Psp-21/2023-28

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

REPUBLIKA HRVATSKA

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sucu tog suda Katarini Heinrich, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: ad 1. EČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i ad 2. ŠČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku VČ, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika: ad 1. SČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i ad 2. OČ, [adresa], 21400 Supetar, oboje zastupani po punomoćnici Ani Perković Žaja, odvjetnici u Splitu, radi smetanja posjeda, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 7. srpnja 2025. g. u prisutnosti tužitelja ad 1. EČ osobno uz punomoćnika tužitelja ad 1 i ad 2. odvj. VČ, te tužene ad 1. SČ osobno uz punomoćnicu tuženika ad 1. i ad 2. odvj. Anu Perković Žaja, dana 1. kolovoza 2025. godine donio je i objavio

r j e š e n j e

I. Time što su tuženici ad.1. i ad.2. bez pitanja i odobrenja tužitelja dana 16. veljače 2023. godine uz pomoć radnika i zaštitara, a bez pitanja i odobrenja tužitelja, srušili dio njihovog zapadnog međašnjeg ogradnog kamenobetonskog zida između čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u dužini od cca 3,00 m i visini od 1,50 m, te su porušili njihovih deset ogradnih metalnih stupića visine cca 80 cm i promjera 1 Col (2,54 cm), i time što su oštetili njihov kamin koji je bio prislonjen uz porušeni zid, tuženici su zasmetali tužitelje u njegovom posljednjem i faktičnom posjedu tog dijela nekretnine (međašnjeg zida, stupića i kamina) pa im se zabranjuje svako takvo ili slično uznemiravanje posjeda tužitelja, pod prijetnjom novčane kazne.

II. Tuženicima se nalaže da uspostave prijašnje posjedovno stanje na 70/5 i čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] kakvo je postojalo prije učinjenog smetanja posjeda iz točke 1. ovog rješenja, na način da ponovo sagrade – oblože u kamenu, novoizgrađeni međašnji kameno-betonski zid izgrađen na međi između čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na njemu ugrade deset metalnih stupića istih dimenzija kao i prije rušenja te poprave kamin kojeg su oštetili rušenjem međašnjeg zida, sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III. Tuženicima se nalaže da tužiteljima naknade troškove ovog postupka u iznosu od 1.349,00 EUR, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj u ovom sudu dana 2. ožujka 2023. godine navodi se da se tužitelji ad.1. i ad.2. nalaze u posljednjem mirnom posjedu sjevernog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja građevinsko zemljište na kojem je izgrađena obiteljska kuća sa uređenom okućnicom u vlasništvu tužitelja ad.1. i ad.2., svakog za 1/2 idealnih dijelova, a da je tuženica ad.1. u vlasništvu i posjedu susjedne čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Nadalje, da je između navedene nekretnine u vlasništvu tužitelja ad.1. i ad.2. (čest. zem. [katastarska čestica]) i nekretnine u vlasništvu tuženice ad.1. (čest. zem. [katastarska čestica]) izgrađen ogradni i međašnji kameno-betonski zid sa ugrađenih deset ogradnih metalnih stupića visine cc 80 cm i promjera 1 Col (2,54 cm) do kojeg je na čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] bio izgrađen i prislonjen kamin u vlasništvu tužitelja, kojemu je stražnja strana bio međašnji zid., a da su tuženici ad.1. i ad.2. dana 16. veljače 2023. godine uz rad i pomoć radnika i zaštitara, a bez pitanja i odobrenja tužitelja, srušili dio zapadnog međašnjeg ogradnog kameno-betonskog zida između čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u dužini od cca 3,00 m i visini od cca 1,50 m, zajedno sa deset ogradnih metalnih stupića visine cc 80 cm i promjera 1 Col (2,54 cm), te da su oštetili kamin koji je bio prislonjen uz porušeni zid. Predmetni, sada porušeni međašnji zid i komin, da su tužitelji izgradili prije više od trideset godina uz znanje prednika tuženika, a između susjeda u proteklih trideset godina nikada nije bilo spora o tako uspostavljenoj međi između njihovih nekretnina. Povodom dojave tužitelja ad.1. FČ, o navedenom činu smetanja posjeda da je Policijska postaja Brač sačinila službenu zabilješku, pa kako smatra da su tužitelji smetani u posljednjem mirnom predlažu da sud zaštite posjed tužitelja, s tim da su tužitelji na pripremnom ročištu, održanom dana 14. studenog 2023. godine, uredili tužbeni zahtjev kao u izreci presude.

