Poslovni broj P-536/2024
Republika Hrvatska
Općinski sud u Dubrovniku
Dr. Ante Starčevića 23
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Marijani Milković Cosmai, u pravnoj stvari tužitelja ad 1. CA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i tužitelja ad 2. ĆA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnica Željana Kosović, odvjetnica u Dubrovniku, protiv tuženika GA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], C [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Nikola Jakšić, odvjetnik u Dubrovniku, radi isplate, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 23. lipnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 1. kolovoza 2025. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženiku u roku 15 dana isplatiti tužiteljima iznos od 100.000,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana podnošenja tužbe sve do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine."
II. Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženiku trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 7.520,00 EUR, u roku od 15 dana.
III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog postupka.
Obrazloženje
1. U tužbi podnesenoj pred ovim sudom dana 11. lipnja 2024. tužitelji navode da su sa DA pok. IA iz Ć, OIB: [osobni identifikacijski broj] sklopili dana 19. prosinca 2023. pred javnim bilježnikom Joškom Pandža broj: OV-7542/2023 predugovor kojim su se stranke dogovorile o kupoprodaji 823 m2 čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to točno određenih dijelova navedene čestice prikazanih u preglednom nacrtu koji se nalazi uz predugovor. U članku 2. predugovora ugovorena je kupoprodajna cijena nekretnina, a u članku 3. isplata kapare u iznosu od 50.000,00 eura koja je prodavatelju isplaćena na dan sklapanja predugovora. Isto tako je ugovoreno i da, ukoliko prodavatelj odustane od prodaje, da je kupcima dužan isplatiti dvostruki iznos kapare. Svojim potpisom na predugovoru prodavatelj je potvrdio da mu je isplaćena ugovorena kapara. Kupci su do 15. lipnja 2024. godine trebali isplatiti ostatak kupoprodajne cijene, a prodavatelj je odmah poduzeo korake i zatražio parcelaciju sukladno preglednom nacrtu kako bi se točno određene, kupljene površine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdvojile u zasebne čestice. Geodetski elaborat je napravljen i ovjeren u nadležnom katastarskom uredu i podnesen je zahtjev za provođenje istog od strane prodavatelja, te doneseno rješenje koje je trebalo uručiti prodavatelju koji je nažalost umro **.**.2024.. Nakon smrti prodavatelja tužitelji su stupili u kontakt sa tuženikom koji je jedini nasljednik sada pok. ŠA i upoznali ga s postojanjem predugovora od 19. prosinca 2023. godine i pozvali više puta i usmeno i pismeno na sklapanje glavnog ugovora, što je tuženik odbio, a na dopise se oglušio. Tuženik je čak zatražio i obustavu postupka provođenja već ovjerenog geodetskog elaborata kojim je cijepana čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je u ostavinskom postupku iza pok. ŠA izrazio sumnju i osporio valjanost predugovora. Stoga tužitelji ovom tužbom potražuju iznos dvostruke kapare u iznosu od 100.000,00 EUR.
2. U odgovoru na tužbu od dana 22. srpnja 2024. tuženik navodi da tužitelji pogrešno tvrde da je sklopljen predugovor o kupoprodaji. Naime, radi se o ugovoru o kupoprodaji. Stranke su se sporazumjele o predmetu i cijeni, ugovorile visinu kapare i rok ispunjenja preostalog dijela kupoprodajne cijene, kao i trenutak predaje u posjed. Takav ugovor ima sve bitne sastojke glavnog ugovora o kupoprodaji i činjenica da su se tim ugovorom stranke sporazumjele da će sastaviti glavni ugovor ne čini taj pravni posao predugovorom u smislu odredbe članka 268. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima. S obzirom da je isplata preostalog dijela kupoprodajne cijene do 15. lipnja 2024. ugovorena kao bitan sastojak ugovora i da je kapara ugovorena kao odustatnina, ugovor je neisplatom u roku od strane tužitelja raskinut, a prodavatelj zadržava primljenu kaparu.
