužiteljice je preko 1000m2. Na upit pun. tužiteljice navodi kako je njegov otac u trenutku kada mu je dodijeljena parcela za izgradnju kuće za odmor imao riješeno stambeno pitanje u Splitu. I svim ostalima je dodijeljena parcela za izgradnju kuće za odmor jer za stambene kuće nisu mogli dobiti parcelu pa mu nije jasno na koji je način otac tužiteljice uspio dobiti parcelu za izgradnju stambene zgrade. Na daljnje pitanje istog pun. navodi kako je onaj zid sa istočne strane parcele izgradio otac tužiteljice, a ne tužiteljica iako je njemu to u moralnom smislu isto. Na upit pun. tuženika ad 1. navodi da su sve parcele koje su formirane početkom 60-ih radi izgradnje objekata bile jednake površine osim ove dvije krajnje sa istočne strane danas u vlasništvu tužiteljice i one s krajnje zapadne strane u vlasništvu AC koje su veće jer se u to vrijeme planiralo u to vrijeme formirati put.

27. Svjedoci su iskazivali sukladno svojim saznanjima o predmetu spora, pa ih je sud i ocijenio uvjerljivima, s tim da ništa od onoga što su saslušani svjedoci u svojim iskazima naveli nije od odlučnog značaja za donošenje odluke u ovom postupku.

28. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da su primatelji uzdržavanja iz citiranog ugovora umrli 2006.g., što znači da je tužiteljica u samostalan posjed predmetne nekretnine ( iako ista nije označena u ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju, no činjenica je da jednim dijelom predstavlja sastavni dio posjeda tužiteljice ) stupila tek 2006. godine. Članak 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik nekretnine posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Članak 160. ZV-a, propisuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

29. Članak 18. ZV-a propisuje da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

30. Tužiteljica je uz tužbu priložila skicu mjesta očevida od dana 28. travnja 2017. godine, izrađenu za potrebe predmeta ovog suda Psp-131/16. koji je vođen po tužbi tužiteljice EC protiv tuženika MC, radi smetanja posjeda, iz koje skice je razvidno da dio posjeda tužiteljice, na skici označen žutom bojom leži na predmetnoj čest. zem. [katastarska čestica], što znači da je tužiteljica već u travnju 2017. godine bila svjesna toga da joj ne pripada pravo na posjed spornog dijela čest. zem. [katastarska čestica], te da su kao vlasnici iste uknjiženi tuženici. Nadalje, oblik odnosno granice čest. zem. [katastarska čestica] (u vlasništvu tužiteljice) i 909/3 (u vlasništvu tuženika) jasno su definirane u svim katastarskim prerisima koje je dostavila tužiteljica, a koji datiraju iz 1962.g. Kao što tužiteljica sama u tužbi navodi, njezin pokojni otac je ishodio građevinsku dozvolu za gradnju na čest. zem. [katastarska čestica]. Sami postupak ishođenja građevinske dozvole podrazumijeva dokumentaciju koja jasno i nedvojbeno definira česticu na kojoj se građevina dozvoljava izgraditi, kao i granice iste. Pregledom rješenja kojim se ocu tužiteljice dozvoljava gradnja može se vidjeti da je površina čest. zem. [katastarska čestica] na kojoj mu se dozvoljava gradnja iznosi 400m2, dok mu je u naravi pripala površina od 1117 m2. Da tužiteljica nije pošteni posjednik proizlazi iz njezinog iskaza danim pred sudom u spisu broj P-5851/2018 u kojem je jasno navela da je kuću sagradio njezin otac 1961.g. temeljem građevinske dozvole, da je 1962. godine provedena parcelacija zemljišta na način da je njihova kuća ostala na čest. zem. [katastarska čestica] koja je promijenila oblik a ovaj ostatak zemljišta dobio je oznaku 909/1 koje zemljište je kasnije također parcelirano. Dakle, parcelacija je rađena nakon što je kuća tužiteljice već izgrađena što znači da su granice posjeda bile jasno definirane i nesporno je da je tužiteljica, odnosno njezini pravni prednik znao tj. nije mu moglo biti nepoznato da nema pravo na posjed dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom i sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe (a koje pravno shvaćanje je zauzeo i Vrhovni sud na prvoj sjednici Građanskog odjela održanoj 14. veljače 2019.), što znači da je tužiteljica i u vrijeme podnošenja tužbe trebala biti pošten (savjestan posjednik), a što evidentno nije bila obzirom da je znala da su vlasnici predmetnog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] upravo tuženici i da joj ne pripada pravo na posjed obzirom da je to saznala najkasnije 2017. godine tijekom postupka koji je pokrenula radi zaštite svog posjeda na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