2. U odgovoru na tužbu tuženici se istoj protive u cijelosti, te predlažu da se tužba odbaci, podredno da se odbije kao neosnovana. Tuženici ističu prigovor aktivne legitimacije u postupku jer da tužitelji nisu ovlašteni za pokretanje ove parnice spram tuženika prema postavljenom tužbenom zahtjevu, jer da isti nisu ni posjednici ni vlasnici predmetnog kameno-betonskog zida koji je u potpunosti, cijelom svojom dužinom sa zapadne strane izgrađen na čest. zkč. br. [katastarska čestica] i koji se nalazi posjedu i vlasništvu tuženice ad1. Nadalje, da je netočno da su tužitelji suvlasnici svaki za 1/2 idealnih dijelova nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], jer da iz vlasničkog lista proizlazi da su tužitelji suvlasnici svaki za 1/4 dijela nekretnine dok se suvlasnici koji su u posjedu za preostalih 1/2 dijela nekretnine ne pojavljuju u ovoj tužbi kao tužitelji. Da je odredbom Zakona o vlasništvu propisano da svaki suposjednik ima pravo sudjelovati o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu / suposjedu (upravljanje stvarju) zajedno sa ostalim suposjednicima/suvlasnicima. Za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja potrebna je suglasnost svih suposjednik/suvlasnika, a sumnji se smatra da posao premašuje okvir redovitog upravljanja. Tužitelji da nisu dokazali da imaju suglasnost ostalih suposjednika/suvlasnika za podizanje ove tužbe te da se tužba kao nedopuštena treba odbaciti. Kako se sporni kameno-betonski zid nalazi isključivo na nekretnini koja se nalazi u posjedu i vlasništvu tuženice ad 1 to postavljaju protutužbeni zahtjev na utvrđenje prava vlasništva predmetnog zida.

3. U dokaznom postupku pregledana je sva pisana dokumentacija u spisu i to: izvod iz katastarskog plana, zk izvadak, fotografije ( list 25-34 spisa ), izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju koji je svoj nalaz dostavio u spis dana 18. listopada 2024.g., pregledana su fotografije ( list 57-62 spisa ) dopis PP Brač od 6. rujna 2024.g., fotografije ( list 67-72 spisa) liječnička potvrda od 17. svibnja 2023.g., nalaz hitnog prijema KBC Split od 18. svibnja 20230g., izveden je dokaz saslušanjem vještaka AČ, svjedoka DČ, JČ i PČ, te parničnih stranaka.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja osnovan je u cijelosti.

5. Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

6. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odredbom članka 21. st. 1. propisuje da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Stavak 2. istog članka propisuje da i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed, jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će i to protiv nje nakon što mu posjed postane miran. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je zasmetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od nastalog smetanja. Odredbom čl. 22. ZV-a propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

7. Tužba u ovom predmetu podnesena je dana 2. ožujka 2023. godine a čin smetanja posjeda tužitelja, dogodio se dana 16. veljače 2023. godine, iz čega proizlazi da je tužba radi zaštite od smetanja posjeda bila podnesena u zakonskom roku od 30 dana.

8. Između stranaka nije sporno da su tužitelji ad 1. i ad 2. suvlasnici i suposjednici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi kuće i dvora, dok je tužena ad 1. SČ vlasnica i suposjednica čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je i utvrđeno uvidom u zk izvadak za navedene nekretnine.

8.1. Među strankama nije sporno niti to da su upravo tuženi, odnosno treće osobe po njihovom nalogu, srušili dio međašnjeg ogradnog kamenobetonskog zida između čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u dužini od cca 3,00 m i visini od 1,50 m, te da su porušili deset ogradnih metalnih stupića visine cca 80 cm i promjera 1 Col (2,54 cm ), te oštetili kamin tužitelja koji je bio prislonjen uz porušeni zid.