3. Radi donošenja odluke u ovoj pravnoj stvari, sud je pročitao cjelokupan spis, a naročito iduće isprave: dopis odvjetnice Željane Kosović od 25. travnja 2024. s potvrdom o primitku (list spisa 6-7), rješenje o nasljeđivanju (list spisa 8-10), predugovor o kupoprodaji nekretnine od 19. prosinca 2023. (list spisa 11-15), Potvrda Područnog ureda za katastar Dubronik, od 20. veljače 2024. (list spisa 16- 17), dopis odvjetnice Željane Kosović s potvrdom o primitku od 8. svibnja 2024. (list spisa 18-19), sms komunikacija (list spis 29-45), mail od 22. ožujka 2024 upućen nadležnom katastarskom uredu od "porodice GA" (list spisa 46), dopis katastru od IA i OA od 25. ožujka 2024. (list spisa 47), rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Z-5678/2024 od 19. kolovoza 2024. (list spisa 49- 50), saslušane su parnične stranke (list spisa 54-57), kao i svjedoci AA (list spisa 61-62), LA (u pozivu pogrešno navedeno JA, LA, list spisa 62-63), FA (list spisa 63-64).
4. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja kao kupaca za isplatu dvostruke kapare u iznosu od 100.000,00 eura, protiv tuženika kao nasljednika prodavatelja.
5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. Među strankama u ovom postupku nije sporno da su tužitelji kao kupci s pravnim prednikom tuženika, pok. KA, kao prodavateljem potpisali ispravu naziva "Predugovor o kupoprodaji nekretnine" dana 19. prosinca 2023. kojim je ugovoreno da se kupuju točno određeni dijelovi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (jasno označeni na skici ovlaštenog geodeta koja čini sastavni dio predugovora), da danom sklapanja istog kupci isplaćuju prodavatelju iznos od 50 tisuća eura na ime kapare te da je ugovoren rok – do 15. lipnja 2024. za isplatu ostatka kupoprodajne cijene, što je uglavljeno kao bitan sastojak ugovora. Nije sporno da je EA umro prije nego što je primio rješenje katastra o provedbi parcelacijskog elaborata, nije sporno da je GA, tuženik, jedini nasljednik pok. NA. Sporno je, u bitnome za ovaj postupak, predstavlja li predmetna isprava od 19. prosinca 2023. ugovor o kupoprodaji ili predugovor, je li propust tužitelja kao kupaca da do 15. lipnja 2024. uplate preostali dio kupoprodajne cijene doveo do raskida ugovora po samom zakonu (bitan sastojak ugovora) ili je krivnjom tuženika onemogućeno sklapanje glavnog ugovora, odnosno je li tuženik odustao od sklapanja glavnog ugovora.
7. Odredbom članka 303. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23) propisano je da ako je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj stanovit iznos novca ili stanovitu količinu drugih zamjenljivih stvari kao znak da je ugovor sklopljen (kapara), ugovor se smatra sklopljenim kad je kapara dana, ako nije što drugo ugovoreno.
7.1. Odredbom članka 304. stavka 1. ZOO-a propisano je da ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana može po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom kaparom, a stavkom 2. da ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana može, po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti naknadu štete i vraćanje kapare, ili tražiti vraćanje dvostruke kapare.
7.2. Odredbom članka 268. ZOO-a propisano je da je predugovor ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor (stavak 1.), da propisi o obliku glavnog ugovora važe i za predugovor ako je propisani oblik pretpostavka valjanosti ugovora (stavak 2.), da predugovor obvezuje ako sadrži bitne sastojke glavnog ugovora (stavak 3.), da na zahtjev zainteresirane strane sud će narediti strani koja odbija sklopiti glavni ugovor da to učini u roku koji će joj odrediti (stavak 4.), da se sklapanje glavnog ugovora može zahtijevati u roku od šest mjeseci od isteka roka predviđenog za njegovo sklapanje, a ako taj rok nije predviđen, onda od dana kad je prema naravi posla i okolnostima ugovor trebao biti sklopljen (stavak 5.), te da predugovor ne obvezuje ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko izmijenile da ne bi bio ni sklopljen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme.
