REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
STALNA SLUŽBA U SUPETRU
Posl. broj P-2323/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
P R E S U D A Z B O G O G L U H E
Općinski sud u Supetru, po sutkinji tog suda Antoneli Franulić Pilj, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. zastupanog po punomoćniku Deanu Rahanu, odvjetniku u Supetru, protiv tuženika ad. 1) EL pok. Č, ad. 2) PL pok. Č, ad. 4) ALSabioncello žene Jerka, ad. 5) CL (ud.) pok. E, ad. 6) GL pok. Petra, ad. 7) SL žene IL, 8) BL žene IL, [adresa], ad. 9) TL pok. Č, ad. 10) ĆL pok. Č, svi sada odsutni i nepoznata boravišta, zastupani po privremenom zastupniku Vinku Fabjanoviću, odvjetniku u Supetru, ad. 11) NL pok. UL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad. 12) Rusalke Bužančič žene P, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave održane dana 22. srpnja 2025. godine u nazočnosti tužitelja i punomoćnika tužitelja, na ročištu radi objave presude, dana 1. kolovoza 2025.
p r e s u d i o j e :
Utvrđuje se da je tužitelj FL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnine označene u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Supetru, Zemljišnoknjižni odjel Supetar, kao čest. zem. [katastarska čestica], oranica, zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u odnosu na tuženike, te je ovlašten temeljem ove presude, po njenoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama, zatražiti i ishoditi upis prava vlasništva na svoje ime uz istodobni izbris toga prava sa imena svih tuženika.
Obrazloženje
1. Dana 18. lipnja 2024. godine zaprimljena je tužba tužitelja ČL, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina u kojoj se navodi da su tuženi upisani kao vlasnici predmetne nekretnine za cijelo. Međutim tužitelj da je stvarni vlasnik iste koju je stekao nasljeđivanjem i diobom unutar obitelji, a koju je prvotno stekla njegova prabaka ML, dok je njegov pradjed ŽL upisan kao posjednik iste za cijelo. Tužitelj da se generacijski nalazi u poštenom, mirnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine za cijelo, na kojoj uzgaja poljoprivredne kulture (trešnje i masline) te ima sagrađeni objekt na istom zemljištu.
2. Rješenjem ovog suda od dana 17. siječnja 2025. godine smatra se da je povučena tužba u odnosu na tuženika ad. 3) ZL pok. Č lež. ostavš..
3. U dokazne svrhe pregledani su izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, geodetsko vještvo stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza, prijepis posjedovnog lista br 64, te je izveden dokaz saslušanjem tužitelja, te svjedoka KL, UL i IL.
4. Na temelju odredbe članka 284. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 96/08, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 dalje ZPP), tužba je, zajedno s dokumentacijom koja prileži spisu, te pozivom na podnošenje pisanog odgovora na tužbu , uredno dostavljena na adrese tuženima ad.8) BL, ad.11) LL pok. UL i ad.12) JL, koje je sud u pozivu upozorio na pravne posljedice nedavanja odgovora na tužbu (članak 331.b).
5. Sukladno odredbi članka 331.b. ZPP-a, ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe) ako bude udovoljeno ovim uvjetima:
1. ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni,
2. ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, 3. ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate,
4. ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.
6. Kako navedeni tuženi nisu podnijeli odgovor na tužbu u prekluzivnom roku od 30 dana, a osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, te je udovoljeno i ostalim uvjetima iz odredbe čl. 331. b. ZPP-a, to su se stekli svi zakonski uvjeti za donošenje presude zbog ogluhe u odnosu na navedene tuženike.
7. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.
8. Predmet spora je zahtjev tužitelja ČL na utvrđenje da je vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 89 KO [katastarska općina], uz ovlast tužitelja da temeljem presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine na svoje ime, u odnosu na tuženike.
9. Savjesno i brižljivo, ocjenjujući kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka utvrđene su slijedeće odlučne činjenice:
10. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su kao suvlasnici upisani tuženici.
11. Pregledom prijepisa posjedovnog lista broj 64 za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] "Bilićenica" utvrđeno je da je kao posjednik za cijelo upisan ŽL.
12. Dana 9. lipnja 2025. godine zaprimljeno je geodetsko vještvo stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza u čijem nalazu se navodi k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] predstavlja zemljište omeđeno žičanom ogradom. Na zemljištu se nalaze odloženi građevinski materijali, strojevi i alat. Također je na zemljištu vidljiva montažna željezna, dvostrešna nadstrešnica. Također je vidljivo odloženo nekoliko rashodovanih kioska, kao i gradilišni kontejner.U sjeveroistočnom dijelu su vidljiva mlada stabla maslina, kao i u žičanoj ogradi zasebno izdvojen povrtnjak.
