REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
STALNA SLUŽBA U SUPETRU
Posl. broj P-152/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Supetru, po sutkinji tog suda Antoneli Franulić Pilj, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice OD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku ZD, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika ad. 1) ODG pok. O, ad. 2) ZDG pok. O, ad. 3) ČDG pok. O, ad. 4) BDG žene Z, ad. 5) ČD žene ODG rođ. Č i ad. 6) BD ud. B, svi sada odsutni i nepoznata boravišta, zastupani po privremenom zastupniku Gordanu Loliću, odvjetniku u ZOU u Splitu, nakon glavne i javne rasprave održane dana 23. srpnja 2025. godine u nazočnosti punomoćnika tužiteljice, na ročištu radi objave presude, dana 1. kolovoza 2025.
p r e s u d i o j e :
Utvrđuje se da je OD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnine označene u zemljišnoj knjizi kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za cijelo, te se ista ovlašćuje da po pravomoćnosti ove presude ishodi uknjižbu/upis prava vlasništva na svoje ime, uz istovremeni izbris tuženih, za cijelo.
Obrazloženje
1. Dana 15. siječnja 2025. godine zaprimljena je tužba tužiteljice OD, radi utvrđenja prava vlasništva u kojoj se navodi da su na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao nositelji prava vlasništva upisani tuženi za cijelo. Predmetna nekretnina zajedno sa još nekim nekretninama da čini u naravi jedinstvenu cjelinu, staru obiteljsku kuću tužiteljice zajedno sa dvorištem. Upravo da je tužiteljica upisana kao vlasnica svih nekretnina koje predstavljaju njenu obiteljsku kuću i dvorište za cijelo, osim predmetne nekretnine koja u naravi dijelom predstavlja krajnji zapadni dio obiteljske kuće. Predmetna kuća da je izgrađena od strane obitelji Ć, odnosno tužiteljičine obitelji, i to prije najmanje stotinu godina, te se ista nalazi u kvalificiranom posjedu tužiteljice 40 godina, a u posjedu njezinih pravnih prednika sto godina.
2. Dana 12. lipnja 2025. godine zaprimljen je podnesak tužiteljice kojim je konačno uredila tužbeni zahtjev. (list 50 spisa)
3. U dokazne svrhe pregledani su izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, geodetsko vještvo stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza, te je izveden dokaz saslušanjem tužiteljice OD, te svjedoka ĆD, ND i PD.
4. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice OD na utvrđenje da je vlasnica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 667 KO [katastarska općina], uz ovlast tužiteljice da temeljem presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine na svoje ime, u odnosu na tuženike.
6. Savjesno i brižljivo, ocjenjujući kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka utvrđene su slijedeće odlučne činjenice:
7. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je ista upisana kao društveno vlasništvo za cijelo sa pravom korištenja u korist na ime tuženika.
8. Dana 8. lipnja 2025. zaprimljeno je geodetsko vještvo stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza u čijem nalazu se navodi da se po dolasku na očevid, pokazuje predmet spora. K.č. *626/1 u k. o. [katastarska općina] predstavlja stari kameni objekt. Objekt je visine prizemlje i kat, pokriven dvostrešnim krovom od kamenih ploča. Objektu se pristupa sa južno položenog prolaza.
9. U odnosu na predmetno vještvo stranke nisu imale primjedaba, a sud isto u cijelosti prihvaća, iz razloga što je objektivno i sačinjeno u skladu s pravilima struke, te je u skladu sa izviđenim okolnostima
10. U svom iskazu tužiteljica OD, stara 71 godinu, je navela da se predmetna nekretnina nalazi u mjestu [adresa] i u naravi predstavlja dio obiteljske kuće u kojoj su najprije živjeli nono i nona, pa roditelji i ona dok se nisam odselila, obzirom da se radi o jako staroj kući. Predmetna nekretnina je samo dio te kuće, a preostale nekretnine na kojima je položena ta kuća i okućnica i koji čine jednu cjelinu su već njeno vlasništvo. Smatra se vlasnicom predmetne nekretnine iz razloga što je naslijedila iza smrti svoje majke N 2012. godine, a ona ju je naslijedila iza smrti svog supruga ZD 2004. godine. Tata ZD je postao vlasnikom tako što je istu naslijedio od svog oca ZD 1973. godine, a on je istu naslijedio od svoga oca ZD. Od braće i sestara nema nikoga, tako da je upravo ona naslijedila predmetnu nekretninu za cijelo. Otac ZD je imao sestru P, ali je ista upravo ocu prepustila svoj udio tako da je on vlasnik za cijelo. [adresa] ZD je imao dva brata, ali su se oni podijelili na način da je nono postao vlasnikom predmetne nekretnine za cijelo. Zadnja je na predmetnoj nekretnini živjela majka i to do svoje smrti 2012. godine i nakon toga više nitko nije živio jer bi kuću trebala obnoviti. Živjela je (tužiteljica) do 1978. godine kada se udala i odselila kod muža. U toj kući cijeli svoj život je živio njen nono ZD sa svojom suprugom, tako da su se tu rodili otac i sestra mu L. Otac se rodio 1922. godine, a prije njih je u toj kući živio pranono sa pranonom. Nikada nitko kako njoj, tako ni njenim prednicima nije osporavao vlasništvo i posjed predmetne nekretnine. U Bolu je općepoznata činjenica da se radi o nekretnini upravo u njenom vlasništvu.