7.3. Odredbom članka 361. stavka 1. ZOO-a propisano je da kad je ispunjenje obveze u određenom roku bitan sastojak ugovora, pa dužnik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu. Vjerovnik može održati ugovor na snazi ako nakon isteka roka, bez odgađanja obavijesti dužnika da zahtijeva ispunjenje ugovora (stavak 2.).
8. Ocjenjujući sve izvedene dokaze – kako svaki zasebno, tako i sve ukupno, dovodeći ih u međusobnu vezu na način da čine jednu povezanu i logičku cjelinu, sud je utvrdio sljedeće činjenice.
8.1. Iz iskaza tužitelja ĆA proizlazi da je dobro poznavao pok. ŠA i da su imali više i poslovnih i privatnih poslova, s obzirom da ima firmu koja se bavi posredovanjem u prodaji nekretnina, prodavao je i neka zemljišta pok. KA. Predmetno se zemljište dugo prodavalo, pa nakon što je tužitelj izrazio želju da kupi dio istog, dogovorno su pozvali geodeta LA, sklopljen je preugovor i pristupilo se izradi geodetskog elaborata. Navodi da su mu nasljednici pok. KA jasno dali do znanja da će biti ili partneri u zajedničkom radu ili nikom ništa, jer su uzeli već 50 tisuća eura. Potom je angažirao odvjetnicu koja je poslala nasljedniku prodavatelja službeni poziv na ispunjenje, jer nije mogao riskirati da nasljedniku prodavatelja isplati još 70.000,00 eura, povrh onih 50 tisuća koje je već dao i da se misli hoće li ikada dobiti tabularnu ispravu. Na kraju ih je odvjetnica obavijestila da je druga strana rekla da nemaju što vraćati dvostruku kaparu kad je prošao rok za isplatu. Smatra da je obveza prodavatelja po ugovoru bila provesti parcelaciju, da se uopće može kupiti zemljište. Navodi da su nasljednici prodavatelja povukli prijedlog parcelacije s katastra i da je postupak obustavljen. Ističe da je isplaćena kapara u iznosu od 50 tisuća eura, pola u kešu, pola “na ruke“, ne sjeća se gdje je isplaćen ovaj dio “na ruke“. Navodi da je ugovor sastavio on, odnosno jedan čovjek po njegovu nalogu, koji mu i inače sastavlja ugovore.
8.1.1. Tužitelj CA ističe da nije poznavao prodavatelja – pok. ŠA, pa se sva komunikacija i s njime i sa Stipinim nasljednikom, a ovdje tuženikom, odvijala preko CA. Pridružuje se u cijelosti navodima tužitelja ad 2.