13. U odnosu na predmetno vještvo stranke nisu imale primjedaba, a sud isto u cijelosti prihvaća, iz razloga što je objektivno i sačinjeno u skladu s pravilima struke, te je u skladu sa izviđenim okolnostima
14. U svom iskazu tužitelj FL je naveo da je predmetna nekretnina udaljena cca 1 km zračne linije od mjesta [adresa] i to na predjelu zv. "Bilićenica". Na nekretnini se nalazi gospodarski objekt površine 100m2. Uokolo objekta su masline, smokve, šipci. Također na predmetnoj nekretnini nalazi se vrt u kojem sadi raznorazno povrće za svoju obitelj. Nekretnina je u cijelosti omeđena željeznim stupovima između kojih je razvučena farmerska mreža. Smatra se vlasnikom predmetne nekretnine iz razloga što su mu je darovali stričevi i to sada pok. ĐL, RL, OL i otac DL. Pisani ugovor su sastavili unatrag dvije godine s time da je on već unatrag dvadeset godina u posjedu predmetne nekretnine. Prvo je tamo "vadio" kamen za izgradnju suhozida, a kada je ušao u posjed predmetna nekretnina je bila džungla tako da je raščistio od svog tog raslinja. Također je posadio sva stabla koja se nalaze na predmetnoj nekretnini i sagradio je objekt. Stričevi i otac su predmetnu nekretninu stekli od svoga oca ŠL, a on je stekao od svog oca ŽL, koji je upisan u katastru kao posjednik predmetne nekretnine. [adresa] A je imao još braće i sestara, međutim između njih je postojao usmeni dogovor da će predmetna nekretnina pripasti upravo njemu i nikada nije bilo spora o tome unutar njihove obitelji. C je umro 1981. godine, a čini mu se da je rođen 1912. godine. Ne bi znao kada je umro pranono ŽL, to je bilo davno. Nikada nitko kako njemu tako ni njegovim prednicima nije osporavao vlasništvo i posjed predmetne nekretnine. Također od kada sam je prije 20 godina započeo uređivati, nitko nije došao na predmet spora, tjerao ga odatle ili pitao što radi. Nije mu poznato tko su upisani suvlasnici predmetne nekretnine, nikada nije čuo za njih niti ih vidio.
15. Svjedok KL je naveo da da se predmetna nekretnina nalazi na predjelu zv. "Bilićenica", a ista mu je poznata iz razloga što se nekretnina u vlasništvu njegove obitelji nalazi u neposrednoj blizini iste, odnosno cca 50m zračne linije, te na njoj imaju uređeni maslinik tako da redovito tamo odlazimo. Predmetnu nekretninu tužitelj je u cijelosti omeđio mrežom. Naime, u vrijeme kada je tužitelj unatrag cca 20 godina postao vlasnikom predmetne nekretnine istu je u cijelosti iskrčio, obzirom da je bila u potpunosti obrasla, posadio je masline, smokve, šipke, u jednom dijelu i povrće, također na jednom dijelu nekretnine postavio je nadstrešnicu, ispod koje odlaže raznorazne alate za potrebe pjeskarenja kojim se bavi. Nije mu poznato kako je tužitelj postao vlasnikom predmetne nekretnine, već može pričati samo ono što je neposredno viđao, a to je da je tužitelj već 20 godina na predmetnoj nekretnini, te nikada nikog drugog nije vidio osim njega. Nikada nije čuo da bi mu netko osporavao vlasništvo i posjed predmetne nekretnine.
16. Svjedok IL je naveo da mu je predmetna nekretnina jako dobro poznata iz razloga što je unatrag cca 20 godina po nalogu tužitelja cijelu iskrčio, te mu je na istu odvozio zemlju za potrebe vrta. Tužitelj je na predmetnoj nekretnine postavio hangar, dva kontejnera, obrađuje vrt, posadio je masline, smokve, šipke. U cijelosti je omeđio nekretninu mrežom. Nikada nije čuo da bi netko tužitelju osporavao vlasništvo i posjed predmetne nekretnine ili ga tjerao odatle, već je isključivo viđao tužitelja. Predmetna nekretnina je vidljiva s prometnice koja vodi od Supetra, prema Nerežišćima, te je svakome moglo biti vidljivo da su radovi već 20 godina na predmetnoj nekretnini. Ne zna kako je tužitelj točno stekao predmetnu nekretninu, ali zna da su još njegovi prednici bila vlasnici iste, pa su je s vremenom zapustili, a onda je tužitelj u potpunosti uredio.
17. U svom iskazu svjedok UL je naveo da mu je predmetna nekretnina jako dobro poznata iz razloga što je mnogo puta odlazio na istu pomagati tužitelju i to saditi masline. Također kada mu nešto treba pomoći iskrcati, ukrcati on mu pomaže, obzirom da na istoj drži svoje potrepštine za pjeskarenje. Tužitelj predmetnu nekretninu koristi sigurno 20 godina. Naime, tada je nekretnina u potpunosti bila džungla, koju je tužitelj uredio i omeđio mrežom. Ne zna kako je točno tužitelj postao vlasnikom predmetne nekretnine, ali zna da je ona bila vlasništvo njegovih prednika, odnosno ŽL, te da unutar njihove obitelji nema spora da je danas predmetna nekretnina vlasništvo tužitelja.
18. U parnici u kojoj tužitelj traži utvrđenje prava vlasništva na temelju dosjelosti potrebno je utvrditi početak i završetak razdoblja za koje sud smatra da je razdoblje u kojemu je pravo vlasništva stečeno dosjelošću.