9. U odnosu na prigovor tuženika da tužitelji nisu dokazali da imaju suglasnost ostalih suposjednika/suvlasnika za podizanje ove tužbe te da se zbog toga tužba kao nedopuštena treba odbaciti, treba reći da je odredbom čl. 24. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, propisano da je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti, zbog čega su tužitelji, koji su suvlasnici za ukupno ½ dijela nekretnine uz koju leži sporni zid, ovlašteni putem suda tražiti zaštitu svog posjeda, pa se prigovor tuženika u ovom dijelu ukazuje neosnovanim.

10. Na okolnost počinjenog smetanja posjeda, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka i stranaka. Svjedok ČČ, pok. E naveo je da o predmetu spora ima neposrednih saznanja jer živi u kući koja se nalazi južno od kuće tužitelja tako da je lani pred ljeto čuo buku i vikanje, negodovanje, što ga je privuklo da pogleda pa je uočio da je zid koji se nalazio između parcela stranaka porušen, dodaje da je tužitelj imao izgrađen kamin koji je rušenjem zida i sam porušen. Poznato mu je također da su se na tom porušenom zidu nalazili i metalni stupići. Upitan je li mu poznato tko je porušio zid navodi da je predmetni zid već bio porušen kada je došao na lice mjesta tako da nije vidio tko ga je porušio, odnosno da li tuženici osobno ili su nekoga angažirali. Upitan koliko dugo su se kamin i predmetni zid nalazili na mjestu s kojega su uklonjeni, navodi da su se tamo nalazili čitavi niz godina. Posebno upitan od strane pun. tužitelja navodi da je porušeni ogradni zid bio izgrađen od kamena, a poznato mu je također da ga je izgradio tužitelj ad. 1, nije nikada čuo da bi se itko od tuženika zbog toga bunio. Na poseban upit pun. tuženika je li sa svoga balkona vidio skele na parceli tuženika navodi da nije. Na daljnje pitanje je li izašao na balkon kada je čuo buku i žamor navodi da je. Posebno upitan od strane tuženika ad. 2 navodi da je lice zida prema kući tužitelja rađeno u kamenu a prema parceli tuženika je betoniran.

10.1. Svjedok JČ, pok. VČ, [adresa], star 80 godina, u tazbinskom srodstvu s tužiteljem ad. 1, naveo je on suprug sestre tužitelja, PČ rođene FČ, a o predmetu spora ima saznanja jer živi u kući koja čini dvojni objekt s kućom tužitelja, tako da njihova oba dijela kuće gledaju prema međi tuženika, odnosno prema mjestu gdje se nalazio porušeni zid. Navodi da se predmetni događaj zbio u proljeće 2023. godine. Porušeni zid bio je izrađen od kamena i betona na njemu je bio naslonjen kamin, te su se na njemu nalazili metalni stupići na koje bi tužitelj pričvrstio tendu. Upitan je li siguran da su upravo tuženici porušili zid navodi da je toga dana na parceli tuženika vidio tri zaštitara i dva radnika koji su rušili zid. Poznato mu je da je ranija vlasnica parcele tuženika bila baka tuženika ad. 2. , te da ranije sa tuženicima i njihovim prednicima nisu imali nikakvih sporova niti dilema gdje se nalazi međa. Na poseban upit pun. tužitelja navodi da je predmetni zid izgradio tužitelj ad. 1 prije 35, 36 godina, a možda čak i više, jer su oni zajedno ušli u posjed njihove parcele 1984. godine. Navodi kako su prednici tuženika vidjeli da tužitelj gradi zid na tome mjestu nisu se nikada tome protivili, odnosno konkretno baka tuženika nije nikada prigovarala tome zidu. Na poseban upit pun. tuženika navodi kako je kamin bio naslonjen na zid, zbog čega pretpostavlja da je taj zid predstavljao leđa kamina. Posebno upitan od strane tuženika navodi kako je samo jedan dio zida porušen, a kako je tuženik posjekao stupiće koji su bili postavljeni cijelom dužinom zida.