8.2. Tuženik GA, pak, ističe kako mu je pokojni brat rekao da je prodao zemlju, ali da je šest dana nakon "sklapanja ove pisanije" završio u bolnici i u konačnici umro 23. veljače, nije mogao pričati. Smatra da parcelacija nije napravljena prema pravilima struke, jer ostaju komadi građevinskog zemljišta koji su potpuno neiskoristivi. Navodi da je njegov brat bio inteligentan čovjek, što i tužitelji navode, pa da mu nije jasno kako bi pristao na ovakvu parcelaciju i na prodaju zemljišta u blizini mora po ovako niskoj cijeni. Navodi da je njegov sin pregovarao s tužiteljima da se dio kompenzira u gradnji apartmana, tražio je i da se uplati ostatak kupoprodajne cijene, međutim, to nije ispunjeno. Misli da je parcelacija provedena i izvršena je predbilježba. Navodi da je htio da se parcelacija ispravi (prema pravilima struke), ali da ni u jednom trenutku nije odustao od ugovora, ni pismeno ni usmeno. Ističe da su tužitelji imali uvjet isplate kupoprodajne cijene i da to nisu napravili, ali da to nema nikakve veze s njim. Ne zna ništa o tome da je isplaćen dio kapare u gotovini, on zna samo za dio koji je isplaćen na račun. Ističe i da se tužitelj ad 2. sam naziva "porodičnim agentom", pa da je trebao štititi interese prodavatelja, a što u ovom slučaju nije napravio. Smatra da je geodet oštetio stranku jer su nakon parcelacije ostale parcele manje od 200 m2, koje su neiskoristive. Iako mu je ugovor "sumnjiv", ne osporava valjanost istog ni autentičnost potpisa svojeg brata, pok. NA.
8.3. Svjedokinja AA, katastarski referent, u bitnome navodi da je parcelacijski elaborat izradio ovlašteni geodet LA, da je rješenje otpravljeno ŠA, no da je isti u međuvremenu preminuo, slijedom čega je obustavljen postupak radi smrti stranke, ali i da su nasljednici prigovorili na parcelacijski elaborat. Ističe da se postupak obustavlja ako stranka umre, no, nije se mogla jasno očitovati o tome bi li postupak bio obustavljen i da nije bilo prigovora nasljednika.
8.4. Svjedok LA navodi da je na zahtjev tužitelja ad 2. izradio geodetsku skicu, a predmetnu česticu je parcelirao onako kako je ĆA (tužitelj ad 2.) tražio i kako su se stranke, u konačnici, i dogovorile. Predmetna skica bila je podloga za sklapanje kupoprodajnog ugovora, kao i podloga za izradu parcelacijskog elaborata, kojeg je također on izradio. Navodi da su dva dijela zemljišnoknjižne čestice ostala neiskoristiva, ali da je parcelacija napravljena prema pravilima struke, kao i to da investitor, a ovdje je to bio pok. ŽA, određuje kako će se parcelirati predmetna čestica. Navodi da je pok. ŽA imao puno zemlje i bio je zainteresiran za geodetske usluge s obzirom na to, no na kraju daljnje usluge nije od njega naručio. Račun je ispostavio ŠA, jer je dogovor bio takav, račun mu do danas nije plaćen. Ističe i da je čitava nekretnina 1858/1 k. o. [katastarska općina] u građevinskom području, kao i da nije moguća izgradnja na manjim dijelovima tog zemljišta preostalima nakon parcelacije, jer nije zadovoljen prostornoplanski uvjet površine.
8.5. Svjedok VA, otac tužitelja ad 2., navodi da je od svojeg sina saznao da je parcelacijski elaborat usvojen u katastru. Navodi da je jedne prilike bio u uredu svojeg sina kad je isti razgovarao s SA telefonski, sjeća se da ga je pitao zašto se sve ne riješi mirnim putem, a sami razgovor je bio u “prijatnom tonu“. Ističe i da je samog SA, tuženika, upoznao na sprovodu i da im je rekao da će sve biti u redu, pretpostavlja da SA i sin nisu bili zadovoljni i da je zato došlo do problema. Ističe da nije plaćen ostatak kupoprodajne cijene SA jer je uložio prigovor pred katastrom, ali da je to nuđeno.