19. S obzirom na navedenu činjenicu o početku tijeka dosjelosti zasigurno od sredine prošlog stoljeća, u skladu s odredbom članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 – dalje: ZVDSP), kojom je propisano da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, o zahtjevu tužitelja potrebno je odlučivati primjenom pravnih pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (OGZ).
20. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bilo je potrebno ostvarenje ovih pretpostavaka: a) sposobnost stjecatelja, b) sposobnost stvari da bude u vlasništvu, c) posjed određene kvalitete i d) vrijeme dospjelosti određeno zakonom (30 ili 40 godina, odnosno 20 godina sukladno Načelnom mišljenju proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda od 4. travnja 1960. godine).
21. Za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću posjed je trebao biti samo pošten, a izvanredno vrijeme dosjelosti je bilo trideset godina (pravno pravilo iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ).
22. Dakle, za stjecanje vlasništva prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ-a, zahtijeva se pošten posjed. Pošten je prema pravnom pravilu iz paragrafa 328. bivšeg OGZ-a onaj tko iz vjerojatnih razloga drži stvar kao svoju. Mjerodavna je, dakle, dobra vjera u zakonitost izvršavanja posjeda, dakle, povjerenje u valjan naslov.
23. Dužnost je protivnika dosjedanja, a ne dosjedatelja, što proizlazi iz predmnjeve poštenja, kada je riječ o izvanrednoj dosjelosti iz pravnog pravila iz paragrafa 1477. OGZ-a o dokazanom nepoštenju, da dokaže da nije postojalo poštenje uzukapijskog posjednika za cijelo vrijeme dosjedanja. Poštenje koje je potrebno za dosjedanje otpada samo onda kada posjednik stekne pozitivno znanje da njegov posjed nije više zakonit, ili kada bi on barem trebao takve okolnosti steći koje daju povoda za sumnju u zakonitost njegova posjeda. Međutim, prema pravnom pravilu iz paragrafa 1463. bivšeg OGZ-a nepoštenje prijašnjeg posjednika ne smeta poštenom slijedniku ili nasljedniku da započne dosjelost od dana svojega posjeda. Tko se poziva na izvanrednu dosjelost nije, dakle, dužan dokazivati zakonitost svojeg posjeda.
24. Kako iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je djed tužitelja, sada pok. VL, umro 1981. godine (upisani posjednik predmetne nekretnine u katastarskom operatu) nesmetano i neprekidno posjedovao predmetnu nekretninu kao svoju i za sebe, bez da se tome itko protivio i osporavao mu vlasništvo i posjed iste, da su istog naslijedili njegovi sinovi ĐL, RL, OL i DL koji su predmetnu nekretninu darovali ovdje tužitelju HL koji je pak i prije učinjenog darovanja predmetnu nekretninu posjedovao (unatrag dvadeset godina) na način da je u potpunosti raskrčio od raslinja, omeđio željeznim stupovima između kojih je razvukao mrežu, posadio masline, smokve, šipke, na njoj ima uređen vrt sa raznim povrćem, izgradio gospodarski objekt, to ovaj sud nedvojbeno smatra utvrđenim da su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću, odnosno da je protekao propisani tridesetogodišnji rok dosjelosti za savjesnog posjednika, propisan pravnim pravilom iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ-a.
25. Za navesti je da raskrčivanje raslinja, sadnja voćki, povrća, izgradnja objekta, ograđivanje nekretnine, odlaganje stvari, u što se neposrednim opažanjem uvjerio sud očevidom na licu mjesta i što proizlazi iz iskaza tužitelja, te svih saslušanih svjedoka, koji godinama imaju neposredan uvid u predmet spora upućuje na nedvojben zaključak da je objektivno bilo zamjetljivo izvršavanje posjeda na predmetu spora i da je svatko mogao vidjeti i znati, da je tužitelj u posjedu istog.
26. Također, iz iskaza tužitelja, te saslušanih svjedoka nedvojbeno proizlazi da je predmetnu nekretninu tužitelj stekao darovanjem od svojih stričeva ĐL, RL, OL i oca DL, koji su pak predmetnu nekretninu stekli iza smrti svog oca ŠL (upisanog posjednika u katastarskom operatu).
27. Slijedom svega navedenog, kako je tužitelj vlasništvo predmetne nekretnine stekao temeljem valjane pravne osnove i to dosjelošću i darovanjem, to je primjenom odredaba članka 388. stavka 2. ZVDSP-a, u svezi s pravnim pravilom iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ-a, te članka 128. ZVDSP-a, valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u izreci presude.
U Supetru, dana 1. kolovoza 2025.
S U T K I NJ A:
Antonela Franulić Pilj
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka.
Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 353. stavak 2. ZPP-a)
Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
Dostaviti:
1. pun. tužitelja Dean Rahan, odvj. u Supetru
2. privremeni zastupnik tuženika Gordan Lolić, odvj. u Splitu
3. tuženik ad.11) LL pok. UL, [adresa]
4. tužena ad. 12) Rusalka Bužančić, [adresa]