10.2. Svjedokinja PČ, pok. Š, navela je da joj je poznato da su tuženici s rušenjem predmetnog zida počeli jako rano ujutro, još su spavali pa ih je buka probudila, izašli su vani, vidjeli zaštitare i građevinske radnike koji su rušili zid u širini cca 2 metra. Kako je kamin bio priljubljen uz taj zid rušenjem zida uklonjen je i veliki dio kamina, tuženik je također posjekao stupiće koji su se nalazili na ostalom dijelu zida koji nije porušen, ti su stupići bili izrađeni od vodovodnih cijevi, povezani žicom po kojem se penjalo cvijeće. Poznavala je baku tuženika ad 2. i njenog partnera. Navodi da je predmetni zid izgradio njen brat, tužitelj ad 1. u vrijeme dok je baka tuženika bila još živa a bilo je govora o tome da bi ona trebala financirati izgradnju po nekakvim pravilima, međutim kako ona nije htjela to financirati kompletni zid je izgradio brat, a ona je radi toga bila zadovoljna, odnosno nije nikada čula da bi ona prigovarala tome zidu niti su se oni zbog tog zida s njome svađali. Posebno upitana od strane pun. tuženika navodi da je porušeni zid od strane tužitelja bio izgrađen od kamena a sa strane tuženika od betona. Svjedokinja dodaje da su tuženici taj porušeni zid ponovno izgradili i povećali ga sigurno za 2 metra i to bez dogovora s tužiteljem.

11. Iskaze svjedoka sud je ocijenio kao vjerodostojne i istinite jer saslušani svjedoci o predmetnu spora imaju neposrednih saznanja, iskazivali su logično uvjerljivo i spontano.

12. Tužitelj ad 1. EČ, pok. Š, naveo je da je predmetni kameno betonski zid počeo graditi 1984. godine a dovršio ga je 1986. godine. Istovremeno sa zidom izgradio je i kamin na način da je poleđina kamina bila sastavni dio zida. Kamin je sa 3 strane obložen bunjom, bio je širine 1,10m a visine 2,60. zajedno sa dimnjakom. Ističe da je u vrijeme kada je gradio predmetni zid, u kući u kojoj danas žive tuženici živjela baka tuženika OČ koju je u nekoliko navrata pozivao da izgradi zid na međi između parcela obzirom da se isti nalazi sa desne strane njenog dvorišta u odnosu na cestu pa da bi prema zakonu to bila njena obveza, međutim ona na to nije pristala, nudio joj je i da zid zajednički izgrade na način da oni plate materijal a on da ga zazida na što također nisu pristali, tako da je konačno odlučio vlastitim sredstvima izgraditi taj zid. Od kada je zid dovršen 1986. godine pa do trenutka kada je počinjeno smetanje na istome nitko od strane tuženika nije se protivio položaju toga zida. Upitan je li bio nazočan kada su tuženici porušili predmetni zid navodi da je, jer ga je jedan dan prije nego što su izvedeni radovi rušenja jedan od radnika o tome obavijestio zbog čega je čekao da počnu sa izvođenjem radova. Tuženici su radi osiguranja izvođenja radova rušenja zida angažirali zaštitare. Porušili su predmetni zid u dužini od 3,40m s time da su prilikom rušenja zida porušili i dio kamina cca 30-ak cm dubine zbog čega je bio prisiljen u potpunosti porušiti kamin jer je prijetila opasnost od rušenja. Pored opisanog tuženik OČ je posjekao 10 metalnih stupića koji su se nalazili na tom istom zidu na pravcu od javne ceste do samoga kamina. Na jednom dijelu stupića bila je tenda a na drugom dijelu zida gdje su se nalazili stupići bilo je raslinje. Upitan jesu li tuženici ikada prigovarali mjestu na kojem je izgradio predmetni zid navodi da su tuženici godinu dana prije opisanog događaja na svojoj parceli izgradili bazen pa su ga pozvali kako bi ga obavijestili o tome da je zid izgrađen jednim dijelom na njihovoj parceli. Kako je do toga trenutka sa tuženicima bio u jako dobrim susjedskim odnosima vjerovao je da su ga pozvali isključivo da zajedno popiju kavu međutim, u jednom trenutku tuženik ga je počeo vrijeđati, vikati, a on mu je rekao da nema namjeru rušiti zid, otišao je i nakon toga više nisu komunicirali. Nakon što je podnio tužbu u ovom predmetu tuženici su na istom mjestu na kojem se nalazio porušeni zid izgradili novi zid od bloketa visine 2,80 m, a zid su izgradili bez građevinske dozvole i bez njegove suglasnosti. Na poseban upit pun. tužitelja navodi da tuženici nisu vratili odsječene metalne stupiće na prednjem dijelu zida a da je zid kojega su tuženici porušili bio izgrađen u betonu i kamenu. Navodi kako je zbog postupaka tuženika pozvao policiju koja je pristupila na mjesto događaja a nakon odlaska policije tuženicu su nastavili rušiti zid. Na daljnje pitanje navodi kako se sporni događaj zbio u veljači 2023. godine nakon čega mu je tuženik ad. 2 počeo slati sms poruke u kojima ga je vrijeđao i prijetio mu, pa kada mu je to dosadilo obavijestio je o tome policiju i prijavio tuženika, u svibnju 2023. policija je sa tuženikom obavila obavijesni razgovor te ga je obavijestila da ga tuženik više neće uznemiravati na taj način, međutim neka dva sata kasnije sestra ga je obavijestila o tome da je tuženik počeo sječi i nova tri stupa koja je postavio sa svoje strane dvorišta uz zid kako bi na njih montirao tendu prema parceli tuženika. Kada je otišao vidjeti što je tuženik napravio vidio je da je jedan stup bio porezan, drugi je bio izguljen a kod trećega je zatekao tuženika s "frezom" u rukama, pa ga je upozorio da ne sječe i taj treći stup. Dodaje kako sa stražnje strane kamina, osim radova redovnog održavanja nije izvodio nikakve preinake. Na pitanje o kakvim se to radovima održavanja radi, tužitelj navodi da je sporni zid sa njegove strane bio obložen kamenom a sa strane tuženika bio obložen betonom s time da ga od početka nije precizno izradio, pa je nakon što su tuženici izgradili svoj bazen, želio da taj zid i na strani tuženika izgleda uredno, navodi da je je zid ostao iste debljine kakav je bio i ranije s time da ga je poravnao i gletao.