8.6. Analizom samog Predugovora o kupoprodaji nekretnine, sklopljenog između tužitelja kao kupaca i pravnog prednika tuženika kao prodavatelja, dana 19. prosinca 2023. (list spisa 11-15), razvidno je da tužitelji kupuju točno određene (realne) dijelove nekretnine prodavatelja, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje su nekretnine prikazane na geodetskoj skici izrađenoj od geodeta LA, a koja skica čini sastavni dio predmetnog Predugovora. Kupoprodajna cijena određena je u iznosu od 112.500,00 EUR, a danom sklapanja Predugovora kupci su isplatili iznos od 50 tisuća eura na ime kapare, koja se smatra dijelom kupoprodajne cijene. Uglavljeno je i da će se preostali dio kupoprodajne cijene isplatiti do dana 15. lipnja 2024. , te da taj rok predstavlja bitan sastojak ugovora. Ugovoren je i trenutak stupanja u posjed tužitelja – danom sklapanja kupoprodajnog ugovora ili danom isplate dogovorene kupoprodajne cijene.
8.7. Dalje je iz procesne građe ovog spisa vidljivo i da je nakon smrti pok. ŠA, punomoćnica tužitelja pozivala pisanim putem tuženika na ispunjenje ugovora (list spisa 6,7 i 18,19). Iz SMS poruka je razvidno dopisivanje tužitelja ad 2. i tuženika, vezano za preuzimanje geodetskog elaborata, a potom i dopisivanje " G" i " IA Stipin nećak", iz kojeg dopisivanja proizlazi da su ugovarali online poziv u kojeg uključuju i " ĆA" vezano za iskorištavanje parcela.
9. U odnosu na prvo odlučno pravno pitanje – ima li isprava od 19. prosinca 2023. pravnu narav predugovora ili glavnog ugovora, ovaj sud je stava da isti predstavlja glavni ugovor. Pri ocjeni predstavlja li neki ugovor predugovor ili glavni ugovor, u obzir valja uzeti sve okolnosti slučaja, jer nije svaki predugovor koji sadrži bitne sastojke ugovora glavni ugovor. Uostalom, predugovor mora sadržavati bitne sastojke ugovora da bi obvezivao stranke (tako i VSRH Rev 602/2020). Međutim, pravni posao koji sadrži ne samo bitne elemente glavnog ugovora (predmet ugovora i kupoprodajna cijena), već je ugovoreno i plaćanje kapare, kao dijela kupoprodajne cijene (u visini od čak 45% ukupne kupoprodajne cijene), koja je i plaćena, koji sadrži točno određen rok za isplatu ostatka kupoprodajne cijene i koji je rok ugovoren kao bitan sastojak ugovora, koji sadržava odredbu o stupanju kupaca u posjed (danom sklapanja glavnog ugovora ili danom isplate kupoprodajne cijene), ima se smatrati konačnim ugovorom, a ne predugovorom, neovisno o tome kako su ga stranke nazvale. Zaključeni predugovor sadrži sve bitne elemente kupoprodajnog ugovora, sadrži obvezu plaćanja kupoprodajne cijene i rok do kojeg se ima platiti, obvezu na isplatu kapare, koja je i isplaćena, pa se zapravo radi o ugovoru, a ne o predugovoru (tako doslovno u istovjetnoj pravnoj situaciji i VSRH, Rev 2480/17 od 11. listopada 2022., kao i u odluci VSRH Rev 1737/11 od 26. veljače 2013.).
9.1. Iz spisa je razvidno i da su tužitelji tražili upis predbilježbe na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], temeljem spornog predugovora, što je zemljišnoknjižni referent odbio rješenjem Z-5079/2024, a sve iz razloga jer se radi o predugovoru temeljem kojeg predbilježba prava vlasništva nije dopuštena. Međutim, povodom prigovora ovdje tužitelja, ovaj sud je rješenjem Z-5678/2024 (list spisa 49-50), prihvatio prigovor i rješenje preinačio dopustivši upis predbilježbe prava vlasništva, tumačeći kako se ovdje zapravo radi o glavnom ugovoru, a ne o predugovoru.