11. Svjedoku ĆD, star 84 godine, su predočene fotografije na listovima 43, 44 i 45 spisa, te je isti naveo da se radi upravo o predmetnoj nekretnini koja u naravi predstavlja staru kuću. Isto mu je poznato iz razloga što je njegova nekretnina u međi sa istom. Cijeli svoj život živi na svojoj nekretnini, tako da već 80 godina imam uvid u predmet spora. Tu je najprije viđao barba E (ZD) i njegovu suprugu teta Ž koji su bili nono i nona tužiteljice. Naime, oni su živjeli u ovoj kući. Nakon njega u predmetnoj kući je nastavio živjeti njegov sin ZD koji se oženio sa N, pa su zajedno nastavili živjeti na predmetnoj nekretnini. Dobili su kćeri OD (tužiteljicu) i S, tako da su one nastavile živjeti na predmetnoj nekretnini. S nije imala djece i nije bila udana. Nikada nikog na predmetnoj nekretnini nije viđao osim tužiteljice i njenih prednika, niti je čuo da bi im itko ikada osporavao vlasništvo i posjed predmetne nekretnine.
12. Svjedokinja ND, stara 67 godina, je navela da joj je predmetna nekretnina, koja u naravi predstavlja staru obiteljsku kuću tužiteljice, poznata iz razloga što je u neposrednoj blizini kuće u kojoj se ja rodila, tako da cijeli svoj život ima uvid u predmet spora. Tijekom svog života je nebrojeno puta došla u ovu kuću tužiteljice jer su se oduvijek družile. Za svoga života, koliko se sjeća, na predmetu spora su živjeli OD i njena sada pok. sestra S, njihovi roditelji sada pok. ZD i N, te tužiteljice nono i nona sada pok. ZD i U. Svi oni su umrli i svi su iz te kuće sahranjeni, a ona im je bila na sprovode. Nikada nije čula da bi im netko osporavao vlasništvo i posjed predmetne nekretnine, već je to oduvijek bila "Bošinova" kuća, iz razloga što je njihov obiteljski nadimak bio " R".
13. Svjedokinja PD, stara 71 godinu, je navela da joj je predmetna nekretnina poznata iz razloga što je u neposrednoj blizini nekretnine, odnosno obiteljske kuće u kojoj živi cijeli svoj život. Generacija je sa tužiteljicom, zajedno su išle u školu, družile se i nebrojeno puta je došla u tu kuću. U toj kući su živjeli tužiteljica i njena sestra M, također i njihovi roditelji sada pok. ZD i N (T), a prije njih nono i nona, također ZD i U. Naime, svi oni su živjeli zajedno u predmetnoj kući, dok netko od njih ne bi umro i bio napravljen ispraćaj iz te kuće. Nikada nitko im nije osporavao posjed i vlasništvo predmetne nekretnine. Zna se da su oni od davnina živjeli u ovoj kući.
14. U parnici u kojoj tužitelj traži utvrđenje prava vlasništva na temelju dosjelosti potrebno je utvrditi početak i završetak razdoblja za koje sud smatra da je razdoblje u kojemu je pravo vlasništva stečeno dosjelošću.
15. S obzirom na navedenu činjenicu o početku tijeka dosjelosti zasigurno od sredine prošlog stoljeća, u skladu s odredbom članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 – dalje: ZVDSP), kojom je propisano da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, o zahtjevu tužitelja potrebno je odlučivati primjenom pravnih pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (OGZ).
16. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bilo je potrebno ostvarenje ovih pretpostavaka: a) sposobnost stjecatelja, b) sposobnost stvari da bude u vlasništvu, c) posjed određene kvalitete i d) vrijeme dospjelosti određeno zakonom (30 ili 40 godina, odnosno 20 godina sukladno Načelnom mišljenju proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda od 4. travnja 1960. godine).
17. Za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću posjed je trebao biti samo pošten, a izvanredno vrijeme dosjelosti je bilo trideset godina (pravno pravilo iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ).
18. Dakle, za stjecanje vlasništva prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ-a, zahtijeva se pošten posjed. Pošten je prema pravnom pravilu iz paragrafa 328. bivšeg OGZ-a onaj tko iz vjerojatnih razloga drži stvar kao svoju. Mjerodavna je, dakle, dobra vjera u zakonitost izvršavanja posjeda, dakle, povjerenje u valjan naslov.
19. Dužnost je protivnika dosjedanja, a ne dosjedatelja, što proizlazi iz predmnjeve poštenja, kada je riječ o izvanrednoj dosjelosti iz pravnog pravila iz paragrafa 1477. OGZ-a o dokazanom nepoštenju, da dokaže da nije postojalo poštenje uzukapijskog posjednika za cijelo vrijeme dosjedanja. Poštenje koje je potrebno za dosjedanje otpada samo onda kada posjednik stekne pozitivno znanje da njegov posjed nije više zakonit, ili kada bi on barem trebao takve okolnosti steći koje daju povoda za sumnju u zakonitost njegova posjeda. Međutim, prema pravnom pravilu iz paragrafa 1463. bivšeg OGZ-a nepoštenje prijašnjeg posjednika ne smeta poštenom slijedniku ili nasljedniku da započne dosjelost od dana svojega posjeda. Tko se poziva na izvanrednu dosjelost nije, dakle, dužan dokazivati zakonitost svojeg posjeda.
20. Kako iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da su prednici tužiteljice OD (koja danas ima 71. godinu) i to nono ZD, zatim otac ZD i majka N, kao i tužiteljica, nesmetano i neprekidno posjedovali predmetnu nekretninu kao svoju i za sebe, bez da se tome itko protivio i osporavao im vlasništvo i posjed iste, na način da su u istoj, obzirom da predmetna nekretnina u naravi predstavlja staru kamenu kuću, živjeli tijekom cijelog svog života, to ovaj sud nedvojbeno smatra utvrđenim da su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću, odnosno da je protekao propisani tridesetogodišnji rok dosjelosti za savjesnog posjednika, propisan pravnim pravilom iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ-a.
21. Za navesti je da življenje u obiteljskoj kući i korištenje iste u sklopu drugih nekretnina u vlasništvu tužiteljice, u što se neposrednim opažanjem uvjerio sud očevidom na licu mjesta i što proizlazi iz iskaza tužiteljice, te svih saslušanih svjedoka, koji godinama imaju neposredan uvid u predmet spora upućuje na nedvojben zaključak da je objektivno bilo zamjetljivo izvršavanje posjeda na predmetu spora i da je svatko mogao vidjeti i znati, da su prednici tužiteljice i tužiteljica u posjedu istog.
22. Također, iz iskaza tužiteljice, te saslušanih svjedoka nedvojbeno proizlazi da je predmetnu nekretninu tužiteljica stekla nasljeđivanjem iza smrti svoje majke N (2012. godine) koja ju je naslijedila iza smrti svog supruga (oca tužiteljice) ZD (2004. godine), a on pak iza smrti svog oca ZD (1973. godine)
23. Slijedom svega navedenog, kako je tužiteljica vlasništvo predmetne nekretnine stekao temeljem valjane pravne osnove i to dosjelošću i nasljeđivanjem, to je primjenom odredaba članka 388. stavka 2. ZVDSP-a, u svezi s pravnim pravilom iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ-a, te članka 128. ZVDSP-a, valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučiti kao u izreci presude.
U Supetru, dana 1. kolovoza 2025.
S U T K I NJ A:
Antonela Franulić Pilj
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka.
Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
Dostaviti:
- pun. tužitelja ZD, odvj. u [adresa]
- privremeni zastupnik tuženika Gordan Lolić, odvj. u ZOU u Splitu