12.1. Tužena ad 1. SČ, pok. V, navela je da se za svog supruga, tuženika ad 2. udala 2021. godine s time da je u kuću došla 2020. godine, a i do tada je zajedno s majkom ljetovala na Braču. Upitana je li porušila predmetni zid navodi da je, s time da se poslužila samopomoći obzirom da je tužitelj bez njihovog ovlaštenja dok su bili u Zagrebu, sa njihove strane parcele stavio skelu te je predmetni zid koji je do tada jako loše izgledao, gletao međutim debljina tog zida je sigurno bila 5 - 10 cm unutar njihove parcele. Godinu dana ranije, kada su odlučili graditi bazen s istočne strane parcele prema parceli tužitelja, shvatila je da se površina njihove parcele ne poklapa s površinom iskazanom na katastarskoj mapi, zbog čega su angažirali geodeta Nikšu Petkovića koji je utvrdio da njihove stvarna površina ima manju od one iskazane u katastru, za 12m 2. Bilo joj je važno da imaju dovoljnu površinu za izgradnju bazena kako bi se do njega moglo pristupiti invalidskim kolicima. Nakon što je dala porušiti zid s tužiteljem su se dogovorili da se na istom mjestu izgradi novi zid o čijoj visini su se dogovorili s tužiteljem jer je i njemu odgovaralo da zid bude viši. Prilikom određivanja mjesta izgradnje zida sudjelovao je također vještak Nikša Petković, a novi zid je pomaknut u odnosu na položaj starog zida, više prema parceli tužitelja. Upitana jesu li posjekli metalne stupiće navodi da su možda posjekli dva stupića. Upitana je li tužitelj spominjao da bi trebali zid sa njegove strane obložiti u kamenu kakav je i ranije bio, navodi da je tužitelj to spominjao međutim to nisu mogli prihvatiti već su mu rekli da zadrži 12m2 koje je prisvojio.

13. Očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju AČ identificiran je predmet spora, neposrednim opažanjem utvrđeno je mjesto na kojem se nalazio porušeni dio zida sa kaminom, te su navedena utvrđenja u pisanom nalazu vještačenja prikazana linijom označenom slovima A-B i crvenom bolom. U usmenom očitovanju na ročištu dana 28. ožujka 2025. godine vještak je naveo da su u predmetnom ogradnom zidu i to upravo od točke A, pa do jugoistočnog kuta čestice tuženika uočene rupe za koje predmnijeva da su mjesta na kojima su se ranije nalazili metalni stupići.