9.2. Važno je istaknuti da predmetnim ugovorom stranke ne vezuju opstojnost ugovora za uvjet ishođenja ili provedbe parcelacijskog elaborata. Naime, jasno je određeno člankom 2. ugovora da su predmet ugovora nekretnine iz tog članka – točno određeni dijelovi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], točnih površina (650 m2 i 173 m2), koje su jasno prikazane na skici ovlaštenog inženjera geodezije koja čini sastavni dio ugovora, a koje kupci kupuju, svaki za 1/2. Ugovorne strane samo suglasno konstatiraju da je predmetna nekretnina u postupku parcelacije (članak 2.).
9.2. No, ono što je jasno i nedvojbeno određeno je rok isplate preostalog dijela kupoprodajne cijene (“kao konačne i nepromjenjive“), koji se ničim ne vezuje za parcelacijski elaborat niti ovisi o potvrdi parcelacijskog elaborata niti o vremenu potvrde istog. Rok je ugovoren kao bitan sastojak ugovora. To iz izričite odredbe članka 4. ugovora potpuno jasno proizlazi.
9.3. Iz tog razloga, neovisno o tome što je postupak parcelacije obustavljen i neovisno o tome je li obustavljen radi smrti ŠA ili radi prigovora OA, tužitelji su kao kupci bili dužni isplatiti ostatak kupoprodajne cijene do dana 15. lipnja 2024., jer su taj rok ugovorili kao bitan sastojak ugovora, a isplata nije vezana niti ovisi o činjenici parcelacije. Ako je tuženik odbio primiti ostatak kupoprodajne cijene, što iz spisa ne proizlazi da je slučaj, ili ako je postojao bilo koji razlog na strani tuženika zbog kojeg nisu mogli isplatiti ostatak cijene, kupoprodajna se cijena mogla isplatiti putem sudskog (ili javnobilježničkog) pologa. U tom bi slučaju tužitelji kao savjesni kupci, koji su ispunili sve svoje ugovorne obveze, mogli ostvariti svoja prava iz ugovora, sudskim putem ishoditi izdavanje tabularne izjave (ukoliko bi je tuženik uskratio), te u konačnici, provesti parcelaciju i upisati se u zemljišne knjige. Sve to tim više jer je ovaj konkretni ugovor nesporno sastavljen od strane tužitelja (iskaz tužitelja ad 2.).
9.3. Kako predmet ugovora nije novoformirana čestica (odnosno, čestica koja se tek ima formirati), već su predmet ugovora realni i točno određeni dijelovi nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (označeni na skici ovlaštenog geodeta), tako je ugovor po samom zakonu raskinut propustom tužitelja da isplate ostatak kupoprodajne cijene u ugovorenom roku. Ugovor je raskinut, a tuženik ima pravo zadržati primljenu kaparu, u smislu odredbe članka 304. stavka 1. ZOO-a.
10. Iako stranke ovdje ključnom točkom spora smatraju pitanje pravne naravi isprave od 19. prosinca 2023. i iako ovaj sud predmetni ugovor od 19. prosinca 2023. ocjenjuje kao glavni, konačni ugovor, ističe se da sve i da je ovaj sud predmetnu ispravu ocijenio kao predugovor, to ne bi utjecalo na drugačije rješavanje ove pravne stvari. Kada bi se predmetna isprava imala smatrati predugovorom, i dalje je nedvojbeno da je tom ispravom predviđena isplata ostatka kupoprodajne cijene (“kao konačne i nepromjenjive“, članak 3. Ugovora) do 15. lipnja 2024. i da su tužitelji preuzeli takvu obvezu neovisno o glavnom ugovoru i neovisno o parcelaciji. I po predugovoru bi tužitelji imali obvezu isplatiti kupoprodajnu cijenu do roka navedenog u članku 3. istog, no, u tom bi slučaju (kad bi se ovaj ugovor imao smatrati predugovorom) mogli tužiti na sklapanje glavnog ugovora (s tabularnom ispravom), ali ni u kojem slučaju ne bi mogli izbjeći isplatu ostatka kupoprodajne cijene do roka navedenog u ugovoru (kojeg su sami tužitelji sastavili). Drugim riječima, kada bi se i radilo o predugovoru, ne bi se moglo tumačiti da je tuženik od sklapanja glavnog ugovora odustao jer je obustavljen postupak parcelacije jer bi i dalje bilo nedvojbeno da se ni sklapanje glavnog ugovora ne veže za novoformiranu nekretninu, niti je formiranje nekretnine u katastru ikakav uvjet sklapanja (u tom slučaju glavnog) ugovora niti se odredbama ugovora u odnos dovodi potvrda i provođenje parcelacijskog elaborata i isplata ostatka kupoprodajne cijene.