31. Odredbom čl. 17. ZV-a propisano je da ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu času, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja. Kad su ostaviteljevi posjedi zbog njegove smrti prešli na dva ili više sunasljednika, svi su oni time postali suposjednici svakoga pojedinoga od tih posjeda, pa će ga tako izvršavati, osim ako je na temelju oporukom izražene ostaviteljeve volje ili odluke ostavinskoga suda izvršavanje povjereno nekome drugome. Prema iskazu tužiteljice, njen otac pok. DC imao je troje djece iz tri braka, zbog čega se tužiteljica kao jedno od troje djece ostavitelja, ne može pozivati na samostalan posjed predmetne nekretnine jer bi u slučaju da tužiteljica nije zaključila ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, temeljem koje se uknjižila na čest. zem. [katastarska čestica], posjed iste naslijedilo svo troje djece svoga oca, što znači da tužiteljici kao osnov stjecanja predmetne nekretnine preostaje dosjelost, koja počinje teći od 2006. godine, kada su primatelji uzdržavanja DC i IC umrli te kada je ušla i posjed iste. Na strani tužiteljice nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje vlasništva predmetne nekretnine redovitom dosjelošću za koji posjed je dovoljan protek od deset godina samostalnog posjedovanja, s obzirom da nema valjani pravni temelj posjedovanja, a također nisu ispunjene niti zakonske pretpostavke za stjecanje vlasništva izvanrednom dosjelošću koje se stječe protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, obzirom da je u samostalan posjed predmetne nekretnine stupila 2006. godine, nakon smrti primatelja uzdržavanja, a najkasnije 2017. godine je saznala da su na dijelu nekretnine koju drži u posjedu uknjižene treće osobe, odnosno ovdje označeni tuženici, zbog čega je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti te je odlučeno kao u izreci presude pod točkom I.

32. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st.1. i st.2., čl. 155. i čl. odredbi ZPP-a, sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/23)., dalje OT), Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine" 118/2018; 51/23 dalje ZSP), Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" 53/19, 92/2021, 37/23) i priloženom popisu parničnog troška, imajući u vidu vrijednost predmeta spora, pa su tuženicima odobreni slijedeći troškovi: tuženiku ad 1. za sastav odgovora na tužbu, zastupanja na ročištu 3.11.2022.g., 31.1.2023.g., 4.4.2024.g., 9.10.2024.g., 12.12.2024.g., 24.4.2025.g., 1.7.2025.g., sastav podneska od 28.12.2022.g., sve po 100 bodova iznosi ukupno 900 bodova što uz vrijednost boda od 2,00 EUR, iznosi 1.800,00 EUR. Tuženiku ad 2. odobreni su slijedeći troškovi: zastupanje na ročištima 9.10.2024.g., 12.12.2024.g., 24.4.2025.g., 1.7.2025.g., sastav odgovora na tužbu, sve po 100 bodova, ukupno 500 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR, iznosi 1.000,00 EUR. Tuženiku ad 3. priznati su troškovi: sastav odgovora na tužbu, zastupanja na ročištu 3.11.2022.g., 31.1.2023.g., 4.4.2024.g., 9.10.2024.g., 12.12.2024.g., 24.4.2025.g., 1.7.2025.g., sve po 100 bodova iznosi ukupno 800 bodova što uz vrijednost boda od 2,00 EUR, iznosi 1.600,00 EUR, plus 400,00 EUR na ime 25% PDV-a, ukupno iznosi 2.000,00 EUR. Tuženiku ad 4. priznati su troškovi: zastupanja na ročištu 4.4.2024.g., 9.10.2024.g., 12.12.2024.g., 24.4.2025.g., 1.7.2025.g., sve po 100 bodova iznosi ukupno 500 bodova što uz vrijednost boda od 2,00 EUR, iznosi 1.000,00 EUR, zbog čega je odlučeno kao u izreci presude pod točkom II.

U Supetru, dana 1. kolovoza 2025. godine

Sutkinja

Katarina Heinrich

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave presude. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Splitu. Odluka kojom se završava spor u postupku male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka čl. 354. st. 2. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud neće dostavljati presudu prema odredbama Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 25/13) o dostavi pismena. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis presude. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasne ploče sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).

Dostaviti:

1. odvj. Srečka Cvitanović, Supetar

2. odvj. Marko Udiljak, Split

3. O.D. Župić i partneri, Split

4. odvj. Josip Anzulović Mirošević, Supetar

5. odvj. Zoran Vulović, Supetar