17. Iz svih rezultata dokaznog postupka proizlazi da je upravo tužitelj ad 1. EČ još sredinom 80.-tih godina financirao i izgradio sporni zid na čijem je dijelu počinjeno smetanje posjeda od strane tuženika, da ga u posjedu zida nitko nikada nije uznemiravao, te je bio miran posjednik više od 30 godina, sve do trenutka kada su tuženici porušili dio zida, zajedno sa poleđinom kamina u vlasništvu tužitelja, te posjekli metalne stupiće koji su se na njemu nalazili. Predmetni porušeni zid bio je izgrađen od betona i kamena s tim da je u kamenu bila izgrađena strana zida prema posjedu tužitelja, dok je prema posjedu tuženika zid bio izgrađen u betonu. Čin rušenja predmetnog zida te uklanjanje metalnih stupića, potvrdila je i sama tužena u svom iskazu. Nakon podnošenja tužbe, tuženici su na mjestu na kojem se ranije nalazio porušeni dio zida samoinicijativno izgradili novi zid u betonu, s tim da isti, prema posjedu tužitelja nije obložen kamenom kako je to bilo ranije.

18. Što se tiče prigovora tuženika da su predmetni zid srušili koristeći se samopomoći, treba reći da je odredbom čl. 27. ZV-a propisano da tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz članka 21. stavak 3. ovoga Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć). Dopuštenom samopomoći smije se umjesto posjednika poslužiti posjednikov pomoćnik u posjedovanju. Ostvari li posjednik svoje pravo na zaštitu posjeda putem samopomoći kad nisu ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka, zaštitio je svoj posjed, ali odgovara za štetu koju je pritom nanio. Znači samopomoć je dopuštena ako za zaštitu svog posjeda osoba ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima. U konkretnom slučaju, tuženici navode da je tužitelj zasmetao njihov posjed kada je prilikom popravljanja ( gletanja ) ranije postojećeg zida neovlašteno zašao na njihovu nekretninu, te je uređivanjem zida isti podebljao za 10- 15 cm. I laicima građevinarima je poznato da se bez konstruktivnih elemenata, isključivo gletom i bojom, ne može povećati širina zida, a prema navodu tužitelja, kojemu je sud u cijelosti povjerovao:" sporni zid sa njegove strane bio obložen kamenom a sa strane tuženika bio obložen betonom s time da ga od početka nije precizno izradio, pa je nakon što su tuženici izgradili svoj bazen, želio da taj zid i na strani tuženika izgleda uredno. Navodi da je je zid ostao iste debljine kakav je bio i ranije s time da ga je poravnao i gletao." Očito je da su tuženici rušenjem zida te sječom metalnih stupića primijenili silu puno veće jakosti od one koju je primijenio tužitelj, kada je obnovio fasadu zida prema nekretnini tuženika. Kako tuženici izgradnjom zida kojega su ranije porušili nisu u cijelosti doveli predmetni zid u stanje u kakvom je bio prije počinjenog smetanja posjeda tužitelja, odlučeno je kao u izreci rješenja pod točkama I. i II.

18. Odluka o trošku temelji se na članku 154. st. 1. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, sukladno kojoj odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak, plus za zastupanje na ročištima 16.12.2024.g., 28.3.2025.g., te 7.7.2025.g., po 50 bodova, ukupno 400,00 bodova što uz vrijednost boda od 2,00 EUR iznosi 800,00 EUR, te trošak očevida u iznosu od 549,00 EUR, ukupno iznosi 1.349,00 EUR, zbog čega je odlučeno kao u točki II rješenja.

U Supetru, dana 1. kolovoza 2025. godine

Sutkinja

Katarina Heinrich

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dostave rješenja. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud. Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje sud neće dostavljati rješenje prema odredbama Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 25/13) o dostavi pismena. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis rješenja. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava rješenja obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje. Sud će istaknuti rješenje na internetskoj stranici e-oglasne ploče sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis rješenja stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).

Dostaviti:

1. odvj. Josip Anzulović Mirošević, Supetar

2. odvj. Ana Perković Žaja, Split