11. Uz sve to, iz spisa ne proizlazi da je tuženik i na jedan način spriječio tužitelje da ispune svoju obvezu isplate, ili da je odbio primiti isplatu ostatka kupoprodajne cijene. Tuženik tvrdi da je tražena isplata ostatka cijene, dok tužitelji takvo što osporavaju. No, kraj činjenice da je ugovoren rok do kojeg se ostatak cijene ima platiti, te da su potpuno jasno navedene posljedice neplaćanja u tom roku, nije odlučno je li tuženik isplatu zahtijevao niti jesu li je tužitelji nudili, jer ta obveza je već u cijelosti definirana voljom ugovornih stranaka (bitan sastojak ugovora). Ne proizlazi ni da je tuženik odustao od ugovora prije nego što su tužitelji propustili ispuniti svoju obvezu. Štoviše, stranke (umjesto tuženika njegov sin kojeg je on ovlastio) i nakon ulaganja prigovora razgovaraju (online pozivi) o projektima vezanima za sporne nekretnine (sms poruke). Činjenica da je tuženik kao nasljednik uložio prigovor na parcelaciju i zahtijevao da se “postupak obustavi dok se ne izvrši detaljna revizija elaborata, jer upute za izradu istog nije dao pok. ŽA, jer su preostale čestice premalene da bi bile građevinski uporabljive“, ne može se smatrati kršenjem ugovornih odredbi, jer kako je već gore rečeno, ugovorom uopće nije uglavljeno čija je obveza parcelacija niti je opstojnost ugovora i obveza tužitelja kao kupaca na isplatu ugovorene cijene do određenog roka i na jedan način (ugovorom) vezana za uvjet parcelacije.
12. Slijedom svega iznesenog, tužbeni je zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.
13. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje: ZPP) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23). Tuženiku, koji je u postupku uspio, pripada i trošak istog, i to trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 1.504,00 EUR, temeljem Tbr. 8. točke 1. Tarife te trošak zastupanja na ročistima od 30. siječnja 2025., 8. travnja 2025. i 23. lipnja 2025., svako u iznosu od 1.504,00 eura temeljem Tbr. 9. točke 1. Tarife, uvećano za zatraženi i pripadajući PDV kojeg tuženik obračunava temeljem Tbr.46 Tarife. Podnesak od 12. prosinca 2024. nije utjecao na tijek ovog spora, a isprave priložene uz njega mogle su biti dostavljene i na pripremnom ročištu, pa trošak tog podneska nije bio potreban ni nužan u smislu odredbe članka 155. ZPP-a. Ukupan, stoga, trošak tuženika iznosi 7.520,00 EUR, pa je odlučeno kao pod II. izreke.
14. Tužitelji nisu uspjeli u sporu pa im ni ne pripada trošak postupka, slijedom čega je odlučeno kao pod III. izreke ove presude.
Dubrovnik, 1. kolovoza 2025.
S u d a c
Marijana Milković Cosmai
Uputa o pravnom lijeku:
1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.
2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.
3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.
Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Žalba u kojoj su izneseni razlozi zbog kojih se ona ne može podnijeti bit će odbačena kao nedopuštena.
DNA:
1. Tužitelju po punomoćniku uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu
2. Tuženiku